ÉRETTSÉGI VIZSGA 2019. május 3. HORVÁT NEMZETISÉGI NYELV ÉS IRODALOM KÖZÉPSZINTŰ ÍRÁSBELI VIZSGA 2019. május 3. 8:00 I. Szövegértés és érvelés vagy gyakorlati szövegalkotás Időtartam: 90 perc Pótlapok száma Tisztázati Piszkozati EMBERI ERŐFORRÁSOK MINISZTÉRIUMA írásbeli vizsga 1712 I. összetevő
Važne informacije Razumijevanja teksta Svoje odgovore napišite nakon brižnog promišljanja! Svoje misli formulirajte nedvosmisleno i točno! Ukoliko ispravljate, činite to nedvosmisleno! Pripazite na pravopis! Ukoliko ste nesigurni, koristite pravopisni priručnik! Želimo vam puno uspjeha u radu! Stvaranje/sastavljanje teksta Izaberite i riješite jedan A) ili B) zadatak! Ukoliko ipak tijekom rada započnete rješavati i drugi zadatak onda precrtajte prethodni! U svome razlaganju uzmite u obzir kriterije zadanih zadatkom! Hrabro formulirajte svoje samostalno mišljenje, navedite i svoje spoznaje! Svoj tekst brižno uredite, ukoliko ste nesigurni pravopis provjerite pravopisnim priručnikom! Možete pisati i skicu i bilješke, ali pripazite da one budu odvojene od gotovog sastavka! Bilješke možete pisati i u tekst. 1712 írásbeli vizsga, I. összetevő 2 / 12 2019. május 3.
I. Razumijevanja teksta Važne informacije Svoje odgovore napišite nakon brižnog promišljanja! Svoje misli formulirajte nedvosmisleno i točno! Ukoliko ispravljate, činite to nedvosmisleno! Pripazite na pravopis! Ukoliko ste nesigurni koristite pravopisni priručnik! Želimo vam puno uspjeha u radu! Pročitajte sljedeći tekst i odgovorite na pitanja! Četvrta knjiga Povijesti hrvatskoga jezika pretposljednji je dio projekta Povijest hrvatskoga jezika što ga vodi akademik Radoslav Katičić. Ovu su knjigu uredili: glavni urednik Ante Bičanić te urednici Josip Lisac, Ivo Pranjković i Marko Samardžija. Knjiga obuhvaća 758 stranica enciklopedijskoga formata. U njoj je, uz Predgovor, u 15 poglavlja obuhvaćeno mnoštvo podataka i novih spoznaja o hrvatskom jeziku kao jeziku hrvatske književnosti, novina i časopisa 19. st. Novina je u prikazu razdoblja pažnja poklonjena znanstvenom funkcionalnom stilu te sustavna obrada onomastičke* sastavnice. Tekstovi su u svakom je poglavlju popraćeni obiljem literature, a po potrebi još dodatno i podrobnim bilješkama, te brojnim preslikama najvažnijih, ponekad teško dostupnih djela i obogaćeni preslikama djela vrsnih slikara onoga doba (Vlaho Bukovac, Celestin Medović, Vjekoslav Karas, Slava Raškaj ). Takav prikaz omogućuje uvide u postignuto, kao i daljnje istraživanje. Autorskim tekstovima ponajboljih jezikoslovnih pera na kraju je pridodana Antologija djela s tekstovima iz 19. st. na kajkavskom, čakavskom i štokavskom narječju čime se oprimjeruje funkcionalna polivalentnost hrvatskoga standardnoga jezika. Slijedi Sažetak na engleskom jeziku o povijesti hrvatskoga jezika u 19. stoljeću te Kazalo imena koja se spominju u knjizi i napokon Životopisi autora priloga. Hrvatskom se jeziku 19. st. očituje istovremenost dvaju različitih tijekova standardizacije (u kajkavskoj i štokavskoj stilizaciji), vrijeme različitih koncepcija o izboru osnovice hrvatskoga standardnoga jezika, ali i vrijeme završne standardizacije i kodifikacije hrvatskoga jezika te raznih filoloških škola, odabira između nekoliko slovopisnih (grafijskih) rješenja. Sve to zbivalo se u političkom okružju nesklonu afirmaciji hrvatskoga jezika kao samobitnoga standardnoga jezika. Latinski jezik dominirao je u javnome životu: saboru, pravosuđu, školstvu, njemački na Vojnoj granici, nastoji se uvesti i mađarski, kako u prvom prilogu Hrvatski jezik od početka 19. stoljeća do narodnoga preporoda, akribično opisujući povijesne i političke prilike, dokumente, aktere i njihova bitna djela koja su pridonijela standardizaciji hrvatskoga jezika, navodi Marko Samardžija. On je u svoju analizu uključio i gradišćanskohrvatsku sastavnicu. U prilogu Radoslava Katičića Hrvatski jezik od narodnoga preporoda do kraja 19. stoljeća riječ je o hrvatskom jeziku u vrijeme narodnoga preporoda, jeziku pokrivenom nazivom ilirski, o traženju prikladnih slovopisnih rješenja i analizi ključnih djela koja su pridonijela nadvladavanju regionalnih razlika te prevladavanju nerazmjera između jezičnoga žara i kompetencije u vladanju jezikom koji se želi preporađati. Druga polovica 19. stoljeća počela je intenzivnom skrbi za hrvatski jezik, posebice u nastavi, što je prekinuto odredbom apsolutističkih vlasti o njemačkom jeziku kao nastavnom jeziku. Snaženju pozicija hrvatskoga jezika pridonosilo je učenje latinskoga jezika, a slabile su ga međusobne borbe ondašnjih filoloških škola i potkraj stoljeća dominacija škole hrvatskih vukovaca koja je uvela skrajnji štokavski purizam i odbijala izgradnju standardnoga jezika koja je ostvarena od narodnog preporoda do pred kraj 19. stoljeća. 1712 írásbeli vizsga, I. összetevő 3 / 12 2019. május 3.
[ ] Kajkavski hrvatski književni jezik u 19. stoljeću predmet je analize Barbare Štebih Golub. Iz njezine je analize razvidno da je kajkavsko narječje i na njemu ostvaren književni jezik mogao biti ravnopravan takmac za izbor osnovice standardnoga jezika. O tome svjedoče književna produkcija, plodna leksikografska tradicija, obilje gramatičkih priručnika, pravopisi pretežno fonološki s etimološkim elementima, mnoštvo popularnoznanstvenih djela i prijevoda kojima se dokazivala funkcionalna polivalentnost kajkavskoga književnog jezika. Stoga razlog za izbor drugoga narječja nije u nerazvijenosti kajkavštine i njezinoj možebitnoj neprikladnosti za standardni jezik, nego taj izbor ovisi ponajprije o jezičnopolitičkoj odluci iliraca vođenih željom da se oko jezika temeljenog na najproširenijem hrvatskom narječju ujedine svi govornici hrvatskoga jezika. [ ] Hrvatski leksik i leksikografija u 19. stoljeću poglavlje je koje je iscrpno obradio Marko Samardžija. Prateći razvoj leksikografije u Hrvata, autor zaključuje da se ona od svojih početaka u 16. stoljeću postojano obogaćivala i jezično i leksikografski važnim djelima bilo u samostalnim, bilo u aneksnim rječnicima. Do četrdesetih godina 19. stoljeća jaka je veza s XVIII. stoljećem glede koncepcije. Od četrdesetih godina može se govoriti o suvremenoj leksikografiji, i to ponajprije o dvojezičnoj i terminološkoj. [ ] O Hrvatskim imenima u 19. stoljeću piše Anđela Frančić. Onomastička sastavnica hrvatskoga jezika devetnaestoga stoljeća time je prvi put sustavno istražena. Stariji su leksikografi unosili, doduše nesustavno, u svoje rječnike i imena (primjerice Jakov Mikalja uglavnom toponime; Pavao Ritter Vitezović antroponime). Na početku 19. stoljeća dominiraju svetačka osobna imena uz manji broj narodnih osobnih imena. Primjećuje se i davanje više osobnih imena jednoj osobi. Pri stupanju u crkvene redove praksa je da se krsno ime zamjenjuje redovničkim, pa tako i neke pisce znamo po njihovu redovničkom imenu (Grga Martić). Primjećuje se ponegdje desufiksacija prezimena (Čaleta Čaletović), depatronimizacija patronimijskih prezimena (Dean Deanović). Neka prezimena otkrivaju doseljenike, npr.: Fiorentini, Kleinhaus, a neka su prilagođena hrvatskom jeziku, primjerice: Šoštar, Tišljar, Soldat. U vrijeme narodnoga preporoda stvaraju se hrvatska imena pogodna da budu i krsna imena, primjerice: Fridrik Miroslav; Ignacije Vatroslav, Ognjoslav; Emerik Mirko; Gotfrid Bogomir. Pohrvaćuju se i prezimena: Kramberger Gorjanović, Veber Tkalčević Nahočad dobiva izmišljena imena i prezimena: Manda Mandović, Prospero Prosperić. Od gramatičkih priručnika o imenima ima podataka u Starčevićevoj Ričoslovici. Akademijin rječnik sadržava oko 30 posto imena, ali ih nasilno novoštokavizira, primjerice Bilopavlović Bjelopavlović; Črnomerec Crnomjerac; Delnice Dionice. Hodonimi, čini se prvi put uvedeni u opis, nastali po pučkim nazivima ulica i trgova (Opatovina, Ilica, Visoka ulica) zadržavaju se i u službenim dokumentima. Oni nastali po kakvoj djelatnosti u njima uglavnom mijenjaju imena: Bolnička ulica Gajeva ulica; Vrtlarska Palmotićeva [ ] Zaključimo: Hrvatskoj znanstvenoj i kulturnoj javnosti te svima koji se zanimaju za hrvatski jezik i njegovu povijest ovom se knjigom daju relevantni, vjerodostojni i provjerljivi podaci o standardizacijskim procesima u hrvatskom književnom jeziku, njegovoj uporabnoj raslojenosti i doraslosti da raznovrsne sadržaje izrazi vlastitim jezičnim sredstvima. Tijek standardizacije hrvatskoga jezika u 19. stoljeću pokazuje izrazito dinamičan razvoj jezične teorije i prakse. S jedne strane očit je i svojevrsni purizam, a s druge strane otvorenost novim idejama i izrazima, što se ogleda u plodnosti funkcionalnih stilova od kojih se neki u ovoj knjizi prvi put prikazuju. Knjiga može biti izvrstan promicatelj hrvatskoga jezika i kulture u zemlji i inozemstvu te dragocjen svjedok povijesne ukorijenjenosti hrvatskoga jezika u svojim narječjima i djelima. 1712 írásbeli vizsga, I. összetevő 4 / 12 2019. május 3.
*onomastika: znanost koja se bavi proučavanjem vlastitih imena **akribičnost: brižljivost, savjesnost, temeljitost dr. sc. Marija Znika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (hwww.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/izdano-jos-jedno-dragocjeno-djelo-za-spoznaje-o-hrvatskom-jeziku-u-19- stoljecu) 1. Koja je tema dolje navedenog teksta? 2. Napišite ime i prezime voditelja projekta Povijest hrvatskog jezika! 3. Po čemu znamo da projekt još nije završen? 4. Objasnite pojam preslika! 1712 írásbeli vizsga, I. összetevő 5 / 12 2019. május 3.
5. Prvi odjeljak teksta sadrži osnovne informacije o izdanju. Upisivanjem rednih brojeva sljedeće dijelove opisa izdanja stavite u poredak kako oni slijede po tekstu! Redni broj Antologija djela Sažetak o povijesti jezika na engleskom jeziku Životopisi autora priloga Imena voditelja i urednika projekta Obim izdanja Kazalo imena Predgovor Petnaest poglavlja o hrvatskom jeziku kao jeziku hrvatske književnosti, novina i časopisa 19. st. 8 bodova 6. Oslanjajući se na tekst objasnite pojam ponajboljih jezikoslovnih pera! 2 boda 7. Što je zanimanje V. Bukovca, C. Medovića, V. Karasa i S. Raškaj? 8. Što je sve ometalo/kočilo potvrdu hrvatskog kao samobitnog standardnog jezika u 19. stoljeću? 9. Na temelju teksta navedite istoznačnice sljedećih riječi: 2 boda sudionici: slovopis: afirmacija: snažan, jak, znatan: 4 boda 1712 írásbeli vizsga, I. összetevő 6 / 12 2019. május 3.
10. Jezičnu baštinu koje hrvatske etničke skupine je u svoju analizu uključio M. Samardžija? 11. Koje razdoblje razvitka hrvatskog jezika obuhvaća prilog R. Katičića? 12. Kako su članovi pokreta pod vodstvom Ljudevita Gaja zvali svoj jezik? 13. Što karakterizira drugu polovicu razvoja hrvatskog jezika? 14. Pronađite u tekstu sinonim riječi jačati (jačanju)! 2 boda 15. U tekstu se na više mjesta spominje jedan izumrli jezik, predak svih današnjih romanskih jezika. Koji je to jezik? 16. Objasnite sljedeću tvrdnju jedne od autorice priloga o hrvatskom jeziku! Iz njezine je analize razvidno da je kajkavsko narječje i na njemu ostvaren književni jezik mogao biti ravnopravan takmac za izbor osnovice standardnoga jezika. 3 boda 1712 írásbeli vizsga, I. összetevő 7 / 12 2019. május 3.
17. Koji su razlozi neprihvaćanja kajkavskog narječja kao osnovice standardnog hrvatskog književnog jezika? 3 boda 18. Kako definira jedan od autora Povijesti hrvatskog jezika početke suvremene hrvatske leksikografije? 19. Kakva su imena i prezimena dobivala napuštena/nađena djeca? 20. Koja osobna imena pretežu na početku 19. stoljeća? 21. Kojim su postupkom stvarana prezimena Tkalčević i Gorjanović? 22. Objasnite svojim riječima sljedeću rečenicu teksta: Knjiga može biti izvrstan promicatelj hrvatskoga jezika i kulture u zemlji i inozemstvu te dragocjen svjedok povijesne ukorijenjenosti hrvatskoga jezika u svojim narječjima i djelima. 2 boda Ukupno: 40 bodova 1712 írásbeli vizsga, I. összetevő 8 / 12 2019. május 3.
II. Stvaranje/sastavljanje teksta Argumentiranje ili stvaranje praktične vrste teksta A) Silvije Strahimir Kranjčević u svojoj pjesmi»eli! Eli! Lamâ azâvtani?!«govori o Kristu kao napuštenome patniku čija je žrtva uzaludna. Jedan od glavnih likova romana svjetske književnosti (A. Camus: Kuga) zauzima stav protiv herojstva, borbe za ideje i ideale jer one imaju za posljedicu patnju i smrt. Nasuprot tome je gore navedeni stav Vlade Gotovca koji misli da je herojstvo najveći pokretač promjena. Iznesite svoje stavove o navedenom problemu u tekstu od 120-200 riječi u kojem ćete navesti svojih 3-5 argumenata za ili protiv! Poslužite se i primjerima iz hrvatske književnosti! Badava tamjan mnogi i ponosni oltari, Badava alem gori na kruni i tiari! Ah, Golgota je pusta, i vjetrić tamo tajni Tek cvili: 'Eli! Eli! lamâ azâvtani? S. S. Kranjčević: Eli! Eli! Lamâ azâvtani?! Pobuna se mjeri količinom tvari: što više tvari, to više veličine! Herojstvo je najveća mijena tvari [ ] Vlado Gotovac: Dnevnik 1971. B) Prijedlog za dodjelu naslova Najbolji učenik škole Pretpostavimo da na prijedlog učenika Nastavnički zbor vaše škole svake godine bira najboljeg učenika škole koji taj laskavi naslov ima pravo koristiti cijele godine. Predložite nekoga za to priznanje za koga mislite da je zaslužio taj naslov! Podnesite prijedlog Nastavničkom zboru za dodjelu tog priznanja u kojem ćete detaljno opisati i obrazložiti djelatnost tog učenika! Obratite pozornost i na formalne elemente prijedloga! Vaš sastavak mora imati od 120-200 riječi. 1712 írásbeli vizsga, I. összetevő 9 / 12 2019. május 3.
1712 írásbeli vizsga, I. összetevő 10 / 12 2019. május 3.
Ukupno: 10 bodova 1712 írásbeli vizsga, I. összetevő 11 / 12 2019. május 3.
pontszám maximális elért Szövegértés 40 Szövegalkotási feladat: Érvelés vagy gyakorlati szövegalkotás 10 Vizsgapont összesen 50 dátum javító tanár Szövegértés Szövegalkotási feladat: Érvelés vagy gyakorlati szövegalkotás pontszáma egész számra kerekítve programba elért beírt dátum dátum javító tanár jegyző Megjegyzések: 1. Ha a vizsgázó a II. írásbeli összetevő megoldását elkezdte, akkor ez a táblázat és az aláírási rész üresen marad! 2. Ha a vizsga az I. összetevő teljesítése közben megszakad, illetve nem folytatódik a II. összetevővel, akkor ez a táblázat és az aláírási rész kitöltendő! 1712 írásbeli vizsga, I. összetevő 12 / 12 2019. május 3.
ÉRETTSÉGI VIZSGA 2019. május 3. HORVÁT NEMZETISÉGI NYELV ÉS IRODALOM KÖZÉPSZINTŰ ÍRÁSBELI VIZSGA 2019. május 3. 8:00 II. Műértelmező szövegalkotás Időtartam: 150 perc Pótlapok száma Tisztázati Piszkozati EMBERI ERŐFORRÁSOK MINISZTÉRIUMA írásbeli vizsga 1712 II. összetevő
Važne informacije Izaberite i riješite jedan (A) ili B) zadatak! Ukoliko ipak tijekom rada započnete rješavati i drugi zadatak onda precrtajte prethodni! U svome razlaganju uzmite u obzir kriterije zadanih zadatkom! Hrabro formulirajte svoje samostalno mišljenje, navedite i svoje spoznaje! Svoj tekst brižno uredite, ukoliko ste nesigurni pravopis provjerite pravopisnim priručnikom! Možete pisati i skicu i bilješke, ali pripazite da one budu odvojene od gotovog sastavka! Bilješke možete pisati i u tekst. (400-800 riječi) 1712 írásbeli vizsga, II. összetevő 2 / 12 2019. május 3.
STVARANJE TEKSTA INTERPRETATIVNE ANALIZE KNJIŽEVNOG DJELA Kajkavska ruža Ona je nekaj od smrti vekše I od življenja i pesme žmekše /Božica Jelušić/ Kajkavska ruža je ne dišeča Nit je cifrana, nit gizdava Kajkavska ruža je vrela misel Bistrička bogica, trnena krunica Soza bogečka, grana horgovana Kmica i svetlost, jutro i nočka Kajkavska je ruža kak jogen žareči Kak rosna sinokoša i vodica ka žeđ gasi Ruža je kajkavska gospa mesečevog dvora Kajkavska je ruža nit sončevoga žara I beteg, i zdravije, i glas gosle I rana zapečena gliboko v srce Slobodu je piti želela čez jezero let Kmetska srca, bokce siromašne, Kruheka kukuruznoga, megle i zime Terpela je navek Neje kralica verčaka gizdavoga Zrasla je na sinokošaj I bila je najlepši divje cvet Kak slobodna misel se zdigla, rano i veselo Da pravicu deli sakom poštenom čoveku Kajkavska ruža, reč vu vencu rodice Živa žar v dušaj kre Mure i Drave S tobom se v tabore išlo, harcuvalo, Na krst, v Ameriku i na sprevod išlo Si sni vu te su prešli Se lubavi i slobode s tobom su rasle Ti si od smrti vekša Od soze, življenja i popevke žmekša A) Predstavite Jolanku Tišler u kontekstu književnosti Hrvata u Mađarskoj! Odredite i obrazložite temeljna obilježja njenog književnog stvaralaštva! Analizirajte gore navedenu pjesmu, definirajte ideju i poruku djela! Svoje tvrdnje potkrijepite navodima iz pjesme! Vaš tekst mora imati od 400-800 riječi. 1712 írásbeli vizsga, II. összetevő 3 / 12 2019. május 3.
B) Analizirajte dolje navedene pjesme! Otkrijte sličnosti i različitosti dviju pjesama! Usporedite formu, stilska izražajna sredstva i ugođaj pjesama! Koja vam se pjesma više svidjela, obrazložite svoj izbor! Vaš tekst mora imati od 400-800 riječi. Jesenje veče Olovne i teške snove snivaju Oblaci nad tamnim gorskim stranama; Monotone sjene rijekom plivaju, Žutom rijekom među golim granama. Iza mokrih njiva magle skrivaju Kućice i toranj; sunce u ranama Mre i motri kako mrke bivaju Vrbe, crneći se crnim vranama. Sve je mračno, hladno; u prvom sutonu Tek se slute ceste, dok ne utonu U daljine slijepe ljudskih nemira. Samo gordi jablan lisijem suhijem Šapće o životu mrakom gluhijem, Kao da je samac usred svemira. (A. G. Matoš) Pejsaž II Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivo Nad svijetlim oblačnim rubom I opet u nebo plivo. I kad sam otvorio prozor, Blještav od kapi kiše, Trznula se je grana I još se lagano njiše. Gledaj - glas mi se javi - Iskrice noći lete... I vidjeh u rosnom grmlju, Gdje blisnuv - ginu i - svijete. Tko mi to kaza? - viknuh, Al grmlje i bašte sniva, Tek mjesec nad svijetlim rubom Naglije hiti i pliva. Zdravstvuj! - i smijeh se pronije. Il prosu se šaka pijeska? Ja ne znam. - Na mokrih stazah Tiha se voda ljeska... (Vladimir Vidrić) 1712 írásbeli vizsga, II. összetevő 4 / 12 2019. május 3.
1712 írásbeli vizsga, II. összetevő 5 / 12 2019. május 3.
1712 írásbeli vizsga, II. összetevő 6 / 12 2019. május 3.
1712 írásbeli vizsga, II. összetevő 7 / 12 2019. május 3.
1712 írásbeli vizsga, II. összetevő 8 / 12 2019. május 3.
II. Műértelmező szövegalkotás pontszám maximális elért Tartalmi minőség 25 Szövegszerkezet 5 Nyelvi Nyelvi igényesség minőség 10 (stílus, nyelvhelyesség) Összesen: 40 1712 írásbeli vizsga, II. összetevő 9 / 12 2019. május 3.
1712 írásbeli vizsga, II. összetevő 10 / 12 2019. május 3.
1712 írásbeli vizsga, II. összetevő 11 / 12 2019. május 3.
I. Szövegértés és érvelés vagy gyakorlati szövegalkotás II. Műértelmező szövegalkotás pontszám maximális elért Szövegértés 40 Érvelés vagy gyakorlati szövegalkotás 10 Tartalmi minőség 25 Nyelvi minőség 15 Helyesírás 8 Íráskép 2 Az írásbeli vizsgarész pontszáma: 100 dátum javító tanár I. Szövegértés és érvelés vagy gyakorlati szövegalkotás II. Műértelmező szövegalkotás Helyesírás Íráskép Szövegértés Érvelés vagy gyakorlati szövegalkotás Tartalmi minőség Nyelvi minőség pontszáma egész számra kerekítve programba elért beírt dátum dátum javító tanár jegyző 1712 írásbeli vizsga, II. összetevő 12 / 12 2019. május 3.