Sadr`aj Predgovor hrvatskom izdanju...7 Smjernice za knji`ni~ne usluge za mlade` Dio Dio Dio Dio Dio Dio Dod

Транскрипт

1 Sadr`aj Predgovor hrvatskom izdanju...7 Smjernice za knji`ni~ne usluge za mlade` Dio Dio Dio Dio Dio Dio Dodatak A...29 Dodatak B...35 Web 2.0 i knji`ni~ne usluge za mlade`: uvod za knji`ni~are Uvod...41 Blogovi i bloganje...45 Pri~aonice, Instant Messaging (IM) i video konferencije...50 Creative Commons (creativecommons.org)...53 FaceBook ( Flickr ( Google Docs...64 Glazba i audio...68 MySpace ( Podcastovi i podcastanje...72 RSS i RSS ~ita~i...75 SlideShare ( Dru{tveno prikupljanje omiljenih poveznica...82 Twitter ( Video...89 Virtualni svjetovi i machinima...92 Wiki...96 Zaklju~ak...98 Dodatak...99

2 Predgovor hrvatskom izdanju Prvo izdanje Smjernica za knji`ni~ne usluge za mlade` IFLA je objavila godine. 1 U proteklih 12 godina zbile su se u knji`ni~arstvu mnoge promjene, posebice one vezane uz pojavu interneta i njegovu {iroku primjenu i kori{tenje. Stoga je potreba za novim izdanjem bila o~igledna. Nije slu~ajno da se prvo izdanje pojavilo ba{ sredinom devedesetih. Neki oblici knji`ni~nih usluga za mlade` postojali su i ranije u mnogim narodnim knji`nicama u zemljama razvijenijeg knji`ni~arstva. U SAD-u se prvi knji`ni~ar za mlade` u narodnoj knji`nici zapo{ljava jo{ godine s ciljem da se poseban dio prostora i usluga namijeni upravo mladima. 2 Gotovo tijekom cijeloga dvadesetog stolje}a knji`ni~ari su na razli~ite na~ine poku{avali iza}i u susret potrebama ove korisni~ke skupine, posebice stoga {to se klasi~na podjela na dje~je knji`nice (odjele) i odjele za odrasle pokazala nedovoljno djelotvornom i neopravdanom sa stajali{ta osiguravanja prava pristupa svima, pa tako i svim dobnim skupinama. Naime, knji`ni~ari su se suo~avali s problemom gubitka ~lanstva onih u najosjetljivijoj mladena~koj dobi, u dobi kad mlade osobe nisu ni djeca ni odrasli i njihove se razvojne potrebe i interesi razlikuju od ostalih dobnih skupina. Primjer sustavnog rje{avanja ovoga problema jest Njema~ka. 3 Svijest o potrebama i interesima mladih te spoznaja da su mladi ljudi najzainteresiraniji za nove tehnologije koje se u knji`nicama uvode posljednjih desetlje}a pro{log stolje}a, bile su u Njema~koj poticaj za projekt na dr`avnoj razini. Tijekom prve polovice devedesetih godina u njema~ke se narodne knji`nice uvode knji`ni~ne usluge za mlade` i otvara se prva zasebna Knji`nica za mlade` u Dresdenu. 4 Novoj praksi prethodila su istra`ivanja koja su pokazala na koji na~in mladi do`ivljavaju knji`nicu, {to od nje o~ekuju i kakva knji`nica mo`e odgovoriti na potrebe i interese mladih ljudi vezano uz prostore, gra u, opremu i kompetencije knji`ni~ara. Jedna od ~lanica njema~koga projektnog tima 5 u to je vrijeme predsjednica IFLA-ine Sekcije knji`nica za djecu i mlade` i upravo pod njezinim utjecajem nastalo je prvo izdanje IFLA-inih Smjernica. 1 Ovo je izdanje neznatno promijenjeno godine, a iste je godine objavljen i hrvatski prijevod u izdanju HKD-a. 2 Walter, Virginia A.; Elaine Meyers. Teens and libraries : getting it right. Chicago : American Library Association, Glashof, Ilona. Young Adults welcome or are they? : the development and testing of new concepts a project in Germany. // European Seminar Social Role of Public Libraries. Brussels : [s. n.], Schmitt, Rita. Knji`nice za mlade` u Njema~koj. // Nove usluge za korisnike narodnih knji`nica : njema~ka iskustva. Zagreb : Knji`nice grada Zagreba : Goethe-Institut, Str Ilona Glashof.

3 8 Smjernice za knji`ni~ne usluge za mlade` S istim problemima gubitka ~lanstva u mladena~koj dobi, koji je do`ivljen kao nedostatak interesa mladih za knji`nicu, suo~avali su se i knji`ni~ari u hrvatskim narodnim knji`nicama. Tradicionalna podjela korisnika na djecu i odrasle, vode}i se pritom formalnim granicama (zavr{etak osnovne {kole), a ne razvojem uvjetovanim potrebama i interesima tinejd`era, uzrokovala je zanemarivanje njihovih prava i potreba. Ako su i bili korisnici knji`nica, o njima se nije razmi{ljalo kao o posebnoj korisni~koj skupini koja zahtijeva druk~iju gra u i druk~iji pristup. Knji`ni~ari su bili svjesni da bi nove tehnologije mogle privu}i i vratiti mlade u knji`nicu, no odgovaraju}e knji`ni~ne usluge za mlade` nisu samo pitanje suvremenih informacijsko komunikacijskih tehnologija. Upravo spomenuta Knji`nica za mlade` u Dresdenu pokazala je da, osim o formatu gra e, 6 treba skrbiti o njezinom sadr`aju (orijentacija na informacije za `ivot, problemska literatura i mladima privla~na popularna izdanja), te o informacijskoj i savjetodavnoj slu`bi, a sve to u prostoru koji svojim izgledom poru~uje da je namijenjen mladima (kafi}, namje{taj koji poziva na dru`enje, posteri i sl.). Prvi programi za mlade javljaju se u Hrvatskoj krajem devedesetih godina. 7 Poznat je program Mladi za mlade Gradske knji`nice Rijeka koji se odvija u sklopu Dje~jeg odjela Stribor. U posebne, zajedno s korisnicima osmi{ljene aktivnosti uklju~uju se mladi volonteri i nadalje treniraju za volonterski rad s mladima. Prvi poseban odjel za mlade` otvoren je godine u Knji`nici Medve{~ak u Zagrebu. 8 Poseban prostor, izdvojen fond tiskane i elektroni~ke gra e, dostupan besplatni internet i posebna informacijska slu`ba ubrzo su se pokazali kao sustavno rje{enje, ne samo za uspje{an prijelaz postoje}ih ~lanova iz odjela za djecu u odjel za odrasle, nego i kao na~in da korisnicima knji`nice postanu oni mladi ljudi koji to prije nisu bili godine Hrvatska dobiva i prvu Knji`nicu i ~itaonicu za mlade pri Gradskoj knji`nici Ivan Goran Kova~i} u Karlovcu. Tijekom prvoga desetlje}a ovog stolje}a sva se tri oblika knji`ni~nih usluga za mlade` razvijaju, a usporedo s tim razvojem zapo~inje se i u ostalim hrvatskim narodnim knji`nicama s razli~itim uslugama za mlade, od onih koje su usko usmjerene na uporabu elektroni~kih i AV medija, do slo`enijih koje podrazumijevaju posebne zbirke i stalne programe za mlade u posebno obilje`enom ili izdvojenom prostoru. Knji`ni~arstvo je podru~je koje se od sredine devedesetih godina, kad je objavljeno prvo izdanje Smjernica za knji`ni~ne usluge za mlade`, dramati~no mijenja. Informacijsko komunikacijske tehnologije promijenile su gotovo sva podru~ja `ivota, a to se odra`ava i na razvoj usluga za mlade`. [tovi{e, upravo su mladi ljudi ti koji se najbr`e, no ne uvijek i najdjelotvornije, nose s izazovima novih tehnologija koje njima i nisu nove. Komercijalizacija interneta i njegova javna dostupnost od sredine devedesetih promijenila je stil `ivota mladih ljudi. Spretni u rukovanju novim tehnologijama i neoptere}eni mogu}im pogre{kama pri surfanju, mladi mijenjaju navike u komunikaciji i slobodnom vremenu. Ra a se i razvija Net generacija, Dot generacija, Digital natives, Google generacija, Generacija G Svi ovi nazivi govore o jednom internet je ne{to 6 Inicijalni fond bio je formiran od otprilike 50 posto tiskane i 50 posto AV i elektroni~ke gra e. 7 Stri~evi}, Ivanka. Utvr ivanje informacijskih potreba i ~itateljskih interesa mlade`i u narodnoj knji`nici. Zagreb : Filozofski fakultet, Doktorska disertacija. 8 Poznat je pod nazivom Idi pa vidi koji su tijekom pilot istra`ivanja uo~i otvaranja Odjela odabrali srednjo{kolci.

4 Predgovor 9 s ~im djeca i mladi `ive; dio njihova `ivota odvija se na mre`i. Mla i su od ra~unala i ~esto spretniji u radu s tipkovnicom nego s priborom za pisanje, a ~itanje s ekrana do`ivljavaju prirodnijim od ~itanja s papira. Zasigurno je to utjecalo na potrebu izrade novih smjernica. No novo IFLA-ino izdanje, objavljeno godine, ne razlikuje se od prethodnoga samo po zastupljenosti sadr`aja vezanih uz internet u knji`nici i knji`nicu na internetu, nego i po suvremenijem pristupu planiranju i vrednovanju knji`ni~nih usluga za mlade`, te uvo enju sadr`aja koji su vezani uz odgojno obrazovnu i dru{tvenu ulogu knji`nice. U dodatku Smjernice sadr`e tzv. listu za (samo)procjenu koja bi trebala pomo}i knji`ni~arima u planiranju i vrednovanju usluga za ovu korisni~ku populaciju, primjere dobre prakse kojima je cilj dati zamisli kako na razli~ite na~ine zadovoljiti potrebe i interese mladih te prilog u kojem se u 40 tzv. pozitivnih ~imbenika navodi koji su to temelji koji omogu}uju zdrav razvoj mladih u suosje}ajne i odgovorne odrasle osobe. Sam tekst Smjernica znatno je obimniji od onog u prethodnom izdanju u kojem se ~esto samo u to~kama navodilo bitno. Vjerojatno je to stoga {to su prve Smjernice bile objavljene iz potrebe za poticanjem uvo enja knji`ni~nih usluga za mlade` diljem svijeta i skretanjem pozornosti na dobnu skupinu kojom su se knji`nice do tada ponajmanje bavile. Nakon razvoja prakse bila je mogu}a preciznija razrada nekih postavki i detaljniji prikaz novih, {to je u~injeno u drugom izdanju. Iz teksta Smjernica vidljiv je poseban naglasak na uklju~ivanju mladih u apsolutno sve korake razvoja knji`ni~nih usluga, od postavljanja osnovnih ciljeva, definiranja potreba svake pojedine zajednice, planiranja usluga, izgradnje zbirki, predstavljanja u javnosti ili suradnje s partnerima, ukratko, od planiranja i ostvarenja do vrednovanja. Sudjelovanje mladih u svim koracima knji`ni~ne komunikacije s njima pokazalo se presudnim upravo u onom klju~nom trenutku koji odlu~uje ho}e li knji`nica biti mjesto koje }e odabrati za udovoljenje svojih potreba ili }e to u~initi na nekome drugom mjestu. Prvotne konstrukcije savjeta tipa knji`nica bi trebala osnivati... razvijati usluge ili knji`ni~ne usluge mogu biti, u novom izdanju Smjernica pojavljuju se u formi jesu, ~ime se pretpostavlja da su prve Smjernice ve} odradile svoju pionirsku ulogu uvo enja novih usluga koje se sada provode i valja ih unaprijediti. Ve} u samom uvodu, za razliku od pro{log izdanja, nagla{eni su glavni ciljevi Smjernica te ciljana publika kojoj se obra}aju. Tako er se isti~e deset osnovnih ciljeva koji predstavljaju putokaz razvoja knji`ni~nih usluga za mlade`, izra`enih kroz jasnu knji`ni~nu politiku, pra}enje dobre prakse, osposobljenost osoblja, odgovaraju}u knji`ni~nu gra u, podr{ku obrazovnim potrebama mladih, osposobljavanje mladih za pretra`ivanje i uporabu informacija, njihovo uklju~ivanje u sve procese, odgovaraju}i knji`ni~ni prostor i suradnju s drugim organizacijama i udrugama u zajednici. Pri definiranju ciljne skupine ovom je prigodom po{tivana razli~itost sredina, zemalja i kultura u kojima knji`nice djeluju te dodijeljena ve}a sloboda u odre enju dobne granice, ovisno o kontekstu u kojem knji`nica djeluje i stvarnim potrebama mladih korisnika. Okvirno je granica smje{tena u dob izme u 12. i 18. godine, no s otvorenom mogu}no{}u produljenja dobne granice i nakon 18. godine, ako to potrebe zahtijevaju. Detaljnije je preporu~ena i knji`ni~na gra a, s posebnim naglaskom na stripovima i popularnim `anrovima. Kod preporuke programa ponovno se nagla{ava specifi~nost sredina i interesa konkretnih tinejd`era koji }e utjecati na odabir sadr`aja i oblike aktivnosti. Preporu~uje se i izrada baza podataka koje trebaju poslu`iti za istra`ivanje zajed-

5 10 Smjernice za knji`ni~ne usluge za mlade` nice pri samom planiranju i ustanovljivanju usluga u pojedinim sredinama. Utvr ivanje dru{tvenih, gospodarskih i sl. pokazatelja, tvrdi se, pomo}i }e knji`nicama u odre ivanju profila populacije prema kojoj su usmjerene i preciznijem dono{enju odluke o programima i uslugama za mlade`. Savjetuje se utvr ivanje manje liste ciljeva koji su posebno zna~ajni za mlade u zajednici te usporedno planiranje nov~anih sredstava za ostvarenje tih ciljeva. Time se nastoji naglasiti usmjeravanje knji`nica prema nekoliko jasnih i odre enih ciljeva, umjesto raspr{ivanja u svim smjerovima, a bez jasne zamisli i djelotvornosti, bez mjerljivih uspjeha. Posebno se nagla{ava va`nost nastojanja knji`nice da do e do mi{ljenja mladih koji jo{ ne koriste njene usluge i mogu}nosti, dakle potrebe i `elje ne-~lanova, tj. mogu}ih korisnika. Ova publikacija, osim izvornog teksta Smjernica donosi i prilog Web 2.0 i knji`ni~ne usluge za mlade`: uvod za knji`ni~are, posebno izra en uz hrvatsko izdanje Smjernica. 9 Naime, upravo su mladi najbr`e prihvatili i najaktivnije koriste nove mogu}nosti koje nudi web 2.0. Mogu}nost interaktivnog sudjelovanja u stvaranju, ne samo informacija nego i zbivanja u dru{tvenom `ivotu na mre`i, mladima je iznimno zanimljiva. Biti dijelom virtualnog svijeta i utjecati na njega, postalo je stil `ivota mnogih mladih. Kako je jedan od osnovnih zahtjeva narodnog knji`ni~arstva da knji`ni~ar treba biti tamo gdje su njegovi korisnici, danas radno mjesto knji`ni~ara postaje i mre`a. No, upitno je koliko su hrvatski knji`ni~ari osposobljeni za uporabu novih informacijskih pomagala i spremni uklju~iti web 2.0 u svakodnevni rad s mladima. Stoga se smatralo da pregled mogu}nosti koje on pru`a i njegove primjene u radu s mladima, opisanih perom vrsnog knji`ni~ara koji i sam rabi ta pomagala u radu s korisnicima, mo`e pomo}i knji`ni~arima u boljem razumijevanju i djelotvornijoj uporabi mnogih, upravo mladima namijenjenih mre`nih izvora. dr. sc. Ivanka Stri~evi} Verena Tiblja{ 9 Autor teksta Ivan Chew odazvao se na poziv da za hrvatsko izdanje Smjernica opi{e mogu}u primjenu web 2.0 tehnologija u radu s mladima. Iako je tekst namijenjen onima koji rade s mladima u knji`nici, on mo`e poslu`iti svim knji`ni~arima koji `ele unaprijediti svoj rad s korisnicima. I. Chew voditelj je knji`ni~nih usluga za mlade` u Upravi za knji`nice Singapura (National Library Board) te jedan od au tora novog izdanja IFLA-inih Smjernica za knji`ni~ne usluge za mlade`.