Slide 1

Слични документи
PROJEKT: Vektorizacija gradskih četvrti Grada Zagreba

untitled

UNIVERZITET U BEOGRADU SAOBRAĆAJNI FAKULTET Andreja SAMČOVIĆ GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEMI BEOGRAD 2019.

Matrice. Algebarske operacije s matricama. - Predavanje I

Prikaz slike na monitoru i pisaču

PowerPoint Presentation

No Slide Title

ARHITEKTONSKI FAKULTET - PODGORICA OSNOVNE STUDIJE GEODEZIJA IX Predavanje Izrada topografske podloge. Topografski ključ. Vertikalna predstava terena.

SAMPLE CONTRACT FOR CONSULTING SERVICES

PowerPoint Presentation

ThoriumSoftware d.o.o. Izvrsni inženjeri koriste izvrstan alat! Mobile: +385 (0) Kontakt: Dario Ilija Rendulić

EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, C(2018) 3697 final ANNEXES 1 to 2 PRILOZI PROVEDBENOJ UREDBI KOMISIJE (EU) /... o izmjeni Uredbe (EU) br. 1301

Microsoft Word - 15ms261

Kriteriji ocjenjivanja 6razred

Олгица Бакић*, Никола Крунић**, Милева Самарџић*** ГИС У ИЗРАДИ УРБАНИСТИЧКОГ ПЛАНА - ПРИМЕР ВРЊАЧКЕ БАЊЕ GIS IN DEVELOPMENT OF URBAN PLAN - EXAMPLE O

(Microsoft Word - 1. doma\346a zada\346a)

Slide 1

Microsoft Word - 6ms001

Državna geodetska uprava

Trimble Access Software Upute za korištenje V2.0 Geomatika-Smolčak d.o.o.

Upute za uporabu MULTI-Control Stanje: V a-02-HR Pročitajte i obratite pozornost na ove upute. Sačuvajte ove upute za buduću upora

Programiranje 2 popravni kolokvij, 15. lipnja Ime i prezime: JMBAG: Upute: Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i brisanj

REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Materijal za sjednicu PRIJEDLOG PROGRAMA SUFINANCIRANJA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA

Sveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 FERIT Predložak za laboratorijske vježbe Određivanje relativne permitivnosti sredstva Cilj vježbe Određivanje r

Microsoft PowerPoint - gaf nis kartiranje rizika od poplava.ppt

SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET SPLIT DIPLOMSKI RAD Geografski informacijski sustavi i njihov značaj za turizam MENTOR: Doc.dr.sc. Garbin Pran

Slide 1

PowerPoint Presentation

Napredno estimiranje strukture i gibanja kalibriranim parom kamera

10_Perdavanja_OPE [Compatibility Mode]

Slide 1

Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti Zavod za inteligentne transportne sustave Katedra za primijenjeno računarstvo Vježba: #7 Kolegij: Ba

PowerPoint Presentation

(Microsoft PowerPoint - 704_Turkovi\346 Obad.pptx)

Slide 1

Орт колоквијум

Matematika kroz igru domino

Građevinski Fakultet Univerziteta u Beogradu

ALIP1_udzb_2019.indb

Microsoft Word - predavanje8

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - kolovoz osnovna razina - rje\232enja)

Postojanost boja

Algoritmi SŠ P1

Microsoft Word - 6. RAZRED INFORMATIKA.doc

Tehnicko crtanje 2010-pitanja

ULOGA KONTROLE KVALITETE U STVARANJU INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA Vladimir Baričević, dipl.ing.geod. Dragan Divjak, dipl.ing.geod.

Uvod u računarstvo 2+2

Raspored naslova

VEŽBA 5: KLASE I OBJEKTI U C# Cilj ove vežbe je upoznavanje sa osnovama rada sa klasama i objektima u programskom jeziku C#. Pored toga, bide demonstr

Microsoft Word - VL-RK-PL-INTS-Plan_dodjele_MV_HAKOM_web doc

Microsoft Word - CAD sistemi

Skalarne funkcije više varijabli Parcijalne derivacije Skalarne funkcije više varijabli i parcijalne derivacije Franka Miriam Brückler

Ljetni državni seminar – VII. Dani Josipa Roglića Sveučilište u Zadru, Karta – medij komunikacije u prostoru i o prostoru 4. srpnja 2014.

23. siječnja od 13:00 do 14:00 Školsko natjecanje / Osnove informatike Srednje škole RJEŠENJA ZADATAKA S OBJAŠNJENJIMA Sponzori Medijski pokrovi

Sadržaj 1 Diskretan slučajan vektor Definicija slučajnog vektora Diskretan slučajan vektor

Microsoft PowerPoint - predavanje_sile_primena_2013

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU UVOD U ELEKTRONIKU - 13E041UE LABORATORIJSKA VEŽBA Primena mikrokontrolera

Microsoft Word - Domacii zadatak Vektori i analiticka geometrija OK.doc

Upute - JOPPD kreiranje obrasca

ORIJENTACIJA

1 jmbag ime i prezime Programiranje 2 prvi kolokvij, Rezultati i uvidi u kolokvije: Rezultati u petak, 3.5., navečer na webu, a uvidi u p

Analiticka geometrija

7. predavanje Vladimir Dananić 14. studenoga Vladimir Dananić () 7. predavanje 14. studenoga / 16

Microsoft Word - 4.Ucenik razlikuje direktno i obrnuto proporcionalne velicine, zna linearnu funkciju i graficki interpretira n

STRATEGIJE ULASKA NA INOZEMNO TRŽIŠTE Predavanje 6. doc.dr.sc. Helena Štimac UGOVORNA SURADNJA Ugovorna proizvodnja Ugovorno upravljanje Pr

Microsoft Word - Lekcija 11.doc

Memorijski moduli Priručnik

Орт колоквијум

Algoritmi SŠ P1

Uvod u statistiku

8. ( )

Matematika 1 - izborna

Slide 1

Definicija softvera Soft-GIS Soft-GIS: bazni modul svojstva Map-visio Desktop Alatna traka pomicanje mape zumiranje povratak na prija

Sveučilište J.J. Strossmayera Fizika 2 FERIT Predložak za laboratorijske vježbe Cilj vježbe Određivanje specifičnog naboja elektrona Odrediti specifič

Hej hej bojiš se matematike? Ma nema potrebe! Dobra priprema je pola obavljenog posla, a da bi bio izvrsno pripremljen tu uskačemo mi iz Štreberaja. D

6-8. ČAS Celobrojno programiranje Rešavamo sledeći poblem celobrojnog programiranja: Gde pretpostavljamo da je A celobrojna matrica dimenzije,. Takođe

Slide 1

ПРЕДАВАЊЕ ЕКОКЛИМАТОЛОГИЈА

Elektronika 1-RB.indb

Elementarna matematika 1 - Oblici matematickog mišljenja

Microsoft Word - 7. cas za studente.doc

Microsoft Word - 12ms121

Microsoft PowerPoint - 06__Balenovic_2017_3D-FORINVENT-1st-Workshop-JASKA.pptx

(Microsoft Word - MATB - kolovoz osnovna razina - rje\232enja zadataka)

PowerPoint Presentation

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA Seminarski rad u okviru predmeta Računalna forenzika BETTER PORTABLE GRAPHICS FORMAT Matej

SVEUČ ILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ZAVRŠNI RAD br Vizualizacija prostornovremenskih podataka u desktop aplikacijskom o

Nastavna cjelina: 1. Jezik računala Kataloška tema: 1.1. Bit 1.2. Brojevi zapisani četvorkom bitova Nastavna jedinica: 1.1. Bit   1.2. Brojevi zapisan

Primjena neodredenog integrala u inženjerstvu Matematika 2 Erna Begović Kovač, Literatura: I. Gusić, Lekcije iz Matematike 2

Slide 1

PPIAK, Dio 1, Odrednice i redalice

Upute za samostalni dizajn i grafičku pripremu plakata BOJE Plakat je najuočljiviji kada se koriste kombinacije kontrastnih boja npr. kombinacija crne

Prilagodba koncepta NIPP-a zahtjevima srednjoškolskog obrazovanja dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Organizacijs

Prilagodba koncepta NIPP-a zahtjevima srednjoškolskog obrazovanja dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

(Microsoft Word - Dr\236avna matura - studeni osnovna razina - rje\232enja)

УДРУЖЕЊЕ ПЕЈЗАЖНИХ АРХИТЕКАТА Србије и Црне Горе

PowerPoint Presentation

На основу члана 201

MultiBoot Korisnički priručnik

Транскрипт:

Osnovni koraci uspješne GIS analize 1. Odredi razmjer, geografsko područje interesa 2. Definiraj rezoluciju ( veličinu zrna ) najmanji element koji želim identificirati 3. Odaberi najprimjereniji model podataka 4. Odredi koordinatni sustav 5. Pronađi postojeće prostorne podatke 6. Razradi digitalnu bazu podataka 7. Dokumentiraj bazu podataka (porijeklo, kvaliteta podataka) 8. Izradi analizu 9. Prezentiraj rezultate 10. Ažuriraj bazu podataka 1

POGREŠKE U PODACIMA KOLIČINA PODATAKA RAZMJER Malo Veliko PODRUČJE

KOLIČINA PODATAKA SKUPOĆA PODATAKA REZOLUCIJA Gruba Sitna REZOLUCIJA/VELIČINA ZRNA

Modeli prostornih podataka Kako ćemo unutar računalnog sustava reprezentirati entitete iz stvarnog svijeta?

Osnovni koraci uspješne GIS analize 1. Odredi razmjer, geografsko područje interesa 2. Definiraj rezoluciju ( veličinu zrna ) najmanji element koji želim identificirati 3. Odaberi najprimjereniji model podataka 4. Odredi koordinatni sustav 5. Pronađi postojeće prostorne podatke 6. Razradi digitalnu bazu podataka 7. Dokumentiraj bazu podataka (porijeklo, kvaliteta podataka) 8. Izradi analizu 9. Prezentiraj rezultate 10. Ažuriraj bazu podataka 5

MODEL je apstraktno pojednostavljenje stvarnog svijeta Stvarni svijet koji je kompleksan, modeliramo kako bi određeni njegov dio/aspekt lakše proučili Često smo i ograničeni sa količinom podataka koje možemo spremiti, razinom detalja koju možemo zabilježiti, i vremenom koji imamo na raspolaganju za provedbu određenog projekta Geološka karta (bilo tiskana ili digitalna) je jedna vrsta modela jer ona predstavlja pojednostavljenu sliku jednog dijela stvarnog svijeta, onako kako ju je odredio terenski geolog Baza podataka (npr. ISVU) je također jedna vrsta modela Izvor: Huisman & Rolf, 2009 6

Modeli mogu biti: Statički modeli koji predstavljaju stanje u određenom trenutku Dinamički modeli koji naglašavaju promjene u vremenu, koje su se zbivale nekoć, trenutno se zbivaju ili će se možda zbivati u budućnosti Promjena kapaciteta za transport sedimenta u vremenu tijekom kišnog događaja Izvor: http://www4.ncsu.edu/~hmitaso/gmslab/ 7

Promjene koncentracije otopljenog anorganskog dušika u površinskim vodama Chesapeake Bay-a tijekom godine visoke koncentracije se pojavljuju sa sjevera tijekom zime usljed pritjecanja slatke vode sa kopna, dok se one smanjuju tijekom ljeta sa utjecanjem slane vode Izvor: http://www4.ncsu.edu/~hmitaso/gmslab/ 8

ENTITET stvari u stvarnom svijetu OBJEKT reprezentacija unutar modela podataka Entitete aproksimiramo sa objektima! Izvor: P. Bolstad 9

Entiteti imaju određene karaktertistike: 1. Smještaj u prostoru (x, y, z) (i vremenu) 2. Geometriju (oblik, veličina, orjentacija) 3. Prostorne odnose Često imaju pridružene neprostorne podatke: 4. Atribute Hrvatska Broj stanovnika: 4.492 mil. Prosječna starost: 40.3 g Pismenost: 98.5% 10

Ime:... Krdo:... Visina:... Težina:... Dob:... Ime:... Krdo:... Visina:... Težina:... Dob:... Ime:... Krdo:... Visina:... Težina:... Dob:... Ime krda:... Broj jedinki:... Broj ženki:... Broj mladunaca:... Važan korak pri planiranju istraživanja, prije prikupljanja podataka, je identifikacija entiteta i karakteristika kojeg želimo kasnije modelirati unutar računalnog okruženja

Stvarni svijet sastoji se od entiteta koji mogu biti u prostoru kontinuirani ili diskontinuirani: Kontinuirana polja Entiteti za koje se u bilo kojem dijelu prostora može odrediti vrijednost i po prirodi su kontinuirani Npr. temperatura, pritisak, nadmorska visina terena Za entitete koji su prostorno kontinuirani, prostor često moramo podjeliti set diskretnih umjetno određenih prostornih objekata (bilo pravilnog ili nepravilnog oblika) Diskretni entiteti Entiteti koji se jasno razaznaju i imaju definirane granice Npr. rasjedi, rudna tijela, Diskretne prostorne entitete iz stvarnog svijeta možemo tretirati kao prirodne prostorne objekte (najčešće nepravilnog oblika) unutar modela podataka 12

Nadmorska visina Stratigrafske jedinice U literaturi susreće se i malo drugačija podjela: Kontinuirana polja Diskretna polja Diskretni entiteti Rasjedi Izvor: Huisman & Rolf, 2009 13

Prostorni objekti mogu se podjeliti i na temelju broja dimenzija kojim su definirani: Točka 0 dimenzija Linija 1 dimenzije Površina 2 dimenzije Reljef 2.5 dimenzije Volumen 3 dimenzije +Vrijeme 4D * Treba razlikovati 3D prikaz podataka od istinskih 3D podataka! 14

Stvarni svijet Digitalni model Struktura podataka Kod Izvor: P. Bolstad 15

MODEL PODATAKA (Data model) u GIS-u predstavlja logičnu organizaciju podataka kojom se digitalno reprezentiraju entiteti iz stvarnog svijeta i njihova svojstva Može reprezentirati i odnose između pojedinih objekata (npr. povezanost, blizina, dodirnost) Izbor vrste modela podataka ovisi će prvenstveno: sa kakvim izvornim podacima/mjerenjima raspolažemo kakve manipulacije na podacima će biti potrebne 16

Dvije su osnovne vrste modela podataka: Vektorski model Raster model Vektor i raster modeli se razlikuju prema tome kako predstavljaju prostor, te prema tipu prostornih objekata koje koriste Raster opisuje prostorne podatke direktno, dok vektorski model bilježi rubove objekata i koristi oznake preko kojih ih povezuje sa njihovim atributima (koji su zabilježeni u posebnim tablicama) 17

Vektorski modeli Prikaz geografskih elemenata pomoću apstraktnih prostornih objekata: Točka Linija Poligon Pogodan za prikazivanje jasno izraženih (diskretnih) geografskih elemenata 18

19

Tipična struktura vektorskih podataka: Svaka točka je određena parom koordinata X, Y Linija je određena nizom (string) koordinata X 1 Y 1, X 2 Y 2,...X n Y n Poligon je određen linijom koja čini zatvoreni krug (loop) X 1 Y 1, X 2 Y 2,...X 1 Y 1 20

Vektorski model koristi oznake preko kojih povezuje objekte sa njihovim atributima (koji su zabilježeni u posebnim tablicama) 21

Neke prednosti vektorskog modela: Vektorski podaci omogućuju složene prostorne analize (npr. izračunavanje nakraće rute) Vektorske objekte je moguće lako povećavati i smanjivati, te transformirati u različite projekcije Vektorske objekte je lakše uređivati i mjenjati, dok je rastersku sliku potrebno čitavu reproducirati da bi se unjela promjena (npr. novosagrađena cesta) Veličina vektorskih datoteka je u pravilu manja od rasterskih Vektorski modeli su pogodni za izradu karata. Točke (simboli), linije i poligone koje nalazimo na kartama je teško prikazati detaljno pomoću rastera bez da se koriste vrlo sitni pikseli 22

Rasterski model Prikaz pomoću pravilne mreže čelija Svaka čelija predstavlja određenu površinu na zemlji Veličina čelije ovisi on rezoluciji Svakoj čeliji je pridodan neki atribut, npr.: Nadmorska visina Temperatura Koncentracija zagađivala Reflektancija Dobri za prikazivanje postupnih promjena atributa (gradijenata), kontinuiranih polja 23

Čelije su konstantne veličine, kvadratnog oblika (postoje i podjele/teselacije prostora sa nepravilnim poljima) Položaj pojedine čelije je definiran brojevima stupca i retka. Koordinate nisu zabilježene za svaku čeliju posebno Geografski podaci o rasteru najčešće se sastoje od: Koordinatnog sustava Referentne koordinate u prostoru (najčešće gornji ili donji ljevi kut rastera) Veličine čelije Broja stupaca i redaka Sa ovim setom podataka može se naći položaj bilo koje specifične čelije Osnovna struktura rasterskih podataka jednostavno izražava vrijednosti atributa pojedinih čelija u obliku niza brojeva 24

REZOLUCIJA rastera je definirana veličinom jedne čelije koja predstavlja određenu površinu na površini zemlje Veća rezolucija znači manja veličina piksela, tj. veći broj piksela po jedinici površine...bolja razlučivost 73 72 Kako se mjenja ukupna površina područja na rasteru označenog bojom? (područje je definirano vektorskim poligonom čije se karakteristike ne mjenjaju sa rezolucijum) 80 25

Rezolucija na ove dvije slike je identična, ali se razlikuju po mjerilu Ovdje je mjerilo isto, međutim rezolucija dviju slika je različita 26

Neke prednosti rasterskog modela: Svaki raster, poput sloja podataka bilježi vrijednosti drugačijeg atributa Rasterski modeli omogućuju jednostavno preklapanje prostornih podataka različitog tipa (različitih atributa) 27

Podaci u rasterskom obliku su pogodni za prikazivanje ali i izračunavanje gradijenata, npr. nagiba padina 28

Primjeri rasterskih podataka: Satelitske snimke 29

Avio snimke, ortofoto 30

Digitalni modeli reljefa (DEM) Zagreb 31

Skenirane karte (topografske, geološke) Državna geodetska uprava (DGU) Hrvatski geološki institut 32

VEKTOR RASTER Preciznost položaja Može biti precizna Određena veličinom čelije Preciznost atributa Analitičke sposobnosti Loša za kontinuirane podatke Dobro za prostorne analize, analize dodirnosti, površine, oblika. Većina analiza ograničeno je na preklapanja. Sporije preklapanje podataka. Dobra za kontinuirane podatke Teže prostorne analize, dobro za modeliranje kontinuiranih varijabli. Brzo preklapanje podataka. Struktura podataka Često kompleksna Često jednostavna Potreba prostora za pohranu Relativno mala Često velika Konverzija koordinata Često dobro podržano Često složeno, sporo Analiza mreža Jednostavno Često složeno Kvaliteta output-a Vrlo dobra Dobra do loša Česti formati Shapefile (.shp), KML, Autocad DXF (.dxf) GeoTIFF (.tif), Esri grid, MrSID

POLIGONSKI MESH npr. TIN (Triangulated Irregular Network) Struktura podataka pogodna za digitalne modele reljefa Izvor: ESRI 34

QUADTREE Prostor je podjeljen slično kao kod rastera ali su čelije različite veličine Ima karakterističnu strukturu podataka Izvor: Huisman & Rolf, 2009 35

VOXEL Podjela 3D prostora u kubične čelije Izvor: ESRI, EartVision, Petrel 36

Osnovni koraci uspješne GIS analize 1. Odredi razmjer, geografsko područje interesa 2. Definiraj rezoluciju ( veličinu zrna ) najmanji element koji želim identificirati 3. Odaberi najprimjereniji model podataka 4. Odredi koordinatni sustav 5. Pronađi postojeće prostorne podatke 6. Razradi digitalnu bazu podataka 7. Dokumentiraj bazu podataka (porijeklo, kvaliteta podataka) 8. Izradi analizu 9. Prezentiraj rezultate 10. Ažuriraj bazu podataka 37