SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

REPUBLIKA HRVATSKA SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Mrij Rvlić, mg. ing. gr. ALELOPATSKO DJELOVANJE NEKIH BILJNIH VRSTA NA RAST I RAZVOJ USJEVA I KOROVA DOKTORSKI RAD Osijek, 2015.

REPUBLIKA HRVATSKA SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Mrij Rvlić, mg. ing. gr. ALELOPATSKO DJELOVANJE NEKIH BILJNIH VRSTA NA RAST I RAZVOJ USJEVA I KOROVA - Doktorski rd - Osijek, 2015.

REPUBLIKA HRVATSKA SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Mrij Rvlić, mg. ing. gr. ALELOPATSKO DJELOVANJE NEKIH BILJNIH VRSTA NA RAST I RAZVOJ USJEVA I KOROVA - Doktorski rd - Mentor: izv. prof. dr. sc. Rent Bličević Povjerenstvo z ocjenu: 1. dr. sc. Siniš Ozimec, izvnredni profesor Poljoprivrednog fkultet u Osijeku, predsjednik 2. dr. sc. Rent Bličević, izvnredn profesoric Poljoprivrednog fkultet u Osijeku, mentor i čln 3. dr. sc. Jnj Horvtić, izvnredn profesoric Odjel z biologiju u Osijeku, čln Osijek, 2015.

REPUBLIKA HRVATSKA SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Mrij Rvlić, mg. ing. gr. ALELOPATSKO DJELOVANJE NEKIH BILJNIH VRSTA NA RAST I RAZVOJ USJEVA I KOROVA - Doktorski rd - Mentor: izv. prof. dr. sc. Rent Bličević Jvn obrn doktorskog rd održn je 4. 12. 2015. godine pred Povjerenstvom z obrnu: 1. dr. sc. Siniš Ozimec, izvnredni profesor Poljoprivrednog fkultet u Osijeku, predsjednik 2. dr. sc. Rent Bličević, izvnredn profesoric Poljoprivrednog fkultet u Osijeku, mentor i čln 3. dr. sc. Jnj Horvtić, izvnredn profesoric Odjel z biologiju u Osijeku, čln Osijek, 2015.

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA Sveučilište Josip Jurj Strossmyer u Osijeku Poljoprivredni fkultet u Osijeku Poslijediplomski doktorski studij: Poljoprivredne znnosti Smjer: Zštit bilj Doktorski rd UDK: 581.6:633+632.5 Znnstveno područje: Biotehničke znnosti Znnstveno polje: Poljoprivred Grn: Fitomedicin Aleloptsko djelovnje nekih biljnih vrst n rst i rzvoj usjev i korov Mrij Rvlić, mg. ing. gr. Rd je izrđen n Poljoprivrednom fkultetu Sveučilišt Josip Jurj Strossmyer u Osijeku Mentor: Izv. prof. dr. sc. Rent Bličević Cilj rd bio je utvrditi leloptski utjecj korovnih vrst n rst i rzvoj usjev, te mogućnost primjene romtičnih i ljekovitih biljk u suzbijnju korov. Ispitn je utjecj biljne mse i sjemen korovnih vrst: poljski osjk (Cirsium rvense), poljski mk (Ppver rhoes), bezmirisn kmilic (Tripleurospermum inodorum), oštrodlkvi šćir (Amrnthus retroflexus), crn pomoćnic (Solnum nigrum) i divlji sirk (Sorghum hlepense) n pšenicu, ječm, mrkvu, soju i uljnu bundevu. Djelovnje ljupčc (Levisticum officinle), bosiljk (Ocimum bsilicum), prve kmilice (Mtricri chmomill), mtičnjk (Meliss officinlis), crnog sljez (Mlv sylvestris) i velikog rosops (Chelidonium mjus) utvrđeno je n rst i rzvoj korovnih vrst Teofrstov mrčnjk (Abutilon theophrsti), oštrodlkvi šćir, strjeličst grbic (Lepidium drb), crn pomoćnic, divlji sirk i bezmirisn kmilic. Aleloptski utjecj ovisio je o korovnoj vrsti, usjevu, koncentrciji odnosno dozi, biljnom dijelu te stnju biljne mse. U prosjeku su ekstrkti od svih vrst, osim divljeg sirk, smnjili klijvost z više od 20,0%, rst klijnc do 41,2% u Petrijevim zdjelicm. Vodeni ekstrkti primijenjeni u posude s tlom smnjili su nicnje i rst usjev i do 65%. Inkorporcij biljnih osttk korov u posude s tlom smnjil je nicnje usjev i do 65,3%. Zjedničko klijnje sjemen usjev i korov ko i korijenovi eksudti nisu pokzli znčjn utjecj n klijvost usjev. Aleloptski utjecj romtičnog i ljekovitog bilj tkođer je ovisio o biljnoj vrsti i korovu, koncentrciji i dozi te stnju biljne mse. Pri zjedničkom klijnju sjemen zbilježen je negtivn utjecj n klijnje i do 90,0%. Zjedničko klijnje sjemen u posudm s tlom slbije je djelovlo n korove. Vodeni ekstrkti od svježe i suhe mse smnjili su klijvost i rst korov i do 100%. Biljni osttci smnjili su nicnje korovnih vrst i do 60,0% te negtivno utjecli n rst klijnc. Broj strnic: 147 Broj slik: 50 Broj tblic: 71 Broj literturnih nvod: 163 Jezik izvornik: hrvtski Ključne riječi: leloptij, korovi, usjevi, vodeni ekstrkti, biljni osttci, zjedničko klijnje, eksudti Dtum obrne: 4. prosinc 2015. Povjerenstvo z obrnu: 1. izv. prof. dr. sc. Siniš Ozimec predsjednik 2. izv. prof. dr. sc. Rent Bličević mentor i čln 3. izv. prof. dr. sc. Jnj Horvtić čln Rd je pohrnjen u: Ncionln i sveučilišn knjižnic u Zgrebu, Sveučilište Josip Jurj Strossmyer u Osijeku, Sveučilište u Zgrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu

BASIC DOCUMENTATION CARD University of Josip Jurj Strossmyer in Osijek Fculty of Agriculture in Osijek Postgrdute study: Agriculturl sciences Course: Plnt Protection PhD thesis UDK: 581.6:633+632.5 Scientific Are: Biotechnicl Sciences Scientific Field: Agriculture Brnch: Phytomedicine Allelopthic effects of some plnt species on growth nd development of crops nd weeds Mrij Rvlić, MEngSc Thesis performed t Fculty of Agriculture in Osijek, University of Josip Jurj Strossmyer in Osijek Supervisor: PhD Rent Bličević, Associte Professor The im of the study ws to determine the llelopthic effect of weeds on crop growth nd development, nd the possibility of pplying romtic nd medicinl plnts in weed control. The effects of biomss nd seeds of weed species creeping thistle (Cirsium rvense), field poppy (Ppver rhoes), scentless myweed (Tripleurospermum inodorum), redroot pigweed (Amrnthus retroflexus), blck nightshde (Solnum nigrum) nd johnsongrss (Sorghum hlepense) on whet, brley, crrot, soyben nd oil pumpkin ws exmined. The effect of lovge (Levisticum officinle), bsil (Ocimum bsilicum), chmomile (Mtricri chmomill), lemon blm (Meliss officinlis), common mllow (Mlv sylvestris) nd greter celndine (Chelidonium mjus) ws evluted on growth nd development of weeds species velvetlef (Abutilon theophrsti), redroot pigweed, hory cress (Lepidium drb), blck nightshde, johnsongrss nd scentless myweed. The llelopthic effect depended on the weed nd crop species, concentrtion or rte, plnt prt nd plnt biomss. On verge, the extrcts from ll weed species, except johnsongrss, reduced the germintion over 20.0% nd growth up to 41.2% in Petri dishes. The wter extrcts pplied in the pots reduced the crop emergence up to 65%. In the pots, the incorportion of weed residues reduced the emergence up to 65.3%. The seed cogermintion nd weed root exudtes showed no significnt effect on crop germintion. The llelopthic effects of romtic nd medicinl plnts depended on the plnt nd weed species, concentrtion nd rte nd plnt biomss. The cogermintion reduced the weed germintion up to 90.0%. In the pots, the seed cogermintion showed lower effect on weeds. The wter extrcts from the fresh nd dry biomss reduced the germintion nd growth of weeds up to 100%. The plnt residues reduced the weed emergence up to 60.0% nd showed negtive effect on the seedling growth. Number of pges: 147 Number of figures: 50 Number of tbles: 71 Number of references: 163 Originl in: crotin Key words: llelopthy, weeds, crops, wter extrcts, plnt residues, cogermintion, exudtes Dte of the thesis defense: 4 th December 2015 Reviewers: 1. PhD Siniš Ozimec, ssocite professor chir 2. PhD Rent Bličević, ssocite professor supervisor nd member 3. PhD Jnj Horvtić, ssocite professor member Thesis deposited in: Ntionl nd University Librry, University of Josip Jurj Strossmyer in Osijek, University of Zgreb; University of Rijek; University of Split

KAZALO 1. UVOD... 1 1.1. Pregled literture... 4 1.2. Cilj istrživnj... 16 2. MATERIJAL I METODE... 17 2.1. Aleloptski utjecj korovnih vrst n usjeve... 17 2.1.1. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u Petrijevim zdjelicm... 19 2.1.2. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u posudm... 20 2.1.3. Utjecj biljnih osttk korov n usjeve... 21 2.1.4. Zjedničko klijnje sjemen korov i usjev u Petrijevim zdjelicm... 21 2.1.5. Utjecj korijenovih eksudt korov n usjeve... 22 2.2. Aleloptski utjecj romtičnog i ljekovitog bilj n korove... 22 2.2.1. Zjedničko klijnje sjemen romtičnog i ljekovitog bilj i korov u Petrijevim zdjelicm... 24 2.2.2. Zjedničko klijnje sjemen romtičnog i ljekovitog bilj i korov u posudm... 24 2.2.3. Utjecj vodenih ekstrkt romtičnog i ljekovitog bilj n korove... 25 2.2.4. Utjecj biljnih osttk romtičnog i ljekovitog bilj n korove... 25 2.3. Prikupljnje i sttističk obrd podtk... 26 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA... 28 3.1. Aleloptski utjecj korovnih vrst n usjeve... 28 3.1.1. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u Petrijevim zdjelicm... 28 3.1.2. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u posudm... 55 3.1.3. Utjecj biljnih osttk korov n usjeve... 66 3.1.4. Zjedničko klijnje sjemen korov i usjev u Petrijevim zdjelicm... 72 i

3.1.5. Utjecj korijenovih eksudt korov n usjeve... 75 3.2. Aleloptski utjecj romtičnog i ljekovitog bilj n korove... 77 3.2.1 Zjedničko klijnje sjemen romtičnog i ljekovitog bilj i korov u Petrijevim zdjelicm... 77 3.2.2. Zjedničko klijnje sjemen romtičnog i ljekovitog bilj i korov u posudm... 81 3.2.3. Utjecj vodenih ekstrkt romtičnog i ljekovitog bilj n korove... 84 3.2.4. Utjecj biljnih osttk romtičnog i ljekovitog bilj n korove... 99 4. RASPRAVA... 107 5. ZAKLJUČCI... 125 6. LITERATURA... 127 7. SAŽETAK... 139 8. SUMMARY... 141 9. PRILOG... 143 ii

Uvod 1. UVOD Aleloptij predstvlj biološki fenomen koji je definirn ko direktni ili indirektni, pozitivni ili negtivni utjecj jedne biljke, gljive ili mikroorgnizm n drugu biljku putem kemijskih supstnci (lelokemiklij) koje izlučuju u okoliš (Rice, 1984.). Alelokemiklije su uglvnom sekundrni metboliti ili njihovi produkti koji nemju veliku ulogu u primrnom metbolizmu esencijlnom z preživljvnje biljk (Swin, 1977.), ko što su rzličiti fenolni spojevi, flvonoidi, lkloidi, tnini, sterodi i brojne orgnske kiseline (Ozctlbs i Brumfield, 2010., Li i sur., 2010.). Alelokemiklije su prisutne skoro u svim biljkm i njihovim biljnim tkivim: korijenu, stbljici, listovim, kori, pupovim, cvjetovim, polenu, plodovim i sjemenu (Putnm i Tng, 1986., Alm i sur., 2001.), te se pod određenim uvjetim oslobđju u okoliš u količinm koje djeluju n susjedne biljke (Weston, 1996.). Oslobđnje lelokemiklij u okoliš moguće je n četiri rzličit nčin: voltizcijom, odnosno u obliku plinov, ispirnjem iz svježih ili suhih biljnih orgn, dekompozicijom, odnosno rzlgnjem biljnih osttk te izlučivnjem putem korijen (Whittker i Feeny, 1971., Sisodi i Siddiqui, 2010.). Utjecj lelokemiklij ovisi o biljci donoru koj proizvodi lelokemiklije, te ciljnoj biljci, odnosno biljci primtelju n koju lelokemiklije djeluju (Soltys i sur., 2013.). Vidljivi učinci lelokemiklij n rst i rzvoj biljk uključuju inhibiciju ili usporenost klijnj, gubitk vigor sjemen, smnjenje duljine korijen, nekroz korijen, nedosttk korijenovih dlčic, promjen boje, povećn broj bočnog korijenj, smnjenje duljine izdnk, smnjenje kumulcije suhe mse, smnjenje reproduktivne sposobnosti, te elongcij korijen i izdnk (Rice, 1974., Xun i sur., 2004., Orzc, 2007.). Aleloptski spojevi utječu n klijvost i rst susjednih biljk jer ometju rzličite fiziološke procese ko što su fotosintez, disnje, dijeljenje stnic te rvnotež hormon i vode u biljci i to uglvnom inhibicijom enzim (Soltys i sur., 2013.). Aleloptij i leloptske interkcije među biljkm imju znčjn utjecj kko u prirodnim ekosustvim u kojim imju ulogu u biljnoj rznolikosti i sukcesiji vrst tko i u uzgoju biljk odnosno poljoprivredi i šumrstvu (Chou, 1999.). U poljoprivrednim sustvim leloptske interkcije odvijju se između korov i usjev, li i između dv usjev i dv korov (Alm i sur., 2001.), stog lelokemiklije utječu n promjenu sstv korovne flore te rst i prinos usjev (Singh i sur., 2001.). Korovi nnose velike štete poljoprivrednim usjevim, s potencijlnim gubitkom prinos koji se procjenjuje n 34,0% (Oerke, 2006.). S usjevim se ntječu z vodu, 1

Uvod prostor, svjetlost i hrniv, te su domćini štetnicim i biljnim ptogenim (Qsem i Foy, 2001.). Korovi n usjeve djeluju i putem leloptije, bilo d proizvode velike količine sekundrnih metbolit koji igrju ulogu u obrni biljke povećvjući njenu kompeticiju (Wink, 1999.), bilo proizvodnjom lelokemiklij koje djeluju inhibitorno n nicnje i rst usjev (Inderjit i Weston, 2003.). Brojne jednogodišnje i višegodišnje korovne vrste, među kojim i invzivne, pokzuju znčjn leloptski utjecj n usjeve ko što su poljski mk (Ppver rhoes L.), bezmirisn kmilic (Tripleurospermum inodorum (L.) C.H. Schultz), poljski osjk (Cirsium rvense (L.) Scop.), poljski slk (Convolvulus rvensis L.), divlji sirk (Sorghum hlepense (L.) Scop.), oštrodlkvi šćir (Amrnthus retroflexus L.), crn pomoćnic (Solnum nigrum L. emend. Miller), bijeli kužnjk (Dtur strmonium L.) (Qsem, 1995., Mrinov-Serfimov, 2010., Rvlić i sur., 2012., Rvlić i sur., 2013., Golubinov i Iliev, 2014., Pcnoski i sur., 2014.). Međutim, velik broj istrživnj obuhvć ispitivnje smo u lbortorijskim uvjetim n umjetnim podlogm te njčešće smo primjenu vodenih ekstrkt. Utvrđivnje detljnih leloptskih osobin pojedinih korov, odnosno ispitivnje njihovih ekstrkt, biljnih osttk, sjemen i korijenovih eksudt n usjeve koje njčešće zkorovljuju, rezultir boljem poznvnju njihove biologije te time i mogućnosti smnjenj negtivnog utjecj onih vrst koje inhibirju uspostvljnje i prinos usjev. Suvremen poljoprivredn proizvodnj u njvećoj se mjeri oslnj n primjenu herbicid ko jednostvne i učinkovite metode u suzbijnju korovnih vrst. No, pretjern i neprviln upotreb kemijskih sredstv dovodi do niz negtivnih posljedic ko što su pojv rezistentnosti korov, pojv rezidu herbicid u hrni, tlu i vodi, odnosno onečišćenje okoliš s štetnim posljedicm z zdrvlje ljudi i životinj (Mcís i sur., 2003., Khliq i sur., 2011.). Jednko tko, u pojedinim sustvim proizvodnje, ko što je ekološk poljoprivred, primjen kemijskih herbicid nije moguć, stog se sve više istržuju rzličite lterntivne i ekološki prihvtljive metode suzbijnj korov, ko što je leloptij. U poljoprivrednim sustvim primjen leloptski ktivnih biljk moguć je n rzličite nčine, primjerice ko postrni usjevi koji pokrivju ili potiskuju korove, mlčirnjem ili inkorporcijom biljnih osttk, ko zelen gnojidb, ko združeni usjev ili u plodoredu, te ko primjen kultivr odnosno genotipov s visokim leloptskim potencijlom (Singh i sur., 2003., Rice, 1995.). Indirektno korovi se mogu suzbiti i primjenom vodenih ekstrkt leloptskih usjev ko prirodnih herbicid (sorgb i 2

Uvod sunfg) ili direktnom primjenom pročišćenih lelokemiklij ili njihovih derivt (sorgoleon, rtemisinin, glukosinolti) (Reigos i sur., 2001., Soltys i sur., 2013.). Među kulturne biljke, odnosno usjeve s visokim leloptskim potencijlom, ubrjju se sirk, sudnsk trv, pšenic, rž, riž, suncokret, heljd, vrste rod Brssic, i koriste se pri suzbijnju korov (Weston, 1996., Weston i Duke, 2003., Dhim i sur., 2006., Soltys i sur., 2013.). Osim žitric i industrijskog bilj, leloptski potencijl posjeduju i brojne romtične i ljekovite vrste (Đikić, 2004., Dhim i sur., 2009., Rvlić i sur., 2014., Petrov i sur., 2015.)ko i druge biljne vrste među kojim i korovi (Kdioǧlu i sur., 2005., Qsem i Foy, 2001., Nekonm i sur., 2014.). Biološk kontrol prihvćen je ko prktičn, sigurn, visoko učinkovit i ekološki prihvtljiv metod suzbijnj, primjenjiv u groekološkim sustvim, bez štetnih posljedic n zdrvlje potrošč i proizvođč (Chrudttn, 2005.). Biološk kontrol korov moguć je primjenom kukc, nemtod, bkterij, gljiv i biljk i njihovih priprvk (bioherbicid, mikoherbicid, leloherbicid). 3

Uvod 1.1. Pregled literture Brojni su čimbenici o kojim ovisi leloptsko djelovnje. Biljne vrste sdrže lelokemiklije koje se rzlikuju po vrsti i koncentrciji (Xun i sur., 2004.b), stog se rzlikuju u svom utjecju, odnosno jedn biljn vrst može rzličito djelovti n druge (Rice, 1984.). Alelokemiklije mogu biti rzličiti spojevi ko što su orgnske kiseline, lkoholi, lktoni, dugolnčne msne kiseline, fenoli, tnini, kinini, steroidi, terpenoidi, kumrini, flvonoidi i cimetn kiselin (Li i sur., 2010.). Niže koncentrcije lelokemiklij u prvilu imju mnji ili stimultivni učink, dok više koncentrcije pokzuju jči leloptski utjecj (Norsworthy, 2003., Dhim i sur., 2009., Singh i sur., 2013., Rvlić i sur., 2014.). Biljni dijelovi rzlikuju se u svom leloptskom potencijlu, njčešće listovi imju njveći inhibitorni učink (Xun i sur., 2004., Tnveer i sur., 2010.). Aleloptski utjecj ovisi o stnju biljne mse odnosno koriste li se svježi ili suhi biljni dijelovi (Mrinov-Serfimov, 2010., Qsem, 2010., Bličević i sur., 2014., Rvlić i sur., 2014.). Fenofz biljke donor isto tko utječe n leloptski potencijl. Klijnci i mlde biljke mogu biti leloptski visoko ktivne (Krup, 1982.). Einhellig i Souz (1992.) nvode d pet dn stri klijnci krmnog sirk izlučuju putem korijen lelokemikliju sorgoleon, Pnsiuk i sur. (1986.) nvode d mldi klijnci sirk djeluju negtivno n brojne korovne vrste. Prem Singh i sur. (2013.) ekstrkti od biljk u rnijim stdijim rst i rzvoj odnosno vegettivnim fzm imju veći fitotoksični učink. Slično nvodi i Đikić i sur. (2008.) prem kojim su ekstrkti heljde pripremljeni od biljk u fenofzi cvtnje pokzli jči negtivni utjecj n klijvost i rst korov od ekstrkt pripremljenih od biljk u fenofzi nkon cvtnje. Djelovnje lelokemiklij ovisi o nčinu njihove ekstrkcije odnosno oslobđnj te nčinu primjene (filter ppir, tlo, prije ili poslije nicnj) (Norsworthy, 2003., Nekonm i sur., 2014., Nikolić, 2015.). Alelokemiklije imju rzličite mehnizme djelovnj, p mogu inhibirti fotosintezu u fotosustvu II, prekidti disnje i sintezu ATP-, djelovti n depolrizciju membrn i povećnje njihove propusnosti, utjecti n prekid normlnih metboličkih ktivnosti primjerice metbolizm hormon i ekspresiju gen (Weir i sur., 2004., Inderjit i Duke, 2003.). 4

Uvod Korovne vrste djeluju njčešće negtivno n usjeve, leloptski potencijl mogu imti svi biljni dijelovi. Njčešć su istrživnj leloptskog utjecj vodenih ekstrkt, posebice n umjetnim podlogm ko što je filter ppir. Prem Rvlić i sur. (2013.) ekstrkti od svježih i suhih biljnih dijelov poljskog osjk imju znčjn utjecj n klijvost i rst pšenice i ječm, njveći leloptski utjecj pokzli su listovi. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt priljepče (Glium prine L.) i bezmirisne kmilice n ozimu rž i tritikle ispitivli su Kwiecińsk-Poppe i sur. (2011.). Vodeni ekstrkti od svježe i suhe ndzemne mse u koncentrcijm 2, 4 i 8% pokzli su rzličit utjecj n klijvost i rst klijnc. Njviše koncentrcije svježih i suhih ekstrkt broćike smnjile su klijvost usjev 57,1% odnosno do 85,7%, ekstrkti bezmirisne kmilice do 69,1% odnosno 62,5%. Negtivn utjecj poljskog mk (Ppver rhoes L.) i bezmirisne kmilice n pšenicu i ječm zbilježili su Rvlić i sur. (2012.). Klijvost pšenice u prosjeku je smnjen z 70,5%, dok su ekstrkti list bezmirisne kmilice imli njveći inhibitorni utjecj n duljinu korijen pšenice koj je smnjen z 93,0%. Klijvost ječm smnjen je u prosjeku z 53,6% s ekstrktim bezmirisne kmilice odnosno z 43,6% s ekstrktim poljskog mk. Edrisi i Frhbkhsh (2011.) ispitivli su utjecj vodenih ekstrkt od biljnih dijelov korovnih vrst sjjnog ornj (Sisymbrium irio L.) i sofijinog ornj (Descurini sophi (L.) Webb ex Prntl) n rst klijnc ječm. Rezultti su pokzli d vodeni ekstrkti vrste sjjnog ornj imju veći negtivni leloptski potencijl n klijvost i rst ječm. Ekstrkti listov obje korovne vrste pokzli su veću inhibiciju od ekstrkt stbljike i korijen n duljinu klijnc i njihovu svježu i suhu msu. Vodeni ekstrkti od suhe mse koštn (Echinochlo crus-glli (L.) PB.) negtivno djeluju n klijvost i rst klijnc pšenice (Abbs i sur., 2014.). Prem Sbh i Ali (2010.) vodeni ekstrkti od suhe mse list crne pomoćnice smnjili su duljinu klijnc sjjnog ornj i zeljstog ostk (Sonchus olerceus L.), dok je pšenic pokzl njmnju osjetljivost. Utjecj kiseličstog dvornik (Polygonum lpthifolium L.) n klijvost i rst klijnc dv kultivr soje ispitivli su Treber i sur. (2015.). Ekstrkti list i stbljike u prosjeku nisu imli znčjn utjecj n klijvost, no zbilježen je pozitivn i negtivn utjecj n duljinu klijnc i svježu msu soje. 5

Uvod Aleloptski utjecj od svježih i suhih ekstrkt korovnih vrst oštrodlkvog šćir, bijele lobode, crne pomoćnice i kndske hudoljetice (Conyz cndensis (L.) Cronquist) u koncentrcijm od 1, 5 i 10% n klijvost i rst soje ispitivo je Mrinov-Serfimov (2010.). Potpun inhibicij klijvosti soje zbilježen je pri primjeni ekstrkt od svježe mse bijele lobode u njvišoj koncentrciji, dok su ostli korovi inhibirli klijvost od 53,1 do 58,2%. Više koncentrcije ekstrkt od suhe ndzemne mse smnjile su klijvost od 58,2 do 100%. Verm i Ro (2006.) ispitivli su leloptski utjecj vodenih ekstrkt korovnih vrst običn zubč (Cynodon dctylon (L.) Pers.), Prthenium hysterophorus L., Agertum conyzoides L. i crne pomoćnice n klijnje i nicnje šest kultivr soje. Klijvost soje bil je snižen primjenom svih ekstrkt, njveći utjecj imli su ekstrkti crne pomoćnice koji su klijvost smnjili od 7,4 do 31,5%. Aleksiev i Mrinov-Serfimov (2008.) tkođer nvode smnjenje klijvosti soje od 41,0 do 78,1% primjenom ekstrkt crne pomoćnice i oštrodlkvog šćir. Aleloptski utjecj ekstrkt od suhe ndzemne mse poljskog osjk, poljskog slk i divljeg sirk n klijvost i rst klijnc gršk, grhorice i lucerne ispitivle su Golubinov i Iliev (2014.). Povećnjem koncentrcije ekstrkt smnjivl se klijvost sjemen usjev. Ekstrkt divljeg sirk u njvišoj koncentrciji smnjio je klijvost lucerne z 100%. Njveći inhibitorni utjecj n duljinu i msu klijnc pokzli su ekstrkti divljeg sirk. Biokemijskom nlizom utvrđen je, ovisno o korovnoj vrsti, rzličit sdržj fenol, tnin cijnogenih glikozid. Ekstrkti od suhe mse oštrodlkvog šćir, crne pomoćnice i divljeg sirk znčjno su smnjili klijvost i rst klijnc luk prem nvodim Bličević i sur. (2015.). Pcnoski i sur. (2014.) nvode d vodeni ekstrkti od korijen i ndzemne mse bijelog kužnjk nisu imli znčjn utjecj n klijvost i duljinu korijen kukuruz, dok je ekstrkt korijen znčjno smnjio duljinu korijen klijnc. S druge strne, zbilježen je negtivn utjecj n klijvost sjemen suncokret u tretmnu s ekstrktom od ndzemne mse kužnjk. Vodeni ekstrkti od suhe ndzemne mse oštrodlkvog šćir i lobode kmenjrke u pokusim Qsem (1995.) smnjili su klijvost i suhu msu klijnc kupus, ptlidžn, pprike i bundeve. Prem Kdioǧlu (2004.) ekstrkti od suhe mse dikice (Xnthium strumrium L.) u koncentrciji od 10% imju inhibitorni utjecj n klijvost luk z 95,3%, bundeve z 10,5%, ječm z 76,5%, i pozitivn utjecj n mrkvu z 26,7%. 6

Uvod Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt n nicnje i rst klijnc u posudm s tlom tkođer je zbilježen, p Mllik i Tesfi (1988.) nvode d su vodeni ekstrkti od suhe ndzemne mse zelenog muhr (Setri viridis (L.) PB.), obične lobode (Chenopodium lbum L.) i ljekovitog ljiljc (Cyperus esculentus L.) u koncentrciji od 1% smnjili nicnje soje z 5,8%, 29,0% i 14,5%, duljinu klijnc u prosjeku z 12,5%. Primjen vodenih ekstrkt od suhe mse mlječike prem Tnveer i sur. (2010.) nem negtivni utjecj n nicnje pšenice, dok im inhibitorni utjecj n nicnje slnutk i leće. Negtivni utjecj utori su zbilježili i n duljinu korijen i izdnk usjev, njveći utjecj imo je ekstrkt list. Kdioǧlu (2004.) nvodi d ekstrkti list i cvijet, odnosno sjemen dikice, primijenjeni u posude s tlom nkon nicnj, povećvju mortlitet kukuruz i ječm smo z 20,0%, odnosno 11,7%. Aleloptski utjecj biljnih osttk brojnih korovnih vrst n usjeve zbilježili su brojni utori. El-Khtib i sur. (2004.) nvode d biljni osttci korijen i ndzemne mse lobode kmenjrke smnjuju površinu list te suhu msu klijnc pšenice. Povećnjem doze od 2 do 10 g osttk n 400 g tl povećvo se i inhibitorni utjecj, osttci ndzemne mse imli su jči utjecj od osttk korijen pri istim dozm. Prem Abbs i sur. (2014.) biljni osttci koštn u dozm u od 2 i 4% (w/w) imju negtivni utjecj n nicnje, duljinu klijnc i ukupnu suhu msu klijnc pšenice. Yrni (2010.) je ispitivo utjecj biljnih osttk korijen, stbljike i list vrst obične zubče i poljskog slk n pšenicu. Negtivni utjecj biljnih osttk zbilježen je n visinu biljk pšenice, površinu list, prinos i msu 1000 zrn pšenice, povećnjem doze povećo se i leloptski utjecj. Visin biljk pšenice snižen je i do 47,3%, dok se smnjenje prinos kretlo od 7,0 do 80,5% u tretmnim s biljnim osttcim obične zubče odnosno od 14,5 do 88,0% s biljnim osttcim poljskog slk. Pozitivni utjecj n visinu biljk i suhu msu klijnc pšenice i ječm zbilježio je Qsem (2010.) u pokusim s svježim biljnim osttcim sjjnog ornj. S povećnjem doze do 160 g po posudi povećo se i pozitivni leloptski utjecj. S druge strne, inkorporcij suhih biljnih osttk djelovl je negtivno n nicnje pšenice, no stimulirl je suhu msu klijnc ob usjev. Aleloptski utjecj biljnih osttk korijen i ndzemne mse poljskog osjk u dozi od 80 g po 1 kg tl n nicnje usjev ispitivli su Horvth i sur. (2005.). Inhibitorni utjecj 7

Uvod ovisio je o biljnoj vrsti i biljnom dijelu te se kreto od 1 do 29,0%. Zbilježen je i pozitivni utjecj n nicnje ispitivnih usjev. Suncokret i kukuruz nisu bili pod utjecjem biljnih osttk, dok su osttci korijen poljskog osjk smnjili klijvost krstvc, pšenice i rjčice z 29,0%, 20,0% i 17,0%. Nicnje krstvc stimulirno je z 17,0% u tretmnim s biljnim osttcim ndzemne mse. Reinhrdt i sur. (1994.). ispitivli su utjecj biljnih osttk bijele lobode u količini od 10 g po kg n nicnje i suhu msu klijnc krstvc, luk, rotkvice, suncokret i rjčice. Nicnje luk i krstvc bilo je pod njvećim negtivnim utjecjem te je smnjeno u prosjeku z 75,0% odnosno 24,5%. Ms klijnc tkođer je smnjen i to kod krstvc z 79,0%, luk z 83,5% i rjčice z 48,5%. Biljni osttci nisu imli utjecj n nicnje sjemen rotkvice i suncokret, dok je ms klijnc rotkvice snižen z sveg 3,0%. Prem Vidotto i sur. (2013.) listovi mbrozije inkorporirni u tlo smnjuju rst rjčice do 50,0%, te duljinu korijen i izdnk slte. Sbh i Ali (2010.) ispitivli su utjecj biljnih osttk crne pomoćnice n nicnje i duljinu klijnc sjjnog ornj, zeljstog ostk, pšenice i luk. Inkorporcij suhih listov pomoćnice u dozi od 2% (w/w) smnjil je znčjno duljinu klijnc i suhu msu ostk z 21,6 i 16,8%, zbilježen je i potpun inhibicij pri većim dozm biljnih osttk (4 i 8%, w/w). Qsem (1995.) je ispitivo utjecj biljnih osttk oštrodlkvog šćir i lobode kmenjrke u dozm od 0, 2, 4, 8, 16 i 32 g n nicnje i suhu msu klijnc kupus, mrkve, cvjetče, krstvc, ptlidžn, pprike, bundeve i rjčice. Povećnjem doze rezidu povećo se i inhibitorni utjecj, p je pri njvećoj dozi u tretmnu s oštrodlkvim šćirom znčjno sniženo nicnje svih ispitivnih usjev, osim pprike. Potpun inhibicij nicnj (100%) zbilježen je kod kupus i krstvc. Osttci lobode kmenjrke znčjno su smnjili nicnje kupus i krstvc, smo su više doze smnjile nicnje mrkve i cvjetče. Biljni osttci tkođer su pokzli negtivno djelovnje n smnjenje suhe ndzemne mse klijnc usjev. Mllik i Tesfi (1988.) ispitivli su utjecj biljnih osttk zelenog muhr, obične lobode i ljekovitog ljiljc u dozi od 0,5% i 1% po posudi (w/w) n nicnje sjemen soje. Niž doz muhr i ljiljc pozitivno je djelovl n nicnje, dok je viš doz ob korov smnjil nicnje soje z 13,2%, odnosno 10,6%. S druge strne, inkorporcij biljnih 8

Uvod osttk lobode smnjil je nicnje soje z 85,2%, odnosno 96,2%, te duljinu korijen i izdnk z 63,0% i 43,1%. Qsem i Foy (2001.) nvode d toksini iz biljnih osttk korovnih vrst puzve pirike (Agropyron repens (L.) PB.), poljskog osjk i divljeg sirk imju negtivni učink n rst grh, soje i lucerne. Kdioǧlu (2004.) nvodi d biljni osttci dikice nemju znčjn utjecj n nicnje pprike, bundeve, mrkve, grh, dok imju blgi pozitivni utjecj n nicnje kukuruz. S druge strne, nicnje usjev bilo je sporije nego u kontrolnom tretmnu. Utjecj biljnih osttk korijen i ndzemne mse bijelog kužnjk n kukuruz i suncokret ispitivli su Pcnoski i sur. (2014.). U tretmnim s osttcim korijen i ndzemne mse nije zbilježen znčjn negtivn utjecj n nicnje, visinu biljk i svježu msu klijnc kukuruz, li je utvrđen inhibitorni utjecj n suncokret. Utjecj zjedničkog klijnj pšenice i sjemen korovnih vrst kovrčve kiselice (Rumex crispus L.), bijelog kužnjk, sjjnog ornj, strjeličste grbice (Lepidium drb L.), neplodne zobi (Aven sterilis L.) i divlje mrkve (Ducus crot L.) ispitivli su Porheidr-Ghfrbi i sur. (2012.). Klijvost sjemen pšenice smnjen je pri klijnju s sjemenom zobi, kiselice i ornj. Sjeme ornj i kužnjk imlo je znčjni inhibitorni utjecj n prosječn broj korijenčić klijnc pšenice, dok je duljin korijen pšenice smnjen znčjno s strjeličstom grbicom i kovrčvom kiselicom. Osim sjemen ornj, sve druge korovne vrste pokzle su inhibitorni učink n duljinu izdnk pšenice, dok je svjež ms klijnc bil inhibirn u svim tretmnim. Sjeme pšenice tkođer je pokzlo pozitivni i negtivni utjecj n klijvost i rst klijnc ispitivnih korov. Hssnnejd i sur. (2013.) ispitivli su interkciju sjemen kukuruz i sjemen bijelog kužnjk i smoniklog pros (Pnicum miliceum L.). Klijvost kukuruz smnjen je pri zjedničkom klijnju s sjemenom obje korovne vrste. Sjeme kužnjk nije imlo utjecj n duljinu korijen i izdnk klijnc, no znčjn inhibitorni učink zbilježen je n svježu msu korijen i izdnk. S druge strne, prisutnost sjemen pros stimulirl je sve ispitivne prmetre. Wrdle i sur. (1991.) ispitivli su utjecj blizine i gustoće sjemen poniknutog stričk (Crduus nutns L.) n klijvost i duljinu klijnc klupčste oštrice (Dctylis glomert L.), engleskog ljulj (Lolium perenne), bijele djeteline (Trifolium repens L.), podzemne djeteline (Trifolium subterrneum L.) i smog stričk n filter ppiru i u tlu. Klijvost engleskog ljulj i stričk bil je znčjno smnjen smo kd je sjeme bilo u 9

Uvod izrvnom doticju s sjemenom stričk, dok povećnje udljenosti s 1 do 10 mm nije utjeclo n klijvost. Rst korijen svih ispitivnih vrst smnjen je ovisno o gustoći sjemen stričk. Već pri gustoći od 20 sjemenki stričk zbilježen je negtivni utjecj, duljin korijen smnjivl se povećnjem gustoće n 50, 100 i 250 sjemenki. Pri njvećoj gustoći duljin korijen klupčste oštrice i bijele djeteline smnjen je z 60,0%, podzemne djeteline z 72,0%. U posudm s tlom, sjeme stričk smnjilo je nicnje i duljinu korijen ispitivnih vrst i pri izrvnom doticju sjemen, i pri udljenosti od 1, 2, 4 i 7 mm. Prem Elmoreu (1980.) sjeme Teofrstovog mrčnjk (Abutilon theophrsti Med.) pri zjedničkom klijnju smnjuje duljinu korijen repe z 17%, li ne i njenu klijvost. Tnveer i sur. (2010.) ispitivli su utjecj tl n kojem su prethodno rsle biljke mlječike suncogled (Euphorbi helioscopi L.) n pšenicu, slnutk i leću. Nicnje svih usjev znčjno je smnjeno z 66,7%, 15,8% i 10%, ko i ukupn suh ms klijnc. Zbilježen je i negtivn utjecj korijenovih eksudt lobode kmenjrke (C. murle L.) (Btish i sur., 2007.) i vrste A. conyzoides n rst i rzvoj klijnc pšenice (Singh i sur., 2003.). Qsem (1995.) nvodi negtivni leloptski utjecj n cvjetču, bundevu i rjčicu pri sjetvi usjev u tlo n kojem su prethodno rsli klijnci oštrodlkvog šćir i lobode kmenjrke. Nicnje usjev nije znčjno smnjeno u tretmnim s eksudtim, dok je suh ms bundeve znčjno snižen u ob tretmn. Prem Sfdr i sur. (2014.) tlo n kojemu su rsle biljke korovne vrste Prthenium hysterophorus L. im inhibitorni utjecj n klijvost i rst kukuruz. Frgsso i sur. (2012.) ispitivli su utjecj korijenovih eksudt divlje zobi (A. ftu L.) n suhu msu korijen i izdnk rzličitih kultivr durum pšenice. Aleloptski utjecj ovisio je o gustoći sjemen pšenice i kultivru, zbilježen je inhibitorni utjecj i do 40%. Suh ms izdnk bil je pod većim negtivnim utjecjem, kultivri su se rzlikovli po svojoj osjetljivosti. HPLC metodom iz korijenovih eksudt izolirne su potencijlne lelokemiklije i to p-kumrinsk kiselin, siringldehid i vnilin. Korijenovi eksudti crne gorušice (Brssic nigr (L.) Koch.) u pokusim Al-Sherif i sur. (2013.) inhibirli su nicnje leksndrijske djeteline i pšenice z 40% odnosno 25%. Autori su tkođer zbilježili i negtivni utjecj n duljinu korijen i klijnc usjev, dok je njihov svjež ms snižen preko 60%. 10

Uvod U pokusu n gru Amini (2013.) je utvrdio d eksudti mle svjetlice (Phlris minor Retz.) djeluju n suhu msu korijen i izdnk ječm i to ovisno o gustoći sjemen i strosti klijnc korov. Rezultti ukzuju n jči inhibitorni utjecj pri većoj gustoći sjemen po posudi, dok je njveće smnjenje zbilježeno kd su klijnci uzgjni 9 i 12 dn. Smnjenje duljine korijen pšenice do 50% zbilježili su Amini i sur. (2009.) s korijenovim eksudtim ljuljk (Lolium rigidum Gudin). Utjecj korijenovih eksudt oštrodlkvog šćir n grh n gru ispitivli su Nmdri i sur. (2012.). Aleloptski utjecj ovisio je o gustoći sjemen šćir te o strosti klijnc odnosno vremenu njihovog rst u gru. Duljin korijen i izdnk klijnc grh smnjivl se znčjno s povećnjem gustoće sjemen korov od 4 do 32 po posudi. Njjči inhibitorni utjecj pokzli su šest dn stri klijnci šćir, dok su klijnci stri 12 dn pokzli znčjno mnji utjecj. Zbilježen je rzličit osjetljivost među tri ispitivn kultivr. Amini i sur. (2012.) tkođer nvode d djelovnje eksudt oštrodlkvog šćir ovisi o gustoći sjemen, p tko 4 sjemenke po posudi nisu imle utjecj, dok su 24 sjemenke po posudi smnjile duljin korijen i izdnk klijnc grh z 23,8% odnosno 13,2%. Primjen usjev i drugih biljk u suzbijnju korov predmet je brojnih istrživnj. Aleloptski utjecj brojnih biljnih vrst, među njim i romtičnog i ljekovitog bilj, proučvn je n klijvost i rst rzličitih korovnih vrst. Zjedničko klijnje sjemen romtičnih i ljekovitih vrst i korovnih vrst, te leloptsko djelovnje smog sjemen, slbije je istrženo. Interkcije između sjemen romtičnih i ljekovitih vrst i korov n klijvost i rst klijnc sitnocvjetne konice (Glinsog prviflor Cv.), livdne broćike (Glium mollugo L.) i običnog koštn istrživl je Đikić (2005.). Većin sjemen biljk nije iml znčjn utjecj n klijvost koštn i broćike, dok je svjež ms klijnc snižen s kimom (Crum crvi L.), koprom (Anethum grveolens L.) i timijnom (Thymus vulgris L.). S druge strne sjeme kim, korijndr (Corindrum stivum L.) i komorč (Foeniculum vulgre Mill.) inhibirlo je klijvost i svježu msu sitnocvjetne konice z preko 50%. Đikić i sur. (2005.b) tkođer su utvrdili znčjn utjecj gore nvedenih vrst n strjeličstu grbicu, poljski osjk, oštrodlkvi šćir, poljski jrmen (Anthemis rvensis L.), priljepču, zeleni muhr i puzvu piriku. Autoric je tkođer istrživl leloptski utjecj drugih romtičnih vrst iz porodice Lmicee. 11

Uvod Rvlić i sur. (2013.) nvode d sjeme korijndr i ljupčc (Levisticum officinle Koch) smnjuje klijvost strjeličste grbice z 22,3% i 27,0%, te duljinu korijen bezmirisne kmilice. S druge strne, sjeme peršin (Petroselinum crispum Mill.) u pokusim Rvlić i sur. (2014.) nije pokzlo znčjn utjecj n klijvost strjeličste grbice, iko je smnjio duljinu izdnk klijnc z 10,2%. Bličević i sur. (2014.) tkođer nisu pri ispitivnju zjedničkog klijnj sjemen neven i strjeličste grbice utvrdili znčjn utjecj n korovnu vrstu. Pnsiuk i sur. (1986.) su pri ispitivnju zjedničkog klijnj sjemen krmnog sirk i sjemen korov n filter ppiru zbilježili negtivn utjecj n duljinu korijen klijnc Teofrstovog mrčnjk i zelenog muhr. Zjedničko klijnje sjemen romtičnih i ljekovitih biljk i korovnih vrst n nicnje, visinu i svježu msu klijnc korovnih vrst strjeličste grbice, običnog koštn i poljskog jrmen ispitivl je Đikić (2004.) u pokusim u posudm. Nicnje i visin klijnc strjeličste grbice smnjeni su u tretmnim s miloduhom (Hyssopus officinlis L.) z 27% i 10,5%, te s kimom z 16,7% i 13,2%. Međutim, ob tretmn znčjno su smnjil svježu msu klijnc z više od 45%. Nicnje i visin koštn smnjen je pri zjedničkom klijnju s korijndrom z 33,1% odnosno 33,6%. S druge strne, svjež ms klijnc snižen je u tretmnim s miloduhom, bosiljkom (Ocimum bsilicum L.), koprom i korijndrom od 23,1 do 70,2%. Tkođer su kim i kopr znčjno smnjili nicnje i svježu msu poljskog jrmen, li nisu utjecli n visinu biljk. Prem Hoffmn i sur. (1996.) zjedničko klijnje sjemen pokrovnih usjev i sjemen korov djeluje negtivno n klijvost i rst korov. Sjeme sirk smnjilo je duljinu korijen Teofrstovog mrčnjk z 33,0%, kod zelenog muhr nicnje z 48,0%, duljinu korijen z 26,0%. Pri zjedničkom klijnju s crvenom djetelinom, duljin korijen i izdnk ržstog ovsik (Bromus seclinus L.) bil je z 29,0% i 35,0% već nego u kontrolnom tretmnu. Pozitivn učink n nicnje i rst korov utori su zbilježili i prilikom zjedničkog klijnj s sjemenom rži. Zjedničko klijnje sjemen usjev i korov prem Šriću i sur. (1992.) ovisi o vrsti usjev i korov. Ispitivni usjevi nisu imli znčjn utjecj n nicnje i visinu oštrodlkvog šćir i mbrozije (Ambrosi rtemisiifoli L.), dok su rž, sirk, heljd i kupus znčjno smnjili visinu bijele lobode (C. lbum L.). Autori tkođer nvode 12

Uvod znčjno smnjenje visine biljk divljeg sirk u tretmnim s zobi, ječmom, pšenicom, konopljom i heljdom. Utjecj vodenih ekstrkt romtičnog i ljekovitog bilj predmet je brojnih istrživnj, posebice vrst iz porodic Astercee, Apicee i Lmicee. Aleloptski potencijl ovisi o biljnoj vrsti, koncentrciji i nčinu ekstrkcije te biljci n koju su ekstrkti primijenjeni. Đikić (1999., 2005.) nvodi d vodeni ekstrkti od svježe mse prve kmilice (Mtricri chmomill L.) smnjuju klijvost oštrodlkvog šćir z 65%, klijvost i svježu msu sitnocvjetne konice, livdne broćike i običnog koštn od 20,0 do 40,0%. Prem Kdioǧlu i sur. (2005.) metnolski ekstrkti prve kmilice pokzuju inhibitorni utjecj n 11 kulturnih biljk, dok prem Demrque i sur. (2012.) esencijln ulj kmilice inhibirju klijvost i rst slte. Vodeni ekstrkti od svježe i suhe mse neven prem Bličević i sur. (2014.) smnjuju klijvost i svježu msu strjeličste grbice do 100%. S druge strne Đikić (2004.) nvodi d ekstrkti neven djeluju pozitivno n svježu msu strjeličste grbice povećvjući je do 31,9%. Autoric tkođer nvodi d ekstrkti nemju utjecj n livdnu broćiku, li djeluju inhibitorno n klijvost sjemen mslčk (Trxcum officinle Web.). Prem Đikić (1999.) vodeni ekstrkt od svježe mse ljupčc (Levisticum officinle Koch) reduciro je klijnje korovne vrste pstirske torbice (Cpsell burs-pstoris (L.) Medik.) od 45 do 65%. Strtu i sur. (2012.) nvode d ekstrkti listov ljupčc nemju znčjn utjecj n klijvost sjemen leće i rotkvice, li smnjuju duljinu korijen z 34,7% odnosno 54,9%. Druge vrste iz porodice Apicee pokzuju znčjn leloptski utjecj, p su tko ekstrkti od svježe mse kim, korijndr i miloduh smnjili klijvost običnog koštn z 56,8% i 42,9% odnosno svježu msu z 70,7% i 57,9% u pokusim Đikić (2005.). Dhim i sur. (2009.) nvode znčjn inhibitorni utjecj ekstrkt od suhe ndzemne mse nis (Pimpinell nisum L.), komorč i korijndr koji su smnjili klijvost, duljinu korijen i svježu msu klijnc koštn do 100%. U istrživnjim Rvlić i sur. (2014.) vodeni ekstrkti peršin smnjili su klijvost strjeličste grbice i do 100%. Ekstrkti kopr i celer tkođer pokzuju inhibitorni utjecj (Dhim i sur., 2009., Strtu i sur., 2012.). 13

Uvod Aleloptski potencijl ekstrkt od suhih listov bosiljk ispitivli su Petrov i sur. (2015.). Potpuno smnjenje klijvosti obične zubče i lobode postignuto je već pri koncentrciji od 2,5%, dok je koncentrcij od 5% smnjil u potpunosti klijvost divljeg sirk i kiselice. Vodeni ekstrkti od suhe mse bosiljk prem Dhim i sur. (2009.) smnjuju klijvost koštn z 44,1%, duljinu korijen i svježu msu z preko 50%. Ekstrkti od svježih listov svetog bosiljk (O. snctum L.) smnjili su klijvost i duljinu klijnc oštrodlkvog šćir i vrste Bidens pilos L. u istrživnju (Shrm i Singh, 2003.). Itni i sur. (2013.) nvode d lvnd (Lvndul ngustifoli Mill.) i livdn kdulj (Slvi prtensis L.) posjeduju inhibitorni utjecj n duljinu korijen slte, dok su Petrov i sur. (2015.) zbilježili negtivn utjecj cvjetov lvnde i listov dviju vrst metvice (Menth longifoli L., M. piperit L.) n klijvost i rst šćir, lobode i divljeg sirk. Prem Đikić (2005.) ekstrkti miloduh smnjuju klijvost i svježu msu koštn z 25,8% i 51,6%. Klijvost i rst korovnih vrst oštrodlkvi šćir i crn pomoćnic inhibirni su ekstrktim timijn (Thymus vulgris L.), ružmrin (Rosmrinus officinlis L.) i lvnde (Lvndul sp.) (Arouiee i sur., 2006.). Hssnnejd i Porheidr-Ghfrbi (2013.) u pokusim su utvrdili negtivn utjecj ekstrkt ljekovitih biljk n klijvost i msu klijnc viline kosice (Cuscut cmpestris Yunck.). Njveći inhibitorni utjecj pokzli su ekstrkti lvnde smnjivši klijvost do 72,4%, dok je njmnji utjecj zbilježen u tretmnim s mtičnjkom (Meliss officinlis L.). Zhedi i Ansri (2011.) nvode d vodeni ekstrkt list crnog sljez (Mlv sylvestris L.) negtivno djeluje n klijvost, duljinu korijen i izdnk te svježu i suhu msu rjčice, krstvc i sjetvene grbice. Pri koncentrciji ekstrkt od 5% klijvost je bil smnjen z više od 50%, dok pri koncentrciji od 10% sjemenke uopće nisu klijle. Slično nvodi i Qsem (2010.) koji je u pokusim zbilježio smnjenje klijvosti, duljine i svježe mse izdnk pšenice i ječm u tretmnim s ekstrktim od svježe mse korijen i izdnk crnog sljez. Prem Jlli i sur. (2013.) ekstrkti list crnog sljez smnjuju klijvost sjemen cvjetnih vrst Gillrdi pulchell, Celosi rgente i Dinthus brbtus. Biljke crnog sljez sdrže brojne fenolne komponente te rzličite sekundrne spojeve (Tbrki i sur., 2012.). Itni i sur. (2013.) tkođer su zbilježili inhibitorni utjecj listov crnog sljez. Osttci brojnih biljnih vrst posjeduju leloptsko djelovnje, primjerice vrste iz porodice Brssiccee, ko što su rep, rotkvic, bijel rotkv (Uremis i sur., 2006.) i 14

Uvod uljn repic (Khliq i sur., 2011.), te rzličite ozime žitrice ko rž i ječm (Dhim i sur., 2006.). Biljni osttci romtičnih i ljekovitih biljk tkođer imju potencijl u suzbijnju korov. Dhim i sur. (2009.) ispitivli su u poljskomu pokusu utjecj romtičnih biljk inkorporirnih u tlo u obliku zelene gnojidbe n klijvost i rst korovnih vrst koštn, običnog tušnj (Portulc olerce L.), bbljeg zub (Tribulus terrestris L.) i obične lobode. Nicnje koštn smnjeno je z 47,0%, 49,0% i 50,0% u tretmnim s nisom, fcelijom (Phceli tncetifoli Benth) i mtičnjkom. Komorč, origno i korijndr smnjili su nicnje i svježu msu lobode. Shrm i Singh (2003.) ispitivli su utjecj suhih biljnih osttk svetog bosiljk u dozm od 25, 50 i 15 g n nicnje i rst oštrodlkvog šćir. Rezultti su pokzli smnjenje nicnj klijnc korov od 99,0 do 100% te duljine klijnc od 11,4 do 100%. Prem Kto-Noguchi (2003.) suhe rezidue mtičnjk inhibirle su nicnje ljubičste svrčice (Digitri snguinlis (L.) Scop.) do 30,0%, dok su duljine korijen i izdnk bile smnjene preko 50,0%. Negtivn utjecj svježih biljnih osttk peršin n nicnje te duljinu korijen i svježu msu klijnc strjeličste grbice zbilježili su Rvlić i sur. (2014.). Tkođer je zbilježen i pozitivn utjecj biljnih osttk. Inkorporcij svježih i suhih biljnih osttk neven im pozitivn utjecj n nicnje i rst klijnc strjeličste grbice nvode Bličević i sur. (2014.). Nicnje puzve pirike prem Đikić (2007.) bilo je z 18,5% niže u tretmnim s suhim biljnim osttcim divljeg pelin (Artemisi vulgris L.). Nikolić (2015.) nvodi d svježi i suhi osttci ljekovite kdulje (S. officinlis L.) djeluju stimulirjuće n svježu msu strjeličste grbice, no nemju znčjn utjecj n nicnje niti duljinu klijnc korov. Svježi biljni osttci crnog sljez pokzli su pozitivn utjecj n rst i msu klijnc pšenice i ječm prem nvodim Qsem (2010.). Rezultti istrživnj tkođer su pokzli d suhi osttci crnog sljez djeluju negtivno n nicnje pšenice i ječm, li imju pozitivn utjecj n suhu msu korijen i izdnk ispitivnih usjev. 15

Uvod 1.2. Cilj istrživnj Istrživnj su proveden u cilju određivnj leloptskog utjecj korovnih vrst n usjeve odnosno djeluju li korovne vrste negtivno n rst i rzvoj usjev. Tkođer, istrživn je mogućnost primjene kultivirnih i smoniklih romtičnih i ljekovitih biljnih vrst u suzbijnju korov. Osnovni ciljevi istrživnj su: 1. Utvrditi leloptski utjecj dominntnih i invzivnih jednogodišnjih i višegodišnjih korovnih vrst n klijvost i rst pšenice, ječm, uljne bundeve, soje i mrkve. 2. Utvrditi postoji li rzlik između leloptskog potencijl rzličitih biljnih dijelov ispitivnih korovnih vrst. 3. Utvrditi koncentrciju odnosno dozu pri kojoj ispitivne korovne vrste imju negtivni utjecj n pšenicu, ječm, uljnu bundevu, soju i mrkvu. 4. Utvrditi leloptski utjecj kultivirnog i smoniklog romtičnog i ljekovitog bilj n klijnje i rst dominntnih i invzivnih jednogodišnjih i višegodišnjih korovnih vrst. 5. Utvrditi koncentrciju odnosno dozu pri kojoj romtične i ljekovite biljke imju negtivni utjecj n ispitivne korovne vrste. Osnovne hipoteze istrživnj su: 1. Korovne vrste imju negtivni leloptski utjecj n klijnje i rst usjev. 2. Aromtične i ljekovite biljke imju leloptski utjecj n klijnje i rst korovnih vrst. 3. Aleloptski utjecj ovisi o koncentrciji odnosno dozi, p više koncentrcije i doze imju negtivni, niže pozitivni leloptski utjecj. 16

Mterijl i metode rd 2. MATERIJAL I METODE RADA Pokusi su provedeni u rzdoblju od 2013. do 2015. godine u kontrolirnim uvjetim u Lbortoriju z fitofrmciju n Poljoprivrednomu fkultetu u Osijeku. U pokusim je ispitn utjecj korovnih vrst n usjeve, te utjecj romtičnog i ljekovitog bilj n korove. 2.1. Aleloptski utjecj korovnih vrst n usjeve Aleloptski utjecj sjemen i biljne mse korovnih vrst (slik 1., slik 2.) ispitn je n pet usjev i to pšenicu, ječm, soju, uljnu bundevu i mrkvu. Z svki usjev ispitn je utjecj tri korovne vrste koje g njčešće zkorovljuju. Prikz korovnih vrst i usjev n koje su ispitni dni su u tblici 1. Tblic 1. Korovne vrste i usjevi ispitivni u pokusu Biljk donor Biljk primtelj Poljski osjk (Cirsium rvense (L.) Scop.) Poljski mk (Ppver rhoes L.) Bezmirisn kmilic (Tripleurospermum inodorum (L.) C.H. Schultz) Pšenic Ječm Oštrodlkvi šćir (Amrnthus retroflexus L.) Crn pomoćnic (Solnum nigrum L. emend. Miller) Divlji sirk (Sorghum hlepense (L.) Pers.) Soj Uljn bundev Poljski osjk (C.rvense) Crn pomoćnic (S. nigrum) Bezmirisn kmilic (T. inodorum) Mrkv Biljke korovnih vrst prikupljene su u fenološkoj fzi 6/65 (Hess i sur., 1997.) tijekom vegetcijskih sezon s ruderlnih i proizvodnih površin n području Osječko- -brnjske župnije (slik 3.). Korovne vrste determinirne su prem priručnicim z determinciju biljk i tlsim korovne flore (Horvtić, 1954., Grcke, 1972., Jvork i Cspody, 1975., Domc, 2002., Knežević, 2006.). 17

Mterijl i metode rd Slik 1. Bezmirisn kmilic (T. inodorum) (Izvor: Rvlić, M.) Slik 2. Poljski mk (P. rhoes) (Izvor: Rvlić, M.) Slik 3. Prikupljnje biljne mse korovnih vrst (Izvor: Rvlić, J.) Slik 4. Usitnjvnje suhe biljne mse uz pomoć mlin (Izvor: Srjlić, A.) Prikupljeni biljni mterijl korovnih vrst očišćen je u lbortoriju od tl. Polovic ms sušen je n zrku u lbortoriju te u sušioniku n konstntnoj temperturi od 60 ºC. Dio biljk rzdvojen je n korijen, stbljiku i list. Suh biljn ms usitnjen je uz pomoć električnog mlin (slik 4.) u prh koji je čuvn u ppirntim vrećicm n tmnom i suhom mjestu. Sjeme korovnih vrst očišćeno je i osušeno, te čuvno u ppirntim vrećicm. U pokusim je korišteno sjeme prizntih kultivr pšenice (cv. Lucij), ječm (cv. Brun) i soje (cv. Korn) Poljoprivrednog institut u Osijeku, ztim sjeme uljne bundeve 18

Mterijl i metode rd (cv. Gleisdorfer) tvrtke Stzucht Gleisdorf, Austrij, i sjeme mrkve (cv. Domć žut) tvrtke Frnchi Sementi, Itlij. Prije pokus sjeme usjev i korov površinski je dezinficirno s 1% NOCl (4% komercijlni ntrijev hipoklorit rzrijeđen vodom) tijekom 20 minut, te isprno tri put destilirnom vodom (Siddiqui i sur., 2009.). Aleloptski utjecj korovnih vrst n usjeve utvrđen je u pet pokus: 1. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u Petrijevim zdjelicm, 2. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u posudm, 3. Utjecj biljnih osttk korov n usjeve, 4. Zjedničko klijnje sjemen korov i usjev u Petrijevim zdjelicm, 5. Utjecj korijenovih eksudt korov n usjeve. 2.1.1. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u Petrijevim zdjelicm U Petrijevim zdjelicm ispitn je leloptski utjecj vodenih ekstrkt korov n klijvost i rst usjev. Vodeni ekstrkti pripremljeni su od svježe i suhe mse korov i to od rzličitih dijelov korovnih biljk: korijen, stbljike, list te ndzemne mse (stbljik + list) u tri rzličite koncentrcije: 1%, 5% i 10% (slik 5., slik 6.). Slik 5. Svježi biljni dijelovi poljskog mk (Izvor: Rvlić, M.) Slik 6. Usitnjen suh ndzemn ms bezmirisne kmilice (Izvor: Rvlić, M.) Vodeni ekstrkti pripremljeni su prem modificirnoj metodi Norsworthy (2003.). Vodeni ekstrkti od svježe i suhe biljne mse pripremljeni su potpnjem 100 g sitno isjecknog svježeg biljnog mterijl odnosno suhe izmljevene mse (posebno korijen, 19

Mterijl i metode rd stbljike, list, ndzemne mse) u 1000 ml destilirne vode (slik 7., slik 8.). Smjese su ostvljene tijekom 24 st n sobnoj temperturi. Nkon 24 h ekstrkti su procijeđeni kroz muslinsko pltno kko bi se uklonile grube čestice, ztim su filtrirni kroz filter ppir. Dobiveni ekstrkti koncentrcije 10% rzrijeđeni su destilirnom vodom kko bi se dobili i ekstrkti koncentrcije 5% i 1% (50 i 10 g biljne mse n 1000 ml destilirne vode). Slik 7. Priprem ekstrkt od svježe biljne mse (Izvor: Rvlić, M.) Slik 8. Priprem ekstrkt od suhe biljne mse (Izvor: Rvlić, M.) U Petrijeve zdjelice n filter ppir stvljno je po 15 sjemenki soje ili uljne bundeve, po 25 sjemenki pšenice ili ječm, odnosno po 30 sjemenki mrkve. U svku Petrijevu zdjelicu dodn je određen količin ekstrkt, dok je u kontroli dodn destilirn vod (8 ml z soju i uljnu bundevu, 5 ml z pšenicu i ječm, 3 ml z mrkvu). Sjeme u Petrijevim zdjelicm nklijvno je 8 dn pri temperturi od 22 ± 2 C. Nkon 8 dn određen je ukupn klijvost, duljin korijen i izdnk ko i svjež ms usjev. 2.1.2. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u posudm Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt korov n klijvost i rst usjev ispitn je i u pokusim s posudm. Ispitivni su vodeni ekstrkti od svježe i suhe ndzemne mse korov i to u tri rzličite koncentrcije: 1%, 5% i 10%. Vodeni ekstrkti pripremljeni su prem istoj proceduri. 20

Mterijl i metode rd Sjeme usjev sijno je u plstične posude npunjene komercijlnim supstrtom. U svku posudu posijno je po 30 sjemenki usjev. Posude su tretirne ekstrktom korov u nvedenim koncentrcijm i to: pšenic, ječm i mrkv u količini od 30 ml po 100 g tl odnosno soj i bundev u količini od 60 ml po 100 g tl, dok je kontrol zliven destilirnom vodom. Ndlje tijekom pokus svi tretmni su zlijevni destilirnom vodom u jednkoj količini. Klijnci su uzgjni tijekom dv tjedn n lbortorijskim klupm pri temperturi od 22 ± 2 C. N krju pokus određen je broj, duljin korijen i izdnk klijnc, te njihov svjež ms. 2.1.3. Utjecj biljnih osttk korov n usjeve U pokusu s posudm ispitn je leloptski utjecj biljnih osttk (rezidu) korov n klijvost i rst usjev prem modificirnoj metodi Nosworthy (2003.). Ispitivn je utjecj suhih biljnih osttk korov u dvije doze: 10 g/kg tl i 20 g/kg tl. Suh ndzemn ms korov pomiješn je s komercijlnim supstrtom u količini od 10 i 20 g po kg tl. U plstične posude npunjene supstrtom sijno je po 30 sjemenki usjev. U kontroli je sjeme usjev sijno u supstrt bez biljnih osttk. Klijnci su uzgjni tijekom dv tjedn n lbortorijskim klupm pri temperturi od 22 ± 2 C. N krju pokus određen je broj, duljin korijen i izdnk klijnc, te njihov svjež ms. 2.1.4. Zjedničko klijnje sjemen korov i usjev u Petrijevim zdjelicm Aleloptski utjecj korov n usjeve zjedničkim klijnjem sjemen jednog korov i jednog usjev ispitn je prem modificirnoj metodi Hoffmn i sur. (1996.). U sterilizirne Petrijeve zdjelice n filter ppir nvlžen destilirnom vodom stvljeno je nizmjenično u redove po 20 sjemenki usjev (pšenice, ječm ili mrkve) i 20 sjemenki korov, odnosno 10 sjemenki usjev (soj ili uljn bundev) i 10 sjemenki korov. U kontroli je stvljeno smo sjeme usjev. Sjeme u Petrijevim zdjelicm nklijvno je 8 dn pri temperturi od 22 ± 2 C. Nkon 8 dn određen je ukupn klijvost, duljin korijen i izdnk i svjež ms usjev. 21