I. Boinjak: Efektivnost asimetrične konkurencije u teekomunikacijskom usuživanju Mr. IVAN BOgNJAK, dip.inž. PTT Osijek Vukovar, M. Pijade bb SA2ETAK EFEKTIVNOST ASIMETRIČNE TELEKOMUNIKACIJSKOM USLUŽIVANJU Reevantna istraživanja pokazuju da teekomunikacije i pripadajući sustav usuživanja {ekspoatacije} ima obiježja prirodnog monopoa, što potvrđuju i utvrđeni efekti ekonomske skae u iznosu 1,04 do 1,16. Unatoč tomu, efekti iberaizacije, privatizacije i uvođenja konkurencije u brojnim zemjama pozitivni su i šire se čak i na razinu okane mreže i prikjučaka. U tom kontekstu ( s gedišta upravjačke ekonomike) eaborira se teza da je moguće efektivno rješenje ASIMETRIČNA KONKURENCIJA, s dozvoama uaska konkurenata na temeju koncesija i franchisa. Takav koncept može imati opravdanje pri niskoj razini (kvantiteti) razvoja teekomunikacijske mreže - bazičnih usuga, dok je za teematičke servise i usuge dodatne vrijednosti (VAS) požejna otvorena konkurencija.. UVOD Stupanj gospodarskog razvoja i tehničko-tehnooški progres tradicionano su tretirani kao kjučne determinante razvoja teekomunikacijske mreže i pripadajućeg sustava usuživanja. Reevantna ekonomska iteratura, ekspicitno ii impicitno, tretiraa je teekomunikacije (zajedno s poštom, žejeznicom, nekim prometnim granama i komunanim sužbama) kao "prirodni monopo"!. Noviji teorijski doprinosi iz 70-ih i 80-1h godina2, te izraženi procesi dereguacije i iberaizacije u teekomunikacijskom (komunikacijskom) sektoru3 zahtijevaju nove mehanizme odučivanja i upravjanja reguiranim poduzećima. Do 80-ih godina teorijska tradicija "javnih" ii monoposkih poduzeća nije dovodia u pitanje tezu da menadžeri tih poduzeća sijede cijnu funkciju "maksimizacije bagostanja", no empirijske studije i praksa dereguacije i privatizacije postavii su zahtjeve za nova objašnjenja. Aternativni mehanizam reguacije afirmira konkurentske tržišne strukture i strategiju pri- vatizacije. Izmjene zakonske reguative i ukidanje barijera za uazak na tržište teekomunikacija i srodnog informacijskog procesiranja u brojnim se zemjama pravdaju neefikasnošću i birokratiziranošću paradržavnih poduzeća. Uvođenjem konkurencije i potenciranjem značenja korisnikova izbora prevadava se "proizvodna" fiozofija i tradicionani poged na paniranje, gradnju Promet. vo. 3. br., 1991,27-35 Tehnika prometa Preged UDK: 654.9 Primjeno: 12.11.1990. Pri h va ćeno: 25. O. 1991. KONKURENCIJE U i ekspoataciju teekomunikacijskog sustava.. U našem okruženju probem se iskazuje s nešto drugačijom intonacijom4, no vjerojatno je da će uz određeni vremenski "ag", konkurencija u teekomunikacijama nužno postati aktuana i u nas. U priog takvoj procjeni evidentne su pojave: - izrazito nezadovojstvo korisnika kvantitetom i (nešto manje) kvaitetom teekomunikacijskih servisa, - uvođenje novih teekomunikacijskih i teematičkih usuga s karakterom "dodatne vrijednosti" (vaue ade d service), - izraženi probemi financiranja razvoja teekomunikacija; u nas tržište (korisnici) prihvaćaju nova tehnička rješenja samo ako u njima vide vasti tu diferentnu prednost ii korist (iustrativan je primjer odziva na ISDN), - po zitivni efekti uvođenja konkurencije u području teekomunikacija evidentirani su u više zemaja S, - konkurencija ostaje otvorena čak i na razini okane mreže (prikjučaka)g. Od razičitih modaiteta tržišta i reguative ekonomskog ponašanja posebnu pažnju zasužuje "asimetrična konkurencija" - koja je dijeom već prisutna u nekim zemjama (SAD, Veika Britanija, Japan, Finska i dr.) Postavjajući tezu da asimetrična konkurencija omogućuje efektivnu makroreguaciju (prema zahtjevima iberaizacije) te posovnu revitaizaciju paradržavnih poduzeća, u radu eaboriramo teorijsku zasnovanost i apikatibinost toga koncepta sa stajaišta upravjačke ekonomike (manageria economics). Modaiteti uaska na tržište mogu se rješavati na temeju koncesija i franchisa 7, kao i osnivanjem "novog" poduzeća prodajom dionica - što je probematika zasebnog istraživanja. 2. TELEKOMUNIKACIJSKI SEKTOR KAO PRIRODNI MONOPOL Koncept prirodnog monopoa impicira niz ekonomskih i tehnooških razmatranja. Najjednostavnija definicija kaže da je prirodni onaj u kojemu jedan proizvođač proizvodi s nižim troškovima nego bio koja kombinacija dviju ii više tvrtki na tržištu perfektne konkurencije. U tom kontekstu tehnoogija i posovanje predstavjeno je funkcijom troškova koja reprezentira novčani iznos resursa potreban za proizvodnju zamišjene razine outputa. Nužan i dostatan uvjet za prirodni mo- 27
I. Boajaka Efektivnost asimetrične konkurencije u teekomunikacijskom usuživanju nopo, za jednu vrst proizvoda/usuga, dan je sjedećom definicijom: () Definicija. Neka T reprezentira funkciju troškova tako da Tq) odražava i "privatne" i "društvene" troškove proizvodnje q jedinica outputa jedne tvrtke. Ako jednaku koičinu proizvode dvije ii više tvrtki, neka su tada njihovi ukupni troškovi određeni izrazom: T(y ) +... + T(y ) gdje su T(y1 ), =,..., n - funkcije troškova pojedinačnih proizvođača i. Jedan proizvođač bit će efikasniji ako i samo ako je: (2) gdje je n L i= yi = q n T (q) < 2:. i= T (yi) Funkcija je troškova za koju važi izraz (2), za sve i 2 2, subaditivna. Za funkciju troškova jednog proizvoda (homogenog proizvoda ii agregata) dostatan uvjet za subaditivnost je (prema def. ) ekonomija razmjera (economics of scae). No, za funkciju troškova s mutipom outputa to nije, jer je tada subaditivnost vezana za ekonom~iu zajedničke proizvodnje (economics of join production). Radi mjerenja ekonomije zajedničke proizvodnje razvit. eni su koncepti komj?ementarnosti troškova cost compementarity J i koncept "trans-ray" konveksnosti - vezan s poznatim svojstvom kvazikonveksnostib. Mutiproduktna subaditivnost troškova može biti zadovojavajuće izražena sjedećom definicijom (uz prateću pretpostavku): (3) Definicija 2. Troškovi T su subaditivni za output s više vrsti proizvoda ako je: T(y) + T(y') ~ T(y + y') ii najmanjim troškovima (cijenom). Efekti ekonomske skae (ekonomije razmjera) asocirani su sa Y ako za svaku kombinaciju (y, x) u Y i svaki ).. :.>, par (t..y, t..x) je u Y. Ocjena subaditivnosti (opravdanosti monopoa) zahtijeva usporedbu troškova proizvodnje tražene razine outputa u jednoj tvrtki sa svakom mogućom aternativom koja ukjučuje dvije ii više tvrtki. Zadovojavajući test zahtijeva i obuhvat intertemporanih reacija i efekata tehničkog progresa. U osnovi se radi o veoma kompeksnom zadatku koji izmiče egzaktnoj razradi poznatim metodooškim instrumentarijem. Može se uočiti da reativno jednostavno definiranje prirodnog monopoa (preko subaditivnosti) impicira veoma soženu prateću argumentaciju, osobito ako u razmatranje ukjučimo intertemporane reacije i tehnički progres. Imajući na umu raspoožive ekonometrijske i tehničke (optimizacijske) studije teekomunikacijskog sustava, evauaciju efektivnosti prirodnog monopoa u prvoj aproksimaciji baziramo na efektima ekonomske skae. U tom smisu od praktičnog je značenja sjedeća tvrdnja. Tvrdnja J. Za istovrsne outpute ekonomija razmjera ekvivaentna je opadajućim prosječnim troškovima što se može utvrditi reativno jednostavnim agebarskim manipuacijama9. Ekvivaencija se odnosi i na sučaj da je više outputa moguće agregirati u jedinstvenu mjeru outputa. Tipičan sučaj prirodnog monopoa s opadajućim prosječnim ukupnim troškovima (PUT J, u reevantnoj zoni proizvodnje, iustriran je na sici. Na sici 2. naznačen je tradicionani poged da "netržišna" reguacija može pobojšati dobrobit potrošača i ekonomsku efikasnost "propisivanjem" cijena monoposkih usuga na razini prosječnih troškova. Pretpostavja se da bi neograničeni monopoist odabrao koičine i cijene prema praviu o izjednačivanju maq~inanog prihoda (MP) i marginanog troška (MT), pa bi uz danu krivuju tražnje D, cijene Pm bie znatno veće od prosječnih troškova p,t za bio koji vektor outputa y i y'. Pretpostavja se da je output opisan vektorom y = (y 1..., Yn), kao transformacijom inputa (rada, kapitaa, prirodnih resursa) x = (x1,... xm), tako da općenito vrijedi notacija: (4) Y = {(y, x) : y može biti proizveden iz x} Ako su cijene inputa predstavjene vektorom P = (p1,..., Pm) tada funkcija troškova definira efikasne moduse proizvodnje s manjim s~ Sika 1. Je D 28 Promet, vo. 3. br., 1991, 27-35
I. BoiDjaka Efektivnost asimetrične konkurencije u teekomunikacijskom usuživanju proizvodnje (PUT). Takvom reguacijom za~ititii bit se kupci od preveikih monoposkih cij1~na te povećaa ukupna društvena dobrobit (bagostanje). Određivanje koičine proizvodnje qp pri kojem bi cijena bia jednaka pp. 1 o, dake fakva da pokrije prosječne troškove i osigura "normanu" stopu prinosa uoženoga kapitaa, dodatno se usožnjava razmatranjem troškova u kratkom, dugom i vro dugom razdobju, odnosno utjecajem tehničkog progresa. p~ Pc HR Sika 2. Osim za zaštitu kupca od monoposkih cijena, nametanje reguacije tržištu s prirodnim monopoom može imati i druge cijeve: - zaštita prirodnog monopoista od oportunog ponašanja dijea korisnika ii drugih tvrtki, - promicanje stabinosti na tržištu, - sprečavanje koizije između vezanih tvrtki, s. Uz efekte ekonomske skae, postoji još nekoiko kjučnih determinanata prirodnog monopoa koje izražavamo sjedećom tvrdnjom. Tvrdnja J. Egzistencija efekata ekonomske skae, variranje i nemogućnost skadištenja servisa, zahtjevi za sigurnim i stanim usugama, rastuća i kapitano intenzivna opremjenost - čine kjučne momente za procjenu o t ome ima i neka djeatnost obiježja prirodnog monopoa. Više studija teekomunikacijskog sektora, reevantnih za ovu probematiku, ugavnom temeje svoje naaze u terminima s skae eastičnosti e i proizvodne funkcije [S]. Standardna interpretacija je sjedeća: ako je q = f(x) reprezentira funkciju proizvodnje (q je homogeni output a x jedinični homogeni input), tada su prisutni efekti ekonomske skae ako i samo ako je: D MT e = % promjene outputa = i!_ x > % promjene inputa dx fw Od proizvodnih funkcija najčešće je korišten Cobb-Dougasov obik: Promet vo. 3 : br., 1991, 27-35 1 q = k xcx X~ 1 2 za koje je skaa eastičnosti (scae easticity) : e = ex + ~. Cobb-Dougasova proizvodna funkcija apicirana je u modeu "kanadske" grupe istraživača 1972. godine. Anaizom S-godišnje serije podataka za "Be of Canada" utvrđena je skaa eastičnosti od,. Ti su autori istraživai i prinose skae (returs of scae) posredno, kroz funkcije minimano potrebnog inputa za traženu razinu outputa. Rezutati potvrđuju prisutnost rastućih prinosa skae u teekomunikacijskom sektoru [ 8 ]. Koristeći podatke Beovog sustava (A T & T) za razdobje 1947-1970, H. D. Vinod je postavio ovaj obik proizvodne funkcije [ 9]: n Q = 69,85-6,41 (n K 1 ) - 10,59 (nl 2 ) + + 1,10 (n K 1 x n L 2 ) gdje je: Q - neto dodatna vrijednost u danoj seriji (eiminiran utjecaj infacije) K - neto angažirani kapitani stok L - radni input mjeren u ponderiranim radnim satima Podaci o marginanim proizvodima i eastičnosti supstitucije predočeni su u tabici. Tabica. Godina Marginani proizvod Skaa kapitaa rada eastičnosti 1951. 0,176-0,620 0,723 1953. 0,179 0,282 1,018 1955. 0,184 0,618 1,225 1957. 0,190 1,396 1,417 1959. 0,183 2,374 1,524 1961. 0,183 3,404 1,632 1963. 0,184 4,681 1,771 1965. 0,200 6,182 1,989 1967. 0,236 8,199 2,153 1969. 0,285 1 O, 185 2,348 Izvor: H.D. Vinod: Nonhomogeneous Functions and Appications to Teecommunications. Be Journa of Economics and Management Science, 3, 1972. Budući da autor [ 9] nije podatke korigirao utjecajem tehničkog progresa, skaa eastičnosti varira u reativno širokom opsegu s tendencijom izraženog rasta. Izostanak pomenute korekcije onemogućuje izravnu usporedbu s ostaim studijama. L. H. Mante je u istraživanju impementirao i Cobb-Dougasovu i nehomogenu proizvodnu funkciju, koristeći podatke dobivene od FCC (Federa Communications Commision). 29
I. Boinjak: Efektivnost asimetrične konkurencije u teekomunikacijskom usuživanju Tehnooške promjene ukjučio je u anaizu na dva načina: kroz postotak izravno (automatski) uspostavjenih poziva i postotak teefonskih servisa s "krosbar" komutacijom. Za Cobb-Dougasovu funkciju skaa eastičnosti u prvom sučaju iznosia je 1,16 a u drugom 1,04. Pri nehomogenoj proizvodnoj funkciji ekvivaentne procjene iznosie su 1,17 i 1,00. Njegovo istraživanje pokazuje da su izračunane vrijednosti efekata ekonomske skae osjetjive na pojedine obike procjene [s]. U kasnijem istraživanju Vinod ponovno procjenjuje svoj mode koristeći pritom regresijsku anaizu, te razmatra istraživanja Mantea. Rezutati pokazuju da primjena regresijske tehnike tendira da uveća procjene efekata ekonomske skae od 1,04 na 1,20. Za tehnooške promjene pretpostavio je Hicksov neutrani tehnički napredak [ 8 ]. Autori M. I. Nadiri i M. A. Schankerman pokušai su istraživanjem strukture proizvodnje, tehnooških promjena i stope rasta ukupne produktivnosti faktora u Beovu sustavu objasniti reacije između tehnooških promjena i ekonomije razmjera Autori koriste transog-funkciju ukupnih troškova, a output mjere zbrojem prihoda od okanih i transmisijskih servisa. Procjene skae eastičnosti, ukjučujući efekte internih tehnooških promjena, naaze se u rasponu 1,81 do 2,35 za tri razičite verzije bazičnog modea [ 8]. Sumirajući rezutate empirijskih studija ekonomije razmjera i teekomunikacijskih troškova11, možemo zakjučiti da je stupanj ekonomske skae u rasponu 1,04 do 1,16, odnosno srazmjerno veći kada su ukjučeni efekti endogenih tehnooških promjena. Istraživanja s mutipom outputa nisu daa pouzdane procjene, pa je požejno nastaviti ih. Osim egzistencije efekata ekonomske skae istraživanja dokazuju da teekomunikacijski sektor ima i druga obiježja prirodnog monopoa specificirana u tvrdnji. U razmatranju efekata ekonomske skae vaja primijetiti da je dijeom moguće apicirati metodoogiju razvijenu za optimizacilu ekspanzijskih sekvencija kapaciteta (mreža) s pripadajućim softwareskim paketima12. Razvijene metode i postupci temeje se na funkciji cijena sa svojstvom konkavnosti te ukjučuju i efekte ekonomske skae pri ekspandiranju opreme većega kapaciteta i dugoročnog paniranja mreža. 3. EVALUACIJA ASIMETRitNE KONKURENCIJE Osim kvantificiranog i empirijski verificiranog naaza o efektima ekonomske skae u teekomunikacijskom sektoru, za evauacij,j koncepta konkurencije nužno je poznavati ostaa reevantna obiježja i mehanizme ekonomskog upravjanja prisutne u praksi. Ovdje će taj uvid biti nužno mozaičan no ipak indikativan za osnovnu temu13. Dobar dio autora zastupa kasično stajaište da u teekomunikacijama (i ostaim gospo- 30 darskim granama s "infrastrukturnim obiježjima") konkurencija nije moguća, odnosno da je "destruktivna". Usijed nedovojne eastičnosti ponude i potražnje, tržišne nestabinosti gede sigurnog usuživanja, mogućnosti uskadištenja i ograničene supstitucije, razika u rentabinosti sa stajaišta poduzeća i društva - tvrdi se da nije moguća tržišna (konkurentska) re&.uacija ponašanja aktera komunikacijskog tržišta L 4 ], [ 9]. Međutim, iskustva s birokratiziranim modeima upravjanja i reguacije monoposkih obiježja pokazuju izraženu neefikasnost pa i neefektivnost. PTT i zasebne teekomunikacijske organizacije često iskazuju gubitke, panovi se ne reaiziraju, financiranje investicija nije riješeno14, a korisnici su nezadovojni i traže (osobito "jaki" korisnici) druge načine zadovojavanja svojih komunikacijskih potreba. Pasivnost, nepoduzetničko ponašanje i neefikasnost monoposki zaštićenih organizacija (istina uz neadekvatnu eksternu reguaciju cijena) - opservabine su činjenice. Samo tako je moguće da je i patežno sposobna tražnja nezadovojena - iako su proizvođači i montažeri spremni instairati svaki zahtijevani kapacitet. Feksibinije i posovno orijentirane teekomunikacijske kompanije (npr. AT & T) čak se odriču monoposkog poožaja jer su metodama strategijske anaize i upravjačke ekonomike utvrdii veću efektivnost sobodnog pristupa na ostaa (prvenstveno informacijska) tržišta1s. Evidencije iz vremena s prisutnom otvorenom konkurencijom u teekomunikacijskom sektoru (npr. američko tržište u razdobju nakon isteka Beovog patenta 1883. godine do uspostavjanja dominacije Beovog sustava 1907. godine s više od 50% tržišta)- ne potvrđuju destruktivnost i društvenu neefikasnost čak ni takvog obika konkurencije. U tom razdobju zabiježena je nedostižna dinamika rasta mreže i teefonskih prikjučaka (više od 20 puta) koja se vjerojatno ne bi ostvaria postojanjem jedne tvrtke kao prirodnog monopoa. Zanimjivo je da se nepun vijek kasnije (1989-1990.g.) konkurencija pojavjuje čak servisiranju okanih prikjučaka16 s već i u izgrađenim mrežama koje drže re~uarne Beove kompanije ("network provider"-ij17. Iskustva s efektima konkurencije na transmisijskoj razini (A T & T, MCI i US Sprint) takva su da podržavaju dajnje proširivanje iberaizacije i konkurencije. Korisnici daju važan poticaj takvim soucijama, jer su ugavnom nezadovojni ponašanjem reguarnih servisera. Fokusirajući pažnju na ekonomsku evauaciju konkurencije, možemo, na temeju iznijetih i prejudicirajućih naaza, postaviti sjedeću tvrdnju: Tvrdnja 2. U teekomunikacij skom sektoru ("teecommunication industry") konkurencija može doprinijeti ukupnoj društvenoj efektivnosti u zadovojavanju komunikacijskih potreba u modaitetu "asimetrične konkurencije". Dominantna tvrtka Promet. vo. 3. br., 1991,27-35
I. BoaJakr Efektivnost asimetrične konkurencije u teekomunikacijskom usuživanju treba jamčiti nužnu razinu osnovnih servisa dok bi se za ostae usuge i okacije (koncesije i franchise18) natjecai svi potencijani "network provideri". Dominantna tvrtka moga bi biti javno (državno) poduzeće, regionanog ii šireg opsega. Primjerenom reguativom trebao bi pritom osigurati: - zaštitu korisnika od monoposkih cijena. Adekvatnim ograničenjima cijena (gornjim i donjim granicama baziranim na Ramseyevim "second best" ii sičnim cijenama) osigurati da "potrošačev višak" bude u požejnim okvirima bez potrebe subvencije, - zaštitu dominantne tvrtke, kao reguiranog poduzeća (prirodnog monopoa) od oportunog ponašanja dijea korisnika ii ostaih tvrtki, - stabino funkcioniranje nužnih komunikacijskih sužbi, - sprečavanje koizije između vezanih tvrtki, - šire usugašavanje panova infrastrukturnih obiježja, i dr. Definicija 3. Asimetrična konkurencija je generički trp konkurencije s jednom dominirajućom tvrtkom koja je veća (premda ne znatno) od svih njenih stvarnih i potencijanih konkurenata zajedno. Prirodni monopo s dopuštenim uaskom konkurenata, koncesijama i franchisama predstavja takav tip konkurencije. Vaja primijetiti d a prirodni monopo nije spojiv sa simetričnom konkurencijom, oigopanog ii s~_vršeno ~on.kurencijskoga ka_:aktera mnogo man31h, neov1sn1h aktera na trž1stu). U uvjetima opadajućih prosječnih troškova servisiranja, kapitane intenzivnosti i kratkoročne neeastičnosti ponude i tražnje, nije moguće uspostaviti tržišnu ravnotežu20 prema praviu o izjednačivanju cijena s marginanim troškom proizvođača. Prisutnost eemenata "javnog dobra" dodatno usožnjava pronaaženje efektivnih soucija - premda je ugavnom prihvaćeno da teekomunikacije generano nemaju obiježja javnog dobra (u smisu "free-rider" tumačenja]. Razgraničenje konkurencijskog i nekonkurencijskog ponašanja, odnosno uspostavjanje asimetrične konkurencije, zahtijeva, uz ostao, rješavanje sjedećih važnih pitanja: - određivanje cijena (tarifa) koje osiguravaju društvenu efektivnost i normanu dobit (profit) za tvrtku (bez subvencioniranja), - anuiranje "cream-skimming" ponašanja konkurencije, - osposobjavanje institucija za izdavanje koncesija i franchisa, - uskađivanje s prometno-tehničkim zahtjevima i ograničenjima, i drugo. Razičiti modei tržišta prirodnog monopoa i asimetrične konkurencije mogu više ii manje uvjetno aproksimirati moguće reane situacije [], [5], [8]. Razmotrit ćemo sučaj s "nebranjenim" prirodnim monopoom gdje se uz dominantnu tvrtku pojavjuju i druge tvrtke koje zadovojavaju manji dio potražnje. Pretpostavimo da je dominantna tvrtka predstavjena svojom funkcijom ponude prema Grossmanovom modeu21 (s. 3a), tako da u ciju maksimizacije dobiti može birati koičinu outputa iznd koičine Q koja predstavja nužne potrebe odruženja (s. 3b ). Koičinu q kao i cijene Pi (ii raspon tarifa) određuje eksterna reguativa. Prosječni troškovi predstavjeni su krivujom T {q) marginani troškovi kriq dt vu jom, a pravac DR (pi odražava dq reziduanu potražnju uz manje promjene cijena (tarifne skae). Da bi maksimiraa dobit {prinos) hi, tvrtka sijedi obrazac: hi (p)= Max {Pi qi- T (qi) } gdje je P = (pj,..., Pn) vektor cijena. Prema poznatom praviu, tvrtka bi ostvaria maksimum dobiti pri veičini outputa q 1 Promet, vo. 3. br., 1991,27-35 'PL i b) Sika 3. a) i b) i 31
I. Boajaka Efektivnost asimetrične konkurencije u teekomunikacijskom usuživanju pri kojoj je Pi = dt/dq. No, da bi spriječia uazak konkurencije na tržište, dominantna tvrtka može povećavati ponudu {ovisno o posovnoj poitici) sve do granice izjednačivanja cijene s prosječnim troškovima~ tj. kpičine q 0 pri kojoj je P = T{q) 1 q Na taj način aktivna ii potencijana konkurencija PRISILJAVA tvrtku na ponašanje koje je ekvivaentno efektima konkurencijskog tržišta. Ovisno o prirodi potražnje i posovne strategije dominantne tvrtke, otvaraju se razičiti prostori za djeovanje konkurencije. Pretpostavit ćemo reaniju situaciju u kojoj dominantna tvrtka ne žei proizvoditi s nutom dobiti, te da cijena usijed znatne potražnje premašuje razinu prosječnih troškova {dake Pk > p 0 ) {s. 4). Po ' ' Sika 4.. T(i-M 9.- :o Eastičnost tražnje {D 1 ) orijentirane k prirodnom monopou (dominantnoj tvrtki) znatno je manja od tražnje koju zadovojava konkurentni serviser D 2 U otvorenom tržištu dominantna tvrtka neće moći cijenama destimuirati uazak konkurencije ako su prosječni troškovi servisiranja ukupnog tržišta manji od njenih minimanih prosječnih troškova. U tom smisu opravdano uvođenje dodatnog s~rvisera koji zadovojava preostau potražnju i/ii potražnju s većim zahtjevima vojnu da pati cijenu veću do Pk {prema s. 4). Anaiza situacije sične skiciranoj, s pomoću Bertrand-Nashovog modea konkurencije (modea igre), te aksiomatski utemejeno izvođe nje uvjeta ravnoteže prezentirani su u radovima [5] i [8]. Potrebu za postavjanjem reguativnih barijera uasku na tržište prirodnog monopoa dominantne tvrtke najčešće pravdaj u "creamskimming" ponašanjem i pojavom da se konkurencija usmjeruje samo na "jake" korisnike u kojih je moguće ostvariti natprosječnu dobit (s. 5). 32 ~ksrra D uk profit SUka 5. 9~t 1d!uk Uz ~retpostavjenu funkciju ponud,e konkurencije Sk) i cijene (Pd) postavjene prema prosječnim troškovima dominantne tvrtke (koja ima obvezu da podmiruje određenu razinu potražnje na svim okacijama). konkurentska tvrtka moći će ostvarivati ekstradobit jednaku crtkanoj površini. Preostai dio potražnje koji podmiruje konkurencija načeno je određen krivujama ukupne tražnje tržišta Duk i tražnjom koju zadovojava dominantna tvrtka Dd ~ prema sici 5. Nemai pozitivni efekti asimetrične konkurencije mogu se poučiti sekvencijama ekspanzije potrebnih kapaciteta. Radi demonstracije, na sici 6. pretpostavjen je inearan rast potražnje kao funkcija D(t). Na sici 7. predočena je pribižno reana krivuja rasta teefonskih kapaciteta mjerena brojem prikjučaka GTP/100 stanovnika, dok su na sici 8. prezentirani reani podaci za SFRJ, Repubiku Hrvatsku i dvije PTT organizacije. Dake, za hipotetički sučaj sa sike 6, jedna sekvencija ekspanzije koja zadovojava tražnju {s maim iznosom nepodmirene tražnje) iustrirana je horizontanim crtama - prečkama. U vremenu O instairan je kapacitet koji omogućuje "proizvodnju" q outputa, u vremenu tcat kapacitet je popunjen te je u trenutku t 1 instairan novi ii veći kapacitet q 2. Ovisno o tehnooškim uvjetima (te drugim činitejima tehnoekonomske optimizacije), kapacitet q 2 može biti proširenje kapaciteta q 2 - q 1 ii pak zamjena novim sustavom. U svakom vremenskom razdobju postoje neiskorišteni kapaciteti, pa stoga cijene tijekom vremena moraju odražavati troškove viška kapaciteta. Pri asimetričnoj konkurenciji postoji mogućnost aternativnih ekspanzijskih sekvencija koje mogu rezutirati u nižim troškovima i konzekventno tome nižim cijenama. U vremenu t 1 - At tvrtka koja nema obvezu servisiranja čitave potražnje može instairati kapacitet q' 1 < <q 1 i postavjanjem cijena na n'ešto višu razinu od prosječnih troškova punoga korištenja može ostvariti pozitivnu dobit. U vremenu t 2 takva tvrtka može instairati kapacitet q' 2 < q 2 te po- Pramet, vo. 3. br., 1991, 27-35
I. Bon.Jak Efektivnost asimetrične konkurencije u teekomunikacijskom usuživanju Sika 6. 60 cije može biti pozitivna i za dominantnu tvrtku zbog odgađanja uvođenja novih skupih kapaciteta i mogućnosti efektivnijeg apsorbiranja tehnooškog progresa22. Financiranje investicija i efektivnost aokacije fiksnih sredstava u uvjetima simetrične konkurencije zahtijevaju kompeksnije anaize. Korist koja bi se ostvaria na tržištu prirodnog monopoa može biti privačna za niz potencijanih konkurenata i uagača pričem fiksni troškovi (kapitano intenzivna oprema) mogu, ai i ne moraju, biti barijera uasku i izasku na tržište. U uvjetima dinamičkoga tehnooškog progresa dominantna tvrtka bit će redovito manje feksibina i adaptibina prema krupnim tehnooškim inovacijama, pa može pokušati žrtvavanjem kratkoročne dobiti ("predatory price") spriječiti uaske i tako dosegnuti višu razinu dugoročnog profita (ong-rune profit). S društvenog stajaišta opravdano je da tvrtka ostvaruje i korist veću od "normane" ako adekvatnim dijeom sudjeuje u istraživanju i razvoju (R & D). U općem sučaju aokacija fiksnih sredstava mora respektirati gobane panove razvoja teekomunikacijske infrstrukture, međusektorske utjecaje i društvene zahtjeve. U tiin okvirima moguće je daje razrađivati efektivne tehnoposovne strategije pojedinih aktera. 4. UMJESTO ZAKUUCKA Sika 7. 30 20 O 5 H' /IQO s. Sika 8. i PTT V V(. novno postaviti cijene tako da operira s punim kapacitetima. Ukupna efektivnost takve sekven- Promet, vo. 3. br., 1991,27-35 Pozitivni efekti iberaizacije i uvođenja konkurencije u teekomunikacijskom domenu (opreme i usuga) negiraju vaidnost konvencionanih tumačenja o prirodnom monopou, nemogućnosti ii pak destruktivnosti konkurencije u toj gospodarskoj grani. Cijenimo da je na sadašnjoj razini razvoja naše teekomunikacijske mreže i sustava usuživanja (oko 16 GTP/ 100 stanovnika; veiki broj nezadovojenih zahtjeva za osnovnim teefonskim prikjučkom; nezadovojavajući razvoj novih usuga i teematičkih servisa, i dr.) koncept ASIMETRIČNE KON KURENCIJE za bazične servise predstavjao zadovojavajući odgovor na zahtjeve iberaizacije i tržišne konkurencije. U području usuga dodatne vrijednosti (V AS) i/ii teematičkih servisa, koji su manje kapitano intenzivni i nemaju izražena infrastrukturna obiježja (tj. obiježja javne sužbe ii javnog dobra), moguća je otvorena konkurencija. Takav koncept u osnovi je kompatibian s orijentacijom unutar Europske zajednice da od siječnja 1990. godine svi servisi, osim govorne teefonije i teeksa, budu izuzeti od monoposkih barijera i kontroe državne administracije. Poitika "triišta koiko je god moguće, a monopoa koiko je nužno" (as much market as possibe, and ony as much monopoy as necesary) u skadu je s gobanim preusmjerivanjem teekomunikacijskog sektora od monopoa ii "tržišta prodavača" k "tržištu kupaca". U našim okvirima dominantna tvrtka (u skicirano~ koncptu) mogo bi biti javno podu- 33
I. Bonjak: Efektivnost asimetrične konkurencije u teekomunikacijskom usuživanju zeće (društvo ii korporacija s mješovitim vasništvom - primjer British Teecom), dok bi se pristup konkurenata u bazičnim servisima (OSI razina 1-3) i okanim područjima reguirao icitacijom za koncesije ii franchise. Posebnu anaizu zasužuje ideja da se skapanjem ugovora o upravjanju i easingu iskoriste postojeći (?) jaki tehnički i upravjački stručnjaci u sustavu. Svakako da koncept asimetrične konkurencije u bazičnim usugama, s proširenjem na otvorenu konkurenciju u teematičkim servisima, zahtijeva iscrpniju studiju - ne samo s aspekta upravjačke ekonomike {manageria economics), tarifne poitike i društvene cost -effectivenes anaize. Nužno je i istraživanje pravne reguative, te posebno tehnoekonomske optimizacije u području paniranja i ekspoatacije teekomunikacijske infrastrukture kao činiteja ukupnoga gospodarskog i društvenog razvoja. Diema KONKURENCIJA i/ii REGULA CIJA svodi se u osnovi na pitanje: koiko konkurencije, a koiko reguacije! Liberaizacija, ostvarena uvođenjem konkurencije i djeomice privatizacije (izdavanjem dionica), postavja u prvi pan nove agente i institucije - poduzetnike i poduzetništvo, menadžere, uspostavjajući hoding-kompanije i or. Svojstveno tržišnom djeovanju potrebna je i transformacija upravjačkih struktura i ekonomike, od poitičkog i evidencijsko-računovodstvenog tipa k posovnom stiu i upravjačkoj ekonomici - osonjenoj na moćnu informacijsko-računarsku podršku. SUMMARY BFFBCTIVBNBSS OF ASYMMBTRICAL COMPBTTION IN TBLBCOMMUNICATIONS INDUSTRY Some reevant studies show that teecommunications and respective system of services (utiization) possess the characteristics of a natura monopoy, further confirmed by the estabished effects of the economic scae of 1.04-1.16. Nevertheess the effects of iberaization and privatization and introduction r f competition in a number of countries are posjtive and fiter through to even the eve of oca network and ines. Within this scope (from the aspect business administration of operations) the thesis has been deveoped that tbe possibe efficient soution refers to an asymmetrica aspect of competition with competitors access permissions 011 the basis of concessions and compesations. Respecitve concept can find its justificaiton in the case of a ow eve (smaer voumes) of teecommunications sy- stem deveopment - the system of basic servi- ces - whie for the teematic services an open competetion is desirabe. POZIVNE BILJEŠKE: 34 1) Preged razvoja teorije prirodnog monopoa, od prvih doprinosa A. Cournota (1838), J. Dupuita (1844) i H.C. Adamsa (1887), do novijih studija i istraživanja, dan je u refernciji: W. W. Sharkey: The theory of natura monopoy.cambridge University Press, 1986. Uz teoriju prirodnog monopoa reevantna su i istraživanja funkcije proizvodnje, teorije korisnosti, cost-benefit i cost-effectiveness anaiza i dr. 2) Uz teorijske anaize prirodnog monopoa i teekomunikacija (E.E. Baiey, W. J. Baumo, R. D. Wiig, J. C. Pa nz ar, W. W. Sharkey), važan je utjecaj "neoiberaističkog" pravca, osobito nove teorije javnog odučivanja J. Buchanana (za nju je dobio Nobeovu nagradu 1986). 3) U nas nema općeprihvaćenog prijevoda za po jam "teecommunication industry" u smisu kako se on shvaća na zapadu. Moguće je govoriti o teekomunikacijskoj industriji, grani, usuživanju ii pak ekspoataciji teekomunikacija (prema M. Perak). Bez dubjeg uaska u vertikanu strukturu teekomunikacija, te razgraničenja s informacijskim "procesiranjem" i servisiranjem, koristit ćemo termine teekomunikacijski ii komunikacijski sektor za kompeks gospodarskih djeatnosti usužnoga karaktera vezanih za razvoj, izgradnju i ekspoataciju teekomunikacijske mreže i pripadajuće opreme. Tradicionano su davateji teekomunikacijskih usuga bie PTT organizacije ii državne teekomunikacijske kompanije, no u novije doba pojavjuju se razičiti "network provideri" i "service-provideri". 4) Za raziku od neefikasnih i nepoduzetnih paradržavnih kornpanija u svijetu, u nas su dokazane negativnosti usitnjavanja sustava s patujastim OOUR-ima kao kjučnim "decision makerima". 5) Aktuane transformacije teekomunikacijskih "industrija" u više zemaja informativno su opisane u seriji čanaka u Communications Internationa 1 O, 12/1989; 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7/1990. Zanimjivo je da je jedna od zemaja s "najiberanijom" transformacijom - Mađarska. 6) Trenutno (07.1990) u 17 gradova SAD niz manjih kompanija izvan Beovog sustava (RBOC) izgrađuju aternativne gradske mreže temejene na optičkim kabeima i digitanim mikroinkovima, konkurirajući tako okanim RBOC' s kompanijama ("network providerima"). 7) Vaja napomenuti da je prvu javnu teefonsku mrežu u našim krajevima (Zagreb 1887.g.) reaizirao Viim Schwartz na temeju koncesije koju je dobio od državne uprave. 8) Koncept "trans-ray" konveksnosti razmatran je u radu W. J. Bauma: On the Proper Cost Tests for Natura Monopoy in a Mutiproduct Industry. American Economic Review, 67, 1977, pp. 809-822. 9) Vidjeti o tome u radu W. W. Sharkey: Op. cit., str 65. 10) U tom smisu govori se o "second best", Ramseyevim ii efikasnim cijenama. Vidjeti S. J. Brown and D. S. Siby: The theory of pubic utiity-pricing. Cambridge University Press, 1986. 11) Autorova istraživanja o efektima ekonomske skae na razini poduzeća, uza svu inferiornost raspooživih podataka, pokazuju manji stupanj ekonomije razmjera (podaci za PTT Osijek i Vukovar za desetogodišnje razdobje 1980-1990). Promet, vol 3. br_, 1991,27-35
1. Boinjak: Efektivnost asimetrične konkurencije u teekomunikacijskom usuživanju 12) Vidjeti o ekspanzijskim metodama u teekomunikacijskoj optimizaciji u radovima: H. Luss: Operations Research and Capacity Expansion Probems - A Survey. Operations Research 30, 1982. pp. 907-947.; M. Kos: Paniranje i optimaizacija međumjesne teekomunikacijske mreže. ITA, 2, 3-4, 1983, s tr. 375-452; S. Krie: Efikasni agoritmi za paniranje optimane ekspanzije kapaciteta teekomunikacijske mreže. IT A, 6, 3-4, 1987, str. 431-469, i dr. 13) Prostor ne dopušta dubju i konkretniju argumentaciju koja se uz to bitno razikuje u pojedinim zemjama i vremenskim razdobjima. 14) Prisijavanje" korisnika u nas da sami najvećim dijeom participiraju u kupovini opreme - koju potom bespovratno predaju PTT organizacijama, vjerojatno nije perspektivno rješenje. 15) Poznati "antitrust case" (US vs. A T & T Ciri! Action No. 74-1698) riješen je time što su menadžeri A T & T "žrtvovai" resurse uožene u tržište okanoga teefonskog servisa z a mogućnost uaska na dinamično informacijsko i računarska tržište. 16) Iscrpnu studiju o pojavi konkurencije razradii su istraživači iz Vankee Group: "Aternative Access Carriers - Emerg!ng Competition in Loca Loop", Watford, Herts, UK, 1989. 17) Lokani "network provideri" odnosno "oca exchange carriers" (LEC's) organizirani su u sedam regionanih Beovih kompanija (RBOC's) nastaih odcjepjenjem od AT & T, koji je zadržao mađugradske komunikacije i proizvodnu djeatnost. RBOC predstavjaju hoding kompanije za davateje usuga (LEC 's) okanih prikjučaka mreže i komutacija. Njima konkurentske aternativne mreže. na istim okacijama razvijene su u 17 američkih gradova, a do kraja 1991. godine bit će reaizirane u 35 gradova. 18) Sheme ponude franchise omogućuju reguativnoj instituciji da bira opskrbjivača na temeju konkurentrih ponuda. Vidjeti o tome u: O. E. Wiiamson: Franchise Bidding for Natura Monopoies - n Genera and with respect to CA TV. Be Journa of Economics, 7, 1976. pp. 73-1 04. 19) O probematici određivanja cijena u reguarnim poduzećima i javnim dobrima vidjeti u S. J. Brown and D. S. Sibey: The Theory of Pubic Utiity - Pricing. Cambridge, Cambridge University Press, 1986. 20) Cijene uvjetno tretiramo kao kjučni činitej ravnc teže, premda reanija anaiza mora sagedati utjeca;e necjenovnih marketinških činiteja, tehničko-tehnoošk ih i općih reguativnih ii poitičkih utjecaja. 21) Prema tom modeu tvrtka se priagođuje tržištu svojom funkcijom ponude, a ne cijenama. Vidi S. J. Grossman: Nash Equaibrium and the Industria Organization of Markets with Large Fixed Costs. Econometrica 49, 1981, pp. 11 49-1172. Premda krivuja prosječnih troškova prirodnog monopoa nema "U" obik, kratkoročno se to može pretpostaviti budući da bi trenutno zadovojavanje povećanih ptoreba impicirao veiki rast troškova. 22) Vaja primijetiti sičnost, ai i određenu distinkciju u odnosu na Baumoovo "rješenje" vezano za teoriju "kontestabinih tržišta" (theory of contestabe markets)- W. Baumo (1982); An uprising contestabe markets in the theory of industry structure. American Economic Review, March '82. Prema Baumoovom konceptu, dovojno je osigurati reativno sobodan pristup u granu da bi se posto jeća poduzeća u njoj (zbog potencijane konkurencije) počea ponašati racionanije i pobojšaa aokativnu i proizvodnu efikasnost. LITERATURA : [1 W. J. BAU MAL and R. D. WILLING: Fixed Cost, Sunk Cost, Entry Bariers and Substainabiity of Monopoy. Quartey of Economics, 96, 1981, 405-432. [2]. BOŠNJAK: Interakcija razvoja komunikacijske infrastrukture i procesa informatizacije. Kibernetika, 29, 11' 1988, 19-30. [3] S. J. BROWN and S. D. SISLEY: The theory of Pubic Utiity - Pricing. Cambridge, Cambridge University Press, 1986. [4] S. J. GROSSMAN: Nash Equiibrium and the Industria Organization of Markets with Large Fixed Costs. Econometrica, 49, 1981, 1149-1172. [5] L. H. MANTELL: Some Estimates of Returns to Scae in the Teephone Industry. IEEE Transactions on Systems, Man, and Cubernetics, 5, 1975, 23-30 [6] L. C. PEPPERS and D. G. BALS: Manageria Economics. Engewood Ciiffs, N. V. Prentice-Ha, Inc., 1987. [7] tvi. PERA~{: Stupanj privrednog razvoja, struktura privrede i stanje teekomunikacijske mreže - m eđusobni utjecaj i zavisnost. Promet, 1, 6, i 989, 671-676. [8] W. W. SHARKEY: The Theory of Natura Monopoy. Cambridge, Cambridge University Press, 1986. [9) H. D. VINOD: Non homogeneous Production and Appiccations to Teecommunications. Be Journa of Economics, 3, 1972, 531-543. Promet, vo. 3. br., 1991, 27-35 35