HRVATSKE ŠUME /2004

Транскрипт

1

2 Mjese~nik»Hrvatske {ume«izdava~:»hrvatske {ume«d.o.o. Zagreb Direktor: Darko Beuk Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad Novinari: Antun Z. Lon~ari}, Miroslav Mrkobrad, Vesna Ple{e i Ivica Tomi} Ure iva~ki odbor: predsjednik Branko Me{tri}, Ivan Hodi}, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, ^edomir Kri Bakran Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovi}a 2, Zagreb tel.: 01/ , faks: 01/ direkcija@hrsume.hr miroslav.mrkobrad@hrsume.hr Uredni{tvo se ne mora uvijek slagati s mi{ljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik, d.d. Zagreb, Slavonska avenija 4 Naklada: 6200 CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) kn; pola stranice (1/2) kn; tre}ina stranice (1/3) kn; ~etvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. Unutarnje stranice omota (1/1) kn; 1/2 stranice kn; 1/3 stranice kn; zadnja stranica kn (tu stranicu nije mogu}e dijeliti). U ovu cijenu nije ura~unat PDV koji pla}a ogla{iva~. Naslovna stranica: Bukvik na Krndiji Ilija Petovar

3 PROSINAC Na kraju godine Nema lakih ni brzih promjena nigdje, a najmanje u {umarstvu, moglo bi se re}i na rastanku s proteklom godinom, kad se uobi~ajeno zbrajaju dostignu}a i proma{aji i mete po svom dvori{tu. Pokazalo se, na po~etku, da to {to {umarstvo nije u{lo u zajedni~ko Ministarstvo sa za{titom prirode (s vodnim gospodarstvom jest) za posljedicu mo e imati dalje produ avanje nesporazuma sa za{titarima prirode. Su ivot na istom prostoru je nu nost, govori zdrava logika. To pogotovo vrijedi za one za{ti}ene prirodne objekte gdje je {uma temeljni fenomen, i(li) gdje su {umari svojim dugogodi{njim stru~nim radom o~uvali prirodu za budu}a pokoljenja. No logika je jedno, a interesi drugo. Dok u Austriji njihove dr avne {ume gospodare s dva nacionalna parka (jer su u njihovu sklopu), novi Zakon o za{titi prirode, koji je u pripremi, takve mogu}nosti ne da ne predvi a, nego se po nekim odredbama opet mo e o~ekivati kako }e {umu trebati {tititi i ~uvati od {umara! Malo je zapelo i sa novim Zakonom o {umama koji }e zbog razli~itih pogleda na neke stvari pri~ekati saborsko dono{enje sljede}e godine. Tu je zanimljivo to da ga priprema struka, da se radi o ure enju odnosa u jednoj djelatnosti ({umarstvu), a da je ipak napravljeno vi{e prijedloga! Valjda zbog toga {to i predlaga~i rade na razli~itim pozicijama, pa su im i interesi razli~iti. A taj je zakon jako va an za budu}e djelovanje dr avne tvrtke koja gospodari hrvatskim {umskim blagom i koja je pred restrukturiranjem. Ina~e, o preoblikovanju poduze}a po~elo se razmi{ljati jo{ godine, napravljene su tada opse ne pripreme, putovalo se po Europi da se vidi kako je to napredni svijet napravio, izra ena je i studija (irska tvrtka Coillte) i na tome je ostalo, jer vo enje {umarstva preuzeli su novi ljudi. Oni su odlu~ili, {to je i razumljivo, naprije zakonom propisati {to }e se i kako raditi. No {to se zakon du e ~eka, mno e se kombinacije o tome kako bi trebalo biti ure eno {umarstvo, na koliko bi se (samostalnih) poduze}a sada{nje jedinstveno trebalo podijeliti (od 6 do 12!), tko }e se s kim spajati i gdje }e biti sjedi{ta. U tom kontekstu onda ne iznena uje i mi{ljenje nekih ekonomskih stru~njaka koji (se) pitaju zbog ~ega poduze}e koje je ve} etablirano dijeliti na manje jedinice od kojih neke, pokazala je simulacija, te{ko mogu opstati na tr i{tu. Samo treba poslo iti stvari unutar firme, ka u oni! Vidjeti gdje se radi i {tedi, a gdje tro{i. A u tom turbulentnom vremenskom razdoblju od proteklih godinu dana, u i{~ekivanju promjena koje su u {umarstvu, izgleda, jedina konstanta, Hrvatske {ume d.o.o. su uredno radile svoj posao. I to dobro, pokazuju rezultati o desetomjese~nom poslovanju, u kome je prihod bio ve}i, a tro{kovi manji od planiranih. Pa makar i jedan posto, {to u igri velikih brojeva nije malo. A ima mjesta za daljnja pobolj{anja. (m) u ovom broju REORGANIZACIJE Samo mijena stalna jest 8. [UMA I VODA [uma i voda od postanka su svijeta u neraskidivoj vezi DR@AVNE [UME U nekim zemljama {umarstvo se financira iz prora~una, u drugima je obratno! PRIVATNE [UME O~uvanje biodiverziteta u privatnim {umama mit ili realnost? 14. URE\IVANJE [UMA ^etvrti ure ajni elaborat LOVNO GOSPODARSTVO Kakav lovni turizam trebamo RIJEKA GACKA Gacka je spomenik prirode i turisti~ki biser Like SKIJANJE Medvednica mora ostati zeleni dragulj nadomak velegrada 22. LJEKOVITO BILJE Brusnica 23. [UMSKE ostaviti kvalitetne {ume ZA[TI]ENE BILJNE VRSTE Planinski bor, klekovina, krivulj 26. BA[TINA Pore~ stari grad i Eufrazijeva bazilika 27. STARI ZANATI Kako se nekad ugljenarilo 28. OBNOVA [UMA I vojska na po{umljavanju KORISNOST bez ptica bio bi siroma{an Crvenda} borac i ljubavnik 36. DOGA\AJI Izvaljeno oko 1000 stabala POVIJEST [UMARSTVA Ljudevit pl. Farka{ Vukotinovi} Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 1

4 Pi{e: Ivica Tomi} Foto: I. Tomi} reorganizacije ORGANIZACIJA [UMARSTVA HRVATSKE OD DO DANAS Kad se sljede}e godine usvoji, novi Zakon o {umama bit }e sedmi od do danas. U tom razdoblju organizacija {umarstva u Hrvatskoj bila je izlo ena stalnim promjenama koje je te{ko i pobrojiti jer su se naslanjale jedna na drugu i me usobno nadopunjavale. Glavni uzrok tome bile su promjene u politi~koadministrativnoj i gospodarskoj upravi, dru{tvenogospodarskim odnosima i tehnolo{kom razvoju Svi na{i zakoni Evo najva nijih promjena u {umarskom zakonodavstvu: _ Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji 1945.; _ Zakon o progla{enju {uma imovnih op}ina i zemlji{nih zajednica op}enarodnom imovinom, 1947.; _ Reorganizacija {umskih gospodarstava polovicom 1948., na terenu umjesto {umarija postoje samo reviri; _ Zakon o {umama 1949.; _ Uredba o ukidanju {umskih gospodarstava 1954.; _ Uredba o organizaciji {umarstva (donesena na osnovi Zakona o {umama iz 1949.) _ Zakon o {umama 1961., {umarstvo organizirano po tzv. {umskoprivrednim podru~jima; _ Socijalisti~ka Republika Hrvatska donosi novi (tre}i) ZO[; _ Zakon o {umama (~etvrti), temeljen na Ustavu SR Hrvatske iz i Zakonu o udru`enom radu. [umarije formirane kao OOUR-i; _ Sabor SR Hrvatske donio novi (peti) Zakon o {umama; _ usvojen Zakon o izmjenama i dopunama prethodnoga Zakona o {umama (prakti~no {esti), ozakonjeno osnivanje javnoga poduze}a Hrvatske {ume. Samo mije (Sve na{e reorgan (Sve na{e reorgan Hrvatsko {umarstvo nalazi se pred jo{ jednom promjenom, pred restrukturiranjem trgova~kog dru{tva Hrvatske {ume d.o.o. To je prilika da se podsjetimo na organizaciju hrvatskoga {umarstva u gotovo 60 godina, od do danas. U razdoblju od zavr{etka Drugoga svjetskog rata do dana{njih dana organizacija {umarske slu be u Hrvatskoj bila je izlo ena stalnim promjenama. Glavni uzrok tome bile su promjene u politi~ko-administrativnoj i gospodarskoj upravi, dru{tveno-gospodarskim odnosima, tehnolo{kom razvoju, a do ~estih i intenzivnih reorganizacija te lutanja dolazilo je, me u ostalim, i zbog nedostatka znanstveno zasnovane koncepcije o {umarstvu i njegovoj organizaciji. Osim toga, op}ekorisne funkcije {uma tijekom su vremena sve vi{e dolazile do izra aja, a {uma je postajala sve izlo enija razli~itim utjecajima, koji su djelovali na njezino slabljenje pa i mjestimi~no propadanje. Stalne promjene odra avale su se i na odnos dru{tva prema {umi i {umarstvu te na definiranje {umskogospodarskih cjelina. Sve navedeno negativno je utjecalo i na stanje {uma i razvoj {umarstva kao gospodarske grane. U cilju osiguranja principa trajnoga gospodarenja, dr avna je uprava Zakonom o {umama te razli~itim uputstvima i propisima odre ivala i odgovaraju}u organizaciju {umarske slu be. Bitno je napomenuti kako su Zakon o {umama i ostali zakoni preslika vladaju}ih dru{tvenih odnosa pa promjenom potonjih uglavnom dolazi i do promjene u organizaciji {umarstva. U razdoblju od do godine hrvatsko {umarstvo do ivljava najvi{e organizacijskih promjena. Nakon bitno se u novoj Jugoslaviji i Hrvatskoj mijenja povr{ina i struktura {uma s obzirom na vlasni{tvo. Naime, sve {ume postaju op}enarodnom imovinom, osim malih pojedina~nih selja~kih posjeda, koji su prete ito zanemareni i u lo{em stanju. Zakonom o agrarnoj reformi i kolonizaciji iz te Zakonom o progla{enju {uma imovnih op}ina i zemlji{nih zajednica op}enarodnom imovinom (15. travnja 1947.) pove}an je dru{tveni {umski posjed na Stalne promjene odra avale su se i na odnos dru{tva prema {umi i {umarstvu, {to je nerijetko negativno utjecalo na stanje {uma i razvoj {umarstva kao gospodarske grane. 2 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

5 na stalna jest izacije) Zakon o {umama iz ha ili 76 posto ukupnih povr{ina, a privatne {ume smanjene su na ha (24 %). Zanimljivo je da su dr avne {ume prije ove promjene zauzimale tek 17 % povr{ine. Kotarski narodnooslobodila~ki odbor preuzima staru organizaciju gospodarenja {umama, a nekada{nje {umarije postaju njegove ispostave. Prvi poslijeratni propis o organizaciji {umarstva Po~etkom godine nastaju bitne promjene u organizaciji {umarstva. Naime, vlada NRH donosi Uredbu o organizaciji {umarske slu be na temelju savezne uredbe. Prvi je to pravni poslijeratni propis kojim se regulira problematika {umarske organizacije. [ume op}enarodne imovine su svrstane u {ume saveznog, republi~kog i lokalnog zna~aja, a njima upravlja 8 {umskih gospodarstava privrednih poduze}a. Zanemarivo malo je {uma saveznog zna~aja ({ume biv{eg dobra Belje u Baranji), 54 % su republi~kog (dr avne {ume, {ume biv{ih imovnih op}ina i neki veleposjedi), a 46 % lokalnog zna~aja. Izvr{ni organ {umskog gospodarstva na terenu bile su {umarije, podijeljene na rajone, a ~uvanje {uma obavljala je narodna milicija, koja je bila izvan nadle nosti {umarskih organa. Premda su se u po~etku republi~ka gospodarstva mogla baviti uzgajanjem i iskori{tavanjem {uma te mehani~kom preradom drva, ubrzo su potkraj godine osnovana izdvojena poduze}a za iskori{tavanje {uma, takozvani PODI[-i, s manipulacijama na terenu. Me utim, takav oblik organizacije odr ao se tek do po~etka 1949., kada se osnivaju oblasni narodni odbori, koji preuzimaju ve}i dio nadle nosti ministarstava. Ujedno su ukinuta poduze}a za iskori{tavanje {uma, a njihove poslove po~inju obavljati {umskoindustrijska poduze}a. Reorganizacijom {umskih gospodarstava polovicom 1948., na terenu umjesto {umarija postoje samo reviri, koji obuhva}aju nekoliko lugarija, na ~elu sa starijim lugarima ili {umarskim tehni~arima. Stru~ne poslove vodili su {umarski in enjeri izravno iz gospodarstava. Zanimljivo je da su kotarski narodni odbori, usporedo s osnivanjem republi~kih, mogli osnivati lokalna {umska gospodarstva (Sisak, Jastrebarsko i dr.). Ipak, ve}inu takvih gospodarstava osnovala su kotarska {umska poduze}a za iskori{tavanje {uma op}enarodne imovine lokalnog zna~aja. Ta poduze}a proizvodila su ogrjevno drvo, selja~ku gra u i ostale proizvode za lokalne potrebe. Za pomaganje izvr{enja republi~koga plana sje~e i izrade stabala te izvoza drvnih sortimenata proizvodila su taninsko, celulozno i rudni~ko drvo te eljezni~ke pragove. U Hrvatskoj su osnovana 44 takva poduze}a. [umarije kao samostalne ustanove Daljnjom reorganizacijom narodne vlasti, po~etkom ukidaju se oblasni narodni odbori i ministarstva te osnivaju savjeti i glavne uprave. Ukida se ministarstvo {umarstva, a osniva Savjet za poljoprivredu i {umarstvo te Glavna uprava za {umarstvo. Odlukom hrvatske vlade formirano je svega devet {umskih gospodarstava, kojima je temeljna zada}a uzgajanje i za{tita {uma. Ukidaju se reviri te ponovno osnivaju {umarije kao terenski pogoni za neposredno upravljanje {umama. Zbog velike potra nje za ogrjevom, rudni~kim drvom i eljezni~kim pragovima, ubrzo se zapo- ~inje i iskori{tavanje {uma. Budu}i da se u {umama razli~itoga zna~aja provodila i eksploatacija po op}edr- avnom ili po vlastitom planu, takvo rukovo enje nije bilo jedinstveno i uravnote eno. Stoga je Privredni republi~ki savjet donio odluku o ujedinjavanju svih op}enarodnih {uma, na ~elu s jednim rukovodstvom. Provedena je na terenu nova arondacija {umarija te su osnovana {umska gospodarstva (direkcije), koja su bila u op}oj nadle nosti Glavne uprave za {umarstvo. Ta se uprava ukida, a {umska gospodarstva postaju samostalna, u po~etku kao poduze}a, poslije kao ustanove sa samostalnim financiranjem. Valja napomenuti da se ukida i {umska milicija, koja je od ~uvala {ume op}enarodne imovine. Izvr{no vije}e NR Hrvatske donosi Uredbu o ukidanju {umskih gospodarstava i Uredbu o osnivanju {umskih inspektorata, kao organa uprave za {umarstvo Sekretarijata za poslove narodne privrede NR Hrvatske. Navedenim uredbama {umarije postaju kotarske ustanove sa samostalnim financiranjem, a u to vrije- Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 3

6 va ve}e koristi od toga, osim popularizacije {umarstva, nije bilo. Nakon tih osobito kriznih godina, slijedi razdoblje od do 1960., kada se {umarstvo Hrvatske postupno normalizira i unapre uje. Naime, sije~e se mnogo manje, prosje~no godi{nje od m 3 ( ) do m 3 ( ). Posje~ena je masa prvi put manja od procijenjenoga prirasta, a znatno se bolje i racionalnije koristi. Osobita pozornost posve}uje se radovima na po{umljavanju, koji su manje zastupljeni ali kvalitetniji. gospodarstva, ali sada kao privredne organizacije s radni~kim samoupravljanjem. U Uredbi se navodi da se»{umsko gospodarstvo osniva za skupinu {uma i {umskoga zemlji{ta koja predstavlja prirodno-ekonomsku cjelinu i osigurava trajno i racionalno {umsko gospodarenje, kao i perspektivan razvoj industrijske prerade drveta ({umskogospodarska cjelina)«. Novoustrojena {umarska organizacija ponovno preuzima i iskori{tavanje {uma, a odredbe o njezinom ustroju propisane su Osnovnim zakonom o {umama iz 1961., koji va i na cijelom podru~ju Lovstvo, turisti~ka ponuda gospodarske grane {umarstva Upravna zgrada dana{njih»hrvatskih {uma me poslovala je 181 {umarija s ukupno 214 {umarskih in enjera i 253 tehni~ara. Zada}a je {umarija uzgajanje i za{tita, a tek manjim dijelom iskori{tavanje {uma (tzv. sanitarne sje~e, ~i{}enja i prorede, smolarenje). Broj stru~nih kadrova u {umarijama potkraj pove}an je na 234 {umarska in- enjera i 328 tehni~ara. U {umarskim inspektoratima zaposleno je jo{ 100 {umarskih in enjera i 28 tehni~ara. Mo e se re}i da je vrijeme od do za hrvatsko {umarstvo bilo vrlo nepovoljno: znakovito po vrlo intenzivnim sje~ama za obnovu zemlje, zadovoljavanju drvne industrije sirovinom, nesre enim politi~kim prilikama zbog poznatih blokada potkraj ~etrdesetih godina. To vrijeme karakteristi~no je po prosje~noj godi{njoj posje~enoj masi od ~ak m 3. Posebno treba istaknuti godinu, kada je posje~eno m 3 drveta. Iako se u to vrijeme prosje~no godi{nje po{umljavalo na gotovo ha, zbog slabe kvalitete rado- Organizacija po {umskoprivrednim podru~jima Po~etkom godine donesena je, na osnovi Zakona o {umama iz 1949,. Uredba o organizaciji {umarstva. Kao ustanove sa samostalnim financiranjem i dru{tvenim organom upravljanja, {umarije djeluju do 1961., kada se ponovno osnivaju {umska Hrvatsko {umarstvo do ivljava najve}e promjene od do godine, u vrijeme burnih dru{tveno-politi~kih promjena i obnove zemlje. Nakon bitno se u novoj Jugoslaviji i Hrvatskoj mijenja povr{ina i struktura {uma s obzirom na vlasni{tvo, budu}i da sve {ume, osim malih selja~kih posjeda, postaju op}enarodnom imovinom. Dru{tveni {umski posjed pove}an je godine na 76 %, a povr{ine privatnih {uma smanjene su na 24 %. Prije te promjene dr avne su {ume zauzimale tek 17 % povr{ine. Jugoslavije. [umarstvo je tim zakonom organizirano po tzv. {umskoprivrednim podru~jima, odnosno {umskogospodarskim cjelinama, koja se osnivaju prema prirodnim i ekonomskim uvjetima, a utvr uje ih i dodjeljuje privrednoj organizaciji Izvr{no vije}e Sabora. Povr{ina toga podru~ja utvr uje se tako da {ume i druga zemlji{ta na tome prostoru osiguravaju maksimalno unapre ivanje {umske proizvodnje i omogu}uju trajan prihod, dostatan za gospodarenje {umama, uz uva avanje prometnih prilika, za{tite tla, klimatskih odnosa, vodoprivrede i dr. Navedeni uvjeti ukazuju na jedinstvo i cjelinu podru~ja, a organizacijama koje njima gospodare osiguravaju ostvarivanje sredstava za jednostavnu i pro{irenu reprodukciju. Prema navedenom Zakonu, izdvojena su godine 24 {umskoprivredna podru~ja. Treba istaknuti kako se u zakonskoj odredbi u SR Hrvatskoj po prvi put definira {umskoprivredno podru~je, a nepodijeljena su mi{ljenja da je to bilo od posebnoga zna~aja za daljnji razvoj {umarstva. O tome koje }e {ume obuhva}ati {umskogospodarsku cjelinu odlu~ivali 4 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

7 su kotarski narodni odbori. Tako je {umama jedne {umskogospodarske cjeline upravljalo jedno [umsko gospodarstvo koje je osnovao op}inski odnosno kotarski narodni odbor (ako se prostirao na vi{e op}ina). Osnivanjem [umskih gospodarstava {umarije prestaju biti samostalne cjeline, postaju osnovne jedinice za gospodarenje {umama u sklopu gospodarstva, a podijeljene su na revire. Postojalo je, prema Zakonu o {umama iz 1962., 21 gospodarstvo, [umsko-poljoprivredni kombinat Koprivnica, [umsko-poljoprivredni industrijski kombinat»spa~va««po{umljene su nove velike povr{ine Vinkovci te [umskoprivredno poduze}e»mojica Birta«u Bjelovaru. Novine u Zakonu o {umama iz Socijalisti~ka Republika Hrvatska donosi novi (tre}i) Zakon o {umama, prema kojemu»{umskoprivredna podru~ja osniva Izvr{no vije}e Sabora nakon pribavljenog mi{ljenja op}inskih skup{tina i zainteresiranih radnih organizacija, vode}i ra~una o optimalnim ekonomskim uvjetima.«na osnovi navedenoga Zakona doneseno je 1969.»Rje{enje o osnivanju {umskoprivrednih podru~ja«, a u njemu se navode osnovni principi. Za rje- {avanje problematike {umarstva karakteristi~na je dugoro~nost biolo{ke reprodukcije i ograni~ena mogu}nost pove}anja proizvodnje u pogledu koli- ~ine i asortimana. Za racionalno gospodarenje {umama potrebna je {umarstvu suvremena biolo{ka, tehni- ~ka i stru~na opremljenost. [umarstvu i industriji, koja se temelji na preradi drva, treba omogu}iti da dugoro~nijim ugovorima uskla uju svoju suradnju u cilju ekonomsko opravdanih investicija. Ono {to je bitno, dosada{nja {umskoprivredna podru~ja vi{e ne omogu}uju pravilno gospodarenje {umama, koje bi stvaralo uvjete za postizanje istaknutih ekonomskih nu`nosti, u cilju omogu}avanja zainteresiranim radnim organizacijama da same stvore odgovaraju}u organizacijsku strukturu za upravljanje i gospodarenje pojedinim {umskoprivrednim podru~jem. Potonje je dosad bilo necjelovito, s neracionalnim povr{inama i nenormalnom strukturom. S obzirom na navedene principe, propisano je 7 {umskoprivrednih podru~ja: slavonsko, bilogorsko-moslava~ko, zagorsko, banijsko-kordunsko, li~ko, goransko-istarskoprimorsko i dalmatinsko. Zanimljivo je da takav organizacijski oblik, premda je trebao po~eti djelovati u sije~nju 1970., nije nikada realiziran.»ourizacija«i funkcionalna organiziranost Zbog toga je u svibnju izra- en novi (~etvrti) Zakon o {umama, temeljen na Ustavu SR Hrvatske iz i Zakonu o udru enom radu po kojemu su ve} {umarije formirane kao Osnovne organizacije udru enoga rada (OOUR). [ume i {umska zemlji{ta po novome su Zakonu progla{ene dobrom od op}eg interesa te se i gospodarenje {umama progla{ava djelatno{}u od posebnoga dru{tvenog interesa. Doneseni su posebni propisi za kontinentalno i kr{ko podru~je, a umjesto naziva {umskoprivredno podru~je uveden je naziv {umskogospodarsko podru~je. Ono obuhva}a {ume, {umska i druga zemlji{ta u dru{tvenom vlasni{tvu koja ~ine prirodno, zemljopisno i gospodarsko jedinstvo i reprodukcijsku cjelinu, a osigurava uvjete za trajno, racionalno i uspje{no gospodarenje. Pritom je zna~ajna odredba da se»{umskogospodarska podru~ja utvr uju i mijenjaju dru{tvenim dogovorom koji zaklju- ~uju Izvr{no vije}e sabora, Privredna komora Hrvatske, Sindikat radnika {umarstva i industrijske prerade drva Hrvatske, Zajednica {umarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom-zagreb, Republi~ka zajednica za znanstveni rad i Skup{tina zajednice op}ina. Taj dru{tveni dogovor obuhvatio je 14 {umskogospodarskih podru~ja na kontinentalnom dijelu Hrvatske, no sudionici ga nikada nisu potpisali pa je prijedlog ostao neostva- U Hrvatskoj su izdvojena 24 {umskoprivredna podru~ja, koja su po prvi put definirana, a smatra se da je to bilo od posebnog zna~aja za daljnji razvoj {umarstva. Navedena podjela odr ala se ~ak dvadeset godina jer je uglavnom bila uskla ena s politi~ko-teritorijalnom podjelom, a na jednom je podru~ju djelovala jedna {umarska organizacija ({umsko gospodarstvo). Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 5

8 Sabor SR Hrvatske je donio 24. studenoga novi (peti) Zakon o {umama, koji se uglavnom naslanja na prethodni, no od njega se razlikuje po nekim novim pojmovima. Naime, posebno tretira {umskogospodarsko od {umskokr{koga podru~ja, te propisuje osnivanje Samoupravne interesne zajednice {umarstva Hrvatske (SIZ). ren. Unato~ tome, Zakon o {umama iz donio je niz novina i stoga je vrlo zna~ajan, osobito zbog {uma na kr{kom podru~ju. Naime, ono je prostorno definirano te propisano da tim podru~jem gospodari jedna {umskogospodarska organizacija. Osim toga, za unapre ivanje {uma na podru~ju kr{a propisano je i osnivanje Samoupravne interesne zajednice, umjesto koje je kasnije osnovana Poslovna zajednica. Podjela kr{kih {uma Budu}i da je zakonodavac uvidio da ne mo`e provesti sve odredbe Zakona, osobito one u organizaciji {umarstva, nije po~eo s izradom novoga prijedloga {umskogospodarskih podru~ja, ve} s izmjenom kompletnoga zakona s prijedlogom podru~ja. Tako je 24. studenog godine Sabor SR Hrvatske donio novi (peti) Zakon o {umama, koji se uglavnom naslanja na prethodni, no od njega se razlikuje po nekim novim pojmovima. Naime, posebno tretira {umskogospodarsko od {umskokr{koga podru~ja, unato~ tome {to zbog uskla ivanja rada i ostvarivanja zajedni~kih potreba i interesa u gospodarenju za oba podru~ja propisuje osnivanje Samoupravne interesne zajednice {umarstva Hrvatske. U novome Zakonu»{umskogospodarsko podru~je obuhva}a {ume i {umska zemlji{ta u dru{tvenom vlasni{tvu i {ume i {umska zemlji{ta na kojima postoji pravo vlasni{tva, koja ~ine prirodnu, geografsku i gospodarsku cjelinu, a na kojem se mo`e osigurati trajnost njihovog kori{tenja, uvjeti za ostvarivanje jednostavne i pro{irene biolo{ke reprodukcije {uma i ekonomsko povezivanje na osnovi udru`ivanja u reprodukcijsku cjelinu«. Tim zakonom ustanovljeno je devet {umskoprivrednih podru~ja: slavonskobaranjsko, srednje posavsko, bilogorsko-podravsko, vara`dinsko-me imursko, prigorsko-zagorsko, sisa~ko-banijsko, kordunsko-pokupsko, goranskoprimorsko i li~ko. Propisano je da {umom i {umskim zemlji{tem u dru{tvenom vlasni{tvu na jednom {umskogospodarskom podru~ju gospodari organizacija udru`enoga rada u djelatnosti {umarstva (radna organizacija {umarstva). Uz iznimku slavonsko-baranjskoga podru~ja, takva organizacija je realizirana. Kr{ko podru~je podijeljeno je u dvije cjeline: istarsko-primorsko-li~ko i dalmatinsko podru~je, a temeljna organizacija {umarstva provedena je po zakonskim osnovama. Navedene reorganizacije prilago ene su modelu privre ivanja u socijalisti~kom ure enju. Do izra`aja posebice dolazi»ourizacija«i funkcionalna organiziranost {umarstva, koja je primijenjena od 1. sije~nja godine. Sabor SR Hrvatske trebao je donijeti izmjene i dopune Zakona o {umama iz 1983., no zbog brojnih zahtjeva op}ina za osnivanjem novih {umskogospodarskih podru~ja, u tome, u starom sazivu, nije uspio. Treba naglasiti kako se najdu`e, ~ak 20 godina, odr`ala podjela na {umskoprivredna podru~ja iz godine, koja je uglavnom bila uskla ena s politi~ko-teritorijalnom podjelom, a na jednom je podru~ju djelovala jedna {umarska organizacija ({umsko gospodarstvo). Prijedlog znanstvenika [umarskog fakulteta U svome Prijedlogu {umskogospodarskih podru~ja u SR Hrvatskoj iz godine Slavko Mati}, [ime Me{trovi} i Branimir Prpi} sa [umarskoga fakulteta isti~u kako se problem {umarstva ne mo`e rije{iti definiranjem podru~ja, bez obzira na njihov broj i granicu, ve} aktivnim radom {umara i {umarskih organizacija, uz obveznu promjenu odnosa dru{tva prema {umi i {umarskim organizacijama. Prema tim autorima, {umskogospodarsko podru~je obuhva}a {ume i {umska zemlji{ta u dru{tvenom vlasni{tvu na kojima postoji pravo vlasni{tva, koja ~ine ekolo{ku, geografsku, gospodarsku, dru{tveno-razvojnu i povijesno-kulturnu cjelinu i na kojemu se uz ekolo{ku ravnote`u osigurava potrajnost sveukupnoga kori{tenja te uvjeti za biolo{ku reprodukciju {uma. Predlo`ili su podjelu na 29 podru~ja, a {umama jednoga {umskogospodarskoga podru~ja gospodarilo bi jedno poduze}e ({umskoprivredno poduze}e), s vi{e {umarija (obra~unskih jedinica). One bi dale jamstvo za uspje{no djelovanje stru~njaka u {umi, tijekom svih stru~nih radova na terenu. [umarije bi bile podijeljene na revire, prosje~ne veli~ine oko 2000 ha, na ~elu s diplomiranim in`enjerom {umarstva. Na razini Republike treba- Zna~ajno se promijenila tehnologija rada lo bi oformiti jedinstvenu organizaciju koja }e objedinjavati sve aktivnosti poduze}a i povezivati ih me usobno s ostalim privrednim granama. Autori zaklju~uju da su manje cjeline ekolo{- ki bolje definirane, geografski odre enije, gospodarski u~inkovitije, dru{tveno-povijesno prihvatljivije, a povijesno-kulturno opravdanije od velikih regionalnih. Prosje~na povr{ina {umskogospodarskoga podru~ja, ako se uzmu sve {ume i {umska zemlji{ta, iznosila bi ha. Osnivanje javnoga poduze}a»hrvatske {ume«politi~ko-dru{tvene promjene i Domovinski rat po~etkom devedesetih 6 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

9 godina pro{loga stolje}a donijele su u Republici Hrvatskoj i nove promjene u organizaciji {umarstva i upravljanja {umama. Hrvatski je sabor u novom sazivu 5. listopada usvojio Zakon o izmjenama i dopunama prethodnoga Zakona o {umama te na taj na- ~in ozakonio osnivanje javnoga poduze}a za gospodarenje {umama i {umskim zemlji{tem. Javno poduze}e»hrvatske {ume«registrirano je 1. sije~nja Osnovana je jedna direkcija, 15 uprava {uma (kasnije 16 s novogradi{kom), a organizacijski model na~injen je po uzoru na razvijenije europske dr`ave s revirnim sustavom. Poduze}e gospodari {umama i {umskim zemlji{tem u dr`avnom vlasni{tvu Republike Hrvatske na povr{ini od dva milijuna ha. [umom je obraslo 1,6 milijuna ha, ha je neobraslog i ha neplodnoga zemlji{ta. [ume obuhva}aju 280 milijuna m 3 drvne zalihe, s godi{njim volumnim prirastom oko 8 milijuna m 3 i godi{- njim etatom od 5 milijuna m 3. Gospodarenje {umama obavlja se po {umskogospodarskim jedinicama, po na- ~elu potrajnosti, {to je i danas odrednica postoje}eg Zakona o {umama. Izmjene i dopune Zakona o {umama iz prakti~ki predstavljaju novi ({esti) Zakon, koji se zasniva na jednom {umskogospodarskom podru~ju, s jednom {umskogospodarskom osnovom. To je u suprotnosti s biv{ih jedanaest radnih organizacija {umarstva ({umskih gospodarstava) na jedanaest {umskih podru~ja, s devet {umskogospodarskih osnova podru~ja i tri programa za gospodarenje {umama na podru~ju kr{a, i sa SIZ-om {umarstva Republike Hrvatske. Preuzeti su imovina i zaposlenici na podru~ju kojim je gospodario L[G»Jelen«Beograd te je time uspostavljen suverenitet na cjelokupnom podru~ju Hrvatske. Za osnivanje jedinstvenoga poduze}a klju~ni je razlog bio i taj {to se takvom organizacijom moglo osigurati gospodarenje {umskim bogatstvima na na~elima potrajnosti, o~uvanja biolo{ke raznolikosti i za{tite {uma na cijelom podru~ju Hrvatske. Tijekom Domovinskoga rata jedinstveno je poduze}e omogu}ilo sanaciju i gospodarski oporavak na oslobo enim podru~jima poslije vojno-redarstvenih akcija Bljesak i Oluja. Poduze}e je funkcionalno i prostorno organizirano trostupanjski: direkcija sa sjedi{tem u Zagrebu, 16 regionalnih uprava {uma i 171 {umarija. No, unato~ pozitivnim u~incima, tako ustrojeno poduze}e imalo je i niz slabosti, kao {to su tromost sustava, administrativno odre ivanje drvnih sortimenata, centralizacija rukovo enja i sredstava. Gospodarsko okru`enje i poslovni partneri te unutarnji problemi funkcioniranja smanjili su sposobnost poduze}a za ostvarivanjem prihoda pa se po~elo poslovati s visokom razinom financijske nesigurnosti. Gubitak u poslovanju prvi put je evidentiran Postupno je centralizacija upravljanja postajala teret javnoga poduze}a, osobito razvojem tr`i{ta i poduzetni{tva. Stoga se ukazala potreba za restrukturiranjem u trgova~ko dru{tvo, koje }e gospodariti {umama isklju~ivo prema tr`i{nim na~elima. To podrazumijeva decentralizaciju prava i obveza na {umarije, najni`e ustrojstvene jedinice, pa ~ak i revire, odnosno stru~no-tehni~ke slu`be koje prate proizvodnju. Preoblikovanje u trgova~ko dru{tvo Iako su prve inicijative i zamisli o restrukturiranju Hrvatskih {uma po~ele godine, predlo`eni koncept zbog nedore~enosti nije prihvatila {umarska struka, a ni politika. Kasnije nije realizirana ni Studija restrukturiranja za strate{ki razvoj Hrvatskih {uma, koju je izradila irska tvrtka Coillte. Studiju je naru~ilo Ministarstvo poljoprivrede i {umarstva Republike Hrvatske, a financirana je kreditom Svjetske banke. Na osnovu toga dokumenta i na prijedlog Vlade, Hrvatski je sabor 29. sije~nja donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o {umama. Ovim izmjenama Javno poduze}e Hrvatske {ume p.o. Zagreb preoblikuju se u Trgova~ko dru{tvo Hrvatske {ume d.o.o u stopostotnom vlasni{tvu Republike Hrvatske. U posljednje tri godine novi oblik organizacije nije rezultirao boljim poslovanjem, a s problemima se nastavilo kao u javnom poduze}u. U rujnu izi{ao je Prijedlog Zakona o {umama o kojemu }e se raspravljati u Saboru. Za razliku od zakona drugih dr`ava na{ega okru`enja, on pretpostavlja najpovoljniji na~in gospodarenja {umama u okolnostima denacionalizacije, ja~anja privatnoga sektora u {umarstvu, razvoja drvne industrije, ograni~enjima za{tite prirode, daljnje agresije prostornih planova na {umski prostor i dr. S novim Zakonom o~ekuje se, me u ostalim, temeljitije provo enje restrukturiranja i ostvarenje ve}e u~inkovitosti na tr`i{nim na~elima gospodarenja {umama, pravednija raspodjela koristi od {uma, osiguranje trajnosti kvalitete i kvantitete {uma, unapre enje razvoja tehnologija u {umarstvu, ve}a motivacija zaposlenih i dr. Politi~ko-dru{tvene promjene i Domovinski rat po~etkom devedesetih godina pro{loga stolje}a, donijele su u Republici Hrvatskoj nove promjene u organizaciji {umarstva i upravljanja {umama. Po~etkom (1. sije~nja) osnovano je jedinstveno poduze}e Hrvatske {ume, koje gospodari na jednom {umskogospodarskom podru~ju. Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 7

10 {uma i voda ME\UNARODNI ZNANSTVENI SKUP U ZAGREBU PROTUEROZIJSKA I VODOZA[TITNA ULOGA [UME I POSTUPCI NJEZINA O^UVANJA I UNAPRE\ENJA [uma i voda od postanka su svijeta u neraskidivoj vezi Voda je danas najvredniji resurs, izvire pod okriljem {ume, a {uma i voda u neraskidivoj su vezi u kojoj kvaliteta jednoga i drugoga ovisi o tome kako se provode zahvati njege i obnove {uma, gdje glavnu ulogu ima ~ovjek {umarski stru~njak Pi{e: Antun Zlatko Lon~ari} Foto: M. Mrkobrad Hrvatska {umarska znanost i struka, kao u rijetko kojoj europskoj zemlji, od svog nastanka prirodno pomla uje i njeguje {ume. Tako smo postigli visok stupanj prirodnosti na{ih {uma, gotovo 95 posto, koje dobro obavljaju gospodarske, ali isto tako i op}ekorisne funkcije {ume. Hrvatska se tako er ubraja me u najbogatije zemlje Europe po kvaliteti i koli~ini ~istih i pitkih voda. A {uma i voda od postanka su svijeta u neraskidivoj vezi u kojoj kvaliteta jednoga i drugoga ovise i o tome kako se provode zahvati njege i obnove {uma, gdje glavnu ulogu ima ~ovjek, {umarski stru~njak. Dakle, ~ovjek je nezaobilazan ~imbenik u tim odnosima, ~ak {to vi{e, on je tre}i ~lan toga ~vrstog, me uovisnog i slo enog sustava. [u- ma treba vodu koja joj daje ivot, voda treba {umu koja je stvara i ~uva, a ~ovjek treba i {umu i vodu, kao dva osnovna ~imbenika ivota, istakao je akademik Slavko Mati} na otvaranju Me unarodnog znanstvenog skupa»protuerozijska i vodoza{titna uloga {ume i postupci njezina o~uvanja i unapre enja«odr anog u Zagrebu 23. studenoga. Stru~ni skup u Ministarstvu poljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva na kojem su sudjelovali znanstvenici iz ^e{ke, Slova~ke i Hrvatske, organizirale su IU- FRO grupe Ekosustavi i Nizinski {umski ekosustavi, Akademija {umarskih znanosti Zagreb te [umarski fakulteti iz Brna i Zagreba. Akademik Slavko Mati} U nestabilnim i poreme}enim strukturnim i stani{nim uvjetima {ume, u kojima {ume nestaju, a {umska tla kao dio stani{ta se degradiraju, voda postaje negativan i destruktivan ~imbenik, jer erozijama uni{tava i odnosi tlo koje je {uma tisu}ama godina stvarala, a time nestaju i izvori zdrave, ~iste i pitke vode, rekao je u svom izlaganju akademik Mati}. U dana{nje vrijeme, za {umarstvo Europe, a i Hrvatske, mogli bi ga nazvati i krizno vrijeme, zadnji je ~as da uo~imo kako hrvatske prirodne {ume jo{ uvijek dobro funkcioniraju zahvaljuju}i tome {to ~ovjek s njima kvalitetno gospodari. Vrijeme je da shvatimo prije svega mi {umari, a onda i na{a {ira dru{tvena zajednica, kako je drvo samo sporedni proizvod gospodarenja {umama. [umarska struka gospodari sa {umama prije svega da bi one opstale i funkcionirale u optimumu svoje strukture i stani{ta, jer samo tako ispunjavaju op}ekorisnu funkciju izra enu u ekolo{kim, socijalnim i socijalno-ekolo{- kim funkcijama. Ekolo{ka funkcija osigurava povoljan utjecaj {ume na vlastito stani{te i okoli{, a protuerozijska i vodoza{titna funkcija su me u njenim Sa znanstvenog skupa u Zagrebu 8 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

11 najva nijim funkcijama. Jer, voda je danas najvredniji resurs, izvire pod okriljem {ume i stvara se kao rezultat svestranog odnosa izme u stani{ta i biocenoze, unutar {umskog ekosustava. Za{tita od erozije, odnosno ~uvanje tla u kojemu se nalazi najve}a koncentracija ivota na svijetu, a o kojemu ovisi {umska proizvodnja i opstanak {uma, istovremeno osigurava vodoza{titnu i vodopro~i{}avaju}u funkciju {ume, zavr{io je akademik svoju temu»uzgojni zahvati kao mjera pobolj{anja protuerozijske i vodoza{- titne uloge {uma«. Sudionike skupa pozdravio je i dr avni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva Josip Bartol~i te gosti iz Republike ^e{ke. Za znanstveni skup u Zagrebu pristiglo je ukupno 26 referata koje su napisali 69 autora i suautora iz ^e{ke, Slova~ke i na{e zemlje. Znanstvenici i {umarski stru~njaci iz ^e{ke i Slova~ke iznosili su u svojim izlaganjima vi{egodi{nja iskustva u svladavanju erozijskih djelovanja buji~nih voda u planinskim dijelovima ^e{ke i Slova~ke i ulogu planinskih {uma u tom procesu, kao i uloge {ume u za{titi kvalitetnih vodnih resursa i zdravog krajobraza. Nakon rasprave usvojeni su zaklju~ci koji jasno ukazuju na protuerozijsku i vodoza{titnu ulogu {ume, te nezaobilaznu ulogu {umarskog stru~njaka u tim slo enim odnosima izme u {ume, vode i erozije. Na kraju spomenimo da }e svi referati biti objavljeni u cijelosti u Zborniku radova tog Me unarodnog znanstvenog skupa. Referati i autori Na znanstvenom skupu prezentirana izlaganja bila su svrstana u tri podskupine. Spomenimo ih. dr`avne {ume 8.KONFERENCIJA GENERALNIH DIREKTORA SREDNJOEUROPSKIH DR@AVNIH [UMA, KRAKOW, POLJSKA, 18._21. LISTOPADA U nekim zemljama {umarstvo se financira iz prora~una, u drugima je obratno! Osmi sastanak vode}ih ljudi dr`avnih {uma srednje Europe ukazao jo{ jednom na velike razlike u financiranju {umarstva, u odnosima sa za{titarima te na tr`i{tu drva S konferencije u Krakowu Pi{e: Ana Juri~i} Foto: A. Juri~i} Za{tita od erozije, odnosno ~uvanje tla u kojemu se nalazi najve}a koncentracija ivota na svijetu, a o kojemu ovisi {umska proizvodnja i opstanak {uma, istovremeno osigurava vodoza{titnu i vodopro~i{}avaju}u funkciju {ume. Uloga {ume u sprje~avanju erozije tla Z. Vicha: Pedeset godina hidrolo{- kih istra ivanja u {umama Beskida; S. Mati}, I. Ani}, M. Or{ani}: Uzgojni zahvati kao mjera pobolj{anja protuerozijske i vodoza{titne uloge {uma; P. Kantor: Uloga planinskih {uma u redukciji visokih voda i poplava; V. Topi}, L. Butorac: Utjecaj {ikare bijeloga graba na za{titu tla od erozije u Hrvatskoj; (Nastavak na str. 34.) ^elni ljudi srednjoeuropskih dr- `avnih {umarskih poduze}a ove su se godine, na svojoj 8. redovitoj konferenciji, sastali u Krakowu u Poljskoj. Osim hrvatske delegacije u sastavu: mr. sc. Darko Beuk, mr. sc. Josip Dundovi} i prof. Ana Juri~i}, na konferenciji su, uz doma}ina Poljsku, sudjelovale i Austrija, Njema~ka (Savezna Republika Brandenburg), ^e{- ka, Rumunjska, Slova~ka, Bjelorusija i Litva. Trodnevni je program obra ivao teme: Gospodarsko-pravni sustav {umarstva u srednjoeropskim zemljama; Provedba programa Natura 2000 u dr`avnim {umama; Aktualni problemi na tr`i{tu drvom u srednjoeuropskim dr`avama. Gospodarsko-pravni sustav {umarstva u srednjoeuropskim zemljama U raspravi su razmijenjena iskustva i informacije o pravnim i gospodar- skim rje{enjima i na~elima financiranja dr`avnih {umarskih organizacija u pojedinim zemljama, u kontekstu povijesnog razvoja, zadataka i predvi- enih smjerova promjena. Princip multifunkcionalnosti i odr`ivosti {uma nedjeljiv je dio temelja funkcioniranja {umarstva kao grane gospodarstva. Udio financiranja iz dr`avnog prora~una raste paralelno s dru{tvenim o~ekivanjima od {umarstva. Sudionici konferencije predstavili su tri osnovna modela funkcioniranja dr`avnih {umarskih poduze}a: unutar strukture dr avnih administracija primjer Brandenburga, uz tendenciju da se smanji financiranje iz prora~una na ra~un samofinanciranja, trgova~ka dru{tva primjer: Austrija, Hrvatska, Slova~ka, javna poduze}a primjer: ^e{ka, Poljska, Rumunjska, Litva, uz sli~na nezavisna dr avna poduze}a. Strategija za razvoj dr avnih {umarskih organizacija, koja se izra uje u nekolicini zastupljenih zemalja, trebala Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 9

12 Predstavnici Hrvatskih {uma bi sadr avati i kontinuirano vrednovanje aktualnih rje{enja, kako bi se utvrdilo udovoljavaju li i budu}im izazovima. Zanimljiva je i usporedba izvora prihoda i financiranja dr avnih {uma zastupljenih na 8. konferenciji. Izvori financiranja dr avnih {umarskih poduze}a Prodaja drva (%) Dr avni prora~un Ostaliizvori prihoda Austrija ^e{ka Hrvatska Bjelorusija Slova~ka Rumunjska Litva Poljska Brandenburg Provedba programa Natura 2000 u dr`avnim {umama Iako su sve zemlje sudionice konferencije upoznate s programom Natura 2000, njegova provedba jo{ nije za`ivjela u svim srednjoeuropskim dr`avama, niti su u izradu programa u nekim zemljama, na svoje veliko nezadovoljstvo, bili uklju~eni {umari. Dapa~e, u pojedinim zemljama nisu ni konzultirani (Hrvatska, Poljska), dok je negdje njihov doprinos izostao zbog vlastite po~etne nezainteresiranosti (Litva). Me utim, sve zemlje dijele isto iskustvo prvi prijedlog za{ti}enih podru~ja iznosili su»za{titari«prirode i obuhva}ao je neprihvatljivo velike povr{ine. Tek su se zatim pobunili {umari, ali u velikom broju zemalja i jedinica lokalne samouprave, kojima velike za{ti}ene povr{ine tako er nimalo nisu od interesa jer odnose prihode bez primjerene naknade. Nakon toga su se prijedlozi za{ti}enih povr{ina gotovo dvostruko smanjivali. Najdu`e se pitanjem Nature 2000 bave dr`avne {ume u EU {ume Austrije i Brandenburga. Njihovi su predstavnici istaknuli da su najve}i otpor provedbi programa Nature 2000 pru`ali privatni {umovlasnici, zbog prili~no nejasno razra enog pitanja financiranja za{ti}enih podru~ja. Konkretno, Natura 2000 Austriju stoji 180 milijuna eura, a EU 6,1 milijarda eura na godinu! Iako se za taj program izdvajaju odre ena sredstva iz fondova EU-a, financiranje uglavnom pada na teret dr`avnih {umarskih poduze}a (~ak 90%)! U ovoj su to~ki Sve zemlje dijele isto iskustvo prvi prijedlog za{ti}enih podru~ja iznosili su»za{titari«prirode i obuhva}ao je neprihvatljivo velike povr{ine. Tek su se zatim pobunili {umari, ali u velikim broju zemalja i jedinica lokalne samouprave, kojima velike za{ti}ene povr{ine tako er nimalo nisu od interesa jer odnose prihode bez primjerene naknade. Nakon toga su se prijedlozi za{ti}enih povr{ina gotovo dvostruko smanjivali. Dr avne {umarske organizacije prihva}aju ideje sadr ane u temeljima projekta eko-mre e, no podru~ja Nature 2000 koja se nalaze pod gospodarenjem dr avnih {uma moraju biti u nadle nosti {umara, koji su ujedno zadu eni za pripremu planova i za njihovu za{titu. Tijekom razvoja projekta Natura 2000 {umari nisu bili dovoljno uklju~eni u proces. diskusije doneseni sljede}i zaklju~ci:»dr`avne {umarske organizacije prihva}aju ideje sadr`ane u temeljima projekta eko-mre`e, no podru~ja Nature 2000 koja se nalaze pod gospodarenjem dr`avnih {uma moraju biti u nadle`nosti {umara, koji su ujedno zadu`eni za pripremu planova i njihovu za{titu. Tijekom razvoja projekta Natura 2000 {umari nisu bili dovoljno uklju~eni u proces. Jo{ je uvijek nejasno financiranje sustava Natura 2000 i u dr`avnim i u privatnim {umama. Dr- `avna bi {umarska poduze}a tako er trebala biti me u korisnicima fondova Europske komisije za program Natura 2000.«Zbog pitanja Nature 2000, kao i brojnih drugih pitanja vezanih za nepostojanje jedinstvene {umarske politike EU-a, na konferenciji je nagla{ena i potreba za organiziranjem zastupstva {umarske struke u Bruxellesu. Aktualni problemi na tr i{tu drvom Problematika prodaje drva tradicionalna je tema na godi{njim sastancima generalnih direktora dr avnih {uma srednje Europe, a koliko je smatraju zna~ajnom govori i to da je na 5. konferenciji dogovoreno kako }e se jednom godi{nje sastajati i rukovoditelji komercijalnih odjela srednjoeuropskih dr avnih {uma. Ovogodi{nji su zaklju~ci konferencije vezani za tu to~ku sljede}i: _ Koncentracija i globalizacija drvoprera iva~ke industrije zahtijeva u u suradnju na regionalnoj razini; U interesu dr avnih {umarskih poduze}a jest da kontroliraju cijeli proces opskrbe drvom do kona~nog kupca; Zbog zna~ajne uloge dr avnih {umarskih poduze}a u ve}ini zemalja zastupljenih na konferenciji, ona trebaju funkcionirati ne samo kao komercijalna poduze}a, nego moraju uzeti u obzir i gospodarske i socijalne politike svojih vlada. Umjesto zaklju~ka Dogovoreno je da }e Öbf AG (Austrija) svim sudionicima poslati prijedlog za razvoj metodologije i mogu}e budu}e suradnje u podru~ju benchmarkinga dr avnih {umarskih poduze}a. Dogovoreno je da }e se svake godine organizirati i sastanci osoba zadu enih za marketing u srednjoeuropskim dr avnim {umama. Za organizaciju sljede}e, 9. po redu konferencije generalnih direktora srednjoeuropskih dr avnih {uma, prijavila se Austrija. 10 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

13 ME\UNARODNA RADIONICA O PRIVATNIM [UMAMA Od 13. do 16. rujna, u Ma arskoj (Zamárdi) je u organizaciji Food and Agriculture Organisation (FAO), The World Conservation Union (IUCN) i Confederation of European Forest Owners (CEPF) odr ana me unarodna radionica s tematikom»pomo} privatnom {umarskom sektoru u zemljama sredi{nje i isto~ne Europe«. Radionica, organizirana u vidu predavanja, prezentacija i radnih skupina, okupila je 40-ak predstavnika privatnog {umarskog O~uvanje biodiverziteta u privatnim {umama _ mit ili realnost? sektora i dr avne uprave iz 15 zemalja sredi{nje i isto~ne Europe (Albanija, BiH, Bugarska, ^e{ka, Estonija, Ma arska, Latvija, Litva, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Srbija i Crna Gora, Slova~ka, Slovenija i Hrvatska), te me unarodnih organizacija (FAO, IUCN, CEPF, UNECE, Pro Silva Europe). Republiku Hrvatsku je na radionici predstavljao stru~ni suradnik u Upravi {umarstva pri Ministarstvu poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva dipl. ing. {umarstva Goran Videc. [to se radilo u Ma arskoj i kakvo je stanje i perspektiva privatnog {umskog sektora u Hrvatskoj, govori se u ovom ~lanku Politi~ke promjene krajem pro{- loga stolje}a potaknule su u zemljama sredi{nje i isto~ne Europe zna~ajnu privatizaciju {umskih povr{ina (u nekim zemljama i vi{e od 50% povr{ina pod {umom u procesu je restitucije vra}eno privatnim vlasnicima), {to je direktno rezultiralo brzim i zna~ajnim pove}anjem broja privatnih {umoposjednika (gotovo 3 milijuna novih vlasnika). Ve}inu posjeda naj~e{}e obilje ava malena povr{ina i rascjepkanost, slabo poznavanje principa odr ivog gospodarenja {umom od strane {umoposjednika, te nepostojanje {umarske tradicije. S druge pak strane, pove}anje broja privatnih {umoposjednika predstavlja jedan od privatne {ume Na terenu u bukovoj {umi izazova za dr avne {umarske slu be (ministarstvo, poduze}e za {ume, zavod za istra ivanja u {umarstvu, komoru) poglavito stoga {to novi {umoposjednici uglavnom nisu organizirani, njihove udruge ~esto su formalnog karaktera, a i sam institucionalni okvir nije prilago en novim zahtjevima i potrebama. U svrhu dobivanja {to detaljnijeg uvida u aktualnu problematiku privatnog {umarskog sektora na me unarodnoj razini, prema naputcima FAO, izra eno je u suradnji Ministarstva, Hrvatskih {uma d.o.o., Gradskog ureda za poljoprivredu i {umarstvo Grada Zagreba i Suvlasne {umske zajednice»gora«iz Donje Stubice Pi{e: dipl. ing. Goran Videc Foto: dipl. ing. Bela Varga Pove}anje broja privatnih {umoposjednika predstavlja jedan od izazova za dr avne {umarske slu be (ministarstvo, poduze}e za {ume, zavod za istra ivanja u {umarstvu, komoru) poglavito stoga {to novi {umoposjednici uglavnom nisu organizirani. Mnogi {umovlasnici {umu do ivljavaju samo kao stabla, kao»samoobnovljivi«izvor prihoda. Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 11

14 Privatna {uma u Ma arskoj Privatne {ume u Ma arskoj nacionalno izvje{}e o aktivnostima koje je u proteklom razdoblju poduzela Republika Hrvatska, a u svrhu reorganiziranja i pobolj{anja stanja u privatnom {umarskom sektoru. Glavni je cilj te me unarodne radionice bio razmjena iskustava izme u zemalja sredi{nje i isto~ne Europe, a u svezi s poduzetim aktivnostima i zaprekama koje su se javljale na putu njihovih realizacija, te iznala enje novih mogu}nosti za unapre enje privatnog {umarskog sektora. Dijalog kao problem Temeljem provedenih rasprava tijekom radionice mo e se zaklju~iti da je glavna zapreka u reorganiziranju privatnog {umarskog sektora komunikacija izme u dr ave i {umoposjednika. Tu se, prije svega misli na nedostatnu komunikaciju i op}enito nepostojanje dijaloga izme u zainteresiranih strana. Stoga je nu no uspostaviti partnerski odnos izme u sudionika, a za {to je kao prvo potrebna politi~ka volja. Uspostava takvog partnerskog odnosa dugotrajan je i te ak proces, koji je u nekim zemljama sredi{nje i isto~ne Europe trajao i do 10 godina (Litva, Ma arska), a u nekima od njih traje od njihova osamostaljenja. To je put pun obostranih kompromisa i timskog rada kako bi se pridonijelo boljitku {umarskog sektora. I Republika Hrvatska, kao zemlja u tranziciji i kandidat za punopravno ~lanstvo u EU, nailazi na jednake pote{ko}e na po~ecima reorganizacije privatnog {umarskog sektora. Resorno ministarstvo po~etne je korake ve} u~inilo primjenom participativnog pristupa kod izrade prvog strate{kog dokumenta u {umarstvu, Nacionalne {umarske politike i strategije, kojom su izme u ostalog definirane i strate{ke aktivnosti za unapre enje privatnog {umarskog sektora, te ustrojavanjem zasebnog Odjela za privatne {ume. Njegova osnovna zada}a bit }e predlaganje mjera za pobolj{anje postoje}eg stanja, pru anje stru~ne pomo}i privatnim {umoposjednicima i njihovim udrugama, iniciranje osnivanja udruga privatnih {umoposjednika, te neposredna suradnja s jedinicama regionalne i lokalne samouprave u cilju pobolj- {anja dijaloga s udrugama privatnih {umoposjednika i pribli avanja ekolo- {ke, ekonomske i socijalne komponente {uma domicilnom stanovni{tvu. Uz komunikaciju, kao najve}u zapreku na putu za uspostavu partnerskog odnosa, valja istaknuti i ostale ~imbenike koji uvjetuju reorganizaciju privatnog {umarskog sektora, a nalaze se u uskoj korelaciji sa komunikacijom. Na prvome mjestu svakako valja istaknuti {umarsku legislativu, kao temelj svakog dobrog partnerskog odnosa, pri ~ijoj izradi svakako treba oslu{kivati i glas {umoposjednika. [umoposjednik nije samo vlasnik {ume, on je naj~e{}e i maleni obiteljski gospodarstvenik ~iji je glavni izvor prihoda poljoprivredna proizvodnja ili sto~arstvo, a {uma tek izniman dodatni izvor prihoda. Stoga je u legislativi nu no posti}i harmoniju izme- u poljoprivrednog i {umarskog sektora i jednako vrednovati poljo- i {umoposjednika. Za{to!? Odgovor nam se sam name}e ako poku{amo odgovoriti na pitanje:»je li za ivot nu nije proizvesti hranu ili osigurati vodu i kisik!?«. No, legislativa je samo jedan od ograni~avaju}ih ~imbenika. Nikako ne smijemo zaboraviti i ostale ~imbenike, kao {to su rascjepkanost posjeda i nesre eni vlasni~ki odnosi, koji u ve}ini slu~ajeva predstavljaju i glavnu zapreku unapre enju privatnog {umkog sektora; zatim malena pomo} dr ave, u dijelu koji se odnosi na pru- anje pomo}i pri sre ivanju vlasni~kih odnosa i okrupnjavanju posjeda; te nedovoljna zainteresiranost {umoposjednika za udru ivanjem i unapre- enjem gospodarenja privatnim {umama zbog nedostatne informiranosti i slabe educiranosti u dijelu koji se odnosi na multifunkcionalno gospodarenje {umom. Navedeni ~imbenici mogu se istaknuti kao primarni, a svakako postoji i niz sekundarnih ~initelja, koji u interakciji s primarnima jo{ vi{e ote avaju uvo enje reda u gospodarenje privatnim {umama. Zapu{tena i devastirana {uma Nedvojbeno je da je velika ve}ina {umskih povr{ina u privatnom vlasni{tvu u prili~no lo{em stanju, u razli~itim degradacijskim oblicima, prvenstveno zbog nestru~nog gospodarenja, a i ono malo povr{ina koje su dosad bile u dr avnom vlasni{tvu, a denacionalizacijom i privatizacijom su vra}ene prija{nim vlasnicima, u dogledno }e vrijeme zbog slabog poznavanja odr ivog na~ina gospodarenja {umom i niske razine svijesti o potrebi o~uvanja stani{ta i biodiverziteta postati panja~ama, {ibljacima, {ikarama ili }e jednostavno biti pretvorene u poljoprivredne povr{ine. Mnogi {umovlasnici {umu do ivljavaju samo kao stabla, kao»samoobnovljivi«izvor prihoda. No, na alost, to nije samo stav pojedinih {umovlasnika ve} i velikog dijela stanovni{tva u ruralnim podru~jima. Potreba za za{titom divlja~i, ptica i nekih rijetkih vrsta Vi{egodi{nji tr Uz komunikaciju, valja istaknuti i ostale ~imbenike koji ote avaju reorganizaciju privatnog {umarskog sektora. Na prvome mjestu to je {umarska legislativa te potom niz prakti~nih problemarascjepkanost posjeda, nesre eni vlasni~ki odnosi, zatim malena pomo} dr ave te nedovoljna 12 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

15 niskog raslinja (npr. cvije}a, {umskih plodova) jo{ se prihva}a, ali za{titi preostale {umske faune (kukaca, pu eva i ostalih beskralje njaka) ne pridaje se u javnosti gotovo nikakva va nost. O~uvanje biodiverziteta ne smatra se jednim od najbitnijih elemenata odr ivog gospodarenja {umom. Danas je uvrije eno mi{ljenje da je o~uvanje biodiverziteta nametnuto od strane za{titara ili zapadnoeuropskih zemalja i vrlo ~esto se ulazi u rasprave o tome tko je uni{tio {ume, a tko ih je sa~uvao, poglavito stoga {to javnosti svi prikazuju vrijednosti biodiverziteta na nerazumljiv i neprihvatljiv na~in. Za{titari su ovdje mo da u malenoj prednosti stoga {to su naj~e{}e organizirani u vidu samostalnih nevladinih udruga kojima javnost vi{e vjeruje negoli dr avnim institucijama i dr avnom poduze}u za {ume, i tu svoju ud se isplatio prednost obilato koriste u»borbi«protiv {umara. U ve}ini novih ~lanica EU, kao i kod nas, ruralna podru~ja karakteriziraju visoka nezaposlenost i nizak ivotni standard. Lokalno gledaju}i, {uma predstavlja potencijal za zapo{ljavanje domicilnog stanovni{tva, a tako er predstavlja i zna~ajan izvor prihoda. Stoga je neminovno potrebno da se putem projekata za ruralni razvoj razviju i odre ene aktivnosti vezane uz {umarstvo, a koje }e smanjiti ovisnost ruralnog stanovni{tva o nekontroliranoj sje~i i prodaji drva. Tu se prije svega misli na»~i{}enje«{uma od plemenitih lista~a koje danas posti u izuzetno visoku cijenu na tr i{tu, a ~ijom sje~om se osiroma{uju na{e {ume i naru{avaju odnosi unutar postoje}ih sastojina {to u kona~nici vodi do degradacije stani{ta. Kako sa~uvati biodiverzitet Ne postoji jednostavan odgovor na pitanje»jesu li {umske povr{ine u privatnom vlasni{tvu pogodne za o~uvanje biodiverziteta?«. Doprinos pojedine povr{ine o~uvanju biodiverziteta ovisi o nizu unutarnjih i vanjskih ~imbenika, kao {to su npr. ekonomski status vlasnika i struktura vlasni{tva. Maleni posjedi predstavljaju izvrsne jezgre za o~uvanje biodiverziteta, ali odluke u gospodarenju koje donose isklju~ivo neupu}eni {umoposjednici mogu predstavljati ograni~avaju}i faktor. Tako er, malen je broj {umoposjednika koji ele i znaju kako potrajno gospodariti posjedom da bi svake godine u ivali u prihodu, a velik je broj onih koji ele prihod odjednom i bez ikakvih ulaganja u {umu. S druge pak strane stru~njaci ka u da su privatne {ume spremnik»ne eljenih«genotipova koje pod svaku cijenu treba privesti tradicionalnom jednodobnom gospodarenju. Je li to zaista potrebno ili samo nismo spremni odstupiti od tradicionalnog {umarstva? U posljednjih desetak godina europsko {umarstvo polako se okrenulo close-to-nature gospodarenju {umama. ^injenica je da je to isto europsko {umarstvo u posljednjih nekoliko desetaka godina te svoje {ume ve}im dijelom i uni{tilo, pa sada tra i nove na~ine da povrati prirodne {ume, ali ne de{ava li se i nama isto su{e nam se najljep{e hrastove sastojine, preborne jelove sastojine odumiru, smrekove kulture uni{tava potkornjak. Close-tonature na~in je gospodarenja {umom koji odudara od tradicionalnog i po- ~iva na prirodnim na~elima vode}i se prirodnim procesima. To je na~in gospodarenja koji je uvelike sli~an na- {em prebornom gospodarenju, a opet se u odre enim odrednicama razlikuje. Sastojina gospodarena po principima close-to-nature pru a {umovlasniku redovan godi{nji prihod, predstavlja stani{te s visokim stupnjem biodiverziteta, a samim time je i otpornija na ekolo{ke promjene, pru a dru{tvu sve op}ekorisne funkcije, te {to je na- {em {umoposjedniku mo da i najva nije ne zahtijeva gotovo nikakva ulaganja, odnosno smanjuje tro{kove gospodarenja u odnosu na tradicionalno gospodarenje. Close-to-nature gospodarenje relativno je lako primijeniti na ve}im povr{inama (prosje~na povr{ina privatnog posjeda u Estoniji je ha, u Latviji oko 8 ha, u Ma arskoj oko 3 ha), dok je na malim povr{inama potrebno primijeniti modificirani pristup, a s obzirom da je ve- }ina privatnih posjeda vrlo malena potrebno je gospodariti gotovo sa svakim stablom zasebno, odnosno malenim grupicama stabala. Najve}a opasnost takvom gospodarenju je divlja~ u {umskim sastojinama koja svojom brojno{}u ne dopu{ta prirodnu obnovu, te je stoga potrebno za{tititi povr- {ine u obnovi mehani~kom za{titom. Rezultati takvog gospodarenja prezentirani su tijekom radionice i na terenu, te treba naglasiti da su uz izuzetan trud i zalaganje postignuti zapanjuju}i rezultati i to ~ak i u zahtjevnom gospodarenju hrastom kitnjakom. Mnogi }e re}i da mi tako gospodarimo ve} desetlje}ima, no valja sagledati malo dublje u problematiku i siguran sam da mo emo ne{to novo nau~iti, a ~ime mo emo oplemeniti i unaprijediti hrvatsku {umarsku struku. zainteresiranost {umoposjednika za udru ivanjem i unapre enjem gospodarenja privatnim {umama zbog nedostatne informiranosti i slabe educiranosti. Prosje~na povr{ina privatnog posjeda u Estoniji je ha, u Litviji oko 8 ha, u Ma arskoj oko 3 ha. Sudionici radionice Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 13

16 ure ivanje {uma DI[NICA-ZOBIKOVAC- PETKOVA^A/[UMARIJA GARE[NICA ^etvrti ure ajni elaborat Pi{e: Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad Gospodarska jedinica Di{nica- Zobikovac- Petkova~a, ukupne povr{ine blizu 3000 ha, nastala je godine spajanjem triju ranijih gospodarskih cjelina Gospodarska jedinica Di{nica-Zobikovac-Petkova~a, jedna od ~etiri gospodarske jedinice gare- {ni~ke {umarije, zauzima jugoisto~ni dio Moslava~ke gore i gotovo prstenasto okru uje selo Di{nik. Tek manji dio prostire se ju no od prometnice Gare{nica-Kutina. Od ukupno ha povr{ine, obraslo je ha, a od va nijih podataka treba spomenuti da ukupna drvna zaliha iznosi oko kubika, te~ajni godi{nji prirast , a desetgodi{nji etat oko 185 tisu}a kubika. Najzastupljenija je {umska zajednica bukve s dlakavim {a{em koja zauzima 50 posto povr{ine, uglavnom na padinama gorja nadmorske visine 150 m na vi{e. Karakterizira ju bogatstvo drvnih vrsta (bukva, obi~ni grab, kitnjak, lu njak, lipa, tre{nja, klen) i prizemnog ra{}a, me u kojim je naj- ~e{}i {a{. Ne{to manju zajednicu ~ini hrast lu njak s obi~nim grabom koji pokriva gotovo 40 posto povr{ine gdje osim lu njaka i graba dolaze jo{ joha, divlja kru~ka, a rje e i bukva. Kitnjak s obi~nim grabom je manja Di{nica Zobikovac Petkova~a bukova {uma zajednica na oko tri posto povr{ine, jednako kao i lu njak s velikom utilovkom ~ija zajednica pokriva tek dva posto gospodarske jedinice. Osim ekonomske vrijednosti, {ume {tite tlo od erozija, a zna~ajan je njihov utjecaj na cjelokupni vodni re im, jer je povr{inski sloj tla najvi{e izlo en razli~itim {tetnim utjecajima, one- ~i{}enjima zra~nim putem te kiselim ki{ama. Dijelu {uma ove jedinice prijeti jo{ jedna opasnost oko ~etiri kilometra od ju nih granica gospodarske jedinice, u predjelu Velike Di{- nice, nalazi se tvornica gnojiva Kutina kao najve}i potencijalni zaga iva~ toga prostora. Premda temeljita istra- ivanja nisu provedena, evidentirano je da udjel u su{enju na{e najosjetljivije vrste, hrasta lu njaka, ovdje u slu- ~ajnom prihodu iznosi 38 posto {to je vi{e od hrvatskog prosjeka koji je za lu njak 21 posto. Povijest Ova je gospodarska jedinica nastala spajanjem jedinica Di{nica-Dumani i Zobikovac-Petkova~a te dijela gospodarske jedinice Garjevica godine, a tijekom vremena je otkupljeno i dr avnim {umama priklju~eno dosta privatnih povr{ina. Dr avni posjedi ondje, ina~e, datiraju jo{ od vremena Austro-Ugarske Monarhije kada su bili dio carskog erara. Ta je vrsta vlasni{tva bila tipi~na za Vojnu krajinu (trajala preko 300 godina, od do sedamdesetih godina 19. stolje}a) u kojoj je gare{ni~ko podru~je spadalo pod Kri eva~ku pukovniju. Prva eksploatacija drvnog bogatstva Moslava~ke gore po~ela je sje~om hrastovine, koju su tada nazivali drvom budu}nosti. Organizirano isko- Komisija prilikom pregleda pomlatka Mla a sastojina 14 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

17 ri{tavanje dr avnih {uma po~ela je {umarija ^azma, a u Gare{nici je osnovana nadlugarija koja se razvila u {umariju pod ~iju su upravu potpale tada{nje imovne op}ine. Radi {to br e eksploatacije {umskog bogatstva Moslava~kog gorja, na kojem se nalazio kompleks od ha {ume, godine dovr{ena je gradnja uskotra~ne eljeznice (23 km) od Brestovca do ru{evina drevnoga Gari} grada. Prije toga izgra ena je eljezni~ka pruga od Gare{nice do Bjelovara. Za preradu drva podignuta je pilana u Brestovcu godine, u ~ije }e vlasni{tvo nakon Drugog svjetskog rata pripasti i uskotra~na pruga. Dosada{nje osnove Prva gospodarska osnova izra ena je za GJ Di{nica-Dumani godine, za GJ Zobikovac-Petkova~a 1961., a za Garjevicu 1968., da bi nakon spajanja i stvaranja jedne jedinice prva osnova gospodarenja bila napravljena 1972/3. godine. Radi {to br e eksploatacije {umskog bogatstva Moslava~kog gorja na kojem se nalazio kompleks od ha {ume, godine dovr{ena je gradnja uskotra~ne eljeznice (23 km) od Brestovca do ru{evina drevnoga Gari} grada. Ovo je ~etvrti ure ajni elaborat za tu gospodarsku jedinicu s va no{}u od godine. Komisija Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva u sastavu Robert Ojurovi} (predsjednik), Drago Bosanac i [ime Me{trovi} pregledala je elaborat i obi{la teren te uz manje primjedbe predlo ila Ministarstvu osnovu na usvajanje. Tako je u odsjeku 12 c u kojem je zapo~eta oplodna sje~a konstatiran dobar pomladak. Radi se o ure ajnom razredu bukve starosti 100 godina, prosje~nog prsnog promjera 49 cm i s drvnom zalihom od 434m 3 /ha. U terenskim radovima i sastavljanju elaborata sudjelovali su ure iva~i bjelovarskog odjela Igor Hasl, Marica Nekvapil, Dra en Pavlini}, Robert Pavlovi}, Ivana [imi}, Damir Kova~evi}, Dobrivoj Musulin i Ignacije Pali. ODJEL ZA URE\IVANJE [UMA BUZET Imovinski odnosi najve}i problem U ure ivanju {uma u Istri, gdje je vi{e privatnih ( ha) nego dr avnih povr{ina ( ha), najve}i problemi su rascjepkanost povr{ina te nerije{eni imovinsko-pravni odnosi [ume poluotoka Istre dijele se na dr avne koje zauzimaju ha povr{ine i privatne s ha. Trenutno se Uprava {uma Buzet, buzetski odjel za ure ivanje {uma, bavi ure ivanjem dr avnih {uma, dok se privatne {ume ne ure uju. Dio privatnih {uma bio je ure ivan u razdoblju od do kada su radove financirale lokalne samouprave. Dr avne {ume podijeljene su na 28 gospodarskih jedinica, smje{tenih u dvije upanije, Istarskoj i Primorskogoranskoj. Osnovne pote{ko}e u radu pri~injava rascjepkanost dr avnih {uma. U nekim gospodarskim jedinicama, npr. Buzetu i Oprtlju, pojavljuje se od do katastarskih ~estica. Nerije{eni su i imovinskopravni odnosi, isti~e Boris Ba~i}, rukovoditelj ure iva~kog odjela. Problem je i uknji ba vlasni{tva nad {umom jer ima mnogo zainteresiranih strana za uknji bom, od hotelskih ku}a, lokalne samouprave i sl. Problem su i povr{ine koje su u naravi {ume a po katastru se vode kao pa{njaci. Njih bi eljele koristiti kao poljoprivredno zemlji{te lokalne jedinice, pa bi trebalo razlu~iti {to je {uma, a {to poljoprivredno zemlji{te, govori ing. Ba~i}. U odjelu za ure ivanje {uma radi sedmero ljudi, od toga ~etiri mlada stru~njaka. To je nedostatno da bi obavili sve poslove. Nedostaje geodet koji bi mogao rje{avati»goru}a«imovinskopravna pitanja, reambulaciju me a i sli~no. Kako se radi o mladom i neiskusnom kadru, ne mogu se svi poslovi obaviti u zadanom vremenskom roku. Problem je djelomi~no uklonjen zahvaljuju}i pomo}i ure iva~a iz drugih uprava {uma (Zagreba, Bjelovara, Po ega i Osijeka), na ~ijoj su pomo}i istarski ure iva~i zahvalni. Taksator s najdu im sta om, Slobodan Miki}, koji je u ure ivanju proveo preko 20 godina, rje{enje vidi u digitalizaciji karata. Na tome se radi i ve} sada je polovina povr{ina Istre digitalizrana. Uz dodatnu edukaciju kadra i bolju informati~ku opremljenost odjela, problema ne bi smjelo biti. Raduje ga {to je u odjelu sve vi{e mladih stru~njaka koji su tek zavr{ili {kolovanje i spremni su preuzeti zadatke. Uspore uju}i stanje prije dvadesetak godina i danas, ka e:»tada nije bio nikakav problem dobiti potrebne informacije vezane uz katastar i gruntovnicu, {to je danas pravi izazov za ure iva~e, jer se do podataka dolazi sporo i te{ko. Prije nije bilo toliko Dio zaposlenika buzetskog Odjela za ure ivanje {uma potrebne opreme za rad, niti automobila. Bilo je jedno terensko vozilo kojim su svi odlazili na teren, danas ih je vi{e. Da bi bili u~inkovitiji i br i u radu, na terenu, dobro bi bilo da pomognu na{e {umarije i osiguraju ljude koji }e pomagati kod radova izmjera i sli~no, da se ne gubi dragocjeno vrijeme. Za ure iva~e u Istri sre}a je {to zahvaljuju}i povoljnim vremenskim prilikama mogu raditi tijekom cijele godine. Jedino razdoblje kad su te i radni uvjeti je ljeto, kada je zbog velikih vru}ina te e biti na terenu. Odjel ure ivanja trenutno radi u neprikladnom radnom prostoru, pretijesnom kako bi mogli normalno funkcionirati. Pobolj{anje radnih uvjeta o~ekuju uskoro preseljenjem u nove prostorije koje nalaze u zgradi {umarije Pula. Pi{e: Vesna Ple{e Foto: V. Ple{e Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 15

18 Pi{e: Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad lovno gospodarstvo Ako se u Hrvatskoj netko sustavno eli baviti lovnim turizmom, mora usuglasiti interese sedam, osam zakona koji se doti~u ove djelatnosti i snalaziti se unutar nekoliko ministarstava i njihovih nadle nosti na podru~ju lovstva Zakon o lovu definirao je u Hrvatskoj dvije vrste lovi{ta vlastita i zajedni~ka. Vlastita lovi{ta mogu se ustanoviti, kako to i samo ime ka e, na vlastitom zemlji{tu minimalne povr- {ine od 1000 ha. U tu kategoriju spadaju sva dr avna lovi{ta osnovana u Hrvatskoj nakon uspostave samostalne dr ave njih je u ovom trenutku 315 na ukupno oko 1,7 milijuna ha lovno produktivne povr{ine. Od toga je 196 u zakupu, 58 u koncesiji, sa 38 gospodare Hrvatske {ume, dok je dvadesetak lovi{ta neraspore eno. Na ostalom zemlji{tu na kojem nisu osnovana vlastita, mogu se ustanoviti zajedni~ka lovi{ta. Osim tih lovnih povr{ina, zakon je propisao postojanje takve kategorije zemlji{ta na kojem je izri~ito zabranjeno loviti to su nacionalni parkovi, parkovi prirode i drugi za{ti- }eni prirodni objekti. Sva nekada{nja (i sada{nja) lova~ka dru{tva, sada registrirana kao lova~ke udruge gospodare zajedni~kim lovi{tima i njih je 820 na oko 3,5 milijuna ha povr{ine. I tu po~inju problemi s lovnim turizmom. Jer tom se djelatno{}u po hrvatskim propisima mogu baviti dr avne tvrtke koje su registrirane za bavljenje turizmom, isto tako i dr avna lovi{ta u koncesiji koja su prijavila takvu djelatnost. Osim ako nisu za to posebno ishodile mogu}nost, lovnim se turizmom, dakle stjecanjem dobiti od lovstva, po zakonu o udrugama ne mogu baviti lova~ke udruge. A takvih je najvi{e, ve} spomenutih 820. Vara dinski vapaji Stoga ne ~udi {to je na velikom ovogodi{njem okupljanju lovaca, Sajmu prirode, lova, ribolova i turizma u Vara dinu, o tome organizirana po- Kakav lovni sebna rasprava u vidu okruglog stola. Tada je stru~ni suradnik za lovsto u Hrvatskim {umama Marin Tomai} u raspravi o temi Treba li nam i kakav lovni turizam u Hrvatskoj, ustvrdio da je»ono ~ime se neke agencije u toj sferi poku{avaju baviti, vapaj ednog u pustinji«. A predsjednik Hrvatskog lova~kog saveza \uro De~ak na istom je okruglom stolu ustvrdio kako najprije»statutarno treba rije{iti pitanja lovstva i lova~kih udruga, jer je u situaciji kad je HLS razvla{ten od dono- {enja bilo kakvih odluka te{ko govoriti o lovnom turizmu«. To zna~i da ne postoje ni to~ni podaci koliki je prihod od lovstva, neujedna~ene su mogu}- nosti koje potencijalnom gostu pru aju pojedina lovi{ta, zbog neusugla{enosti pojedinih subjekata pojavljuje se problem visokih pristojbi, neujedna~enosti smje{taja pa i visokih cijena itd. Pravni kaos U Hrvatskoj se 20-ak manjih privatnih agencija bavi lovnim turizmom, neke sporadi~no, uz ostalo, neke u ve- }oj mjeri. No nema velikih i dobro ekipiranih specijaliziranih agencija koje bi dovodile strane lovce u hrvatska lovi{ta. Odgovor je jednostavan nema interesa baviti se ovim poslom i lutati me u mnogobrojnim propisima, zakonima i nadle nostima! Jer na podru~ju pravne regulative vlada poprili- ~an kaos i netko tko se eli baviti pro- LOVSTVO, ZAKONI, L0VNI TURIZAM Mogu}nost vrhunskog smje{taja lova~ka ku}a ^ambina u Repa{u 16 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

19 turizam trebamo Trofeji, i kome ih prodati micanjem, dakako i zaradom od lovstva, nai}i }e ve} na po~etku na nekoliko zakona koji, manje ili vi{e, doti~u ovu problematiku. Dakle, kad bi se netko poku{ao sustavno baviti lovnim turizmom morao bi voditi ra~una o tome {to propisuje najprije Zakon o lovstvu, a onda istodobno i zakoni o turisti~koj djelatnosti, o udrugama (zakon zabranjuje udrugama stjecanje profita), o oru ju, veterinarstvu (ovaj zakon propisuje, recimo da lova~ke udruge moraju imati takve hladnja~e kao da se radi o mesnoj industriji!), o dr avnom inspektoratu, ~ak i Zakon o medijima! (Odredbe novoga Zakona o medijima, na primjer, zabranjuju reklamiranje i ogla{avanje prodaje oru ja, dakako i lova~kog. To je najvi{e pogodilo lovce, najbrojnije vlasnike registriranog oru ja i svrstalo ih u red onih {to kod ku}e imaju bombe, kala{njikove, zolje!). Toliko zakona i uredbi koji doti~u jednu oblast, ipak je previ{e! Dakako, odmah je i vi{e ministarstava i njihovih nadle nosti. Strane lovce odbijamo ve} na granici kad napla}ujemo pristojbu za unos oru ja od 300 kuna, {to u toj svoti ne pla}aju ni u jednoj susjednoj dr avi, moglo se ~uti u raspravi u Vara dinu. Stranac zna da mora platiti PDV na trofej i da mo e ostvariti povrat poreza. No, ima nekih nerazja{- njenih pitanja oko PDV-a na usluge. [to ka u agencije Vlasnica jedne agencije smatra kako nepostojanje jasne zakonske regulative zna~i da dr ava jednostavno nije zainteresirana uzeti svoj dio novca od onih koji ga imaju i ele potro{iti! U drugoj, velikoj turisti~koj agenciji, to~no znaju u ~emu je problem u maloj proviziji koju lovoovla{- Odredbe novoga Zakona o medijima zabranjuju reklamiranje i ogla{avanje prodaje oru ja, dakako i lova~kog. To je najvi{e pogodilo lovce, najbrojnije vlasnike registriranog oru ja i svrstalo ih u red onih {to kod ku}e imaju bombe, kala{njikove, zolje! Strane lovce odbijamo ve} na granici kad napla}ujemo pristojbu za unos oru ja od 300 kuna, {to u toj svoti ne pla}aju ni u jednoj susjednoj dr avi. tenik nudi agenciji. Ona iznosi do 10%, ali samo na lov i lovne usluge, ne i na ostale tro{kove (hrana, pi}e i dr.). Predstavnik agencije isto tako ima tro{kove kad, recimo, s grupom stranih lovaca boravi nekoliko dana u lovu, spava i hrani se u lova~koj ku}i, ili drugdje, koristi automobil itd. Zato je 10% provizije od trofeja, ka u u agenciji, premalo i ne stimulira ih za bavljenje lovnim turizmom. Ako je lovni turizam nastavak ljetne turisti~ke sezone i neke vrste dopunskog turizma, odnosno odabran oblik turisti~ke djelatnosti, po logici stvari spadao bi pod Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Iz njega upozoravaju (na Sajmu u Vara dinu) da ne postoje odgovaraju}i zakonski akti. To i lovci znaju i na to stalno upozoravaju, jer akti ne postoje stoga {to se lovstva doti~u vi{e zakona i ministarstava. I tako se krug zatvara. Nu no je donijeti pravilnik o lovnom turizmu kao podzakonski akt koji }e objediniti cjelokupnu problematiku. A Ministarstvo bi moralo biti koordinator toga posla ka e g. Tomai}. Ima li dosta divlja~i Osim zakonske regulative za bavljenje lovnim turizmom potrebna je jo{ jedna sitnica, dovoljno divlja~i! Jer kad strani lovac kona~no i do e, tri, ~etiri dana hoda po lovi{tu i ne odstrjeli ni{ta ili ~ak ne vidi»ni dlake ni pera«, takav vi{e ne}e do}i. A ni njegov prijatelj kojemu }e sigurno pri~ati o prelijepoj prirodi, mo da i dobroj kuhinji, jedino {to nije uspio vidjeti divlja~, odnosno to {to je tra io. Primjer Hrvatskih {uma kao najve- }eg lovoovla{tenika koji gospodari sa 38 dr avnih lovi{ta i uzgajali{ta divlja~i na oko ha, pokazat }e kako stvari stoje. U susjednim zemljama (Ma arska, Slova~ka i druge) prosje~an broj jelenske divlja~i na 100 ha iznosi do 5 grla, u lovi{tima Hrvatskih {uma do dva. No i to je mnogo u odnosu na stanje kakvo su Hrvatske {ume zatekle preuzimaju}i lovi{ta. Jer, gotovo sva hrvatska lovi{ta tijekom Domovinskoga rata bila su opusto{ena, lovili su i pucali i oni koji nisu nikad prije ni poslije. Poduze}e je ulo- ilo velika sredstva u obnovu fonda divlja~i, ali i ostalu infrastrukturu, od lovnotehni~kih i lovnogospodarskih objekata do osobito ure enih lova~kih ku}a koje mogu zadovoljiti i najzahtjevnije goste (npr. Babinac, Cerovljani, ^ambina, ]o{ak {ume, Kondri}, Zlatna greda i dr.). No, u odnosu na predratno stanje, ka e Tomai}, lovstvo kao djelatnost jo{ debelo kaska. Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 17

20 RIJEKA GACKA Udio stranaca u ukupnom odstrelu srne}e divlja~i godine iznosio je 22%, danas 11%. Kod muflona omjer je jo{ porazniji stranci su prije rata u odstrelu sudjelovali sa 42 posto, danas sa 11%(!), divlje svinje prije 30%, sada 18%, fazana 43% u odnosu na dana{njih 14% itd. Europsko tr i{te je zahtjevno, bogati stranci otkrivaju nove destinacije i lovi{ta, za njih se osim klasi~nog lova, primjerice, organizira i»traperski«lov za koji u nas nema uvjeta ka e Tomai}. Prema procjenama stru~njaka, u Hrvatskim lovi{tima prema mogu}nostima stani{ta ima dovoljno divljih svinja i medvjeda. Ostale vrste krupne divlja~i, jelen, srna, muflon, divokoza su Gacka je sp i turisti~ki bise Udio stranaca u ukupnom odstrelu srne}e divlja~i godine iznosio je 22%, danas 11%. Kod muflona omjer je jo{ porazniji stranci su prije rata u odstrelu sudjelovali s 42 posto, danas s 11%! Postoji ljetni, zimski, a u novije vrijeme i agroturizam, Mogle bi se prona}i razli~ite druge ina~ice te djelatnosti, no lovstvo kao osnovna djelatnost jo{ uvijek nije na{lo svoje mjesto na turisti~kom tr i{tu. ispod broja koji dopu{taju stani{ta koja bi izdr ala i puno ve}e fondove te divlja~i. Smatra se tako da ni ~etiri grla jelenske divlja~i na 100 ha, ili {est srna/100 ha ne bi bilo previ{e. Sada{- nje stanje vrti se oko polovice tih mogu}nosti, a treba re}i da se fond muflona i divokoza u priobalju pove}ava. Farme divlja~i U nekim europskim lova~kim destinacijama mo e se zapravo govoriti o farmskom uzgoju krupne divlja~i. Jednako kao {to se kod ku}e uzgajaju pili}i, ili u fazanerijama fazani, tr~ke, Ma ari su prionuli takvom uzgoju jelena lopatara! Tako u susjednoj nam dr avi ima otprilike 1500 farmi za uzgoj lopatara. Mo e li to Hrvatska, treba vidjeti. Spomenik prirode pojedina~no je ili skupno podru~je koje ima estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost, a u na{oj su zemlji 72 takva spomenika. Jedan od njih vrelo je rijeke Gacke, prirodnog bisera Like, naseljeno u kasno bron~ano doba i danas poznato po hramovima boga Mitre Rijeka Gacka, ponornica duga 55 kilometara, izvire u jugoisto~nom dijelu Gackog polja u Sincu, na 460 metara nadmorske visine. Voda joj pritje~e iz jo{ tri vrela Majerovo, Kanciper i Tonkovi}evo, te iz nekoliko manjih vrela i pritoka. Dio voda Gacke izvire i nedaleko Svetog Jurja kao priobalna vrela i vrulje. I dok joj je gornji tok meandarski, nizvodnije te~e kao ponornica. Povijesno, dolina rijeke Gacke spominje se prvi put 818. i 823. godine, dok se Hrvati u Lici nastanjuju u VII. stolje}u poslije Krista. U razdoblju od VII. stolje}a do I. stolje}a prije Krista ovdje je obitavalo ilirsko pleme Japoda, koje je pobijedio rimski car Oktavijan. Iz rimskog doba spominje se i mjesto Arupium koje se nalazilo na mjestu dana{njeg Prozora. Za vrijeme vladavine Turaka na ovim prostorima sukobljuje se vojska Alipa{e ^engi}a, njih oko , s vojskom Petra Zrinskog i Franje Krste Frankopana, gdje Turci do ivljavaju poraz. Duh starih vremena i danas se osje}a u kraju, a kao posebna atrakcija tradicionalnog graditeljstva na vodi su mlinice za mljevenje ita i stupe za stupanje doma}eg sukna. Rekli bi ljudi, prava idila, jer uz o~uvanje tradicijske arhitekture, stanovnici sela Sinca njeguju i druge tra- Pogled na Gacku dolinu 18 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

21 ~udesna priroda omenik prirode r Like Tirkizna ljepotica Gacka Pastrva iz Gacke Gacka je ipak najpoznatija, kako kod nas tako i izvan granica Lijepe na{e, po autohtonoj poto~noj pastrvi. U njoj ova riba raste i pet puta br e negoli u drugim rijekama, a razloge treba tra iti u vodi bogatoj kisikom, dobroj temperaturi vode bez ve}ih oscilacija i bogatstvu faune kojom rijeka obiluje. Oko 17 vrsta ivotinjskih organizama nastanjeno je u rijeci, a izvrsna su hrana poto~noj pastrvi, specijalitetu ovog kraja. Ima i jegulje, klena, {arana... Uz ribu pripremljenu na mnogo na~ina, posjetiteljima se nude i ostala tradicionalna doma}a jela poput doma}eg kiselog mlijeka i vrhnja, kiselog kupusa i repe, li~ke janjetine, doma}ih kola~a i sl. Kako Gacku dolinu od mora dijeli samo velebitski masiv, ovu prirodnu ~aroliju, njena kra{ka polja, vrta~e i spilje posje}uju turisti eljni povratka prirodi i autohtonim obi~ajima, a Gacka dolina zaista toga ima na pretek. Dodatnu ljepotu stvaraju i okolne {ume smreke, jele i bukve, te livade prepune ljekovitog bilja. A da u nedalekoj pro{losti sve vezano za ovu udolinu i nije bilo bajko- Pi{e: Vesna Ple{e Foto: V. Ple{e Stare mlinice Gacka je ipak najpoznatija, kako kod nas tako i izvan granica Lijepe na{e po autohtonoj poto~noj pastrvi. U njoj ova riba raste i pet puta br e negoli u drugim rijekama, a razloge treba tra iti u vodi bogatoj kisikom, dobroj temperaturi vode bez ve}ih oscilacija i bogatstvu faune kojom rijeka obiluje. A da u nedalekoj pro{losti sve vezano za ovu udolinu i nije bilo bajkovito, svjedo~e i apeli doma}eg stanovni{tva koje se prigodom gradnje Autoceste Zagreb Split borilo, u pravom smislu rije~i, za za{titu i o~uvanje Gacke doline. Koliko se u tome uspjelo, pokazat }e vrijeme, ali zbog sada{njih i budu}ih generacija, te prirodnog bogatstva ovog kraja, nedodirnute prirode i bogatstva vodom, pravo na takvu vrstu pogre{ke nema nitko. Obnovljene mlinice Tonkovi}evo vrilo dicionalne obi~aje, stare obrte, tradicionalnu narodnu no{nju, tamburice i narodni ples, te obi~aje poput gackog prela, ~ijanja perja, valjanja biljaca i sl. vito, svjedo~e i apeli doma}eg stanovni{tva koje se prigodom gradnje Autoceste Zagreb Split borilo u pravom smislu rije~i, za za{titu i o~uvanje Gacke doline. Koliko se u tome uspjelo, pokazat }e vrijeme, ali zbog sada{njih i budu}ih generacija, te prirodnog bogatstva ovog kraja, nedodirnute prirode i bogatstva vodom, pravo na takvu vrstu pogre{ke nema nitko. Za{tita prirode i ljudi obvezuju- }a je i prema»deklaraciji o ~ovjekovu okoli{u«iz Stockholma iz lipnja 1972., ali i potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridru ivanju Hrvatske Europskoj uniji. Majerovo vrilo Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 19

22 Medvednica SVJETSKI SKIJA[KI KUP se dotjeruje Crveni spust _ nova Pi{e: Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad Medvednic zeleni dragulj slalom Svjetskog kupa 20. sije~nja na Sljemenu promovirat }e Zagreb i Hrvatsku (i) kao skija{ko odredi{te. To treba iskoristiti i svijetu pokazati da je cijeli Park prirode Medvednica po eljna turisti~ka destinacija i u{~uvani zeleni dragulj nadomak velegrada koji takvim treba i ostati. A skija{i, planinari, {eta~i, {umari i za{titari iz Parka prirode zajedni~ki se za to trebaju pobrinuti Dva mjeseca prije najve}eg sportskog doga aja u Hrvatskoj 2005., FIS utrke Svjetskog skija- {kog kupa na Sljemenu 20. sije~nja, Zagreba~ka je gora veliko radili{te. Dotjeruje se i~ara, brojni kamioni malom sljemenskom cestom prema G. Bistri voze {ljunak i kamen, a radi se i na Crvenom spustu gdje }e se utrka odr ati, te na cilju gdje }e biti tribine za gledatelje. Prvi snijeg i njegovo otapanje stvorili su blato do koljena i dodatno veselje izvo a~ima radova. Sportski aspekti Nema sumnje da }e no}ni enski slalom biti spektakl, uostalom, TV kamere }e ga u ivo prenositi u cijeli svijet! Jasno je da }e to biti i velika promocija Hrvatske i Zagreba. Time je stvo- rena mogu}nost da dio skija{ke populacije vikend ili dva u stotinjak snje- nih zimskih dana umjesto u Sloveniji ili Austriji provede kod ku}e. Svaka je skija{ka utrka malo svjetsko prvenstvo jer uvijek nastupaju najbolji skija{i iz cijeloga svijeta. A Janica Kosteli}, hrvatska skija{ka vedeta i trostruka olimpijska pobjednica bit }e u centru pa`nje. To bi mi bez konkurencije bila najdra a pobjeda. Naravno, iznimka su Olimpijske igre koje se ni sa ~im ne mogu uspore ivati, izjavila je nedavno. No poslije uspjeha na ameri~koj turneji, u Aspenu i Lake Louisu o~e kivanja rastu. Pobijedila ili ne, Janica }e biti stvarna dobitnica slalomskog ruleta te sije~anjske ve~eri u kojoj }e Sljeme i RASPORED Iz slu benog programa izdvajamo: Srijeda, Javno izvla~enje brojeva na Jela~i}evu trgu World Cup Party na Jela~i}evu trgu ^etvrtak, Start 1. vo nje Start 2. vo nje Progla{enje pobjednika na cilju World Cup Show na Trgu bana Jela~i}a World Cup Show na Sljemenu-Krumpiri{te VIP Party u {atoru u G. Bistri Sanirani dio klizi{ta i okretaljka prije zone cilja 20 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

23 NI MEDVJED NA SLJEMENU rasvjeta, radovi na stazi Novoure eni pristup vrhu i ure ena parkirali{ta za VIP goste a mora ostati omak velegrada Zagreb svijetliti kao nikad prije. Jer te{ko je vjerovati da bi Zagreb ikad postao doma}inom utrke Svjetskog kupa da nije (bilo) Kosteli}a i njihovih planetarnih uspjeha! Naravno, bit }e to promocija Zagreba i Hrvatske u Europi i svijetu. Organizacija i radovi Sigurno je da }e 20. sije~nja u sati, kad prva skija{ica po~ne svoj ples po Crvenom spustu, sve biti spremno i odra eno do i najmanjeg detalja. Za to se brine Glavni organizacijski odbor odnosno golema mre a manjih sto era koji odra uju posebne programe (pripremanje terena, osiguranje, promet, slu ba spa{avanja, lije~ni~ka slu ba, za{tita itd.). Radovi na pro{irenoj (i sada asfaltiranoj) glavnoj pristupnoj cesti iz G. Bistre do okretaljke prije cilja S radovima se zapo~elo prije otprilike godinu dana, odmah nakon {to je na konferenciji za novinare u zagreba~kom hotelu Opera direktor hrvatske skija{ke reprezentacije Vedran Pavlek objelodanio projekt Svjetskog kupa Zlatni medvjed na Sljemenu. Lani u studenom posje~eno je vi{e stabala kako bi se staza Crvenog spusta pro{irila na nekim mjestima, a izvr{eno je i deniveliranje terena. Najve}i su zahvati izvr{eni na ure enju i pro{irenju biv{e {umske ceste (oko 13 km) od kamenoloma u Gornjoj Bistri, gdje }e biti i parkirali{te, do ciljne arene. Tu su bila dva klizi{ta koja su sanirana podizanjem kamenog zida te pobolj{anim sustavom odvodnje. U tijeku je asfaltiranje do par stotina metara prije cilja gdje }e se na novoizgra enom kru`nom toku automobili okretati i vra}ati prema G. Bistri. Veliki su zahvati i na vodoopskrbnom sustavu koji mora osigurati velike koli~ine vode potrebne za umjetno zasnje ivanje skija{kih staza za {to je nabavljeno 10 snje nih topova. I novi bazen kod Krumpiri{ta opskrbljuje se vodom iz talo nica Tisova Pe} i Hornjak, no tu su neki radovi bili izvedeni prije nego {to je bila izdana gra evinska dozvola, pa su bili obustavljeni. Na ciljnoj je areni izvr{ena adaptacija postoje}e ku}ice, a tu }e biti i tribine za gledatelje. Na samoj je stazi postavljena nova rasvjeta. Kako se pretpostavlja da svi zainteresirani ipak ne}e mo}i na Sljeme, na Trgu bana Jela~i}a bit }e postavljeno veliko platno na kojem }e se mo}i pratiti utrke. Najve}i su zahvati izvr{eni na ure enju i pro{irenju biv{e {umske ceste (oko 13 km) od kamenoloma u Gornjoj Bistri, gdje }e biti i parkirali{te, do ciljne arene. Tu su bila dva klizi{ta koja su sanirana podizanjem kamenog zida te pobolj{anim sustavom odvodnje. U cjelokupan je projekt uklju~en velik broj ljudi, stru~njaka i volontera, i svi djeluju sinkronizirano, veli Biserka [avor, ~lanica Organizacijskog odbora grupe za za{titu okoli{a, ina~e zamjenica voditelja Uprave {uma Zagreb. Brinemo se da svi uvjeti za{tite okoli{a budu ispo{tovani do kraja. Gore, kod starta, gdje je uvijek bila gu va zbog velikog broja automobila, rekonstruiran je dio ceste i ozna~ena su mjesta za parkiranje za VIP goste tako da nije naru{en prirodni sklad. I ina~e, promet }e na dan utrke biti druk~ije ure en. Iz vr{ne zone Bliznec do vrha Sljemena ne}e se mo}i osobnim automobilima ve} samo autobusima koji }e kretati svake minute. Cesta }e taj dan biti dvosmjerna, na njoj je (Nastavak na str. 34.) Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 21

24 ljekovito bilje Pi{e: Vesna Ple{e Foto: Arhiva To je mali grm visine od 10 do 20 cm, sa puze}im i ljuskavim podzemnim dijelovima iz kojih narastu izdanci do 25 cm razgranjene stabljike. Listovi su elipti~ni ili obrnuto jajasti, debeli, ~vrsti i ko asti uvijenog donjeg ruba sa kratkom peteljkom. Odozgo su tamnozeleni i sjajni. Zvonasti cvjetovi bijele su i ru i~aste boje, vise na kraju grana tvore}i male guste grozdi- }e. Bobe su crvene boje veli~ine borovnice, trpko kiselkastog okusa i ugodnog mirisa. Cvate u svibnju i lipnju, sazrijeva izme u srpnja i kolovoza, ali i u rujnu. Raste u ve}im skupinama u suhim i svijetlim crnogori~nim {umama, naj~e{}e u»dru{tvu«sa borovnicom. Nalazimo je u smrekovim {umama ili ispod planinskog bora. Uspijeva i iznad metara nadmorske visine. Listovi se beru nakon sazrijevanja plodova u mjesecu kolovozu, a plodovi koji po drugi put sazrijevaju u kasnu jesen ve}i su i kvalitetniji od ljetnih plodova. Zreli Brusnica Zreli plodovi plod sadr i limunsku i jabu~nu kiselinu, pektin, karotin, ali i vitamin C. U sjemenkama ima do 30 posto masnog ulja koje sadr i linolnu i linolensku kiselinu. Brusnica je pravo rje{enje u lije~enju bolesti prostate i mjehura. Kod bolesti mjehura preporu~uje se uz ~ajnu mje{avinu, dijeta s marmeladom od brusnica, a za bolesti prostate svakodnevno uzimanje ko{tica bundeve. Najljekovitiji sastojak biljke je arbutin (antibiotik i diuretik), nalazi se u listovima, a u~inkovito lije~i infekcije izazvane kandidom, sprje~ava prianjanje bakterije na stjenke mokra}nog mjehura. Sprje~ava i ostale bolesti mokra}nog mjehura poput kamenaca, pijeska, cista i ostalih infekcija mokra}nih puteva. Dobar je lijek i za gr~eve mjehura, ali i za opu{tanje nervnog sustava. Dnevna koli~ina od 300 ml soka od brusnica smanjuje u~estalost mokra}nih infekcija za 80 posto. Djeluje 2 sata nakon uzimanja, a u~inak traje i do deset sati. Preporu~uje se uzimati ujutro i nave~er. U~inkovita je i kod pra njenja mjehura, pa se preporu~uje i mu{karcima sa uve}anom prostatom. Ljekovito djeluje kod raznih proljeva, proljetnog umora, groznice, ka{lja, krvarenja... Njome se - lijek za mnoge bolesti Zimzeleni grmi} ( Vaccinium vitisidaea L.), poznat je jo{ pod nazivima crvena borovnica, borovnica, brusnik, gorenk, medvje e gro e Brusnice u cvatu lije~i reuma i giht, jer smanjuje koli~inu mokra}ne kiseline. Sprje~ava razvoj raka dojke i debelog crijeva. Neki eksperimenti dokazali su da uspje{no djeluje na sprje~avanje {irenja metastaza. U lije~enju raka dojke najbolji je plod biljke. Svje e ubrane plodove zgnje~imo i stavljamo u obliku obloga na oboljelo mjesto. Pozitivno djeluje na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Brusnica je djelotvorna u sni avanju ukupnog kolesterola i u sprje~avanju oksidacije LDL kolesterola, za koji se smatra da je glavni uzro~nik ateroskleroze i koronarne bolesti srca. Pozitivno djeluje na smanjenje gru{anja krvi, te krvnog tlaka. Istra- ivanja ameri~kih znanstvenika pokazala su da tri ~a{e soka od brusnica smanjuju razinu kolesterola, i na taj na~in 40 posto rizik od pojave bolesti na srcu. Valja napomenuti da je najbolji sok koji sadr i manje koli~ine {e}era. Preventivno djeluje i na sprje~avanje ~ira na elucu koji je uzrokovan bakterijom H. Pylori. Sni- ava {e}er u krvi i pozitivno djeluje na vid. Danas se proizvode sokovi od brusnice u komercijalne svrhe sa dosta {e}era. Treba biti na oprezu prilikom njihovog kori{tenja, jer ne djeluju dobro na imunolo{ki sustav. Proizvode se i kapsule i tablete koje su puno u~inkovitije. Osim za lije~enje koristimo je i za jelo, pa od nje pripravljamo pekmeze, sirupe, vo}ne sokove i umake kao dodatak jelima od divlja~i. Za pripravu ~aja potrebno je 30 grama lista i pola litre vode. Listove kuhamo u vodi, sve dok voda ne ispari na pola, ohladimo i dodamo licu meda. ^aj se koristi za otklanjanje pijeska u bubregu, pospje- {uje znojenje i poma e kod gripe, gihta i reume. Piju se tri {alice ~aja na dan. Rakija: 250 grama svje ih brusnica i 1 litra dobre rakije. Plodove prelijemo sa jednom litrom rakije, mo~imo ~etiri tjedna i procijedimo. Uzimamo kod proljeva i dizanterije, jednu malu ~a{icu ujutro nata{te ili po potrebi preko dana. Marmelada je izvrsna namirnica koju mo emo uzimati kod raznih proljeva, koje zaustavlja, a istovremeno poti~e i apetit. Mo e se mije{ati s mrkvom i jabukom, pa tako dobivamo ljekovitu vitaminsku marmeladu. Upotreba ~aja od brusnica kod osoba slabijeg eluca i onih koji imaju problema sa u~i i jetrom mo e izazvati lak- {e tegobe. 22 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

25 [UMARIJA VRBANJA {umske ostaviti kvalitetne {ume Pi{e: Zvonko Pei~evi} Foto: Z. Pei~evi} Vrijednost {uma [umarije Vrbanja, gdje glavnu vrstu ~ini hrast lu njak, drvo osobite vrijednosti i kvalitete, ne mo e se izraziti samo u hektarima, kubicima i kunama, jer ekolo{ka, hidrolo{ka i socijalna funkcija Qercus robus slavonice za ovo podru~je daleko je ve}a Izme u Save i Dunava, oko rijeka Bosut i njezinih pritoka Spa~ve, Lubnja i Bre nice prostire se cjeloviti {umski kompleks Spa~va. Povr{ina spa~vanskih {uma ( ha) predstavlja jednu petinu svih lu njakovih {uma u Hrvatskoj ( ), a njome gospodari vinkova~ka Uprava {uma. To je i najve}i cjelovit kompleks hrasta lu njaka u Europi. Zbog svoje kvalitete spa~vanski hrast lu njak dobio je i me unarodnu karakteristiku slavonska hrastovina. U Vrbanji Posjetili smo {umariju Vrbanja, ~ije su {ume smje{tene u njedrima spa~vanskog bazena. Po~etkom studenog, bilo je to jedno od najve}ih radili{ta u vinkova~koj Upravi. Cjelokupno podru~je {umarije Vrbanja nalazi se u jednoj gospodarskoj jedinici,»vrbanjskim {umama«, povr{ine hektara, od ~ega je svega nekoliko hektara neplodnog i neobraslog zemlji{ta. Godi{nji etat iznosi blizu 44 tisu}e kubika, od ~ega je u glavnom prihodu m 3. Godi{nji teku}i prirast iznosi m 3. Cjelokupno podru~je {umarije nalazi se u jednoj gospodarskoj jedinici,»vrbanjskim {umama«. To je povr- {ina od hektara, od ~ega je svega nekoliko hektara neplodnog i neo- braslog zemlji{ta pa mo emo re}i da je ova gospodarska jedinica u potpunosti pod {umom, ka e upravitelj {umarije Luka Vukovac. Godi{nji etat iznosi otprilike 44 tisu}e kubika. Godi{nji teku}i prirast iznosi m 2, a prosje~ni teku}i prirast po jednom hektaru 8,9 m 3. [umarija Vrbanja je uz onu u Otoku jedna od najprofitabilnijih u vinkova~koj Podru nici Hrvatskih {uma. U {umariji ka u da }e ovogodi{nji proizvodni plan od m 3 biti izvr{en u potpunosti. Du ni smo to utvrditi u ime svih biv{ih i sada{njih {umara i svih radnika koji su zaslu ni za broj~ane pokazatelje rasta i razvoja {umarije Vrbanja rade}i smi{ljeno, organizirano, uporno, dugoro~no, stoljetno, kazat }e ing. Vukovac. Vrijednost ovih {uma, gdje je prete it hrast lu njak, pojam osobite vrijednosti i kvalitete, ne mo e se izraziti samo u hektarima i kunama, jer gospodarska, ekolo{ka, hidrolo{ka i socijalna funkcija Quercus robus slavonica za to podru~je daleko je ve}a isti~e upravitelj. Pozornost kvalitetnoj izradi Na radili{tu u gospodarskoj jedinici Vrbanjske {ume, u predjelu Svenovo, buka na sve strane. Po~etak je studenog, sun~ano i toplo, kao da se vra}a ljeto, {to uveliko olak{ava {umske radove. Zvuk motornih pila ozna~ava da se ovdje obavlja dovr{ni sijek hrasta lu njaka na 30 hektara. Nema zastoja u radu i radove }emo obaviti na vrijeme u planiranim rokovima, ali pod uvjetom da budu Koliko vrijedi na tr i{tu lu njak iz Vrbanjskih {uma Stablo mora biti stru~no oboreno Josip Pr{a i Dra en ^eli} Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 23

26 povoljni vremenski uvjeti. Na radili{tu je u ovom trenutku 14 sjeka~a, a radi se o {umi starosti 138 godina isti~e upravitelj Vukovac. Budu}i da se radi o kvalitetnoj sje~ini i trupcima velike vrijednosti, sjeka~i moraju voditi ra~una o pravilnom krojenju trupca, jer {karta ne smije biti. Svu pozornost moraju usredo~iti na obaranje stabala kako ne bi do{lo do njihova pucanja i lomljenja. Stoga se tu na{ao i stru~ni suradnik za iskori{tavanje {uma Stjepan Lon~ar koji je revirnike i poslovo e upozorio na {to valja obratiti posebnu pozornost kod prikrajanja sortimenata. Planirano je izraditi oko m 3 furnirskih i pi- Iglice i ~e{eri Planinski bo Odvo enje drvnih sortimenata lanskih trupaca te vi{e od m 3 vi{emetrica. Posje~eni drvni sortimenti odvoze se mehanizacijom [umatransa, radne jedinice vinkova~ke Uprave. Va no je re}i da je prije dovr{nog sijeka povr{ina podmla ena sjemenom ira hrasta lu njaka. Obnovi {uma se u Planinski bor (Pinus mugo) Neizravna korist od ove ~etinja~e, najmanjega europskog bora, izuzetno je velika jer ~uva tlo od erozije, a ni`a podru~ja od bujica i snje`nih nanosa. Brojni varijeteti koriste se za ozelenjivanje nagnutih terena, posebice za alpinetume, a ~esto ih nalazimo u parkovima i nasadima Dipl. ing. Stjepan Lon~ar upoznao je revirnike i poslovo e o pravilnom prikrajanju drvnih sortimenata vrbanjskoj {umariji poklanja velika pa nja. Uspjeli smo uzgojiti {ume takve kakve danas izgledaju, a nadamo se da }e dana{nji nara{taji {umara svojim pristupom i budu}im pokoljenjima ostaviti kvalitetne {ume u naslije e zaklju~uje g. Vukovac. Uporodici borovki (Pinaceae) planinski bor, klekovina, krivulj (Pinus mugo) izdvaja se kao prete`ito nizak, nerijetko polegnut grm, ~ija nepravilna debla le`e na zemlji ili kamenju, s gustim granama koje su sabljasto povijene prema gore. Katkad raste kao uspravno i do 12 m visoko stablo sa sivosme om i ljuskavom korom. Javlja se na vi{im nadmorskim visinama, u planinskim podru~jima sredi{nje i ju`ne Europe: u Pirenejima, Alpama, sredogorju Njema~ke, Sudetima, Karpatima, u planinama sredi{njega dijela Apeninskog poluotoka te u balkanskim planinama. Najmanji je bor na europskom kontinentu. Premda se u pojedinim predjelima pojavljuje na sjevernim strmim ekspozicijama ve} na 1000 m, naj~e{}e raste na nadmorskim visinama iznad 1400 m, a gornja mu je granica m, na prostoru gdje ~ini gornju granicu {umske vegetacije. Prilagodba na ekstremne klimatske uvjete Korijenov sustav ovoga bora nema `ilu sr~anicu, a brojno je postrano korijenje vrlo razgranato, {ire}i se u radijusu i do 10 m. U po~etku su jednogodi{nji izbojci svijetlozelene, kasnije sme e do crvenosme e boje. Pupovi su jajastoduguljasti, u{iljeni, 24 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

27 za{ti}ene biljne vrste r, klekovina, krivulj (Pinus mugo) Sastojina na U~ki (gornja granica {umske vegetacije), klekovina, krivulj Pi{e: Ivica Tomi} Foto: Arhiva dugi 6 mm i zasmoljeni. Tamnozelene u{iljene i fino napiljene iglice su tvrde, ~esto srpasto savinute prema dugom izbojku, duge 3 _ 4 (8) cm te 1,5 _ 2 mm {iroke. Mu{ki cvjetovi su crvenkasto`uti, dugi do 1,5 cm, a mnogobrojni `enski su okruglasti, plavi~astoljubi~asti i uglavnom po 2 _ 3 zajedno. Vrijeme cvatnje je tijekom svibnja i lipnja. ^e{eri su okruglasti ili jajasto~unjasti, dugi 2 _ 7 cm, {iroki 1,5 _ 4 cm, nalaze se na kratkoj stapci, pojedina~no ili do 4 u pr{ljenu. [titi} plodne ljuske (apofiza) je rombi~an ili kvadrati~an, `utosme do tamnosme, s crvenkasto obrubljenom grbicom na kojoj se uo~ava zakr`ljali ili ja~e izra`eni {iljak. Jajasta i oko 5 mm duga svjetlosme a sjemenka ima krilce du`ine 1-1,5 cm, dozrijeva u listopadu, a klijavost je 75 _ 85 posto. Planinski bor je jednodomna ili dvodomna, anemofitna i poglavito heliofitna vrsta, koja do`ivi veliku starost. Osobito je prilago ena na ekstremne uvjete planinske klime na gornjoj granici {ume i drve}a. Otporna je na snijeg, hladno}u, vjetar, su{u i `egu. Neizravna korist od ove ~etinja~e je izuzetno velika, budu}i da ~uva tlo od erozije, a ni`e polo`aje od bujica i snje`nih nanosa. Stoga se nalazi na popisu za{ti}enih biljnih vrsta. U Hrvatskoj je bor krivulj ili klekasti bor karakteristi~an za mnoge vrhove na{ih planina, najzastupljeniji je na Dinarskim planinama, gdje na granici {umske vegetacije tvori biljnu zajednicu Pinetum mughi croaticum. U Hrvatskoj najzastupljeniji na Dinarskim planinama Planinski bor znakovit je po brojnim varijetetima i hortikulturnim oblicima, koji se me usobno razlikuju uglavnom po ~e{eru i habitusu. Koriste se za ozelenjivanje nagnutih terena, posebice za alpinetume, a vrlo ih ~esto nalazimo u parkovima i nasadima. Izdvajamo Pinus mugo var. mughus (bor krivulj ili klekasti bor, karakteristi~an za mnoge vrhove hrvatskih planina. Naj~e{}i je na Dinarskim planinama. Tvori biljnu zajednicu Pinethum mughi croaticum, a mo`e se izdvojiti i kao posebna vrsta. Rast mu je naj~e{}e grmolik i polegnut, grane povinute, ~e{eri jajoliki ili gotovo okrugli, simetri~ni, sjede}i ili na vrlo kratkoj stapci, uspravno otklonjeni ili neznatno prema dolje povinuti. Plodne ljuske s donje strane ~e{era su plosnate, a grbica u sredini {titi}a zavr{ava {iljkom. Taj varijetet rasprostranjen je u isto~nim Alpama i na Balkanskom poluotoku, na podru~ju gdje ~ini gornju granicu {umske vegetacije, oblikuju}i posebnu i vrlo karakteristi~nu zajednicu klekovine bora (Pinetum mughi Horvat). Na najvi{im vrhuncima sjevernog Velebita javlja se spomenuta zajednica u kojoj je bor krivulj dominantna vrsta, s vrlo dugim i poleglim granama koje stvaraju velike, neprohodne predjele. Posljedica je to o{tre klime planinskih vrhunaca. U Nacionalnom parku Paklenica, iznad 1450 m, od {umskih vrsta pre`ivljava jedino jo{ grmoliki bor krivulj. U vr{noj zoni Risnjaka (Gorski kotar) ta vrsta raste uz grmoliku bukvu (klekovina bukve), tako er samo kao grm. U subalpskom pojasu Alpa i Karpata zastupljen je varijetet pumilio (patuljasti bor), a u Pirenejima, Alpama i Karpatima raste varijetet rostrata (kukasti bor). Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 25

28 ba{tina Pi{e: Vesna Ple{e Foto: V. Ple{e POVIJESNO-KULTURNA BA[TINA Pore~, jedno od najpoznatijih turisti~kih odredi{ta na Jadranu, poznat je kao grad bogate povijesne i kulturne ba{tine, {to jo{ vi{e oboga}uje njegovu turisti~ku ponudu Pore~ UII. stolje}u tu je rimski castrum, kasnije dobiva status municipija, a biskupsko sjedi{te postaje na prijelazu iz III. u IV. stolje}e. Isto~ni Goti zauzimaju ga nakon propasti Zapadnorimskog Carstva. Od 539. pod vla{}u je Bizanta, a od 788. Franaka. U XII. stolje}u u njemu se stvara lokalna samouprava, od grad je pod vla{}u akvilejskog patrijarha, a od pod Venecijom. Grad i okolicu u drugoj polovini XVII. stolje}a naseljavaju doseljenici iz Dalmacije. Nakon pada Venecije pod vla{}u je Austrije od 1779., a od glavni je grad Istre i sjedi{te Istarskog sabora. Najzna~ajniji spomenik povijesne ba{tine Pore~a je Eufrazijeva bazilika, izgra ena u VI. stolje}u. To je najljep{i sa~uvani spomenik ranobizantske umjetnosti na Mediteranu, izgra ena za vrijeme vladavine biskupa Eufrazija. Glavni objekt kompleksa trobrodna je bazilika s {irim i vi{im sredi{njim brodom koji je od bo~nih brodova odijeljen s dva niza arkada. Uz sjeveroisto~ni kut bazilike nadovezuje Peterokutna kula se trolisna memorijalna kapela s elipti~nim predvorjem, a njezino vanjsko predvorje povezano je prostranim kvadrati~nim dvori{tem (atrijem), na ~ijoj se zapadnoj strani nalazi osmerostrana krstionica. Izme u sje- Crkva u sastavu Eufrazijeve bazilike stari grad i Eufrazijeva bazilika Eufrazijeva bazilika bogato je ukra{ena u bizantskom stilu mozaicima koji uz one u crkvi San Vitale u Ravenni predstavljaju najzna~ajnije primjerke mozaika u Europi. verne strane atrija i obale mora podignuta je istovremeno jo{ jedna crkva, koja je tijekom srednjeg vijeka pregra ena u biskupski dvor. Kasnije se grade i mnogobrojni objekti unutar tog kompleksa. U XVIII. stolje}u kompleks je te{ko stradao, mnogi su dijelovi poru{eni, a kompletna restauracija izvr{ena je poslije Drugoga svjetskoga rata. Eufrazijeva bazilika bogato je ukra{ena u bizantskom stilu mozaicima koji uz one u crkvi San Vitale u Ravenni predstavljaju najzna~ajnije primjerke mozaika u Europi. Uz Eufrazijevu baziliku u starom dijelu Pore~a mo e se vidjeti i pala~a Sin~i} iz XVII. stolje}a, sada Zavi~ajni muzej Pore{tine, zatim goti~ka pala~a iz XV. stolje}a, peterokutna kula iz XVIII. stolje}a (obnovljena u XV. stolje}u) jedini ostatak nekada{njih gradskih vrata. U zavi~ajnom muzeju Pore{tine nalazi se zbirka arheolo{kih nalaza, namje{taja, slika i etnografskih predmeta. Godine osnovana je Zbirka upe Pore~ koja sadr i ~etrdesetak izlo aka od kojih su najva niji fragmenti mozaika (najstariji je iz III. stolje}a), kri evi (XIII. stolje}e), korske klupe i dr. Na oto~i}u Sveti Nikola nalazi se nekada{nji dvorac iz pretvoren u hotel, a okrugla kula iz jedan je od najstarijih sa~uvanih svjetionika na Jadranu. Ulaz u Eufrazijevu baziliku Pala~a Leone 26 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

29 IZ PRO[LOSTI GOSPODARENJA PLANINSKIM [UMAMA stari zanati Rad u {umi uvijek je bio te ak i naporan. U nekim krajevima, poput Gorskog kotara i jedan od osnovnih na~ina pre ivljavanja mnogih obitelji. Godinama su goranski drvosje~e, trbuhom za kruhom odlazili na rad u druge krajeve Lijepe na{e i u inozemstvo da bi pre ivjeli i prehranili mnogobrojnu obitelj. Oni koji su ostajali doma, bavili su se sje~om drva i izradom drvnih sortimenata, ali i drugim poslovima. Jedan od njih bilo je ugljenjarenje _ proizvodnja drvenog ugljena od bjelogori~nih vrsta drve}a. Osim {to se u malim koli~inama koristio u doma}instvima, koristio se i u privatnim kova~nicama i izvozio izvan granica na{e zemlje, najvi{e u Italiju. Paljenjem ugljena ljudi su se po- ~eli baviti u 16. stolje}u. Prva proizvodnja u Gorskom kotaru zapo~ela je osnivanjem eljezarskih manufaktura polovinom 17. stolje}a u ^abru i Brodu na Kupi. Ugljenari su uvijek radili u grupama od desetak ljudi, uglavnom u bukovim {umama. Za izradu ugljena birala su se uvijek lo{ija stabla, koja su se u zimskom razdoblju iz {ume iznosila na sanjkama, a tijekom ljeta iznosili bi ih radnici na le ima. Za dobivanje ugljena najvi{e se koristila bukva, a najkvalitetniji ugljen dobivao se iz crnog graba. Manje kalori~an bio je onaj iz cera, ljeske, javora i brijesta. Imu}niji su sami obavljali sve radove, od kupnje drva do prodaje ugljena, a oni siroma{niji radili su za tro{kove {umske takse, marendu, a onda trgovcu po odre enoj nagodbi predavali ugljen. O radu ugljenara saznajemo mnogo i iz ~lanka Josipa [afara poznatog {umara, objavljenog u»drvosje~i«1973. godine. Od svibnja do rujna Sezona ugljenarenja trajala bi kratko, radovi su zapo~injali u svibnju i trajali do kraja rujna, a u ki{nijim mjesecima i kra}e, po ~etiri mjeseca. Ugljeni{te, mjesto izrade ugljena, uglavnom se nalazilo blizu sje~ina ili vlaka, otkuda se kasnije ugljen lak{e transportirao. Ugljenik, odnosno kopa, slagala se u obliku paraloboida od ostataka grana i dijelova drve}a promjera 2 3 cm, debljine 6 _ 15 cm i duljine od 1,20 do 1,30 metra. Kroz sredinu kope ostavljao se kanal, kroz koji se ubacivala vatra. Kopa se slagala na na~in da su se u sredinu stavljale tanje, a uokolo njih sve deblje cjepanice, i na vrh tanje oblice. Sve se pokrivalo slojem stelje i li{}a te slojem zemlje debljine 10 do 15 cm. Ugljenarenje Kako se nekad ugljenarilo Proizvodnjom (pe~enjem) ugljena od drveta u Gorskom su se kotaru po~eli baviti u 17. stolje}u i to je bio jedini od na~inapre`ivljavanja mnogobrojnih obitelji. Najvi{e se koristila bukva, a najkvaitetniji ugljen davao je crni grab. Taj staritradicijski zanat gotovo je u potpunosti izumro i njime se danas bave tek pokoji pojedinci za svoje potrebe u nekim selima Gorskoga kotara. Da ne bi do{lo do ekplozije, bu{ili su se dimni otvori da bi se vatra s dna kope lak{e dizala prema vrhu, a za to je trebalo oko tri dana. Tako je zapo- ~injao proces pougljenjavanja, od vrha prema dnu i od sredine prema vanjskom dijelu kope. Za radove su se najvi{e koristila stara ugljeni{ta, jer su tro{kovi dopreme drveta, izrade i otpreme ugljena veliki. U izradi novih kopa trebalo je imati odre eno iskustvo vezano uz dubinu, sastav i vrstu tla s obzirom na propusnost vode i zraka. Za vrijeme procesa pougljenjavanja kopu se moralo obi}i dva do tri puta i po no}i, zbog eventualnih popravaka i pravilnog vo enja vatre. Poslije obavljenog posla, ugljen se vadio lopatom, a kopa zatrpavala zemljom. Rastresali su ga po ugljeni{tu kako ne bi do{lo do po ara. Ugljenarenjem u Gorskom kotaru, danas se malo tko bavi za svoje potrebe, osim ponekog mje{tanina Velikog i Malog Jadr~a, Osojnika i Ponikva, mjestima u okolici grada Vrbovskog. Taj nekada toliko popularan goranski zanat danas se mo e vidjeti u ivo prigodom ponekih izlo bi, odnosno manifestacija vezanih uz prisje}anje na nekada{nje tradicijske obi~aje ovog kraja. Va no je da taj stari zanat poput drugih narodnih obi~aja i radova, kao dio kulturne ba{tine toga kraja ne padne u zaborav. Ugljeni{te, mjesto izrade ugljena, uglavnom se nalazilo blizu sje~ina ili vlaka, otkuda se kasnije ugljen lak{e transportirao. Ugljenik, odnosno kopa, slagala se u obliku paraloboida od ostataka grana i dijelova drve}a promjera 2 3 cm, debljine 6 15 cm i duljine od 1,20 do 1,30 metara. Kopa Alat za ugljenarenje Pi{e: Vesna Ple{e Foto: Arhiva i B. Ple{e Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 27

30 obnova {uma OSIJEK I vojska na po{umljavanju Pi{e: Antun Zlatko Lon~ari} Foto: A. Z. Lon~ari} Iove jeseni {umarijama Darda i Valpovo u osje~koj Upravi pritekli su u pomo} pripadnici Hrvatske vojske i izvi a~i, kako bi u optimalnim rokovima zavr{ili jesensko po{umljavanje. Izuzetno velike koli~ine oborina u studenom, te lo{e vrijeme koje je zavr{ilo i olujom, u osje~koj je Upravi prekinulo radove na po{umljavanju. Istodobno se zbog produ ene vegetacije i jo{ bujne lisne mase, nisu mogle vaditi sadnice iz rasadnika po~etkom mjeseca. Od velikih koli~ina oborina u rasadnicima se zadr ala voda koja je onemogu}avala va- enje sadnica kao i bu{enje rupa i druge pripremne radove. Planom za ovu jesen predvi eno je bilo po{umljavanje na 209 hektara, od ~ega ~ak 135 ha topolom, 44 ha jasenom, 23 ha hrastom i OTB sedam hektara. Prema rije~ima dipl. ing. Ivice Makira, stru~nog suradnika osje~ke Uprave, zadnjih dana mjeseca studenog intenziviranjem radova sadnje uspjelo se obaviti ~ak vi{e od 80 posto planiranih radova i do kraja prve dekade prosinca trebala bi se zavr{iti ovogodi{nja jesenska sadnja. Na svim planiranim povr- {inama prije sadnje obavljena je ru~na i strojna priprema zemlji{ta, a poslije sadnje sve sadnice topola su od divlja~i za{ti}ene trskom, {to je znatan dio ru~nog posla i zahtijeva ve}i broj radnika. I ove jeseni osje~kim {umarima pritekli su u pomo} vojska i izvi a~i u sklopu akcije Milijun sadnica za Lijepu na{u, a pored vlastitih radnika bili su uklju~eni i povremeni radnici iz agencije nezaposlenih radnika. Sadni materijal topole osiguran je iz vlastitih rasadnika, hrast i jasen iz rasadnika U[P Vinkovci, Po`ega, Nova Gradi{ka i Ogulin. Vojska poma e JESENSKO PO[UMLJAVANJE NA PO@E[KOM I NOVOGRADI[KOM PODRU^JU Najvi{e posla u Kamenskoj i Novskoj Po{umljavanje na podru~ju {umarije Stara Gradi{ka Na po`e{kom i novogradi{kom podru~ju tijekom jesenskoga po{umljavanja bit }e posa eno oko 1,5 milijuna sadnica na gotovo 180 ha. Vi{e od polovice su sadnice hrasta lu`njaka Tijekom ovogodi{nje jesenske sadnje na podru~ju po e{ke podru nice Hrvatskih {uma planirano je na 30 ha posaditi sadnica, od kojih kitnjaka, lu njaka, obi~ne bukve i 3125 divljih vo}karica (divlja kru{- ka i jabuka, oskoru{a, brekinja). U sklopu jednostavne biolo{ke reprodukcije obavit }e se na oko 18 ha popunjavanje sa sadnica, a po{umljavanje (pro{irena biolo{ka reprodukcija) na 11 ha, sa sadnica. Jesenska sadnja provodi se na terenima {umarija ^aglin (4000 kitnjaka), Kamenska ( kitnjaka i divljih vo}karica), Pleternica ( lu njaka, kitnjaka i divljih vo}karica), Po ega ( kitnjaka i bukve) i Velika ( kitnjaka, bukve i divljih vo}karica), a najopse niji je posao na podru~ju {umarije Kamenska, na gotovo 12 ha. Radovi na po- {umljavanju nisu planirani na podru~ju kutjeva~ke {umarije. Prema rije~ima stru~ne suradnice za uzgajanje {uma dipl. ing. Ljiljane Fliszar, bit }e isporu~eno kitnjakovih sadnica karlova~koj, sisa~koj i osje~koj podru - nici te 7000 sadnica gorskoga javora U[P Nova Gradi{ka. Za sjetvu u {umsko-hortikulturnom rasadniku Hajderovac planirano je skupiti 23,6 tona sjemena kitnjaka, Pi{e: Ivica Tomi} Foto: I. Tomi} lu njaka, javora i divljih vo}karica, a za podsijavanje u sastojinama 32,64 t kitnjakova i lu njakova ira. Novogradi{ka podru nica planirala je tijekom jeseni posaditi sadnica na povr{ini 148 ha. Bit }e posa eno hrasta lu njaka, kitnjaka, poljskoga jasena i bukve. Po{umljavanje }e obuhvatiti podru~ja {umarija Slavonski Brod ( lu njaka), Trnjani ( kitnjaka i lu njaka), Oriovac ( lu njaka, kitnjaka i jasena), Stara Gradi{ka ( lu njaka i jasena), Nova Kapela ( lu njaka i kitnjaka), Nova Gradi{ka ( lu njaka, kitnjaka i jasena), Jasenovac ( lu njaka) i Novska ( lu njaka i jasena). Kako smo doznali od stru~nog suradnika za uzgajanje {uma dipl. ing. Josipa Ga{para, najopse niji posao po broju sadnica je na podru~ju {umarije Novska (30 ha), a prema povr{ini na starogradi{koj {umariji (38 ha). Najmanje }e se raditi na terenima jasenova~ke {umarije (3 ha), a ovojesenska sadnja izostat }e na povr{inama oku~anske {umarije. Drugim podru nicama Hrvatskih {uma planira se isporu~iti sadnica, a u {umskom rasadniku Cernik posijano je 400 kg sjemena poljskoga jasena. 28 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

31 KORISNOST PTICA bez ptica bio bi siroma{an Uovo na{e vrijeme sve ~e{}e se uzima korisnost kao mjera vrijednosti, sve se gleda kroz dobit, dohodak, zaradu... Stoga pogledajmo kroz prizmu korisnosti i pti~ji svijet. U cijelom ivotinjskom svijetu ptice prednja~e po ljepoti, mnoge nas o~aravaju svojim pjevom, me utim sve su ptice veoma korisne. Stoga ako ih ne {titimo zbog njihove ljepote, trebamo ih braniti zbog njihove korisnosti. Lastavice i rode rijetke su vrste pti~jeg roda koje u europskoj civilizaciji nemaju opasnosti od ~ovjeka, Ve}ina ljudi im poma e u gnije enju, dok za ostale brojne pti~je vrste ~ovjek je ve} tisu}lje- }ima opasnost jer ih lovi i koristi za prehranu, {to je posebno izra eno u nekim mediteranskim zemljama. Pos- Hrvatska se ubraja u zemlje s najbogatijom, najraznovrsnijom i u pogledu za{tite {uma jednom od najva nijih europskih zemalja, jer na{u ornitofaunu ~ini ~ak 371 vrsta ptica, od toga ~ak 226 gnjezdarica Zakon o za{titi prirode ^lanak 33. Radi o~uvanja biolo{ke raznolikosti u svim {umama treba osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih stabala, osobito stabla sa dupljama, sukladno uvjetima za{tite prirode koji su sastavni dio {umskogospodarskih osnova. To zna~i da treba ostaviti 2 3 stabla po hektaru, odnosno oko 5 posto u svakoj sje~ini za prehranu i gnije enje ptica. Najkorisnije u pti~jem svijetu se smatraju sjenice, jer svojim {iljatim kljunom dopiru i do najmanjih pukotina u kori drveta i iz njih vade jaja{ca {tetnih insekata. Znanstvenim istra ivanjima i promatranjima utvr eno je kako samo jedna sjenica dnevno pojede hrane jednako svojoj te ini, npr. vi{e od dvije tisu}e leptirovih jaja{aca. ljednjih godina svjedoci smo niza slu~ajeva ilegalnog izno- {enja kroz na{u zemlju na talijansko tr i{te tisu}a ubijenih ptica koje se koriste u kulinarstvu. A ptice su posebno korisne danas kada sve vi{e govorimo i okre}emo se ekolo{koj poljoprivrednoj proizvodnji, vo}arstvu, {umarstvu, gdje nam bezbrojni insekti nanose ogromnu {tetu, a njihovo uni{tavanje insekticidima {tetno je ne samo za ptice i korisne insekte, ve} i za ljude. A pti~ji svijet posebno je uspje{an u uni{tavanju insekata i njihovih razvojnih oblika jaja{aca, li~inki i larvi, pa tako one na ekolo{ki ~ist i zdrav prirodan na~in {tite poljoprivredne kulture i na{e {ume. Najkorisnije u pti~jem svijetu se smatraju sjenice, jer svojim {iljatim kljunom dopiru i do najmanjih pukotina u kori drveta i iz njih vade jaja{ca {tetnih insekata. Tijekom cijele godine obitavaju na istom stani{tu, pa su pouzdan ~uvar na{ih {uma i vo}njaka. Znanstvenim istra ivanjima i promatranjima utvr eno je kako samo jedna sjenica dnevno pojede hrane jednako svojoj te ini, npr. vi{e od dvije tisu}e leptirovih jaja{aca, a zna se kako samo oko tisu}u gusjenica smrekova prelca mo e jednu smreku do kraja ogoliti! I muharice su veoma korisne, uni{- tavaju}i mnogobrojne kukce u zraku, recimo brgljezi po stablima dnevno skupe i pojedu na tisu}e jaja{aca, li~inki i kukaca. Jedan par lisnih u{iju za osam mjeseci tijekom jedne sezone razmno avanjem daje potomstvo od ~ak 820 milijardi u{iju, a jedan par sjenica tijekom dana o~isti stablo od tih u{iju... Mlada lastavica tijekom dana pojede oko 60 muha, zna~i mjese~no oko dvije tisu}e i tako bi mogli nabrajati unedogled. Korisnost ptica je za poljoprivredu i {umarstvo od izvanredne va nosti. U svjetlu tih ~injenica za{tita ptica je zapravo nu nost i to ne samo radi njih, ve} zbog neposredne koristi koje nam one pru aju. Me utim o za{titi ptica vodi se premalo brige. Mo da je Zakon o za{titi prirode to i dobro regulirao, ali u praksi se to te{ko provodi i slabo po{tuje. Ptice svakodnevno stradavaju na razne na~ine. Uni{tavaju se njihova prirodna stani{ta, nestaju mo~varna podru~ja, koja su za ptice najbogatija stani{ta, iz {uma se uklanjaju stara, bolesna i suha stabla u kojima ptice nalaze sigurna obitavali{ta, nestaju nasadi i ivice, podi u se monokulture, a s druge strane zapra{ivanjem {uma kemijskim sredstvima protiv {tetnika koje se obavlja upravo u vrijeme gnije enja ptica, stradava mladun~ad uzimanjem otrovane hrane iz tako one~i{}enog okoli{a, a da se ne spominje prekomjerno kori{tenje insekticida i pesticida u poljoprivredi. [to bi bilo da nema ptica? [to }e biti ako se pti~ji svijet drasti~no smanji ili uni{ti? Koliko }e trebati insekticida u tom slu~aju? Jer svijet bez ptica bio bi ne samo znatno siroma{niji, ve} i nehumaniji! Bore}i se za za{titu ptica, mi se borimo i za jedan ljep{i i humaniji svijet. Ornitofauna Hrvatske Hrvatsku ornitofaunu ~ini ~ak 371 vrsta ptica, od toga ~ak 226 vrsta gnjezdarica. Obje ove brojke u europskim razmjerima su visoke i upu- }uju na vrlo bogatu ornitofaunu. Hrvatska pripada me u najbogatije, najraznolikije i u pogledu za{tite ptica, najva - nije europske zemlje, pogotovo ako se uzme u obzir na{a relativno mala povr{ina. Gotovo sve europske zemlje na{e veli~ine (male i srednje) imaju manji broj gnjezdarica. ^ak 78 europskih ugro enih vrsta gnijezdi se u na{oj zemlji. Na alost do danas je u Hrvatskoj izumrlo sedam vrsta, a {est vrsti gnjezdarica od ukupno 152 vrste je ugro eno. Razlozi ugro enosti su: krivolov usprkos strogim propisima, stanje i (ne)po{tivanje Zakona o za{titi prirode, te provo enje u praksi koje je vrlo lo{e. To se posebno odnosi na podru~je priobalja i Neretvanske regije, te juga Dalmacije. Za{ti}ene su sve gnjezdarice i sve europske vrste, izuzev divlja~i prema Zakonu o lovu (26 vrsta) te veliki vranac na ribnjacima i ~vorak na poljoprivrednim povr- {inama. Pi{e: Antun Zlatko Lon~ari} Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 29

32 Crvendac} borac i ljubavnik (lat.erithacus rubecula, njem. Rotkehchen, eng.robin) jedan je od najkarakteristi~nijih i najra{irenijih lete}ih stanovnika na{ih {uma, vo}njaka i vrtova. Veli~ine je od 14 do 15 cm, te ine 13 do 20 grama. Spada u red vrap~arki, u porodicu drozdova Pi{e: Antun Zlatko Lon~ari} Foto: A. Z. Lon~ari} Tijelo crvenda}a maslinasto zelene je boje sa karakteriisti~nom naran~astohr avom mrljom na prsima i preko ~ela na glavi. Nalazimo ga u brdovitim {umarcima, ali i u ravnicama gdje ima drve}a, grmlja, svje ine i hladovine. Izvan sezone parenja zadr ava se u poljima, vo}njacima, parkovima i vrtovima. Zami{ljate li crvenda}a kao veselog i prijateljski raspolo enog pti}a koji bri no ivi sa svojom obitelji? Potpuno pogre{no! Dok ve}ina ptica brani svoj prostor u kojem sakuplja hranu i odgaja potomstvo samo u doba gnije enja, crvenda} ga estoko brani tijekom cijele godine. Pomahnitale borbe za prevlast ili obranu nad teritorijem, razvodi i bigamija ~ine ivot crvenda}a uvijek pokretnim i bogatim iznena enjima. Osje}aj teritorijalnosti je veoma izra en. Budu}i da mu je pjev glavni instrument kojim ozna~ava svoje podru~je, njegove divne note se mogu ~uti u svim godi{njim dobima. Ta povlastica nije samo mu jakova, ve} i enke imaju svoj pjev kojim {tite zimska stani{ta. Borba mu jaka za teritorij u po~etku prijete}im dr anjem i napuhivanjem tijela, ima za cilj da upla{i neznanca i uljeza, ali ako se on i dalje nastoji zadr ati na tu em podru~ju, tada po~inje borba na ivot i smrt, bez milosti napadaju}i protiv- nika sna nim kljunom u glavu i o~i, a tako ubijenog crvenda}a tu no je odabire mjesto gdje }e napraviti gnijezdo, a sve vrijeme dok ona sjedi u gnijezdu, veza me u supru nicima oja~ava tako {to ju mu jak hrani. I nakon {to se izlegnu mladi pti}i, enka se ogla{ava jednako kao i gladni pti}i te ih mu jak sve hrani nude}i im ukusne zalogaje. ^esto se dogodi da mu jak dok hrani i podi e mlade na e sebi novu prijateljicu, ali i tada ne napu{ta svoju partnericu i svoje mlade, a ako ima hrane u izobilju, bra~ni trokut mo e potrajati. No tek pokoji ljubavni trokut biva uspje{an, jer je obveza hranjenja dviju enki i njihovih mladih ipak prete{ka ~ak i za tako hiperaktivnog mu jaka kakav je crvenda}. Hrane se kukcima, malim beskralje njacima, pu i}ima, crvima i li~inkama, te raznim sjemenkama i bobicama. Mladi ~u~avci, napu{taju Legenda o crvenda}u Onaj dan kada je Bog stvarao sva stvorenja na zemlji stvorio je i ptice, a me u njima i malenu sivu pti~icu. Kao svim stvorenjima i njoj je dao ime: Ti }e{ biti malena pti~ica, cvijet }e biti tvoj dom, a zvat }e{ se crvenda}! Ptica je odletjela slave}i Boga {to ju je stvorio tako ~udesno. Ipak, nikako nije mogla shvatiti za{to se zove crvenda} kada je potpuno siva. Zato se vrati Bogu i upita ga: Za{to se ja zovem tako crvenda}, kad sam potpuno siva i na meni nema ni malo crvene boje? Bog joj odgovori: Bit }e{ crvena kako se i zove{, ali svoje ime treba{ zaslu`iti! Od postanka svijeta ta se poruka poslanje crvenda}a bilo je da im perje pocrveni, ali su ostajali sivi. Jednom je crvenda} pri~ao svojim pti}ima u gnijezdu tu pri~u, a oni ga pitali: Zar ba{ ni jedan crvenda} nikad nije pocrvenio? Ne, ni jedan nije zaslu`io crveno perje. Radili su sve {to je trebalo: kupali su se u potoku crvenom od zalaska sunca, prekrivali se laticama crvene ru`e, valjali su se u crvenoj pra{ini... ali nitko nije dobio crveno perje. Dok je veliki crvenda} to pri~ao svojim pti}ima za~ula se velika galama. Crvenda} je iz svog gnijezda na jednom od krovova jeruzalemskih ku}a vidio kako kroz Jeruzalemska vrata vode tri zatvorenika koji nose na le ima velike i te{ke drvene kri`eve. Za njim je i{la velika masa ljudi koji su ne{to vikali. Crvenda} je opazio kako jedan od njih na glavi ima gnijezdo od trnja. Pomislio je: Oh, kako je lijep i veli~anstven, a stavili su mu trnje na glavu. Ljudi su tako okrutni. Da sam bar sokol ili orao, zaletio bih se i skinuo bih mu to trnje s glave. Ali ja sam premalen 30 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

33 lovstvo ^esto se dogodi da mu jak dok hrani i podi e mlade na e sebi novu prijateljicu, ali i tada ne napu{ta svoju partnericu i svoje mlade, a ako ima hrane u izobilju, bra~ni trokut mo e potrajati. No tek pokoji ljubavni trokut biva uspje{an, jer je obveza hranjenja dviju enki i njihovih mladih ipak prete{ka ~ak i za tako hiperaktivnog mu jaka kakav je crvenda}. gnijezdo nakon dana, mladi nemaju crvena prsa, ve} su tamnosme e boje s bjelkastim pjegama. Rasprostranjeni su po gotovo cijeloj Europi, osim Islanda, od juga [panjolske i Francuske do sjeverne Europe i izgled, prili~no nenametljivog pona{anja, nije pla{ljiv, skaku}e uokolo po tlu u dugim skokovima, hoda uspravno, klanja se, ugodnog je i raznolikog pjeva, koji zapo~inje ve} u ranu zoru, a zavr{i me u posljednjima kasno nave~er. Ponekad no}u se mo e tako er ~uti u vrtovima, ako je podra en svjetlo{}u uli~nih ili ku}nih lampi. Naklonost ivotu u vo}njacima, vrtovima i ljudskom okoli{u, kao i povjerenje kojim se pribli ava ljudima, u~inili su crvenda}a veoma popularnim. Dok slavuj pjeva za ljetnih no}i, crvenda}a se mo e ~uti gotovo cijele godine. Veoma je te{ko prona}i prirodno gnijezdo crvenda}a, jer je obi~no vrlo dobro skriven u nekoj duplji ili gustom grmlju. Ali crvenda} je poznat po sklono{}u da gradi gnijezda u vo}- njacima i vrtovima na nepredvi enim mjestima. Staro i odba~eno su e, cvjetne posude, d epovi jesenskih zaboravljenih jakni u vo}njacima i vikendicama, prazne ladice i sli~ne udubine, samo su neka od mjesta na kojima se mogu gnijezditi crvenda}i. Jesen je najpogodnije vrijeme za stvaranje prijateljstva sa crvenda}em. Oni koji imaju vrt mogu privu}i crvenda}a sadnjom grmlja i stabala vo}aka ili drve}a u blizini, na kojima }e sjediti i s visine pjevom ozna~avati svoj teritorij. Mo emo mu postaviti i drvene ku}ice, ali najbolje je ostaviti po koji stari cvjetni lonac u grmlju ili na povi- {enom mjestu metar i pol od zemlje, ali da je dobro skriven li{}em br{ljana ili ne~im sli~nim. Najbolja pomo} crvenda}ima je ostavljanje hrane i vode tijekom zime, jer }e oni vrlo rado prihvatiti ponu enu hranu, pogotovo ako su to mrvice kruha, kola~a, sjemenke, komadi}i sira, gro ice ili pak crvi}i iz bra{na i sli~ne delicije. Uz malo sre}e udomljeni crvenda} }e dovesti i svog partnera i zasnovati obitelj u na{oj blizini. Ukoliko ne bude ometan posjetom ma~aka, kad se jednom uvjeri da nema opasnosti u blizini, sagra eno gnijezdo }e u prolje}e u o ujku o ivjeti sa 5-6 mladih, a to se mo e ponavljati i idu}ih nekoliko godina sve dok ne stradaju nesretno od svojih neprijatelja. Stoga se preporu~a da ne prekidate s hranjenjem novih prijatelja va{eg vrta koji su vam jednom ukazali povjerenje. i ne mogu podignuti cijelo gnijezdo od trnja. No, mogao bih trn po trn da mu bar malo bude lak{e. I tako se crvenda} spustio na glavu tog ^ovjeka. Dok je kidao jedan trn, kap krvi na trnu s glave kapnula je na crvenda}ev vrat i razlila se po cijelim prsima. Crvenda} je odnio trn, a zatim se vratio po drugi i tre}i... ^ovjeka su ~avlima pribili na kri` koji je nosio, ali je crvenda} nastavio skidati trnje, ni ne primijetiv{i da mu se krv razlila po ~itavom tijelu i glavi. Kada je ponovno do{ao skinuti jo{ jedan trn, ^ovjek na kri`u je izdahnuo, a crvenda} se tu`no vratio u svoje gnijezdo. Kada se vratio, pti}i su po~eli radosno vikati: Tvoje perje crvenije je od najcrvenije ru`e! Veliki crvenda} im je tu`no odgovorio: To je od krvi ~ovjeka kojem sam skidao trnje s glave. Sprat }e se ~im se okupam u potoku. Ali crvena boja nije se vi{e nikad sprala. I njegovim pti}ima sivo perje dobilo je crvenu boju. Od tog dana pa do danas svi crvenda}i imaju najcrveniju boju na sebi i podsje}aju sva druga stvorenja na muku koju je On pro{ao! PODSJETNK ZA LOVNIKA Prosinac Pi{e: Dra en Serti}, dipl. ing. {um. Lovovi su u punom jeku. Nakon relativno toplog proteklog mjeseca, u prosincu se o~ekuje prava zima. To je vrijeme za organiziranje skupnih (i atraktivnih!) lovova na divlje svinje kojih u na{im lovi{tima ima dovoljno. Dok se one jo{ pare bucaju, zavr{ava prsk parenje divokoza, a o~ekuje se po~etak parenja vukova. Ako je zima ja~a, medvjedi se povla~e u brlog na nepravilan zimski san, a medvjedice u brlogu donose mlade na svijet me~e se, kod nas svake druge godine. Prema istra- ivanjima Darija Majnari}a, dipl. ing. {um. iz Delnica, medvjedica prosje- ~no othrani 2,15 mladun~adi (prebrojavanje obavljeno u jesen, u starosnoj dobi mladun~adi od 9 do 10 mjeseci). Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 850 grla medvjeda, a prirast iznosi oko 250 grla godi{nje. To je ujedno kapacitet Hrvatske za medvjeda ~ija je populacija stabilna, {tovi{e, s tendencijom porasta brojnog stanja. Papkarska divlja~ se odvaja u krda po spolovima. Srne}a divlja~ stvara tzv. socijalna krda pa je to i prilika da osmatranjem utvrdimo brojnu, spolnu i dobnu strukturu u lovi{tu. U prosincu hranili{ta moraju biti puna. Ako padne duboki snijeg i stvori se pokorica, za srne}u je divlja~ potrebno uz putove i na prosjekama izlagati kvalitetnu kabastu hranu. So~nu hranu valja izlagati samo u dnevnim koli~inama Loviti ne smijemo blizu mjesta zimske prihrane divlja~i. Prosinac je zadnji mjesec u kojem odr avamo skupne lovove na divlje svinje i prilika da se ispuni plan odstrela za ovu lovnu godinu. Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 31

34 zoonoze Pi{e: prof. dr. sc. Darko Ropac Gripa je akutna zarazna bolest respiratornog sustava, rasprostranjena po cijeloj kugli zemaljskoj. O~ituje se karakteristi~nim naglim po~etkom s povi{enom temperaturom, glavoboljom, drhtavicom, op}om malaksalo{}u i bolovima u mi{i}ima. Bolest traje u pravilu kratko i prolazi sama od sebe, no mo e se i zakomplicirati Gripu uzrokuje jedan od tri poznata tipa virusa (A, B, C). Ono {to je zna~ajno kod njih je da na svojoj povr{ini imaju dvije vrste antigena koji izviruju kao {iljci. Promjene u strukturi tih antigena su relativno ~este, ~ime se stvaraju novi brojni podtipovi virusa, koji mogu izazvati epidemiju gripe, a pri velikim promjenama u svojoj strukturi dovode i do pandemijske pojave bolesti. Tako je mogu}e da se svake zime javi novi podtip virusa na koji ljudi nisu otporni i dolazi do epidemije. Jedino virus gripe tip A mo e izazvati bolest i me u ivotinjama. Tako je utvr en kod ptica, konja, svinja i nekih drugih sisavaca. Bolest je mogu}e dijagnosticirati relativno jednostavno na osnovi klini~ke slike, ali samo tijekom ve} utvr ene epidemije gripe. Ina~e su mogu}e kobne pogre{ke. Bolest po~inje naglo, nakon inkubacije od 1 do 3 dana. Javlja se drhtavica, glavobolja, bolovi iza o~nih jabu~ica, povi{ena tjelesna temperatura, gubitak apetita, bolovi u mi{i}ima i nesanica. Kasnije se javljaju znaci upale gornjih dijelova di{nog sustava, poput suhog ka{lja i bola iza prsne kosti. Mo e nastati i virusna upala plu}a koja obi~no ima te ak klini~ki tijek i mo e zavr{iti smrtno, posebice kod starijih bolesnika. Za gripu je tipi~na nagla pojava velikog broja bolesnika s opisanom klini~kom slikom bolesti. Gripa ima izrazitu sposobnost naglog {irenja, tako da u zimskom periodu nema pote{ko}a u prepoznavanju ove bolesti. U samom po~etku epidemije, kao i izvan epidemijske sezone bolest se mora potvrditi laboratorijski. Izvor zaraze Izvor zaraze je sekret iz di{nog sustava kojeg bolesnik pri kihanju i ka{ljanju izbacuje u obliku kapljica aerosola razli~ite veli~ine. Stoga je ~ovjek glavni rezervoar tih virusa. Osim njega virus Bolest po~inje naglo, nakon inkubacije od 1 do 3 dana. Javlja se drhtavica, glavobolja, bolovi iza o~nih jabu~ica, povi{ena tjelesna temperatura, gubitak apetita, bolovi u mi{i}ima i nesanica. Jedno je cjepivo prire eno od inaktiviranog (umrtvljenog) kompletnog virusa gripe i daje se u obliku injekcije jednom godi{nje i osigurava specifi~an imunitet kod oko 70% cijepljenih. No nakon 12 mjeseci razina za{tite se gotovo u cijelosti izgubi. Gripa gripe tip A mo e obitavati i u ptica, svinje, konja, kita, foke i kune, pa tako i te ivotinje mogu biti rezervoari virusa u prirodi. U {irenju virusa najzna~ajniju ulogu ima bolesnik u akutnoj fazi bolesti. Virus se kod ~ovjeka mo e izolirati dva dana prije po~etka bolesti i svega nekoliko dana nakon samog po~etka. To je zna~ajno znati jer je ~ovjek zarazan za okolinu i prije negoli sam osjeti prve tegobe i legne u krevet. No u epidemiji nikada ne oboli vi{e od 50% pu~anstva, {to zna~i da dio infekcija protje~e bez klini~ki jasnih znakova bolesti. Sprje~avanje bolesti Osnovni je problem u prevenciji gripe njena evidentna visoka prijem~ivost za osjetljive osobe kao i stalna pojava novih podtipova virusa. Stoga se primjenjuju op}e i specifi~ne preventivne mjere. Me u op}e mjere spadaju: izbjegavanje skupova (odlazak u kino, kazali{te, ponekad se prekida {kolska nastava), prozra~ivanje i zagrijavanje prostorija zimi, izbjegavanje nepotrebnog zamaranja i izlaganja hladno}i, poja~ana vitaminizacija (posebice C vitamin), topli napitci, pove}avanje razine tjelesne sposobnosti i dr. Op}e je poznato da protiv gripe nema univerzalnog lijeka. Stoga se specifi~ne mjere za{tite odnose prije svega na aktivnu imunizaciju, tj. cijepljenje protiv odre enog podtipa virusa gripe. Danas su u uporabi uglavnom dva tipa cjepiva protiv gripe. Jedno je cjepivo prire eno od inaktiviranog (umrtvljenog) kompletnog virusa gripe i daje se u obliku injekcije jednom godi{nje. Nakon cijepljenja pojavi se specifi~an imunitet kod oko 70% cijepljenih. No nakon 12 mjeseci razina za{tite se gotovo u cijelosti izgubi. Stoga je potrebito ponovno cijepljenje koje zapravo {titi od gripe samo jednu sezonu. Takvo cjepivo mora sadr avati aktualne i o~ekivane podtipove virusa gripe, ~ime se posti e potreban specifi~ni imunitet. Na osnovi preporuka Svjetske zdravstvene organizacije za{tita umrtvljenim cjepivom indicirana je u osoba koje boluju od kroni~kih sr~anih i krvo ilnih te plu}nih bolesti, zdravstvenih (Influenza) bitka aktivnosti. ^aj }e biti kiseo ali u njemu ne}e biti djelotvornog vitamina C. Stoga se preporu~a ~aj u~initi mlakim i tek tada u njega staviti C vitamin. Korisno je uzimanje andola ili drugog oblika acetilsalicilne kiseline (Aspirin i sl.), ali obi~no nakon jela. Time se sni ava temperatura i ubla- ava glavobolja i bolovi u mi{i}ima. Primjena antibio- djelatnika koji njeguju i lije~e bolesnike, svih osoba starijih od 65 godina, te onih s metaboli~kim bolestima, anemijom, bubre nom insuficijencijom, astmom, imunosuprimiranih osoba i kona~no u osoba iz javnih slu bi, vojske i policije ~ije funkcioniranje mora biti neprekidno. Lije~enje Prije svega bolesnik mora le}i u krevet. Time se sprje~avaju komplikacije i ubrzava oporavak bolesnika. U bolnici se lije~e samo te e komplikacije bolesti, poput upale plu}a. Obi~no ka emo da je lije~enje simptomatsko. Istinita je ona uzre~ica lije~io ne lije~io gripa traje sedam dana. No neki simptomi i nastale tegobe bolesnika mogu se simptomatskim lije~enjem ubla iti i tako olak{ati bolesniku ozdravljenje. Uz mirovanje bolesnik mora uzimati ~aj i velike doze vitamina C. Tu se misli na nekoliko grama vitamina dnevno. Pri tome valja znati da stavljanje vitamina C (bilo u obliku tablete ili prirodnog iz limuna) u vru}i ~aj dovodi do njegove razgradnje i gu- tika ne dovodi do izlje~enja i mo e biti {tetna ako se uzima nekontrolirano. Stoga preporuka o vrsti antibiotika, dozi i du ini njegovog uzimanja ostaju u nadle nosti lije~nika, premda i oni ponekad iz preventivnih razloga neopravdano propisuju visoke doze antibiotika. Antibiotici su efikasni samo u slu~aju pojave neke bakterijske komplikacije (poput upale drijela, sinusa, srednjeg uha, du{nika ili plu}a). Na gripu treba misliti prije njene pojave u pu~anstvu, jer kad do nje do e obi~no je kasno i nema vi{e vremena za postizanje aktivne za{tite putem cijepljenja. Naime, treba imati na umu da je nakon cijepljenja potreban period od obi~no mjesec dana do stvaranja zadovoljavaju}e razine specifi~nih protutijela koji bi bili dostatni da za{tite ~ovjeka od zaraze virusom gripe. Stoga je upravo sada krajnje vrijeme da se na{i ~itatelji, koji se nalaze u ugro enim skupinama stanovni{tva, podvrgnu cijepljenju. Ono se provodi u epidemiolo{koj slu bi Zavoda za javno zdravstvo upanije (odnosno grada Zagreba). Osim toga korisno je uzimanje pove}ane doze vitamina i odr avanje tjelesne kondicije. 32 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

35 ribolov Jegulja _ zmijolika riba Sve do godine jegulja je predstavljala najtajanstveniju ribu o kojoj se nije znalo ni gdje ni kako se mrijesti, a do danas jo{ nitko nije uspio vidjeti ni snimiti kako se jegulje pare Tajnu mrije{}enja jegulja po~ela je prou~avati jedna me unarodna komisija, da bi danski zoolog Johannes Smidt, prate}i kretanje li~inki jegulje, u periodu od do uspio odgonetnuti jedinstveno mjesto na svijetu gdje se, na dubinama od 500 do 1000 metara, mrijeste jegulje Sarga{ko more u Atlantskom oceanu. Do danas jo{ nitko nije uspio vidjeti ni snimiti kako se jegulje pare u tom moru prekrivenom debelim slojem trave i kako zatim ugibaju. Jegulje se mrijeste od velja~e do travnja. Na mjesto mrijesta putuju oko godinu dana i pri tom prevaljuju i po kilometara. U tom periodu prestaju uzimati hranu. Mlade jegulje, prvotno u obliku»vrbovog lista«(u 19. su stolje}u te male ribice, ne znaju}i da su jegulje, i zvali vrbov list) putuju, no{ene strujama Atlantskog oceana, prema vodama Europe i poslije otprilike tri godine sti u do rijeka iz kojih su na mrijest krenuli njihovi roditelji. Vrlo otporne, jegulje su u stanju sti}i i do nekih zatvorenih voda, samo njima znanim kanalima. Dugo se vjerovalo da je jegulja rasprostranjena samo uz obale Europe, od Bijelog do Crnog mora odnosno kod nas samo u vodama jadranskog i egejskog sliva. Mnogi su bili kategori~ni da ih u vodama crnomorskog sliva nema! No, praksa je to demantirala, jer se u Dunavu i njenim pritocima, ve} vi{e od 50 godina, povremeno love i jegulje. Ribari uz Dunav ne tako rijetko ulove jegulje u vr{ke, a spomenimo da je izme u dva svjetska rata najve}a ~ast {to su je dunavski ribari nekome mogli iskazati bila da mu za Badnjak poklone jegulju. [to se ulova na sportski na~in ti~e, Vladimir Zobund ija iz Osijeka zabilje io je ulove jegulja te{kih od 70 dag (ulov dr. Miroslava Holokera), pa do kilograma te ine (ulovi Marka Filipovi}a, Hrvoja Vuksana ). No, najve}e, na sportski na~in ulovljene jegulje, dakle {tapom i udicom, posljednjih godina su tri ulovljene u rijeci Mirni. Godine Mario Rubi} ulovio je jegulju te{ku 2,30 kg. Matija Pani} ulovio je primjerak od 1,25 kg, a Dragan Po~ekaj primjerak od 1,21 kg. Jegulja je riba karakteristi~nog zmijolikog tijela po kojem su nanizane sitne ljuskice. Repna i trbu{na peraja prote u se gotovo polovicom tijela, a ko a joj je sluzava. Ima malene o~i i usta puna o{trih zubi. Izraziti je grabe ljivac koji se hrani rakovima, ribom, crvima, glistama i sl. Naraste i do 6 kg te ine i dosegne du inu od 1,5 metra. Najbolje vrijeme za ribolov je od svibnja do kolovoza i to predve~er i no}u. Na nekim vodama (Neretva, Mirna), sportski ribolovci ciljano je love, a na Dunavu, Dravi i sl. predstavlja slu~ajan ulov pri ribolovu drugih grabe ljivaca. Za ribolov jegulje najbolje je koristiti srednje te ak pribor sa sistemima na dnu bez plovka. U obzir dolaze {tapovi akcije B i C za srednje te ak ribolov, rola s najlonom promjera do 0,35 mm i udice br Od mamaca (treba ih prezentirati na samom dnu) najbolji su: komadi} ribice, keder, aba i glista. Jegulja je u kulinarskom smislu vrlo cijenjena riba. Ima dodu{e otrovnu krv, ali se otrovnost gubi pe~enjem i kuhanjem. (Sini{a Slavini}) Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 33

36 (Nastavak sa str ) [uma i voda od postanka su svijeta u neraskidivoj vezi V. Tlapak, J. Caska, J. Herynek: Utjecaj {ume i vegetacije na sprje~avanje erozije i za{titu krajolika od poplave; K. Gubka: Struktura {ume sa za{titnom funkcijom tla na lokalitetu Pusti Hrad, Zvolen; S. Husnjak, N. Pernar, I. Kisi}, R. Pernar: Rizik od erozije tla vodom u {umskim ekosustavima Hrvatske; P. Horek, P. Mauer, L. Novak: [umska i~ara Larix _ njezina uloga u prirodi bliskom gospodarenju {umama i posebice u sprje~avanju erozije tla; N. Pernar, D. Holjevi}, J. Petra{, D. Bak{i}: Pedofiziografski odnosi na poligonu za istra ivanje erozije u Abramima; D. Dimi}, N. Poto~i}, I. Seletkovi}, M. Gr{kovi}: Utjecaj patogene gljive Spharopsis sapinea na protuerozijsku za{titnu ulogu kulture crnog bora u Istri: Analiza zdravstvenog stanja i ishrane. Biolo{ka sanacija erozije tla V. Ivan~evi}: Biolo{ko-tehni~ki radovi na sanaciji senjske bujice»torrentea«i pove}anje vodnog kapacite- ta; J. Gra~an, S. Peri}, M. Ivankovi}, H. Marjanovi}: Biolo{ka sanacija erozije na podru~ju Like i Istre; S. Peri}, V. Ore{kovi}, R. Maradin: Biolo{ka sanacija povr{inskih kopova i deponija prilikom izgradnje autocesta u Hrvatskoj; A. Durbe{i}, I. Milkovi}: Po{umljavanje neobraslog {umskog zemlji{ta na ju nim padinama Svilaje- Mu} s ciljem protuerozijskog djelovanja; J. ^avlovi}, M. Or{ani}, M. Bo- i}: Gospodaranje privatnim {umama Hrvatske kao ograni~avaju}i ~imbenik ispunjenja op}ekorisnih i gospodarskih funkcija nizinskog podru~ja; S. Kubel: Struktura i prirodna obnova predplaninske {ume obi~ne smreke sa za{titnom funkcijom u Niskim Tatrama (Slova~ka). Vodoza{tita uravnote enje vodnih odnosa u prostoru i pro~i{}avanje izvorskih voda E. Klimo, J. Kulhavy: Uloga {ume u za{titi kvalitete vodnih resursa; D. Huska, L. Jurik, L. Tato{ova: [uma kao va an dio zdravog krajobraza; B. Vrbek, I. Pila{, T. Dubravac: Pra}enje kvalitete vode u {umi hrasta lu njaka i obi~nog graba proto~nim lizimetrima u tlu; B. Prpi}, P. Jurjevi}, H. Jakovac: Procjena vrijednosti protuerozijske i vodoza{titne uloge {ume; I. Pila{, T. Gojmerac, B. Vrbek, T. Dubravac: Unaprje enje monitoringa podzemnih voda u nizinskim {umskim ekosustavima Hrvatske kori{tenjem GIS-a i geostatike; M. Jane~ek: Upotreba metode CN-krivulja kod procjene utjecaja {uma na povr{insko otjecanje; I. Tikvi}, Z. Ze~i}, D. Puntari}, D. Ugarkovi}: Utjecaj {umskih brdskih ekosustava na kvalitetu vode u vodotocima; P. Kovar: Procjena rizika od ekstremnih ekolo{kih stanja; I. Tikvi}, Z. Seletkovi}, N. Magdi}, V. [ojkat: Stanje i odnosi oborinskih voda u {umskim ekosustavima NP Plitvi~ka jezera; P. Jaloviar: Raspodjela sitnog korijenja u ~istoj sastojini obi~ne smreke u stadiju letvika. (Nastavak sa str ) Medvednica mora ostati zeleni dragulj nadomak velegrada ure eno 29 ugibali{ta kako bi se autobusi mogli mimoilaziti. Zbog toga nisu ru{ena nova stabla, veli ing. [avor, ve} su kori{tene povoljne lokacije. I stupovi za novu rasvjetu spu{tani su i montirani pomo}u helikoptera kako bi se izbjegla mogu}a o{te}enja drve}a. VIP {ator u kojem }e se okupiti brojni uzvanici poslije utrke, bit }e postavljen u G. Bistri. Prilikom predstavljanja projekta re~eno je da se planira ulo iti 28 milijuna kuna te jo{ 24 milijuna ove godine, no ve} se sada kalkulira s ukupnim tro{kovima od 100 milijuna kuna. Osiguranje Na Sljemenu se o~ekuje gledatelja i osiguranje }e biti maksimalno. Uz stazu }e biti dvostruka mre a preko koje se ne}e mo}i pro}i. U pripravnosti }e biti Gorska slu ba spa{avanja, planinari, lije~ni~ka ekipa, vojska, policija. U blizini, na Zelenom spustu de urat }e ekipa za hitne intervencije. Jo{ nisu, no bit }e uskoro, izdani uvjeti na kojim }e se mjestima mo}i prodavati hrana te gdje }e biti kemijski WC-i. Policijska uprava zagreba~ka osnovala je poseban sto er za osiguranje ove utrke. U slu~aju nesre}e ili bilo kakvog incidenta intervenirat }e specijalci koji }e biti uz cijelu stazu, a za spa{avanje }e se koristiti helikopteri MUP-a, rekao je nedavno na konferenciji za novinare Dubravko Novak, {ef prvoga sto era i zamjenik na~elnika PUZ-a. Natjecanje }e osiguravati i temeljna i krim-policija koja }e pozornost obratiti i na one usputne radnje, kra e. Medvednica i Zagreb Medvednica je zelena oaza Zagreba, to su plu}a milijunskoga grada. O njoj stolje}ima brinu {umari, sada za{titari iz Parka prirode Medvednica, zajedno je vole i dijele skija{i, planinari i {eta~i koji ondje i radnim danom i vikendom pronalaze mir, odmor, odmak od velegradske buke. Zato uvijek treba paziti da se u toj velikoj ljubavi ne pretjera, da netko ne po eli previ{e za sebe. Svjetska skija{ka organizacija vodi posebnu brigu o za{titi okoli{a posebno u takvim za{ti}enim prirodnim zonama i ovo nije jedina utrka koja se odr ava u nekom nacionalnom ili parku prirode. Ali jest jedina nadomak ovako velikoga grada, toliko ovisnoga o ovoj planini. Nije problem {to je posje~en dio {ume (uz odgovaraju}e odluke dr avnih organa. Dogovoreno je da }e se zajedni~kom akcijom za svako posje~eno stablo posaditi dva!), ona }e se obnoviti. Sigurno je da poslije utrke Svjetskog kupa i novoure enih skija{kih i drugih objekata na Sljemenu vi{e ni{ta ne}e biti isto kao prije. Zato ne bi bilo do- Na cesti od Blizneca do vrha napravljeno 29 novih ugibali{ta bro da se zapo~eti posao ne dovr{i i da se, {to prije, ne obnove i ne izgrade nove i~are koje bi zamijenile automobile. Jer {ume danas umiru (i) od one~i{}ene atmosfere. I nitko i ni{ta ne}e spasiti sljemensko zelenilo od ispu{nih plinova pove}anog broja automobila u vr{noj zoni. A svi zajedno, od grada i tvrtki koje tamo djeluju do onih koji taj prostor koriste, moraju brinuti o onom ipak najva nijem da Medvednica ostane zelena. 34 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

37 mehanizacija [UMSKI ZGLOBNI TRAKTOR ECOTRAC 120 Pozitivne ocjene na probnom radu [umski zglobni traktor ECOTRAC 120, bjelovarske tvornice Hittner, novost je na tr i{tu {umske mehanizacije zanimljiva i po tome {to se radi o hrvatskom proizvodu. [umarstvo je takvu mehanizaciju dosad uvozilo i pojavom ovoga te{ka{a, nakon manjih i ve} dokazanih traktora iz serije 33V, otvara se prostor i za njegovo uvo enje u redovnu proizvodnju. Predstavljen je javnosti ove godine, a dogovorom izme u Hrvatskih {uma i proizvo a~a, po dva su takva traktora provela dva mjeseca na probnom radu u koprivni~koj i bjelovarskoj Upravi, kako bi se na terenu, u praksi ispitale njihove tehni~ke mogu}nosti. U tome je razdoblju bilje eno njihovo vrijeme provedeno na radu, u~inci, kvarovi, popravci. Nakon analize koja je na~injena, zajedni~ki je zaklju~ak da su traktori ECOTRAC 120, uz kvarove koji su se doga ali te uo~ene nedostatke, u potpunosti zadovoljili tehni~ke i tehnolo{ke zahtjeve za rad na privla- ~enju drvnih sortimenata. Rade}i u koprivni~koj Upravi od kolovoza do listopada, oba su traktora za 434 sata rada privukla na pomo}no stovari{te m 3 uz prosje~ni dne- Nakon dva mjeseca provedena na probnom radu u Hrvatskim {umama, {umski zglobni traktor ECOTRAC 120 dobio pozitivne ocjene te se mo e o~ekivati da }e uz otklanjanje uo~enih nedostataka biti dostojna zamjena za traktore koji su se dosad uvozili tako er otklonjeno promjenom materijala koji je mnogo otporniji na savijanje. S obzirom na to da se radi o prototipu posebnog {umskog traktora, proizvedenog u Hrvatskoj, u skladu s tehni~kim zahtjevima i tehnologijom ECOTRAC prilikom predstavljanja na terenima Bilogore vni u~inak od oko 44 m 3. U tom su razdoblju stajali zbog kvara 48 sati. Kvarovi koji su se doga ali na pokusnom radu naj~e{}e su se odnosili na povremeno iskakanje mjenja~a iz brzina, {to je rije{eno novom konstrukcijom mjenja~a s kosim zup~anicima, te na rad vitla gdje je dolazilo do povremenih zastoja zbog neodgovaraju}e kvalitete elektromagnetskih ventila. Iz tvrtke Hittner odmah su reagirali kod dobavlja~a, i ventili su zamijenjeni pa se takvi problemi vi{e nisu javljali. Uo~eno je i da je materijal iz kojeg je izra ena zadnja daska neodgovaraju}e kvalitete, {to je rada, mo e se konstatirati da je zadovoljio uvjete koji se odnose na tehni- ~ko-tehnolo{ku ispravnost. A da je tome tako, potvr uju i pozitivne ocjene koje je nedavno dobio u Njema~koj gdje je tako er testiran. Nijemci su ga rastavili na proste faktore, promatrali dio po dio i utvrdili da se radi o dobrom proizvodu, govori vlasnik tvrtke Stjepan Hittner. On posebno nagla{ava vi{egodi{nju uspje{nu suradnju s Hrvatskim {umama uz ~iju su potporu i sugestije krenuli u proizvodnju novog traktora. Isti~e jo{ jednu prednost ovog doma- }eg proizvoda laku nabavu rezervnih dijelova te brz servis i popravak, jer mehani~arska ekipa mo`e u svakom trenutku obi}i teren i otkloniti kvar u roku od 24 sata. (m) Sretan Bo`i} i Nova 2005! Sretan Bo`i} i Nova 2005! Iza nas su godine uspje{ne suradnje s Hrvatskim {umama d.o.o. i zajedni~kih napora u osmi{ljavanju i proizvodnji hrvatskoga {umskog zglobnog traktora. Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 35

38 doga aji Izvaljeno oko 1000 stabala Pi{e: Miroslav Mrkobrad Foto: B. [abi} MAKARSKA Makarsko je podru~je polovicom studenog poharalo veliko nevrijeme i pri~inilo ogromne {tete, kako u samom gradu tako i na okolnim {umama. Orkanska bura pra}ena ki{om te je subotnje no- }i (14. studenoga) izvalila i i{~upala oko 1000 stabala i prve procjene, ra~unaju}i i op}ekorisne funkcije {uma, govore o {teti od oko 1,2 milijuna kuna. _ Bura je nosila krovove ku}a, trajekti nisu plovili, a na Biokovu se iznad 800 m visine zabijelio snijeg, govori upravitelj makarske {umarije Boro [abi}. Grad je bio blokiran, dio prometnica neprodohan, jednako kao i {umske ceste u okolnim {umama, tako da su ekipe Hrvatskih {uma, zajedno s vatrogascima, Hrvatskim cestama i HEP-om u urbano su radile na otklanjanju posljedica nevremena i normalizaciji prometa, ka e [abi}. Najvi{e su stradale {ume oko Makarske, te podru~je Ba{ke i Brela. U Makarskoj je bura zahvatila park- - {umu Osejava, {umu Sv. Petar te u predjelu Vepric izvalila borova stabla stara 80 godina. Na podru~ju Brela stradalo je oko 1,5 ha alepskog bora. Velik dio drvne mase gotovo je neupotrebljiv jer je polomljen. Slijedi saniranje stanja, najprije va enje panjeva {to iziskuje nove tro{kove. (m) Davne godine u dva razre da Srednje {umarske {kole u Karlovcu maturiralo je 59-ero Posljedice nevremena na makarskom podru~ju 50 GODINE MATURE De~ki iz 54.! u~enika, u rujnu ove godine u Karlovcu, na proslavi 50. godi{njice mature okupilo nas se 23. Bila je to genera- cija mje{anih polaznika, karlova~kih i onih iz Pla{kog u kome je bila ukinuta {kola, generacija koja se prije upisivanja na fakultet morala dvije godine dokazivati u praksi. Dosada smo slavili 20. i 30. godi{njicu mature, bilo nas je tada i vi{e, a sada, pola stolje}a otkako smo napustili klupe napresti nije {umarske {kole u nas, bilo je veselja i suza, bilo je i onih koji se od zavr{etka {kole nisu uop}e vidjeli! Naravno da se nisu prepoznali dok nisu objavili tko je tko! Zahvalni smo i [koli i karlova~koj Upravi koje su nam omogu}ile da se sastanemo, za ru~kom popri~amo i prisjetimo onih dana. Pao je i dogovor-za 55. godi{njicu ponovno u Karlovcu! (Nikola Kova~evi}) 36 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

39 ME\UNARODNA ZNANSTVENA Pi{e: Vesna Ple{e Snimio: M. Ple{e Finski znanstvenici u Hrvatskoj Nastavljena je suradnja hrvatskih i finskih znanstvenika u istra ivanju rasprostranjenosti Hanta virusa, uzro~nika mi{je groznice, bolesti iznimno opasne za sve one koji se kre}u po {umi i u izravnom su ili posrednom doticaju s malim {umskim glodavcima, nositeljima zaraze Na zajedni~kom zadatku _ ekipa hrvatskih i finskih znanstvenika Posljednjih nekoliko godina u na{oj zemlji sve je vi{e oboljelih od mi{je groznice, poznate pod stru~nim nazivom hemoragijska groznica s bubre nim sindromom (HGBS). Najvi{e oboljelih evidentirano je 1995., vi{e od stotinjak, ali i u vrijeme Domovinskog rata bolest je bila vrlo ~esta. Do kraja svibnja zabilje eno je pedesetak bolesnika, a tijekom pro{le godine desetak. Najugro enije skupine ljudi koji obolijevaju, radom su, ali i boravkom vezani uz {umu i polje, {umski radnici i poljoprivrednici, lovci, ali i svi drugi poput izletnika, {eta~a i sli~nih grupa, koji su izravno ili posredno bili u dodiru s malim divljim {umskim glodavcima (mi{evima i voluharicama) i njihovim izlu~evinama, mokra}om i izmetom. Pomo} Finaca Kao pomo} na{im stru~njacima u istra ivanja se uklju~uju i strani stru~njaci. Tijekom pro{le godine dvojica zoologa iz finskog Instituta za {umarska istra ivanja Vantaa, Heikki Henttonen i Jukka Niemimaa, posjetili su prvi put Hrvatsku i boravili u Slavoniji, gdje su se uklju~ili u istra ivanja vezana uz rasprostranjenost Hanta virusa uzro~nika mi{je groznice. Ove godine eljeli su ista istra ivanja ponoviti, na brdsko- -planinskom podru~ju na{e zemlje, pa su za svoju istra- iva~ku destinaciju odabrali terene gospi}ke i delni~ke uprave. Na podru~ju delni~ke Podru nice boravili su krajem rujna i zajedno s prof. dr. Josipom Margaleti}em iz Zavoda za za{titu {uma i lovstva [umarskog fakulteta u Zagrebu i suradnicima, na terenu u tjedan dana sakupili oko 270 uzoraka sitnih glodavaca (mi{eva, voluharica i puhova) prijenosnika mi{je groznice. Prema rije~ima prof. Margaleti}a, ta istra ivanja su nastavak pro{logodi{njih u Slavoniji, pa }e kao takva biti objedinjena, a dobiveni rezultati nakon analize u Finskoj objavljeni u na{im stru~nim ~asopisima i publikacijama. Prof. Heikki Henttonen zadovoljan je boravkom u na{oj zemlji, isti~e vrlo dobru suradnju s lokalnim {umarima, koji su se trudili pokazati im najbolje {umske lokalitete gdje obitavaju mali {umski glodavci. [UMARSKI NISTITUT JASTREBARSKO Obilje ena 30-godi{njica Instituta Prigodnom sve~ano{}u u Zagrebu je 2. prosinca obilje ena 30-godi{njica [umarskog instituta Jastrebarsko. Od tri {umarske institucije koje su do tada djelovale, Zavoda za {umarska istra- ivanja u Zagrebu, Jugoslavenskog instituta za ~etinja~e u Jastrebarskom i Zavoda za kontrolu {umskog sjemena u Rijeci, osnovan je [umarski institut Jatrebarsko, podsjetio je na povijesne doga aje ravnatelj Instituta Miroslav Benko. U 30- godi{njem razdoblju u Institutu je radilo 23 doktora znanosti, objavljeno je vi{e od 1000 znanstvenih i stru~nih ~lanaka i radova, izra ene su broje studije i projekti te obavljena pedeolo{ka, tipolo{ka i fitocenolo{ka istra ivanja i izra ene karte. Danas je u Institutu, koji djeluje na dvije lokacije, u RIM [umarske bo i}ne jaslice u Rimu Bo i}ne [umarske jaslice, postavljene u krugu Stare lugarnice Sljeme ispra}ene su 20. studenoga u Rim na svjetsku izlo bu bo i}nih jaslica 29 Mostra dei 100 presepi koja }e se od 25. studenoga do 6. sije~nja odr ati u galeriji kripte bazilike Santa Maria del Popolo u Rimu. Organizator izlo be je poznata talijanska revija Rivista delle Nazioni a pokrovitelji predsjednik Republike Italije i biskupska konferencija Italije. Na ceremoniji ispra}aja pjeva~ko dru{tvo Podgorac otpjevalo je nekoliko bo`i}nih pjesama, a upravitelj zagreba~ke {umarije Herbert Krauthaker zahvalio je svima koji su sudjelovali u postavljanju jaslica. Mons. Josip Mrzljak, pomo}ni biskup zagreba~ki, blagoslovio je jaslice istaknuv{i kako one pokazuju du{u na{e vjere i naroda koji ima {to pokazati Europi. Jastrebarskom i Zagrebu, zaposleno 76 djelatnika, istaknuo je dr. Benko. On je podsjetio i na tragi~an doga aj i te{ko nadoknadiv gubitak kada je u prometnom udesu poginulo petoro znanstvenika Instituta. Djelatnost Instituta danas se provodi kroz {est odjela: za oplemenjivanje i {umarsko sjemenarstvo, za ekonomiju i uzgajanje {uma, za{titu {uma i lovstvo, ure ivanje {uma i ekonomiku, za rasadni~ku proizvodnju te odjel za zajedni~ke poslove. (m) S ispra}aja jaslica [umarske jaslice izgra ene su na Sljemenu prvi put godine i otada se ondje postavljaju svake godine. Pro{le godine polu~ile su zapa en uspjeh na me unarodnoj izlo bi u Sutriu u Italiji pa ih je Etnografski muzej grada Zagreba ove godine predlo io i za svjetsku izlo bu. Sudjelovanje na izlo bi u Rimu veliko je priznanje hrvatskim {umarima koji }e i na taj na~in svijetu predstaviti Republiku Hrvatsku, Hrvatske {ume d.o.o. i Medvednicu. (m) Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 37

40 povijest {umarstva PRIRODOSLOVAC, POLITI^AR Ljudevit pl. Farka Pi{e: Antun Zlatko Lon~ari} Foto: Arhiva ( ) Osamostaljenjem Hrvatske, brojne ulice i trgovi diljem na{e domovine promijenili su svoja imena, pa je tako i u Zagrebu jedna ulica dobila naziv Ljudevita plemenitog Farka{a Vukotinovi}a. Slu~aj je htio da se upravo u toj ulici nalazi i sjedi{te Hrvatskih {uma. U ovih posljednjih desetak i vi{e godina brojni {umari, ali i ostali, dolazili su i jo{ uvijek dolaze u Direkciju Hrvatskih {uma, no mnogi vjerojatno ne znaju tko je bio Lj. F. Vukotinovi} Naj~e{}i odgovor onih koji ne{to znaju o Ljudevitu plemenitom Farka{u dr. Vukotinovi}u, ka u da je on bio hrvatski narodni preporoditelj. Da, to~no, jednom rije~ju. Me- utim, zagreba~ki i po unski student toliko se odu{evio Ilirskim preporodom i njegovim predvodnikom Ljude- vitom Gajem, da je ~ak i svoje prezime Farka{ pohrvatio i dodao Vukotinovi} svom obiteljskom prezimenu. Zavr{iv{i studije filozofije i pravnih nauka, Lj. F. Vukotinovi} uspje{no se bavio raznim podru~jima, pa ga smatraju i botani~arem, i geologom, i pravnikom, i knji evnikom i politi~arem. Kao veliki prista{a Ilirskog pokreta, jedan je od osniva~a Narodnog muzeja u Zagrebu i njegov prvi»~uvar«od g. Jo{ u vrijeme slu - bovanja u Kri evcima, gdje je od bio i Veliki upan kri- eva~ki, upoznao se s Josipom Schlosserom Klekovskim, kri eva~kim lije~- Zada}a i svrha Planinsko dru tvo nalazi se jo{ u po~etcih svojih; djelovanje njegovo osnovano je na razmjerno malenih dohodcih te mu je za to stegnuto na u je krugove; nu do~im se u~e{- }e sve to ivahnije pojavljuje, mo emo gojiti nadu, da }e se u~vrstiti i razmahnuti rad svoj svedjer na {irje. Na{a domovina je posve shodna za turisti~ke svrhe, jer imade u njoj {to manjih {to ve}ih gorskih predielah, koji obiluju krasotom svojih okolicah. Krasote ovih okolicah ve}im dielom su nam jo slabo poznate. Neima, istina je, u Hrvatskoj onih viso~inah planinskih, kojima se odlikuju razgla{ene po svietu Alpe Tirolske, Koru{ke, [vicarske itd., nu priroda je vazda i svigdje veli~anstvena; {to nam ona predo~uje u puno}i svojoj i promijenah svojih, to se niti slikom niti perom nedade predstaviti; imade i kod nas predielah takovih, koji su prepleteni nizom silnih gorah i klisurastih strminah koji pokazuju osobiti karakter, kakav se svigdje viditi nemo e. Spominjemo ovdje ponajprije u {irini i duljini svojoj znamenite viso~ine primorske i obale mora Jadranskoga sa neobi~nom svojom formacijom kr- {evitom; spominjemo veliku i visoku kamenitu stienu Velebitsku, koja se u nebrojenih kubah i {iljcih podi e na hridovite vrhove u Svetom brdu, u Badnju, u Viso~ici; spominjemo Liku i Krbavu sa Plie{ivicom, Udbinom i Buni}em; spominjemo veliku Kapelu, Klek i Bielolasicu; Plitvi~ka jezera, [vicu, pad Slunj~ice, Senjsko bilo, Vratnik itd. Uzmimo na sjeveru Zagorje sa Krapinskom gorom, Veternicom, O~urom i Ivan~icom; u srednjoj Hrvatskoj Sljeme, Samobor i Kalnik, u slavonskih stranah Brezovo polje, Papuk, Krndiju, [panovicu, Fru{ku goru itd. Te }emo na}i {iroko polje, koje se turistom otvara za laznje njihove. Nu pitati }e tko, kakova le i u tom slast, kakova korist, da se ~oviek sprema na tako te ke i neudobne puteve? Istina je, svaki rad, svaki poduhvat, svaka zabava iziskuje ponajprije neku dobru volju, neko unutarnje raspolo enje i ljubav za ono {to poduzimljemo. Ima ljudih, koji vole sjediti i sasvim udobno iviti, koji se ne mogu odva iti niti na {etnje po ravnici, kamo li da se penju po brdinah; nu imade i takovih, kojim je mila {uma i gora, koji su ~vrstom nogom i ivahnom voljom spremni podnositi i gdjekoje trudove i popeti se na vi{je brdine, u ivati tamo slast svie a zraka i razgledati se po {irjih krugovih. Koliko je zdrava ovakova vie ba za ivahnije probu enje ivotne snage, o tom netreba nadalje razpravljati. Turist obi e zemlju u svih svojih stranah, u~i se poznati sve kutove, zabitne doline i jame, plani 38 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

41 { Vukotinovi} nikom i zajedno s njim poduzimao ~esta putovanja u tada te{ko pristupa~ne i nepoznate hrvatske planine. Na tim putovanjima kod Vukotinovi}a se probudila elja za upoznavanjem prirode i ljubav prema botanici. Svojim botani~kim istra ivanjima postigli su takav ugled da im je vlada bana Jela~i}a povjerila organiziranje i vo enje ekspedicija u hrvatske planine.»krajem svibnja g. upute se u daleke i nepristupa~ne krajeve hrvatsko Primorje i gornju Krajinu radi prou~avanja prirodoslovlja...«nakon mjesec dana se vrati{e sa silnim materijalom iz ~ega je nastala zapa ena»flora croatica«koja je prete~a kasnije godine stvarno utemeljene hrvatske botanike. Na svjetskoj izlo bi u Be~u njihova je»flora«odlikovana srebrnom kolajnom. Zajedno sa Schlosserom koji je bio zaljubljenik u planinu Klek gdje ih je odu{evljavalo bogatstvo alpske flore, ~esto je posje- }ivao tu planinu. Tako je na jednom putovanju Schlosser otkrio rijetku, do tada nepoznatu biljku, koja je po njemu dobila i ime Pedicularis Schlosseri. Kada je Schlosser u ljeto odlikovan vite{kim redom, dobio je plemi}ki naziv»klekovski«. Dru enje Ljudevita pl. Farka{a dr. Vukotinovi}a sa dr. Josipom Schlosserom Klekovskim trajalo je desetlje}ima, a kada je iz Graca u Ogulin g. stigao prof. dr. Johannes Frischauf, sa eljom uspona na Klek i tom prilikom se upoznao sa knji evnikom Budom Budisavljevi}em, dru{tvo prirodnjaka i ljubitelja Kleka se pove}alo, pa im je prof. dr. Frischauf predlo io osnivanje planinarskog dru{tva. I zaista, prof. dr. Firschauf je posijao sjeme u plodnu zemlju i ve} 15. listopada g. u Zagrebu se sastaju na osniva~kom sastanku u Narodnom muzeju, pored ove ~etvorke jo{ i dr. Gjuro Pilar, s jo{ desetak svojih prijatelja ljubitelja prirode i donose odluku o osnivanju Hrvatskog planinskog dru`tva. Vukotinovi}u, kao pravniku, dado{e zadatak sastaviti pravila dru`tva koje je Vlada odobrila 20. o ujka i ve} po~etkom travnja Vukotinovi} u»obzoru«objavljuje apel»svim ljubiteljima prirode na pristup hrvatskom planinskom dru tvu, koje od mnogih toli eljeno, nedavno dobi odobrenje visoke zemaljske vlade...«prema originalnom zapisniku sa Prve glavne skup{tine kojoj je pristupilo 26 ~lanova, za prvog predsjednika izabiru Josipa Schlossera Klekovskog. I tako su Hrvati kao deveti europski narod, u istoj godini kada i Francuzi, a poslije Engleza (1857.), Austrijanaca (1862.) i [vicaraca (1863.), Talijana (1863.), Nijemaca (1869.), Poljaka (1873.), Ma ara (1873.) osnovali planinarsku organizaciju. Svoj prvi izlet imali su 17. svibnja g. u Samoborsko gorje. Akademik Ljudevit pl. Farka{ Vukotinovi} toliko je zavolio planinu Klek da ju je posje}ivao gotovo svakog ljeta, a kada se u starosti vi{e nije mogao penjati, dolazio bi u podno je Kleka, promatrati tu veli~anstvenu planinu. Klek su pohodili gotovo ~itavo stolje}e brojni europski botani~ari u potrazi za rijetkim biljem. Kad je postao, poslije Schlossera, drugim predsjednikom Hrvatskog planinarskog dru tva, Ljudevit Farka{ Vukotinovi} je u»spomenici HPD-a«1884. godine objavio prvi zapa eni napis o svrsi i vrijednostima planinarske aktivnosti. Ovaj tekst u povodu 120. godine od objavljivanja, donosimo u cijelosti, pisanim onda{njim hrvatskim jezikom, jer nije izgubio na svojoj aktualnosti ni do dana{njih dana. nskoga dru tva visoke brdine, krasote i divljo}e nevi ene, te razabire prediele i pu~anstvo od obi~nih cestah i drumovah odieljeno, pak time dobiva sasvim drugo znanje o svojoj domovini i o svom narodu, nego ju dobivaju oni koji se eljeznicom ili na kolih voze po navadnih ob}ilih. Obi~nimi ovakovimi putovanji slu e se mnogi tako zvani u~enjaci, istra ioci i geografi, kad sastavljaju ilustracijami ukra{ene opise, koje kad ~itamo, ~esto nas na smieh pobu uju, jer vidimo koliko se pi{e, ~ega nema i koliko se ne pi{e ~ega ima. Turist kr~i put u nepoznate prediele, turist odkriva mnoge krasote odprije nepoznate, otvara zemlju sebi i pristupu svih drugih; time se mnoga okolica zapu{tena pretvara u obljubljeno miesto. Nove se osnivaju staze i putevi, mno i se promet, pomno ava se dolazak stranacah i zemlji se {iri glas. Mi toga ne mo emo poduzeti, jer nemamo alpah niti vjekovitih snje njakah, na{a }e dakle poduze}a vazda biti ~ednija, no ipak u razmjeru prema na{im odno{ajima dosta velika, da miestimice i dosta smiela. Ako se tkogoder n.p. popne na Ri{njak, Snie nik ili Sveto brdo navodnom stazom, kako to ve} i u~ini{e mnogi od na{ih turistah, to osim toga ipak ostaje puno kamenitih stienah, sgrapah i prolomah, kamo se jo{ nitko nije usudio staviti nogu. S vremenom do}i }e i do toga; odkriti }e se mnogi liepi vidik i mnogo stanovi{te prona}i za bilinstvo riedko i za floru na{u jo{ nepoznatu. Smioni hrvatski turist stavit }e nogu i na one prividno nepristupne gole kube i skaline, gdje ~ovieka jo{ nikad nebija{e. Korist dakle dru tvah planinskih je nedvojbena; vode nas i podpoma- u ponajprije u potankom spoznavanju domovine u svih stranah svojih, jer planinari dopiru u one prediele i na ona miesta kamo neidu u ob- }e ljudi po navadnih putevih i u navadnih poslovih svojih. Planinari vie baju svoju snagu tielesnu i kadri su podnositi najve}e pote ko}e, te su tim na~inom u stanju u~initi domovini u raznih sgodah najznatnije usluge. U vrieme nevolje i pogibelji, kada treba ustati na odbranu domovine svoje, u svih brdovitih stranah planinari znadu podupirati vojsku doma}u, jer su im poznati putovi po gorah i dolinah, gdie imade i strategi~nih to~akah strancem nepristupnih. Primjerah o tom dado{e bojevi u Tirolskoj, u [vicarskoj, u Crnojgori i Hercegovini itd. gdje su u va nih momentih velike resultate polu~ili najve- }ma oni, koji su potanko poznali okolice svoje... Mi se nadamo, te elimo da uz ovakovo shva}anje zada}a planinskih, dru tvo na{e procvate i napreduje u dalnja i budu}a vremena. (Iz»Spomenice HPD-a«1884. godine) Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME 39

42 turisti~ka razglednica UPRAVA [UMA OGULIN Putni~ka agencija Hrvatske {ume ID cod: HR-AB Lj. F. Vukotinovi}a 2, Zagreb Tel: 01/ , fax: 01/ U lov na Veliku Otvoreno lovi{te Velika Kapela zauzima povr{inu od 8800 ha. Nalazi se u najisto~nijem dijelu Gorskog kotara, u ogulinskoj Upravi {uma, udaljeno od Zagreba 100-tinjak kilometara i do njega se autoputom mo e sti}i za sat vo nje. U lovi{tu se mogu loviti medvjed, jelen, srnjak i divlja svinja. U udobnim ~ekama lovac mo e ~ekati kapitalnog medvjeda, u vrijeme rike planinskim Kapelu stazama prikradati se jelenu ili na {umskim livadama loviti srnjaka. U zimskom periodu, u lijepim crnogori~nim {umama prekrivenim snijegom upe~atljiv je lov na crnu divlja~. U naselju Jasenak U[P Ogulin posjeduje ugostiteljski objekt sa 42 kreveta, velikim restoranom koji mo e primiti oko 70 osoba, poslovnom salom za sastanke te lova~kom sobom za odmor nakon lova. Dodatni sadr aji Atraktivni turisti~ki sadr aji u netaknutoj prekrasnoj prirodi u~init }e boravak gostiju u ovom mirnom i lijepom kraju nezaboravnim. Gostima eljnim aktivnosti u prirodi nude se {etnje, tr~anje, planinarenje, biciklizam, terensko jahanje po ure enim stazama, pustolovni alpinizam na Kleku, Bijelim i Samarskim stijenama, rafting na divljim vodama Dobre i Mre nice te ribolov na jezeru Sabljaci. Hotelsko naselje Bjelolasica U naselju Jasenak u prostranoj ekolo{ki o~uvanoj kotlini Gorskog kotara, na nadmorskoj visini od 620 m nalazi se Hotelsko naselje Bjelolasica. Skijali{te Bjelolasica poznato je kao najve}i skija{ki centar u Hrvatskoj koji gostima nudi razne zimske sportske sadr aje kao {to su skijanje, snow board, sanjkanje, skija{ko tr~anje i ostale zimske radosti. Ljubiteljima sporta i rekreacije u ostalim godi{njim dobima na raspolaganju su tereni na otvorenom za atletiku, nogomet, tenis, ko{arku, rukomet, odbojku te mini golf i mali bazen. Ogulin Povijest Ogulina povezana je sa slavnom obitelji Frankopan koja je u 15. stolje}u podigla zidine i utvrdu s dvije valjkaste kule koje su i danas prili~no dobro o~uvane i predstavljaju za{titni znak grada. 40 Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

43 u {umarskom miljeu Jesen u Turopolju Na{ suradnik i umjetnik fotografije Goran Cajzek nepresu{an izvor motiva nalazi u Turopolju. Pred nama su tri crno - bijela do- `ivljaja {ume kasne i ki{ne jeseni. Ni magle nije nedostajalo, a vlaga se na paukovoj mre`i pretvorila u finu ~ipku... Broj 96 prosinac HRVATSKE [UME

44