ODLAZAK U MIROVINU [umarski institut, Jastrebarsko je 31. prosinca godine ostao bez ~etiri svoja djelatnika koji odlaze u zaslu`enu mirovinu. Od

Транскрипт

1 ODLAZAK U MIROVINU [umarski institut, Jastrebarsko je 31. prosinca godine ostao bez ~etiri svoja djelatnika koji odlaze u zaslu`enu mirovinu. Odlukom uredni{tva RADOVA donosimo njihove `ivotopise te najzna~ajnije doprinose razvoju [umarskog instituta, Jastrebarsko kao i njihov obol hrvatskoj {umarskoj znanosti i praksi. Uredni{tvo Dr. sc. Stevo Orli}, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju Ro en je 15. studenog godine u Brinju u Li~ko-Senjskoj `upaniji. Osnovnu {kolu zavr{io je u rodnom mjestu, a srednju {umarsku {kolu u Karlovcu godine. Kao {umarski tehni~ar radio je odre eno vrijeme u [umarijama «Crikvenica», «Labin» i «Brinje», a nakon toga {kolske godine 1956./1957. upisuje [umarski fakultet, Sveu~ili{ta u Zagrebu na kojem je diplomirao u redovitom roku sredinom godine. Kao dipl. ing. {umarstva radio je u [umskom gospodarstvu «Ogulin» na radnom mjestu referenta za uzgoj i za{titu {uma. Od godine pa sve do sada radi u [umarskom institutu, Jastrebarsko. Po dolasku u Institut upisao je poslijediplomski studij iz podru~ja uzgajanja {uma na [umarskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu, na Katedri za uzgajanje {uma. Stupanj magistra znanosti stekao je iz podru~ja Silvikultura godine s naslovom magistarskog rada: ''Uspijevanje crnog bora (Pinus nigra Arn.) na podru~ju Suboti~ko-Horgo{ke pje{~are''. Doktorat znanosti prijavio je i uspje{no obranio tako- er na [umarskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu na Katedri za uzgajanje {uma godine, pod naslovom: ''Utjecaj razmaka sadnje na uspijevanje obi~ne smreke (Picea abies Karst.) na podru~ju Ple{ivi~kog prigorja''. Zvanje znanstvenog suradnika stekao je godine, vi{eg znanstvenog suradnika godine i znanstvenog savjetnika 1991., 1998., a u trajnom zvanju znanstvenog savjetnika je od godine. Po dolasku u Institut dobio je status samostalnog istra`iva~a te je samostalno predlagao i vodio znanstvene programe iz podru~ja silvikulture. Nakon stjecanja stupnja doktora znanosti u [umarskom institutu, Jastrebarsko, u Odjelu za uzgajanje i za{titu {uma preuzeo je vo enje i koordinaciju uzgojnog dijela znanstvenoistra`iva~kog programa. Kao znanstvenik bio je vrlo aktivan kod osnivanja pokusa. Osnovao je preko 70 terenskih pokusa na podru~ju Uprava {uma Podru`nica «Karlovac», «Bjelovar», «Koprivnica», «Na{ice», «Po`ega», «Vinkovci», «Zagreb», «Ogulin», «Delnice» i «Buzet» na kojima je intenzivno pratio: 231

2 uspijevanje razli~itih provenijencija sitkanske smreke, zelene duglazije, kontorte i europskog ari{a istra`ivao je razli~ite na~ine i intenzitete proreda u kulturama ZD, OB, CB, OS, EA i AB gdje je posebno analizirao vrijeme i metodu prvog zahvata osnivao je komparativne pokuse ~etinja~a na razli~itim lokalitetima radi odabira {to prilagodljivije i kvalitetnije vrste za odre eno stani{te istra`ivao je obrezivanje grana, kao mjeru njege u intenzivnim kulturama OB bavio se primjenom Jiffy lon~i}a u uzgoju ~etinja~a istra`ivao je razli~ite na~ine uzgoja sadnica OB, OS, crnoga bora, alepskog bora i pinije te starosti sadnica istih vrsta osnivao je kulture OS primjenom razli~itih razmaka sadnje Op}enito mo`emo re}i kako se bavio pitanjima u svezi pro{irenja podru~ja rasprostranjenosti ~etinja~a u Hrvatskoj. Samostalno je vodio istra`iva~ke projekte, podprojekte, zadatke i teme u razdoblju od godine do sada. Dugo godina voditelj je stru~nog nadzora nad rasadni~kom proizvodnjom u rasadnicima poduze}a ''Hrvatske {ume'' d.o.o. Sudjelovao je u Projektu svjetske banke, pod nazivom: ''Obnova i za{tita obalnih {uma''. Do ove godine bio je voditelj potprojekta za ''Hrvatske {ume'' d.o.o., pod naslovom: ''Pove}anje proizvodnje i stabilnosti {umskih ekosustava''. Kod Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta vodio je projekt trajne istra`iva~ke djelatnosti ''Istra`ivanja u rasadnicima i {umskim kulturama'' ([ifra : ). Objavio je samostalno ili u koautorstvu preko 100 znanstvenih i stru~nih radova u doma}im i stranim ~asopisima te izradio preko 150 projekata, elaborata i ekspertiza za potrebe {umarske struke u Republici Hrvatskoj. U [umarskom institutu, Jastrebarsko obavljao je funkciju predsjednika i zamjenika predsjednika Znanstvenog vije}a. Tijekom 11 godina bio je glavni i odgovorni urednik edicije, zatim ~asopisa «Radovi», [umarskog instituta, Jastrebarsko. Sada je ~lan ure iva~kog odbora ~asopisa «[umarski list», H[D iz znanstveno-stru~nog podru~ja Uzgajanje {uma i hortikultura te ure iva~kog odbora ~asopisa «Radovi», [umarskog instituta, Jastrebarsko. U vrijeme izdavanja ~asopisa ''Mehanizacija {umarstva'', Zagreb, bio je ~lan njegova uredni{tva. Sudjelovao je u radu vi{e dru{tvenih organizacija. Bio je ~lan Odbora hrvatskog {umarskog dru{tva u Zagreb, prvog saziva Hrvatskog ekolo{kog dru{tva Hrvatske. Sudjelovao je kao predsjedatelj ili ~lan vi{e strukovnih Komisija i odbora. Bio je predsjedatelj Komisije za pripreme i prihvat ekskurzija XVIII IUFRO Kongresa u Hrvatskoj. ^lan je Akademije {umarskih znanosti Republike Hrvatske od osnutka, Hrvatskog {umarskog dru{tva, Hrvatskog ekolo{kog dru{tva i IUFRO sekcije za rasadni~ku proizvodnju. [kolske godine1969./1970. boravio je u SAD, Harvard University, Harvard Forest u svojstvu Special student-a, kao stipendist Balkovi}eve zaklade. Aktivno je sudjelovao u radu vi{e doma}ih i me unarodnih skupova u zemlji i inozemstvu. 232

3 Aktivno je sudjelovao u izvo enju terenske nastave studenata [umarskog fakulteta, Sveu~ili{ta u Zagrebu iz podru~ja uzgajanja {uma. Isto tako na [umarskom fakultetu u Zagrebu ~lan je povjerenstava kod ocjene i odbrane doktorskih disertacija i magistarskih radova. Doprinos znanstvenoistra`iva~kog rada dr. Steve Orli}a ogleda se u unapre enju tehnologije osnivanja i tehnike uzgoja {umskih kultura i u rasadni~koj proizvodnji {umskih sadnica, sve u cilju osvajanja slobodnih {umskih i izvan{umskih povr{ina. S dr. sc. Stevom Orli}em kao ~ovjekom i znanstvenikom bio je u`itak raditi. Svoje znanje nije zadr`avao za sebe, nego ga je nesebi~no prenosio na svoje mla e kolege. Svojom skromno{}u u pona{anju i plemenito{}u u opho enju zra~io je vrlinom krasnog ~ovjeka i vrsnog znanstvenik, a svi oni koji su imale sre}e raditi s njim, potvrdit }e kako je bio ''odli~an» u~itelj. Drago mi je {to sam bila suradnik dr. Steve Orli}a iza kojega su ostale vitalne kulture ~etinja~a koje potvr uju njegovu znanstvenu i stru~nu kvalitetu kod odabira autohtonih i alohtonih vrsta drve}a te odabira lokaliteta. Kao {to je u jednom radu dr. Stevo Orli} napisao, a ja se sada slu`im njegovim rije~ima ''najva`nije je odabrati pravu vrstu i posaditi je na pravo mjesto''. Tako ja sada povla~im paralelu i ka`em : ''dr. Stevo Orli} je pravi ~ovjek koji je bio i radio na pravom mjestu''. Samo rijetki se mogu pohvaliti kako je iza njihovog 40-godi{njeg rada ostalo kultura sa stablima preko 30 m visine i do 80 cm promjera. Za odlazak u mirovinu `elim Vam ponajvi{e zdravlja i sre}e, a nadam se kako to ne}e zna~iti i prestanak znanstvenoistra`iva~kog rada, ve} }ete i dalje sura ivati s nama kao vanjski suradnik ili konzultant na projektima te kao recenzent radova i projekata. Dr. sc. Sanja Peri} Dr. sc. Karmelo Po{tenjak "Sje}anje je jedini raj iz kojeg ne mo`emo biti protjerani". (Kronin) Dr. sc. Karmelo Po{tenjak ro en je 25. svibnja godine u Splitu. Pu~ku {kolu i gimnaziju zavr{io je u Imotskom godine. Na [umarskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu diplomirao je 1964.godine na [umsko-gospodarskom odjelu. Prvi mu je posao u srednjoj [umarskoj {koli u Delnicama {kolske godine 1965/1966. godine gdje predaje nekoliko predmeta: tehni~ko crtanje, nacrtnu geometriju, meteorologiju, geodeziju, gra evinarstvo i {umske komunikacije. Godinu dana poslije obavlja du`nost Ravnatelja Nacionalnog parka "Mljet" na otoku Mljetu. Ponovno se vra}a u Gorski Kotar i u razdoblju od do godine radi u [umskom gospodarstvu u Delnicama. 233

4 U [umariji Crni lug od do na poslovima uzgoja, za{tite i lovstva, u [umariji Ravna Gora godine obavlja iste poslove te trasiranje {umskih prometnica, a od godine radi s ostalim kolegama na osnivanju taksacije u Delnicama i voditelj je istih poslova. Tijekom tog perioda odlazi na stru~nu izobrazbu u Austriju, Ma arsku i ^ehoslova~ku godine upisuje poslijediplomski studij na [umarskom fakultetu Sveu- ~ili{ta u Zagrebu i magistrira na podru~ju ure ivanja {uma, s naslovom "Rast i prirast jelovih kultura u g.j. "^edanj". Koncem godine zaposlio se u [umarskom institutu u Odjelu za Oplemenjivanje i {umsko sjemenarstvo u Rijeci, kao voditelj laboratorija za ispitivanje kakvo}e {umskog sjemena, a od godine je i voditelj sjemenarske slu`be pri [umarskom institutu Jastrebarsko. Doktorsku disertaciju iz podru~ja ure ivanja {uma, s temom "Zavisnost nekih biotskih i abiotskih ~imbenika na rast i prirast jele u zajednici jele i rebra~e ( Blechno Abietetum Horvat 1938)" obranio je 9. lipnja godine na [umarskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu. Pro~elnik cijelog Odjela za Oplemenjivanje i {umsko sjemenarstvo postaje godine. Tijekom razdoblja od do godine radi kao istra`iva~ na 4 tema u zadatku 1 u projektu III. U vremenu od do godine voditelj je 4 tema prvog zadatka u projektu III. Tijekom godine voditelj je zadatka 1 u podprojektu C projekta I. Od do godine je suradnik na podprojektima I/1B, I/2B, I/3B i I/4B. Tako er je bio suradnik na projektima Ministarstva znanosti i tehnologije: , i U registar istra`iva~a je upisan 17.svibnja godine, pod brojem Bio je ~lan savezne komisije za sjemenarstvo godine, republi~ke komisije za sjemenarstvo od do godine, predsjednik komisije za izradu pravilnika za kakvo}u {umskog sjemena i ~lan povjerenstva za sjemenarstvo od do godine. ^lan je me unarodnog povjerenstvaza uzorkovanje ISTE od godine. Sudjelovao je na vi{e od tridesetak savjetovanja, simpozija i kongresa u zemlji i inozemstvu, sa znanstvenim i stru~nim ~lancima kao autor i koautor. U proteklom periodu aktivno je sudjelovao u kreiranju {umarske politike i strategije iz svog znanstvenog podru~ja i izradio na stotine programa za gospodarenje priznatim sjemenskim sastojinama (PSS), na ~emu mu se iskreno zahvaljujemo i od srca mu `elimo da svoje umirovljeni~ke dane provede aktivno i u punom zdravlju u svom Imotskom i Gorskom Kotaru. "Dolje prema istoku poleglo Imotsko polje, pola ogledalom vode preliveno, pola zelenim njivama blagoslovljeno, bisernom ogrlicom, rijeke zaki}eno, a sa svih strana obrubljeno mrkim klisurama, {to se sablasni ljevak Crvenog jezera ko cvijet luda kukurijeka rumeni, dok se sam grad bijeli, i {to ga du`e gleda{ sve ti se bli`e primi~e; svaku ku}u vidi{ svaki zeleni prozor razaznaje{ a prepoznao" (Ivan Raos 1971) bi i Karmela da u svoj vrt i{eta iznad igrali{ta i kule Hasan Aginice iznad Modrog jezera i Gospina doca. Mr. sc. Tibor Littvay Odjel za oplemenjivanje i {umsko sjemenarstvo 234

5 Mr. sc. Vlado Krej~i Mr. sc. Vlado Krej~i, dipl. ing. [umarstva, ro en je 4. srpnja godine u Kapelici, op}ina Gare{nica. Osmogodi{nju {kolu zavr{io je u Gare{nici, a gimnaziju u Zagrebu. Na [umarskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu diplomirao je godine. Jo{ kao student, od godine, radi na terenskim istra`ivanjima za potrebe Instituta. Od godine stalno je zaposlen u tada{njem Institutu za {umarska i lovna istra`ivanja, zatim Odjelu za Tipologiju {uma [umarskog instituta, Jastrebarsko, u kojem radi do godine. Od tada do umirovljenja (31. prosinca godine) radi u Odjelu za ekologiju i uzgajanje {uma u kojem jedno vrijeme obna{a du`nost pro~elnika. 20. lipnja godine na [umarskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu obranio je magistarski rad pod naslovom: Prirast {irina kro{anja hrasta lu`njaka u zajednici hrasta lu`njaka s velikom `utilovkom (Genisto elatae-quercetum roboris Horv. 1938) na podru~ju Hrvatske. Tijekom svog dugogodi{njeg bogatog znanstveno-istra`iva~kog rada vodio je vi{e zadataka te Potprojekata za Hrvatske {ume d.o.o., Zagreb i sura ivao na jo{ tri Potprojekta. Na temama Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta dao je zna- ~ajan doprinos, posebice u znanstvenoj disciplini uzgajanje {uma. Bio je u~esnik vi{e simpozija i savjetovanja te sastanaka Sekcije uzgajiva~a. Objavio je samostalno i kao koautor 33 znanstvena rada, 18 stru~nih radova te niz studija i elaborata. Bio je ~lan mnogobrojnih povjerenstava pri izradama Osnova gospodarenja. Nakon ovih, u kratkim crtama slu`benih, bibliografskih podataka, valja istaknuti i sljede}e: Mr. sc. V. Krej~i cijeli je svoj radni vijek posvetio istra`ivanju prirodnih {umskih ekosustava, s naglaskom na znanstvenu granu uzgajanje {uma. Zajedno sa svojim prethodnicima iz toga podru~ja koji su radili u [umarskom institutu, Jastrebarsko, vrsnim znanstvenicima i velikim ljudima, uva`enom gospodom Dragutinom Hanzlom, Josipom [afarom i Vladimirom Hrenom, dao je izniman doprinos grani uzgajanja prirodnih {umskih ekosustava i cjelokupnoj {umarskoj znanosti, a posebice praksi. Zajedno s dr. sc. V. Hrenom, (koga sam imao ~ast upoznati i {est godina s njim sura ivati, iako je bio u mirovini), uvijek i u svim doga ajima, manje ili vi{e burnim, bio je ~vrsti oslonac promi{ljanja glede opstanka i napretka Instituta, kako stru~nih tako i onih va`nijih, ljudskih. Njihove bistre misli, na`alost, nisu uvijek doprle do bistra uma (umova). Iz cijeloga njegovoga iznimno bogatog znanstveno-istra`iva~kog opusa razvidno je kako je svoja istra`ivanja usmjerio na istra`ivanje prirodne obnove, kao temeljnog cilja obnove i opstanka na{ih {uma. Po~ev{i od prvog ~lanka kojega je objavio s dr. V. Hrenom u [umarskom listu godine pod naslovom: «Struktura sastojine i njezin utjecaj na prirodnu obnovu lu`njakovih {uma isto~ne Posavine» pa do zadnjeg (vjerujem ne i posljednjeg) kojeg smo ljetos skupa objavili, tako er u [. L. pod naslovom: «Oplodnom 235

6 sje~om od panja~e do sjemenja~e hrasta crnike (Quercus ilex L.)». Slobodan sam jo{ ista}i kako je to prva sjemenja~a hrasta crnike u Hrvatskoj nastala prirodnom obnovom. Zajedno s kolegama iz Odjela za tipologiju {uma, pripada mu pionirska uloga u prou~avanju i razvoju znanstvene grane Tipologija {uma u Hrvatskoj koja svoje korjene vu~e jo{ iz davne godine. S ciljem pra}enja razvoja {uma u prirodnim uvjetima, na podru~ju N.P. Plitvi~ka jezera, s grupom suradnika osniva ~etiri {umska rezervata, povr{ine hektara i to Medve ak (1976), ^orkova uvala-^udinka (1977), Kik-Visibaba (1979) te {umski rezervat Rije~ica-Javornik (1981). Cilj osnivanja rezervata je bio prikazati tada{nje (nulto) stanje vegetacije tla, stadij razvitka strukturnih odnosa, proizvodnosti i kvalitete. Tad osniva ~itav niz pokusnih ploha trajnoga karaktera u smislu pra}enja strukturnih osobina sastojina. Ba{ su ta istra`ivanja temelj utvr ivanja njihovog daljnjeg tijeka rasta i razvoja, a posebice stanja i mogu}nosti obnove, kao temeljnog cilja trajne samoobnovljivosti, opstanka i potrajnoga gospodarenja ovih {umskih ekosustava. Sudjelovao je u izradi prvih Osnova gospodarenja na Plitvi~kim jezerima, Tramontane, Veprina~kih {uma, U~ke, Brgudskih {uma, programa gospodarenja za Dalmaciju te u osnivanju trajnih pokusnih ploha, kojih je, uzgred re~eno, oko 3000 po cijeloj Lijepoj na{oj - od Mljeta, Dalmatinskog zale a, Velebita, Korskog kotara, Hrvatskog primorja, Istre, na{ih kontinentalnih nizinskih, brdskih i gorskih {uma - pa do poplavnih {uma Isto~ne Slavonije. U svim tim pokusima bio je karika bez koje se ne mo`e i bez kojeg ovoga dana{njega pravoga bogatstva podataka ne bi bilo. Uvijek i bezrezervno je bio na raspolaganju svima, posebice mladim istra`iva~ima kojima je bio zvijezda vodilja i koji su ga iznimno cijenili. Po{tovane kolege, dopustit }u si slobodu da ovo malo personificiram. Mr. Vlado Krej~i meni je osobno bio (a i zauvijek }e ostati) SVE - kolega, suradnik, putokaz: kuda, gdje i kako do cilja?, moj balans, moj u~itelj i, moj prijatelj. Od prvoga dana ljeta godine kada sam do{ao u Institut, prvog terena u Vrbovec, do zadnjega (vjerujem ne i posljednjega) u Puli pa do moga zaposlenja u rujnu iste godine, do danas, izme u nas je postojala neka tajna veza. Mnoge zajedni~ke stra{no va`ne trenutke {to poslovne, a jo{ vi{e, i puno vi{e, osobne doga aje skupa smo prebrodili. Kad ~ovjek promisli pa sve to malo zbroji, jedino, u `ivotu i va`ne. Tada smo se dr`ali one Andri}eve mudre izreke: dok ima mraka bit }e i svanu}a. Bez obzira na na{ih, vrijedno spomena 25 zajedni~kih ~lanaka, jo{ puno va`nije, i zauvijek, to }e mi ostati najvrijedniji zapisi na{ega dru`enja. Jer, kako ka`e poslovica: najbolje u ~ovjekovu `ivotu su njegova mala, bezimena, nezapam}ena djela dobrote i ljubavi. Imao sam iznimnu ~ast i zadovoljstvo biti sudionikom posljednje, tre}e dionice radnoga vijeka mr. Krej~ija. U predstoje}em burnom razdoblju na{e ku}e valjat }e se svima nama svojski potruditi kako bismo popratili ucrtani put dobrih djela na{ega Vlade. Svi mi danas `ivimo u doba savr{enih sredstava, ali konfuznih ciljeva. Svima nam treba revizija prioriteta, stoga }emo morati iznova nau~iti voljeti-ograni~enost. Njemu, ~ovjeku koji je prije svega imao `ivotni kredo Biti, a ne Imati, toga nije nikada nedostajalo, {tovi{e. Na koncu, mali podsjetnik, da svi znamo, valja pridodati i ovo: Mr. sc. V. Krej~i, za hrvatsko {umarstvo, znanost i praksu, na terenu je proveo 3190 dana ili 236

7 8,7 godina. No}io je na 196 razli~itih mjesta i to ne u luksuznim hotelima. Jednom prigodom, davne godine, u [tirova~i-le{}e, s pinklecom na ramenu i promjerkom u ruci neprekidno je boravio 26 dana na terenu. Od nekada{njih 171 {umarije nije bio slu`beno samo u ~etirima (Batina, Darda, Tikve{ i Vrgorac). Navedeno nam daje za pravo ustvrditi kako mr. sc. Vlado Krej~i apsolutno i bezrezervno zaslu`uje sav na{ re{pekt i po{tovanje. [panjolska poslovica ka`e: dovoljno je vjerovati pa }e ru`e cvasti i za Bo`i}. Dragi na{ Vlado, dragi moj {efe, u~itelju i prijatelju, u predstoje}im umirovljeni~kim godinama neka Ti cvatu Ti puno zdravlja, veselih dru`enja s unucima Petrom i Martinom, a u slobodnim trenutcima, tebi posebnoga gu{ta, neka Ti je "bistro". "Lijepa je otvorena stranica `ivota, ali je jo{ ljep{a zape~a}ena stranica" (Alfredo Panzini) Velika Ti hvala na svemu. Dr. sc. Tomislav Beni}, tehni~ki suradnik 01. srpnja godine, napunilo se 40 godina radnoga sta`a! Kolegice i kolege! Drago mi je {to mnogi nazo~ni nemaju niti 40 godina starosti pa stoga mogu samo zamisliti koliko je to zapravo puno, a oni koji su to odradili, na{i dragi kolege koji odlaze u zaslu`enu mirovinu, vjerojatno }e re}i (kao {to bi rekao veliki Mladen Deli}): «Ma jel mogu}e», da je ve} toliko vremena pro{lo?! Kao {to vidite i sami, mogu}e je! I Bogu hvala {to imamo priliku, kao i na{im dragim kolegama znanstvenicima, isto tako, zahvaliti i na{em tehni~kom suradniku, BENI]-u. Sa svojih nepunih 25 godina, to~nije, 01. srpnja godine, zaposlio se na radnom mjestu tehni~kog suradnika u «Zavodu za ~etinja~e, Jastrebarsko». [to je u to vrijeme zna~ilo raditi u takvom «Zavodu», znaju na{i stariji kolege, koje smo imali ~ast poznavati, s kojima smo sura ivali i jo{ sura ujemo! Isto tako, mnogi (nadam se svi), ovdje nazo~ni, osje}amo odre eni ponos, rade}i danas u Instituciji u kojoj radimo, a pogotovo stoga {to ista ima toliko dugu tradiciju i nasljednik je Institucija koje su, izme u ostalih, stvarali i na{i dragi kolege koji odlaze u zaslu`enu, zapravo, ljep{e je re}i, «PO[TENO ODRA\ENU MIROVINU»! Kao divan primjer tako po{teno odra enih 40 godina, mo`e nam poslu`iti na{ tehni~ki suradnik, {umarski BENI]! U Odjelu za uzgajanje {uma (danas, Odjelu za ekologiju i uzgajanje {uma), po- `rtvovno, stalo`eno i temeljito, radio je na mnogim zada}ama, ~ak i onima koje 237

8 nisu uvijek bile u «Opisu poslova i radnih zadataka Tehni~kog suradnika»! To nam mo`e potvrditi i dragi nam Znanstveni savjetnik, gospodin Stevo Orli} koji mu je bio dugogodi{nji nadre eni, kao i ostali koji su Dr. sc. Orli}a, naslijedili na mjestu Pro~elnika Odjela. Osje}am potrebu naglasiti kako u «ono vrijeme», kada je po- ~eo raditi u dana{njem Institutu, nije bilo ra~unala, kao niti mnogih, danas nam dostupnih tehni~kih i inih pomagala. Mnogi poslovi na izmjerama i izra~unima, obavljani su «ru~no», a gospodin BENI] je, uz nekolicinu tehni~kih suradnika, bio taj koji je pripomogao izradi mnogih elaborata, studija, magisterija i doktorata. Koristim ovu prigodu osobno mu se zahvaliti za vrlo korektno obra ene meteorolo{ke podatke kojima je i meni puno pomogao pri izradi Magistarskog rada, kao i Disertacije. Govoriti o punoj anga`iranosti pri obradi podataka iz «O~evidnika» i «Uvjerenja», «Stru~nog nadzora rasadni~ke proizvodnje», koji za «Hrvatske [ume» ve} du`i niz godina obavljaju na{i djelatnici, predugo bi trajalo. [to se ti~e rada na motrenju, upisivanju i obradi podataka na Meteorolo{koj postaji «Jastrebarsko», kao i vi{egodi{njih kontakata s DHMZ, posebno treba naglasiti kako je BENI] zaslu`an za mnoge pohvale i priznanja koji su upu}eni ovoj BENI]U, djelatniku [umarskog instituta, Jastrebarsko, godine DHMZ daje pisano Priznanje za vi{e od 35 godina savjesnog motrenja na Meteorolo{koj postaji «Jastrebarsko», a 23. o`ujka godine, Priznanje za 40 godina rada na istome! Ovom prigodom jo{ jedanput izra`avam u osobno ime, u ime Odjela za ekologiju i uzgajanje {uma, kao i u ime cijelog [umarskog instituta, Jastrebarsko, VE- LIKO HVALA, na{em tehni~kom BENI]-u, kao i ostaloj gospodi kolegama koji odlaze u zaslu`enu mirovinu. S `eljom i nadom, kako njihovim odlaskom iz radnog odnosa, ne}e prestati na{i kontakti, na obostrano zadovoljstvo i za boljitak zelenije nam LIJEPE NA[E, svima njima, kao i svim nazo~nima, `elim puno sre}e, zdravlja i veselja te ujedno ~estit Bo`i} i sretnu godinu! Hvala! Dr. sc. Valentin Roth 238