REPUBLIKA HRVATSKA SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Mrij Rvlić, mg. ing. gr. ALELOPATSKO DJELOVANJE NEKIH BILJNIH VRSTA NA RAST I RAZVOJ USJEVA I KOROVA DOKTORSKI RAD Osijek, 2015.
REPUBLIKA HRVATSKA SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Mrij Rvlić, mg. ing. gr. ALELOPATSKO DJELOVANJE NEKIH BILJNIH VRSTA NA RAST I RAZVOJ USJEVA I KOROVA - Doktorski rd - Osijek, 2015.
REPUBLIKA HRVATSKA SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Mrij Rvlić, mg. ing. gr. ALELOPATSKO DJELOVANJE NEKIH BILJNIH VRSTA NA RAST I RAZVOJ USJEVA I KOROVA - Doktorski rd - Mentor: izv. prof. dr. sc. Rent Bličević Povjerenstvo z ocjenu: 1. dr. sc. Siniš Ozimec, izvnredni profesor Poljoprivrednog fkultet u Osijeku, predsjednik 2. dr. sc. Rent Bličević, izvnredn profesoric Poljoprivrednog fkultet u Osijeku, mentor i čln 3. dr. sc. Jnj Horvtić, izvnredn profesoric Odjel z biologiju u Osijeku, čln Osijek, 2015.
REPUBLIKA HRVATSKA SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Mrij Rvlić, mg. ing. gr. ALELOPATSKO DJELOVANJE NEKIH BILJNIH VRSTA NA RAST I RAZVOJ USJEVA I KOROVA - Doktorski rd - Mentor: izv. prof. dr. sc. Rent Bličević Jvn obrn doktorskog rd održn je 4. 12. 2015. godine pred Povjerenstvom z obrnu: 1. dr. sc. Siniš Ozimec, izvnredni profesor Poljoprivrednog fkultet u Osijeku, predsjednik 2. dr. sc. Rent Bličević, izvnredn profesoric Poljoprivrednog fkultet u Osijeku, mentor i čln 3. dr. sc. Jnj Horvtić, izvnredn profesoric Odjel z biologiju u Osijeku, čln Osijek, 2015.
TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA Sveučilište Josip Jurj Strossmyer u Osijeku Poljoprivredni fkultet u Osijeku Poslijediplomski doktorski studij: Poljoprivredne znnosti Smjer: Zštit bilj Doktorski rd UDK: 581.6:633+632.5 Znnstveno područje: Biotehničke znnosti Znnstveno polje: Poljoprivred Grn: Fitomedicin Aleloptsko djelovnje nekih biljnih vrst n rst i rzvoj usjev i korov Mrij Rvlić, mg. ing. gr. Rd je izrđen n Poljoprivrednom fkultetu Sveučilišt Josip Jurj Strossmyer u Osijeku Mentor: Izv. prof. dr. sc. Rent Bličević Cilj rd bio je utvrditi leloptski utjecj korovnih vrst n rst i rzvoj usjev, te mogućnost primjene romtičnih i ljekovitih biljk u suzbijnju korov. Ispitn je utjecj biljne mse i sjemen korovnih vrst: poljski osjk (Cirsium rvense), poljski mk (Ppver rhoes), bezmirisn kmilic (Tripleurospermum inodorum), oštrodlkvi šćir (Amrnthus retroflexus), crn pomoćnic (Solnum nigrum) i divlji sirk (Sorghum hlepense) n pšenicu, ječm, mrkvu, soju i uljnu bundevu. Djelovnje ljupčc (Levisticum officinle), bosiljk (Ocimum bsilicum), prve kmilice (Mtricri chmomill), mtičnjk (Meliss officinlis), crnog sljez (Mlv sylvestris) i velikog rosops (Chelidonium mjus) utvrđeno je n rst i rzvoj korovnih vrst Teofrstov mrčnjk (Abutilon theophrsti), oštrodlkvi šćir, strjeličst grbic (Lepidium drb), crn pomoćnic, divlji sirk i bezmirisn kmilic. Aleloptski utjecj ovisio je o korovnoj vrsti, usjevu, koncentrciji odnosno dozi, biljnom dijelu te stnju biljne mse. U prosjeku su ekstrkti od svih vrst, osim divljeg sirk, smnjili klijvost z više od 20,0%, rst klijnc do 41,2% u Petrijevim zdjelicm. Vodeni ekstrkti primijenjeni u posude s tlom smnjili su nicnje i rst usjev i do 65%. Inkorporcij biljnih osttk korov u posude s tlom smnjil je nicnje usjev i do 65,3%. Zjedničko klijnje sjemen usjev i korov ko i korijenovi eksudti nisu pokzli znčjn utjecj n klijvost usjev. Aleloptski utjecj romtičnog i ljekovitog bilj tkođer je ovisio o biljnoj vrsti i korovu, koncentrciji i dozi te stnju biljne mse. Pri zjedničkom klijnju sjemen zbilježen je negtivn utjecj n klijnje i do 90,0%. Zjedničko klijnje sjemen u posudm s tlom slbije je djelovlo n korove. Vodeni ekstrkti od svježe i suhe mse smnjili su klijvost i rst korov i do 100%. Biljni osttci smnjili su nicnje korovnih vrst i do 60,0% te negtivno utjecli n rst klijnc. Broj strnic: 147 Broj slik: 50 Broj tblic: 71 Broj literturnih nvod: 163 Jezik izvornik: hrvtski Ključne riječi: leloptij, korovi, usjevi, vodeni ekstrkti, biljni osttci, zjedničko klijnje, eksudti Dtum obrne: 4. prosinc 2015. Povjerenstvo z obrnu: 1. izv. prof. dr. sc. Siniš Ozimec predsjednik 2. izv. prof. dr. sc. Rent Bličević mentor i čln 3. izv. prof. dr. sc. Jnj Horvtić čln Rd je pohrnjen u: Ncionln i sveučilišn knjižnic u Zgrebu, Sveučilište Josip Jurj Strossmyer u Osijeku, Sveučilište u Zgrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu
BASIC DOCUMENTATION CARD University of Josip Jurj Strossmyer in Osijek Fculty of Agriculture in Osijek Postgrdute study: Agriculturl sciences Course: Plnt Protection PhD thesis UDK: 581.6:633+632.5 Scientific Are: Biotechnicl Sciences Scientific Field: Agriculture Brnch: Phytomedicine Allelopthic effects of some plnt species on growth nd development of crops nd weeds Mrij Rvlić, MEngSc Thesis performed t Fculty of Agriculture in Osijek, University of Josip Jurj Strossmyer in Osijek Supervisor: PhD Rent Bličević, Associte Professor The im of the study ws to determine the llelopthic effect of weeds on crop growth nd development, nd the possibility of pplying romtic nd medicinl plnts in weed control. The effects of biomss nd seeds of weed species creeping thistle (Cirsium rvense), field poppy (Ppver rhoes), scentless myweed (Tripleurospermum inodorum), redroot pigweed (Amrnthus retroflexus), blck nightshde (Solnum nigrum) nd johnsongrss (Sorghum hlepense) on whet, brley, crrot, soyben nd oil pumpkin ws exmined. The effect of lovge (Levisticum officinle), bsil (Ocimum bsilicum), chmomile (Mtricri chmomill), lemon blm (Meliss officinlis), common mllow (Mlv sylvestris) nd greter celndine (Chelidonium mjus) ws evluted on growth nd development of weeds species velvetlef (Abutilon theophrsti), redroot pigweed, hory cress (Lepidium drb), blck nightshde, johnsongrss nd scentless myweed. The llelopthic effect depended on the weed nd crop species, concentrtion or rte, plnt prt nd plnt biomss. On verge, the extrcts from ll weed species, except johnsongrss, reduced the germintion over 20.0% nd growth up to 41.2% in Petri dishes. The wter extrcts pplied in the pots reduced the crop emergence up to 65%. In the pots, the incorportion of weed residues reduced the emergence up to 65.3%. The seed cogermintion nd weed root exudtes showed no significnt effect on crop germintion. The llelopthic effects of romtic nd medicinl plnts depended on the plnt nd weed species, concentrtion nd rte nd plnt biomss. The cogermintion reduced the weed germintion up to 90.0%. In the pots, the seed cogermintion showed lower effect on weeds. The wter extrcts from the fresh nd dry biomss reduced the germintion nd growth of weeds up to 100%. The plnt residues reduced the weed emergence up to 60.0% nd showed negtive effect on the seedling growth. Number of pges: 147 Number of figures: 50 Number of tbles: 71 Number of references: 163 Originl in: crotin Key words: llelopthy, weeds, crops, wter extrcts, plnt residues, cogermintion, exudtes Dte of the thesis defense: 4 th December 2015 Reviewers: 1. PhD Siniš Ozimec, ssocite professor chir 2. PhD Rent Bličević, ssocite professor supervisor nd member 3. PhD Jnj Horvtić, ssocite professor member Thesis deposited in: Ntionl nd University Librry, University of Josip Jurj Strossmyer in Osijek, University of Zgreb; University of Rijek; University of Split
KAZALO 1. UVOD... 1 1.1. Pregled literture... 4 1.2. Cilj istrživnj... 16 2. MATERIJAL I METODE... 17 2.1. Aleloptski utjecj korovnih vrst n usjeve... 17 2.1.1. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u Petrijevim zdjelicm... 19 2.1.2. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u posudm... 20 2.1.3. Utjecj biljnih osttk korov n usjeve... 21 2.1.4. Zjedničko klijnje sjemen korov i usjev u Petrijevim zdjelicm... 21 2.1.5. Utjecj korijenovih eksudt korov n usjeve... 22 2.2. Aleloptski utjecj romtičnog i ljekovitog bilj n korove... 22 2.2.1. Zjedničko klijnje sjemen romtičnog i ljekovitog bilj i korov u Petrijevim zdjelicm... 24 2.2.2. Zjedničko klijnje sjemen romtičnog i ljekovitog bilj i korov u posudm... 24 2.2.3. Utjecj vodenih ekstrkt romtičnog i ljekovitog bilj n korove... 25 2.2.4. Utjecj biljnih osttk romtičnog i ljekovitog bilj n korove... 25 2.3. Prikupljnje i sttističk obrd podtk... 26 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA... 28 3.1. Aleloptski utjecj korovnih vrst n usjeve... 28 3.1.1. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u Petrijevim zdjelicm... 28 3.1.2. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u posudm... 55 3.1.3. Utjecj biljnih osttk korov n usjeve... 66 3.1.4. Zjedničko klijnje sjemen korov i usjev u Petrijevim zdjelicm... 72 i
3.1.5. Utjecj korijenovih eksudt korov n usjeve... 75 3.2. Aleloptski utjecj romtičnog i ljekovitog bilj n korove... 77 3.2.1 Zjedničko klijnje sjemen romtičnog i ljekovitog bilj i korov u Petrijevim zdjelicm... 77 3.2.2. Zjedničko klijnje sjemen romtičnog i ljekovitog bilj i korov u posudm... 81 3.2.3. Utjecj vodenih ekstrkt romtičnog i ljekovitog bilj n korove... 84 3.2.4. Utjecj biljnih osttk romtičnog i ljekovitog bilj n korove... 99 4. RASPRAVA... 107 5. ZAKLJUČCI... 125 6. LITERATURA... 127 7. SAŽETAK... 139 8. SUMMARY... 141 9. PRILOG... 143 ii
Uvod 1. UVOD Aleloptij predstvlj biološki fenomen koji je definirn ko direktni ili indirektni, pozitivni ili negtivni utjecj jedne biljke, gljive ili mikroorgnizm n drugu biljku putem kemijskih supstnci (lelokemiklij) koje izlučuju u okoliš (Rice, 1984.). Alelokemiklije su uglvnom sekundrni metboliti ili njihovi produkti koji nemju veliku ulogu u primrnom metbolizmu esencijlnom z preživljvnje biljk (Swin, 1977.), ko što su rzličiti fenolni spojevi, flvonoidi, lkloidi, tnini, sterodi i brojne orgnske kiseline (Ozctlbs i Brumfield, 2010., Li i sur., 2010.). Alelokemiklije su prisutne skoro u svim biljkm i njihovim biljnim tkivim: korijenu, stbljici, listovim, kori, pupovim, cvjetovim, polenu, plodovim i sjemenu (Putnm i Tng, 1986., Alm i sur., 2001.), te se pod određenim uvjetim oslobđju u okoliš u količinm koje djeluju n susjedne biljke (Weston, 1996.). Oslobđnje lelokemiklij u okoliš moguće je n četiri rzličit nčin: voltizcijom, odnosno u obliku plinov, ispirnjem iz svježih ili suhih biljnih orgn, dekompozicijom, odnosno rzlgnjem biljnih osttk te izlučivnjem putem korijen (Whittker i Feeny, 1971., Sisodi i Siddiqui, 2010.). Utjecj lelokemiklij ovisi o biljci donoru koj proizvodi lelokemiklije, te ciljnoj biljci, odnosno biljci primtelju n koju lelokemiklije djeluju (Soltys i sur., 2013.). Vidljivi učinci lelokemiklij n rst i rzvoj biljk uključuju inhibiciju ili usporenost klijnj, gubitk vigor sjemen, smnjenje duljine korijen, nekroz korijen, nedosttk korijenovih dlčic, promjen boje, povećn broj bočnog korijenj, smnjenje duljine izdnk, smnjenje kumulcije suhe mse, smnjenje reproduktivne sposobnosti, te elongcij korijen i izdnk (Rice, 1974., Xun i sur., 2004., Orzc, 2007.). Aleloptski spojevi utječu n klijvost i rst susjednih biljk jer ometju rzličite fiziološke procese ko što su fotosintez, disnje, dijeljenje stnic te rvnotež hormon i vode u biljci i to uglvnom inhibicijom enzim (Soltys i sur., 2013.). Aleloptij i leloptske interkcije među biljkm imju znčjn utjecj kko u prirodnim ekosustvim u kojim imju ulogu u biljnoj rznolikosti i sukcesiji vrst tko i u uzgoju biljk odnosno poljoprivredi i šumrstvu (Chou, 1999.). U poljoprivrednim sustvim leloptske interkcije odvijju se između korov i usjev, li i između dv usjev i dv korov (Alm i sur., 2001.), stog lelokemiklije utječu n promjenu sstv korovne flore te rst i prinos usjev (Singh i sur., 2001.). Korovi nnose velike štete poljoprivrednim usjevim, s potencijlnim gubitkom prinos koji se procjenjuje n 34,0% (Oerke, 2006.). S usjevim se ntječu z vodu, 1
Uvod prostor, svjetlost i hrniv, te su domćini štetnicim i biljnim ptogenim (Qsem i Foy, 2001.). Korovi n usjeve djeluju i putem leloptije, bilo d proizvode velike količine sekundrnih metbolit koji igrju ulogu u obrni biljke povećvjući njenu kompeticiju (Wink, 1999.), bilo proizvodnjom lelokemiklij koje djeluju inhibitorno n nicnje i rst usjev (Inderjit i Weston, 2003.). Brojne jednogodišnje i višegodišnje korovne vrste, među kojim i invzivne, pokzuju znčjn leloptski utjecj n usjeve ko što su poljski mk (Ppver rhoes L.), bezmirisn kmilic (Tripleurospermum inodorum (L.) C.H. Schultz), poljski osjk (Cirsium rvense (L.) Scop.), poljski slk (Convolvulus rvensis L.), divlji sirk (Sorghum hlepense (L.) Scop.), oštrodlkvi šćir (Amrnthus retroflexus L.), crn pomoćnic (Solnum nigrum L. emend. Miller), bijeli kužnjk (Dtur strmonium L.) (Qsem, 1995., Mrinov-Serfimov, 2010., Rvlić i sur., 2012., Rvlić i sur., 2013., Golubinov i Iliev, 2014., Pcnoski i sur., 2014.). Međutim, velik broj istrživnj obuhvć ispitivnje smo u lbortorijskim uvjetim n umjetnim podlogm te njčešće smo primjenu vodenih ekstrkt. Utvrđivnje detljnih leloptskih osobin pojedinih korov, odnosno ispitivnje njihovih ekstrkt, biljnih osttk, sjemen i korijenovih eksudt n usjeve koje njčešće zkorovljuju, rezultir boljem poznvnju njihove biologije te time i mogućnosti smnjenj negtivnog utjecj onih vrst koje inhibirju uspostvljnje i prinos usjev. Suvremen poljoprivredn proizvodnj u njvećoj se mjeri oslnj n primjenu herbicid ko jednostvne i učinkovite metode u suzbijnju korovnih vrst. No, pretjern i neprviln upotreb kemijskih sredstv dovodi do niz negtivnih posljedic ko što su pojv rezistentnosti korov, pojv rezidu herbicid u hrni, tlu i vodi, odnosno onečišćenje okoliš s štetnim posljedicm z zdrvlje ljudi i životinj (Mcís i sur., 2003., Khliq i sur., 2011.). Jednko tko, u pojedinim sustvim proizvodnje, ko što je ekološk poljoprivred, primjen kemijskih herbicid nije moguć, stog se sve više istržuju rzličite lterntivne i ekološki prihvtljive metode suzbijnj korov, ko što je leloptij. U poljoprivrednim sustvim primjen leloptski ktivnih biljk moguć je n rzličite nčine, primjerice ko postrni usjevi koji pokrivju ili potiskuju korove, mlčirnjem ili inkorporcijom biljnih osttk, ko zelen gnojidb, ko združeni usjev ili u plodoredu, te ko primjen kultivr odnosno genotipov s visokim leloptskim potencijlom (Singh i sur., 2003., Rice, 1995.). Indirektno korovi se mogu suzbiti i primjenom vodenih ekstrkt leloptskih usjev ko prirodnih herbicid (sorgb i 2
Uvod sunfg) ili direktnom primjenom pročišćenih lelokemiklij ili njihovih derivt (sorgoleon, rtemisinin, glukosinolti) (Reigos i sur., 2001., Soltys i sur., 2013.). Među kulturne biljke, odnosno usjeve s visokim leloptskim potencijlom, ubrjju se sirk, sudnsk trv, pšenic, rž, riž, suncokret, heljd, vrste rod Brssic, i koriste se pri suzbijnju korov (Weston, 1996., Weston i Duke, 2003., Dhim i sur., 2006., Soltys i sur., 2013.). Osim žitric i industrijskog bilj, leloptski potencijl posjeduju i brojne romtične i ljekovite vrste (Đikić, 2004., Dhim i sur., 2009., Rvlić i sur., 2014., Petrov i sur., 2015.)ko i druge biljne vrste među kojim i korovi (Kdioǧlu i sur., 2005., Qsem i Foy, 2001., Nekonm i sur., 2014.). Biološk kontrol prihvćen je ko prktičn, sigurn, visoko učinkovit i ekološki prihvtljiv metod suzbijnj, primjenjiv u groekološkim sustvim, bez štetnih posljedic n zdrvlje potrošč i proizvođč (Chrudttn, 2005.). Biološk kontrol korov moguć je primjenom kukc, nemtod, bkterij, gljiv i biljk i njihovih priprvk (bioherbicid, mikoherbicid, leloherbicid). 3
Uvod 1.1. Pregled literture Brojni su čimbenici o kojim ovisi leloptsko djelovnje. Biljne vrste sdrže lelokemiklije koje se rzlikuju po vrsti i koncentrciji (Xun i sur., 2004.b), stog se rzlikuju u svom utjecju, odnosno jedn biljn vrst može rzličito djelovti n druge (Rice, 1984.). Alelokemiklije mogu biti rzličiti spojevi ko što su orgnske kiseline, lkoholi, lktoni, dugolnčne msne kiseline, fenoli, tnini, kinini, steroidi, terpenoidi, kumrini, flvonoidi i cimetn kiselin (Li i sur., 2010.). Niže koncentrcije lelokemiklij u prvilu imju mnji ili stimultivni učink, dok više koncentrcije pokzuju jči leloptski utjecj (Norsworthy, 2003., Dhim i sur., 2009., Singh i sur., 2013., Rvlić i sur., 2014.). Biljni dijelovi rzlikuju se u svom leloptskom potencijlu, njčešće listovi imju njveći inhibitorni učink (Xun i sur., 2004., Tnveer i sur., 2010.). Aleloptski utjecj ovisi o stnju biljne mse odnosno koriste li se svježi ili suhi biljni dijelovi (Mrinov-Serfimov, 2010., Qsem, 2010., Bličević i sur., 2014., Rvlić i sur., 2014.). Fenofz biljke donor isto tko utječe n leloptski potencijl. Klijnci i mlde biljke mogu biti leloptski visoko ktivne (Krup, 1982.). Einhellig i Souz (1992.) nvode d pet dn stri klijnci krmnog sirk izlučuju putem korijen lelokemikliju sorgoleon, Pnsiuk i sur. (1986.) nvode d mldi klijnci sirk djeluju negtivno n brojne korovne vrste. Prem Singh i sur. (2013.) ekstrkti od biljk u rnijim stdijim rst i rzvoj odnosno vegettivnim fzm imju veći fitotoksični učink. Slično nvodi i Đikić i sur. (2008.) prem kojim su ekstrkti heljde pripremljeni od biljk u fenofzi cvtnje pokzli jči negtivni utjecj n klijvost i rst korov od ekstrkt pripremljenih od biljk u fenofzi nkon cvtnje. Djelovnje lelokemiklij ovisi o nčinu njihove ekstrkcije odnosno oslobđnj te nčinu primjene (filter ppir, tlo, prije ili poslije nicnj) (Norsworthy, 2003., Nekonm i sur., 2014., Nikolić, 2015.). Alelokemiklije imju rzličite mehnizme djelovnj, p mogu inhibirti fotosintezu u fotosustvu II, prekidti disnje i sintezu ATP-, djelovti n depolrizciju membrn i povećnje njihove propusnosti, utjecti n prekid normlnih metboličkih ktivnosti primjerice metbolizm hormon i ekspresiju gen (Weir i sur., 2004., Inderjit i Duke, 2003.). 4
Uvod Korovne vrste djeluju njčešće negtivno n usjeve, leloptski potencijl mogu imti svi biljni dijelovi. Njčešć su istrživnj leloptskog utjecj vodenih ekstrkt, posebice n umjetnim podlogm ko što je filter ppir. Prem Rvlić i sur. (2013.) ekstrkti od svježih i suhih biljnih dijelov poljskog osjk imju znčjn utjecj n klijvost i rst pšenice i ječm, njveći leloptski utjecj pokzli su listovi. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt priljepče (Glium prine L.) i bezmirisne kmilice n ozimu rž i tritikle ispitivli su Kwiecińsk-Poppe i sur. (2011.). Vodeni ekstrkti od svježe i suhe ndzemne mse u koncentrcijm 2, 4 i 8% pokzli su rzličit utjecj n klijvost i rst klijnc. Njviše koncentrcije svježih i suhih ekstrkt broćike smnjile su klijvost usjev 57,1% odnosno do 85,7%, ekstrkti bezmirisne kmilice do 69,1% odnosno 62,5%. Negtivn utjecj poljskog mk (Ppver rhoes L.) i bezmirisne kmilice n pšenicu i ječm zbilježili su Rvlić i sur. (2012.). Klijvost pšenice u prosjeku je smnjen z 70,5%, dok su ekstrkti list bezmirisne kmilice imli njveći inhibitorni utjecj n duljinu korijen pšenice koj je smnjen z 93,0%. Klijvost ječm smnjen je u prosjeku z 53,6% s ekstrktim bezmirisne kmilice odnosno z 43,6% s ekstrktim poljskog mk. Edrisi i Frhbkhsh (2011.) ispitivli su utjecj vodenih ekstrkt od biljnih dijelov korovnih vrst sjjnog ornj (Sisymbrium irio L.) i sofijinog ornj (Descurini sophi (L.) Webb ex Prntl) n rst klijnc ječm. Rezultti su pokzli d vodeni ekstrkti vrste sjjnog ornj imju veći negtivni leloptski potencijl n klijvost i rst ječm. Ekstrkti listov obje korovne vrste pokzli su veću inhibiciju od ekstrkt stbljike i korijen n duljinu klijnc i njihovu svježu i suhu msu. Vodeni ekstrkti od suhe mse koštn (Echinochlo crus-glli (L.) PB.) negtivno djeluju n klijvost i rst klijnc pšenice (Abbs i sur., 2014.). Prem Sbh i Ali (2010.) vodeni ekstrkti od suhe mse list crne pomoćnice smnjili su duljinu klijnc sjjnog ornj i zeljstog ostk (Sonchus olerceus L.), dok je pšenic pokzl njmnju osjetljivost. Utjecj kiseličstog dvornik (Polygonum lpthifolium L.) n klijvost i rst klijnc dv kultivr soje ispitivli su Treber i sur. (2015.). Ekstrkti list i stbljike u prosjeku nisu imli znčjn utjecj n klijvost, no zbilježen je pozitivn i negtivn utjecj n duljinu klijnc i svježu msu soje. 5
Uvod Aleloptski utjecj od svježih i suhih ekstrkt korovnih vrst oštrodlkvog šćir, bijele lobode, crne pomoćnice i kndske hudoljetice (Conyz cndensis (L.) Cronquist) u koncentrcijm od 1, 5 i 10% n klijvost i rst soje ispitivo je Mrinov-Serfimov (2010.). Potpun inhibicij klijvosti soje zbilježen je pri primjeni ekstrkt od svježe mse bijele lobode u njvišoj koncentrciji, dok su ostli korovi inhibirli klijvost od 53,1 do 58,2%. Više koncentrcije ekstrkt od suhe ndzemne mse smnjile su klijvost od 58,2 do 100%. Verm i Ro (2006.) ispitivli su leloptski utjecj vodenih ekstrkt korovnih vrst običn zubč (Cynodon dctylon (L.) Pers.), Prthenium hysterophorus L., Agertum conyzoides L. i crne pomoćnice n klijnje i nicnje šest kultivr soje. Klijvost soje bil je snižen primjenom svih ekstrkt, njveći utjecj imli su ekstrkti crne pomoćnice koji su klijvost smnjili od 7,4 do 31,5%. Aleksiev i Mrinov-Serfimov (2008.) tkođer nvode smnjenje klijvosti soje od 41,0 do 78,1% primjenom ekstrkt crne pomoćnice i oštrodlkvog šćir. Aleloptski utjecj ekstrkt od suhe ndzemne mse poljskog osjk, poljskog slk i divljeg sirk n klijvost i rst klijnc gršk, grhorice i lucerne ispitivle su Golubinov i Iliev (2014.). Povećnjem koncentrcije ekstrkt smnjivl se klijvost sjemen usjev. Ekstrkt divljeg sirk u njvišoj koncentrciji smnjio je klijvost lucerne z 100%. Njveći inhibitorni utjecj n duljinu i msu klijnc pokzli su ekstrkti divljeg sirk. Biokemijskom nlizom utvrđen je, ovisno o korovnoj vrsti, rzličit sdržj fenol, tnin cijnogenih glikozid. Ekstrkti od suhe mse oštrodlkvog šćir, crne pomoćnice i divljeg sirk znčjno su smnjili klijvost i rst klijnc luk prem nvodim Bličević i sur. (2015.). Pcnoski i sur. (2014.) nvode d vodeni ekstrkti od korijen i ndzemne mse bijelog kužnjk nisu imli znčjn utjecj n klijvost i duljinu korijen kukuruz, dok je ekstrkt korijen znčjno smnjio duljinu korijen klijnc. S druge strne, zbilježen je negtivn utjecj n klijvost sjemen suncokret u tretmnu s ekstrktom od ndzemne mse kužnjk. Vodeni ekstrkti od suhe ndzemne mse oštrodlkvog šćir i lobode kmenjrke u pokusim Qsem (1995.) smnjili su klijvost i suhu msu klijnc kupus, ptlidžn, pprike i bundeve. Prem Kdioǧlu (2004.) ekstrkti od suhe mse dikice (Xnthium strumrium L.) u koncentrciji od 10% imju inhibitorni utjecj n klijvost luk z 95,3%, bundeve z 10,5%, ječm z 76,5%, i pozitivn utjecj n mrkvu z 26,7%. 6
Uvod Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt n nicnje i rst klijnc u posudm s tlom tkođer je zbilježen, p Mllik i Tesfi (1988.) nvode d su vodeni ekstrkti od suhe ndzemne mse zelenog muhr (Setri viridis (L.) PB.), obične lobode (Chenopodium lbum L.) i ljekovitog ljiljc (Cyperus esculentus L.) u koncentrciji od 1% smnjili nicnje soje z 5,8%, 29,0% i 14,5%, duljinu klijnc u prosjeku z 12,5%. Primjen vodenih ekstrkt od suhe mse mlječike prem Tnveer i sur. (2010.) nem negtivni utjecj n nicnje pšenice, dok im inhibitorni utjecj n nicnje slnutk i leće. Negtivni utjecj utori su zbilježili i n duljinu korijen i izdnk usjev, njveći utjecj imo je ekstrkt list. Kdioǧlu (2004.) nvodi d ekstrkti list i cvijet, odnosno sjemen dikice, primijenjeni u posude s tlom nkon nicnj, povećvju mortlitet kukuruz i ječm smo z 20,0%, odnosno 11,7%. Aleloptski utjecj biljnih osttk brojnih korovnih vrst n usjeve zbilježili su brojni utori. El-Khtib i sur. (2004.) nvode d biljni osttci korijen i ndzemne mse lobode kmenjrke smnjuju površinu list te suhu msu klijnc pšenice. Povećnjem doze od 2 do 10 g osttk n 400 g tl povećvo se i inhibitorni utjecj, osttci ndzemne mse imli su jči utjecj od osttk korijen pri istim dozm. Prem Abbs i sur. (2014.) biljni osttci koštn u dozm u od 2 i 4% (w/w) imju negtivni utjecj n nicnje, duljinu klijnc i ukupnu suhu msu klijnc pšenice. Yrni (2010.) je ispitivo utjecj biljnih osttk korijen, stbljike i list vrst obične zubče i poljskog slk n pšenicu. Negtivni utjecj biljnih osttk zbilježen je n visinu biljk pšenice, površinu list, prinos i msu 1000 zrn pšenice, povećnjem doze povećo se i leloptski utjecj. Visin biljk pšenice snižen je i do 47,3%, dok se smnjenje prinos kretlo od 7,0 do 80,5% u tretmnim s biljnim osttcim obične zubče odnosno od 14,5 do 88,0% s biljnim osttcim poljskog slk. Pozitivni utjecj n visinu biljk i suhu msu klijnc pšenice i ječm zbilježio je Qsem (2010.) u pokusim s svježim biljnim osttcim sjjnog ornj. S povećnjem doze do 160 g po posudi povećo se i pozitivni leloptski utjecj. S druge strne, inkorporcij suhih biljnih osttk djelovl je negtivno n nicnje pšenice, no stimulirl je suhu msu klijnc ob usjev. Aleloptski utjecj biljnih osttk korijen i ndzemne mse poljskog osjk u dozi od 80 g po 1 kg tl n nicnje usjev ispitivli su Horvth i sur. (2005.). Inhibitorni utjecj 7
Uvod ovisio je o biljnoj vrsti i biljnom dijelu te se kreto od 1 do 29,0%. Zbilježen je i pozitivni utjecj n nicnje ispitivnih usjev. Suncokret i kukuruz nisu bili pod utjecjem biljnih osttk, dok su osttci korijen poljskog osjk smnjili klijvost krstvc, pšenice i rjčice z 29,0%, 20,0% i 17,0%. Nicnje krstvc stimulirno je z 17,0% u tretmnim s biljnim osttcim ndzemne mse. Reinhrdt i sur. (1994.). ispitivli su utjecj biljnih osttk bijele lobode u količini od 10 g po kg n nicnje i suhu msu klijnc krstvc, luk, rotkvice, suncokret i rjčice. Nicnje luk i krstvc bilo je pod njvećim negtivnim utjecjem te je smnjeno u prosjeku z 75,0% odnosno 24,5%. Ms klijnc tkođer je smnjen i to kod krstvc z 79,0%, luk z 83,5% i rjčice z 48,5%. Biljni osttci nisu imli utjecj n nicnje sjemen rotkvice i suncokret, dok je ms klijnc rotkvice snižen z sveg 3,0%. Prem Vidotto i sur. (2013.) listovi mbrozije inkorporirni u tlo smnjuju rst rjčice do 50,0%, te duljinu korijen i izdnk slte. Sbh i Ali (2010.) ispitivli su utjecj biljnih osttk crne pomoćnice n nicnje i duljinu klijnc sjjnog ornj, zeljstog ostk, pšenice i luk. Inkorporcij suhih listov pomoćnice u dozi od 2% (w/w) smnjil je znčjno duljinu klijnc i suhu msu ostk z 21,6 i 16,8%, zbilježen je i potpun inhibicij pri većim dozm biljnih osttk (4 i 8%, w/w). Qsem (1995.) je ispitivo utjecj biljnih osttk oštrodlkvog šćir i lobode kmenjrke u dozm od 0, 2, 4, 8, 16 i 32 g n nicnje i suhu msu klijnc kupus, mrkve, cvjetče, krstvc, ptlidžn, pprike, bundeve i rjčice. Povećnjem doze rezidu povećo se i inhibitorni utjecj, p je pri njvećoj dozi u tretmnu s oštrodlkvim šćirom znčjno sniženo nicnje svih ispitivnih usjev, osim pprike. Potpun inhibicij nicnj (100%) zbilježen je kod kupus i krstvc. Osttci lobode kmenjrke znčjno su smnjili nicnje kupus i krstvc, smo su više doze smnjile nicnje mrkve i cvjetče. Biljni osttci tkođer su pokzli negtivno djelovnje n smnjenje suhe ndzemne mse klijnc usjev. Mllik i Tesfi (1988.) ispitivli su utjecj biljnih osttk zelenog muhr, obične lobode i ljekovitog ljiljc u dozi od 0,5% i 1% po posudi (w/w) n nicnje sjemen soje. Niž doz muhr i ljiljc pozitivno je djelovl n nicnje, dok je viš doz ob korov smnjil nicnje soje z 13,2%, odnosno 10,6%. S druge strne, inkorporcij biljnih 8
Uvod osttk lobode smnjil je nicnje soje z 85,2%, odnosno 96,2%, te duljinu korijen i izdnk z 63,0% i 43,1%. Qsem i Foy (2001.) nvode d toksini iz biljnih osttk korovnih vrst puzve pirike (Agropyron repens (L.) PB.), poljskog osjk i divljeg sirk imju negtivni učink n rst grh, soje i lucerne. Kdioǧlu (2004.) nvodi d biljni osttci dikice nemju znčjn utjecj n nicnje pprike, bundeve, mrkve, grh, dok imju blgi pozitivni utjecj n nicnje kukuruz. S druge strne, nicnje usjev bilo je sporije nego u kontrolnom tretmnu. Utjecj biljnih osttk korijen i ndzemne mse bijelog kužnjk n kukuruz i suncokret ispitivli su Pcnoski i sur. (2014.). U tretmnim s osttcim korijen i ndzemne mse nije zbilježen znčjn negtivn utjecj n nicnje, visinu biljk i svježu msu klijnc kukuruz, li je utvrđen inhibitorni utjecj n suncokret. Utjecj zjedničkog klijnj pšenice i sjemen korovnih vrst kovrčve kiselice (Rumex crispus L.), bijelog kužnjk, sjjnog ornj, strjeličste grbice (Lepidium drb L.), neplodne zobi (Aven sterilis L.) i divlje mrkve (Ducus crot L.) ispitivli su Porheidr-Ghfrbi i sur. (2012.). Klijvost sjemen pšenice smnjen je pri klijnju s sjemenom zobi, kiselice i ornj. Sjeme ornj i kužnjk imlo je znčjni inhibitorni utjecj n prosječn broj korijenčić klijnc pšenice, dok je duljin korijen pšenice smnjen znčjno s strjeličstom grbicom i kovrčvom kiselicom. Osim sjemen ornj, sve druge korovne vrste pokzle su inhibitorni učink n duljinu izdnk pšenice, dok je svjež ms klijnc bil inhibirn u svim tretmnim. Sjeme pšenice tkođer je pokzlo pozitivni i negtivni utjecj n klijvost i rst klijnc ispitivnih korov. Hssnnejd i sur. (2013.) ispitivli su interkciju sjemen kukuruz i sjemen bijelog kužnjk i smoniklog pros (Pnicum miliceum L.). Klijvost kukuruz smnjen je pri zjedničkom klijnju s sjemenom obje korovne vrste. Sjeme kužnjk nije imlo utjecj n duljinu korijen i izdnk klijnc, no znčjn inhibitorni učink zbilježen je n svježu msu korijen i izdnk. S druge strne, prisutnost sjemen pros stimulirl je sve ispitivne prmetre. Wrdle i sur. (1991.) ispitivli su utjecj blizine i gustoće sjemen poniknutog stričk (Crduus nutns L.) n klijvost i duljinu klijnc klupčste oštrice (Dctylis glomert L.), engleskog ljulj (Lolium perenne), bijele djeteline (Trifolium repens L.), podzemne djeteline (Trifolium subterrneum L.) i smog stričk n filter ppiru i u tlu. Klijvost engleskog ljulj i stričk bil je znčjno smnjen smo kd je sjeme bilo u 9
Uvod izrvnom doticju s sjemenom stričk, dok povećnje udljenosti s 1 do 10 mm nije utjeclo n klijvost. Rst korijen svih ispitivnih vrst smnjen je ovisno o gustoći sjemen stričk. Već pri gustoći od 20 sjemenki stričk zbilježen je negtivni utjecj, duljin korijen smnjivl se povećnjem gustoće n 50, 100 i 250 sjemenki. Pri njvećoj gustoći duljin korijen klupčste oštrice i bijele djeteline smnjen je z 60,0%, podzemne djeteline z 72,0%. U posudm s tlom, sjeme stričk smnjilo je nicnje i duljinu korijen ispitivnih vrst i pri izrvnom doticju sjemen, i pri udljenosti od 1, 2, 4 i 7 mm. Prem Elmoreu (1980.) sjeme Teofrstovog mrčnjk (Abutilon theophrsti Med.) pri zjedničkom klijnju smnjuje duljinu korijen repe z 17%, li ne i njenu klijvost. Tnveer i sur. (2010.) ispitivli su utjecj tl n kojem su prethodno rsle biljke mlječike suncogled (Euphorbi helioscopi L.) n pšenicu, slnutk i leću. Nicnje svih usjev znčjno je smnjeno z 66,7%, 15,8% i 10%, ko i ukupn suh ms klijnc. Zbilježen je i negtivn utjecj korijenovih eksudt lobode kmenjrke (C. murle L.) (Btish i sur., 2007.) i vrste A. conyzoides n rst i rzvoj klijnc pšenice (Singh i sur., 2003.). Qsem (1995.) nvodi negtivni leloptski utjecj n cvjetču, bundevu i rjčicu pri sjetvi usjev u tlo n kojem su prethodno rsli klijnci oštrodlkvog šćir i lobode kmenjrke. Nicnje usjev nije znčjno smnjeno u tretmnim s eksudtim, dok je suh ms bundeve znčjno snižen u ob tretmn. Prem Sfdr i sur. (2014.) tlo n kojemu su rsle biljke korovne vrste Prthenium hysterophorus L. im inhibitorni utjecj n klijvost i rst kukuruz. Frgsso i sur. (2012.) ispitivli su utjecj korijenovih eksudt divlje zobi (A. ftu L.) n suhu msu korijen i izdnk rzličitih kultivr durum pšenice. Aleloptski utjecj ovisio je o gustoći sjemen pšenice i kultivru, zbilježen je inhibitorni utjecj i do 40%. Suh ms izdnk bil je pod većim negtivnim utjecjem, kultivri su se rzlikovli po svojoj osjetljivosti. HPLC metodom iz korijenovih eksudt izolirne su potencijlne lelokemiklije i to p-kumrinsk kiselin, siringldehid i vnilin. Korijenovi eksudti crne gorušice (Brssic nigr (L.) Koch.) u pokusim Al-Sherif i sur. (2013.) inhibirli su nicnje leksndrijske djeteline i pšenice z 40% odnosno 25%. Autori su tkođer zbilježili i negtivni utjecj n duljinu korijen i klijnc usjev, dok je njihov svjež ms snižen preko 60%. 10
Uvod U pokusu n gru Amini (2013.) je utvrdio d eksudti mle svjetlice (Phlris minor Retz.) djeluju n suhu msu korijen i izdnk ječm i to ovisno o gustoći sjemen i strosti klijnc korov. Rezultti ukzuju n jči inhibitorni utjecj pri većoj gustoći sjemen po posudi, dok je njveće smnjenje zbilježeno kd su klijnci uzgjni 9 i 12 dn. Smnjenje duljine korijen pšenice do 50% zbilježili su Amini i sur. (2009.) s korijenovim eksudtim ljuljk (Lolium rigidum Gudin). Utjecj korijenovih eksudt oštrodlkvog šćir n grh n gru ispitivli su Nmdri i sur. (2012.). Aleloptski utjecj ovisio je o gustoći sjemen šćir te o strosti klijnc odnosno vremenu njihovog rst u gru. Duljin korijen i izdnk klijnc grh smnjivl se znčjno s povećnjem gustoće sjemen korov od 4 do 32 po posudi. Njjči inhibitorni utjecj pokzli su šest dn stri klijnci šćir, dok su klijnci stri 12 dn pokzli znčjno mnji utjecj. Zbilježen je rzličit osjetljivost među tri ispitivn kultivr. Amini i sur. (2012.) tkođer nvode d djelovnje eksudt oštrodlkvog šćir ovisi o gustoći sjemen, p tko 4 sjemenke po posudi nisu imle utjecj, dok su 24 sjemenke po posudi smnjile duljin korijen i izdnk klijnc grh z 23,8% odnosno 13,2%. Primjen usjev i drugih biljk u suzbijnju korov predmet je brojnih istrživnj. Aleloptski utjecj brojnih biljnih vrst, među njim i romtičnog i ljekovitog bilj, proučvn je n klijvost i rst rzličitih korovnih vrst. Zjedničko klijnje sjemen romtičnih i ljekovitih vrst i korovnih vrst, te leloptsko djelovnje smog sjemen, slbije je istrženo. Interkcije između sjemen romtičnih i ljekovitih vrst i korov n klijvost i rst klijnc sitnocvjetne konice (Glinsog prviflor Cv.), livdne broćike (Glium mollugo L.) i običnog koštn istrživl je Đikić (2005.). Većin sjemen biljk nije iml znčjn utjecj n klijvost koštn i broćike, dok je svjež ms klijnc snižen s kimom (Crum crvi L.), koprom (Anethum grveolens L.) i timijnom (Thymus vulgris L.). S druge strne sjeme kim, korijndr (Corindrum stivum L.) i komorč (Foeniculum vulgre Mill.) inhibirlo je klijvost i svježu msu sitnocvjetne konice z preko 50%. Đikić i sur. (2005.b) tkođer su utvrdili znčjn utjecj gore nvedenih vrst n strjeličstu grbicu, poljski osjk, oštrodlkvi šćir, poljski jrmen (Anthemis rvensis L.), priljepču, zeleni muhr i puzvu piriku. Autoric je tkođer istrživl leloptski utjecj drugih romtičnih vrst iz porodice Lmicee. 11
Uvod Rvlić i sur. (2013.) nvode d sjeme korijndr i ljupčc (Levisticum officinle Koch) smnjuje klijvost strjeličste grbice z 22,3% i 27,0%, te duljinu korijen bezmirisne kmilice. S druge strne, sjeme peršin (Petroselinum crispum Mill.) u pokusim Rvlić i sur. (2014.) nije pokzlo znčjn utjecj n klijvost strjeličste grbice, iko je smnjio duljinu izdnk klijnc z 10,2%. Bličević i sur. (2014.) tkođer nisu pri ispitivnju zjedničkog klijnj sjemen neven i strjeličste grbice utvrdili znčjn utjecj n korovnu vrstu. Pnsiuk i sur. (1986.) su pri ispitivnju zjedničkog klijnj sjemen krmnog sirk i sjemen korov n filter ppiru zbilježili negtivn utjecj n duljinu korijen klijnc Teofrstovog mrčnjk i zelenog muhr. Zjedničko klijnje sjemen romtičnih i ljekovitih biljk i korovnih vrst n nicnje, visinu i svježu msu klijnc korovnih vrst strjeličste grbice, običnog koštn i poljskog jrmen ispitivl je Đikić (2004.) u pokusim u posudm. Nicnje i visin klijnc strjeličste grbice smnjeni su u tretmnim s miloduhom (Hyssopus officinlis L.) z 27% i 10,5%, te s kimom z 16,7% i 13,2%. Međutim, ob tretmn znčjno su smnjil svježu msu klijnc z više od 45%. Nicnje i visin koštn smnjen je pri zjedničkom klijnju s korijndrom z 33,1% odnosno 33,6%. S druge strne, svjež ms klijnc snižen je u tretmnim s miloduhom, bosiljkom (Ocimum bsilicum L.), koprom i korijndrom od 23,1 do 70,2%. Tkođer su kim i kopr znčjno smnjili nicnje i svježu msu poljskog jrmen, li nisu utjecli n visinu biljk. Prem Hoffmn i sur. (1996.) zjedničko klijnje sjemen pokrovnih usjev i sjemen korov djeluje negtivno n klijvost i rst korov. Sjeme sirk smnjilo je duljinu korijen Teofrstovog mrčnjk z 33,0%, kod zelenog muhr nicnje z 48,0%, duljinu korijen z 26,0%. Pri zjedničkom klijnju s crvenom djetelinom, duljin korijen i izdnk ržstog ovsik (Bromus seclinus L.) bil je z 29,0% i 35,0% već nego u kontrolnom tretmnu. Pozitivn učink n nicnje i rst korov utori su zbilježili i prilikom zjedničkog klijnj s sjemenom rži. Zjedničko klijnje sjemen usjev i korov prem Šriću i sur. (1992.) ovisi o vrsti usjev i korov. Ispitivni usjevi nisu imli znčjn utjecj n nicnje i visinu oštrodlkvog šćir i mbrozije (Ambrosi rtemisiifoli L.), dok su rž, sirk, heljd i kupus znčjno smnjili visinu bijele lobode (C. lbum L.). Autori tkođer nvode 12
Uvod znčjno smnjenje visine biljk divljeg sirk u tretmnim s zobi, ječmom, pšenicom, konopljom i heljdom. Utjecj vodenih ekstrkt romtičnog i ljekovitog bilj predmet je brojnih istrživnj, posebice vrst iz porodic Astercee, Apicee i Lmicee. Aleloptski potencijl ovisi o biljnoj vrsti, koncentrciji i nčinu ekstrkcije te biljci n koju su ekstrkti primijenjeni. Đikić (1999., 2005.) nvodi d vodeni ekstrkti od svježe mse prve kmilice (Mtricri chmomill L.) smnjuju klijvost oštrodlkvog šćir z 65%, klijvost i svježu msu sitnocvjetne konice, livdne broćike i običnog koštn od 20,0 do 40,0%. Prem Kdioǧlu i sur. (2005.) metnolski ekstrkti prve kmilice pokzuju inhibitorni utjecj n 11 kulturnih biljk, dok prem Demrque i sur. (2012.) esencijln ulj kmilice inhibirju klijvost i rst slte. Vodeni ekstrkti od svježe i suhe mse neven prem Bličević i sur. (2014.) smnjuju klijvost i svježu msu strjeličste grbice do 100%. S druge strne Đikić (2004.) nvodi d ekstrkti neven djeluju pozitivno n svježu msu strjeličste grbice povećvjući je do 31,9%. Autoric tkođer nvodi d ekstrkti nemju utjecj n livdnu broćiku, li djeluju inhibitorno n klijvost sjemen mslčk (Trxcum officinle Web.). Prem Đikić (1999.) vodeni ekstrkt od svježe mse ljupčc (Levisticum officinle Koch) reduciro je klijnje korovne vrste pstirske torbice (Cpsell burs-pstoris (L.) Medik.) od 45 do 65%. Strtu i sur. (2012.) nvode d ekstrkti listov ljupčc nemju znčjn utjecj n klijvost sjemen leće i rotkvice, li smnjuju duljinu korijen z 34,7% odnosno 54,9%. Druge vrste iz porodice Apicee pokzuju znčjn leloptski utjecj, p su tko ekstrkti od svježe mse kim, korijndr i miloduh smnjili klijvost običnog koštn z 56,8% i 42,9% odnosno svježu msu z 70,7% i 57,9% u pokusim Đikić (2005.). Dhim i sur. (2009.) nvode znčjn inhibitorni utjecj ekstrkt od suhe ndzemne mse nis (Pimpinell nisum L.), komorč i korijndr koji su smnjili klijvost, duljinu korijen i svježu msu klijnc koštn do 100%. U istrživnjim Rvlić i sur. (2014.) vodeni ekstrkti peršin smnjili su klijvost strjeličste grbice i do 100%. Ekstrkti kopr i celer tkođer pokzuju inhibitorni utjecj (Dhim i sur., 2009., Strtu i sur., 2012.). 13
Uvod Aleloptski potencijl ekstrkt od suhih listov bosiljk ispitivli su Petrov i sur. (2015.). Potpuno smnjenje klijvosti obične zubče i lobode postignuto je već pri koncentrciji od 2,5%, dok je koncentrcij od 5% smnjil u potpunosti klijvost divljeg sirk i kiselice. Vodeni ekstrkti od suhe mse bosiljk prem Dhim i sur. (2009.) smnjuju klijvost koštn z 44,1%, duljinu korijen i svježu msu z preko 50%. Ekstrkti od svježih listov svetog bosiljk (O. snctum L.) smnjili su klijvost i duljinu klijnc oštrodlkvog šćir i vrste Bidens pilos L. u istrživnju (Shrm i Singh, 2003.). Itni i sur. (2013.) nvode d lvnd (Lvndul ngustifoli Mill.) i livdn kdulj (Slvi prtensis L.) posjeduju inhibitorni utjecj n duljinu korijen slte, dok su Petrov i sur. (2015.) zbilježili negtivn utjecj cvjetov lvnde i listov dviju vrst metvice (Menth longifoli L., M. piperit L.) n klijvost i rst šćir, lobode i divljeg sirk. Prem Đikić (2005.) ekstrkti miloduh smnjuju klijvost i svježu msu koštn z 25,8% i 51,6%. Klijvost i rst korovnih vrst oštrodlkvi šćir i crn pomoćnic inhibirni su ekstrktim timijn (Thymus vulgris L.), ružmrin (Rosmrinus officinlis L.) i lvnde (Lvndul sp.) (Arouiee i sur., 2006.). Hssnnejd i Porheidr-Ghfrbi (2013.) u pokusim su utvrdili negtivn utjecj ekstrkt ljekovitih biljk n klijvost i msu klijnc viline kosice (Cuscut cmpestris Yunck.). Njveći inhibitorni utjecj pokzli su ekstrkti lvnde smnjivši klijvost do 72,4%, dok je njmnji utjecj zbilježen u tretmnim s mtičnjkom (Meliss officinlis L.). Zhedi i Ansri (2011.) nvode d vodeni ekstrkt list crnog sljez (Mlv sylvestris L.) negtivno djeluje n klijvost, duljinu korijen i izdnk te svježu i suhu msu rjčice, krstvc i sjetvene grbice. Pri koncentrciji ekstrkt od 5% klijvost je bil smnjen z više od 50%, dok pri koncentrciji od 10% sjemenke uopće nisu klijle. Slično nvodi i Qsem (2010.) koji je u pokusim zbilježio smnjenje klijvosti, duljine i svježe mse izdnk pšenice i ječm u tretmnim s ekstrktim od svježe mse korijen i izdnk crnog sljez. Prem Jlli i sur. (2013.) ekstrkti list crnog sljez smnjuju klijvost sjemen cvjetnih vrst Gillrdi pulchell, Celosi rgente i Dinthus brbtus. Biljke crnog sljez sdrže brojne fenolne komponente te rzličite sekundrne spojeve (Tbrki i sur., 2012.). Itni i sur. (2013.) tkođer su zbilježili inhibitorni utjecj listov crnog sljez. Osttci brojnih biljnih vrst posjeduju leloptsko djelovnje, primjerice vrste iz porodice Brssiccee, ko što su rep, rotkvic, bijel rotkv (Uremis i sur., 2006.) i 14
Uvod uljn repic (Khliq i sur., 2011.), te rzličite ozime žitrice ko rž i ječm (Dhim i sur., 2006.). Biljni osttci romtičnih i ljekovitih biljk tkođer imju potencijl u suzbijnju korov. Dhim i sur. (2009.) ispitivli su u poljskomu pokusu utjecj romtičnih biljk inkorporirnih u tlo u obliku zelene gnojidbe n klijvost i rst korovnih vrst koštn, običnog tušnj (Portulc olerce L.), bbljeg zub (Tribulus terrestris L.) i obične lobode. Nicnje koštn smnjeno je z 47,0%, 49,0% i 50,0% u tretmnim s nisom, fcelijom (Phceli tncetifoli Benth) i mtičnjkom. Komorč, origno i korijndr smnjili su nicnje i svježu msu lobode. Shrm i Singh (2003.) ispitivli su utjecj suhih biljnih osttk svetog bosiljk u dozm od 25, 50 i 15 g n nicnje i rst oštrodlkvog šćir. Rezultti su pokzli smnjenje nicnj klijnc korov od 99,0 do 100% te duljine klijnc od 11,4 do 100%. Prem Kto-Noguchi (2003.) suhe rezidue mtičnjk inhibirle su nicnje ljubičste svrčice (Digitri snguinlis (L.) Scop.) do 30,0%, dok su duljine korijen i izdnk bile smnjene preko 50,0%. Negtivn utjecj svježih biljnih osttk peršin n nicnje te duljinu korijen i svježu msu klijnc strjeličste grbice zbilježili su Rvlić i sur. (2014.). Tkođer je zbilježen i pozitivn utjecj biljnih osttk. Inkorporcij svježih i suhih biljnih osttk neven im pozitivn utjecj n nicnje i rst klijnc strjeličste grbice nvode Bličević i sur. (2014.). Nicnje puzve pirike prem Đikić (2007.) bilo je z 18,5% niže u tretmnim s suhim biljnim osttcim divljeg pelin (Artemisi vulgris L.). Nikolić (2015.) nvodi d svježi i suhi osttci ljekovite kdulje (S. officinlis L.) djeluju stimulirjuće n svježu msu strjeličste grbice, no nemju znčjn utjecj n nicnje niti duljinu klijnc korov. Svježi biljni osttci crnog sljez pokzli su pozitivn utjecj n rst i msu klijnc pšenice i ječm prem nvodim Qsem (2010.). Rezultti istrživnj tkođer su pokzli d suhi osttci crnog sljez djeluju negtivno n nicnje pšenice i ječm, li imju pozitivn utjecj n suhu msu korijen i izdnk ispitivnih usjev. 15
Uvod 1.2. Cilj istrživnj Istrživnj su proveden u cilju određivnj leloptskog utjecj korovnih vrst n usjeve odnosno djeluju li korovne vrste negtivno n rst i rzvoj usjev. Tkođer, istrživn je mogućnost primjene kultivirnih i smoniklih romtičnih i ljekovitih biljnih vrst u suzbijnju korov. Osnovni ciljevi istrživnj su: 1. Utvrditi leloptski utjecj dominntnih i invzivnih jednogodišnjih i višegodišnjih korovnih vrst n klijvost i rst pšenice, ječm, uljne bundeve, soje i mrkve. 2. Utvrditi postoji li rzlik između leloptskog potencijl rzličitih biljnih dijelov ispitivnih korovnih vrst. 3. Utvrditi koncentrciju odnosno dozu pri kojoj ispitivne korovne vrste imju negtivni utjecj n pšenicu, ječm, uljnu bundevu, soju i mrkvu. 4. Utvrditi leloptski utjecj kultivirnog i smoniklog romtičnog i ljekovitog bilj n klijnje i rst dominntnih i invzivnih jednogodišnjih i višegodišnjih korovnih vrst. 5. Utvrditi koncentrciju odnosno dozu pri kojoj romtične i ljekovite biljke imju negtivni utjecj n ispitivne korovne vrste. Osnovne hipoteze istrživnj su: 1. Korovne vrste imju negtivni leloptski utjecj n klijnje i rst usjev. 2. Aromtične i ljekovite biljke imju leloptski utjecj n klijnje i rst korovnih vrst. 3. Aleloptski utjecj ovisi o koncentrciji odnosno dozi, p više koncentrcije i doze imju negtivni, niže pozitivni leloptski utjecj. 16
Mterijl i metode rd 2. MATERIJAL I METODE RADA Pokusi su provedeni u rzdoblju od 2013. do 2015. godine u kontrolirnim uvjetim u Lbortoriju z fitofrmciju n Poljoprivrednomu fkultetu u Osijeku. U pokusim je ispitn utjecj korovnih vrst n usjeve, te utjecj romtičnog i ljekovitog bilj n korove. 2.1. Aleloptski utjecj korovnih vrst n usjeve Aleloptski utjecj sjemen i biljne mse korovnih vrst (slik 1., slik 2.) ispitn je n pet usjev i to pšenicu, ječm, soju, uljnu bundevu i mrkvu. Z svki usjev ispitn je utjecj tri korovne vrste koje g njčešće zkorovljuju. Prikz korovnih vrst i usjev n koje su ispitni dni su u tblici 1. Tblic 1. Korovne vrste i usjevi ispitivni u pokusu Biljk donor Biljk primtelj Poljski osjk (Cirsium rvense (L.) Scop.) Poljski mk (Ppver rhoes L.) Bezmirisn kmilic (Tripleurospermum inodorum (L.) C.H. Schultz) Pšenic Ječm Oštrodlkvi šćir (Amrnthus retroflexus L.) Crn pomoćnic (Solnum nigrum L. emend. Miller) Divlji sirk (Sorghum hlepense (L.) Pers.) Soj Uljn bundev Poljski osjk (C.rvense) Crn pomoćnic (S. nigrum) Bezmirisn kmilic (T. inodorum) Mrkv Biljke korovnih vrst prikupljene su u fenološkoj fzi 6/65 (Hess i sur., 1997.) tijekom vegetcijskih sezon s ruderlnih i proizvodnih površin n području Osječko- -brnjske župnije (slik 3.). Korovne vrste determinirne su prem priručnicim z determinciju biljk i tlsim korovne flore (Horvtić, 1954., Grcke, 1972., Jvork i Cspody, 1975., Domc, 2002., Knežević, 2006.). 17
Mterijl i metode rd Slik 1. Bezmirisn kmilic (T. inodorum) (Izvor: Rvlić, M.) Slik 2. Poljski mk (P. rhoes) (Izvor: Rvlić, M.) Slik 3. Prikupljnje biljne mse korovnih vrst (Izvor: Rvlić, J.) Slik 4. Usitnjvnje suhe biljne mse uz pomoć mlin (Izvor: Srjlić, A.) Prikupljeni biljni mterijl korovnih vrst očišćen je u lbortoriju od tl. Polovic ms sušen je n zrku u lbortoriju te u sušioniku n konstntnoj temperturi od 60 ºC. Dio biljk rzdvojen je n korijen, stbljiku i list. Suh biljn ms usitnjen je uz pomoć električnog mlin (slik 4.) u prh koji je čuvn u ppirntim vrećicm n tmnom i suhom mjestu. Sjeme korovnih vrst očišćeno je i osušeno, te čuvno u ppirntim vrećicm. U pokusim je korišteno sjeme prizntih kultivr pšenice (cv. Lucij), ječm (cv. Brun) i soje (cv. Korn) Poljoprivrednog institut u Osijeku, ztim sjeme uljne bundeve 18
Mterijl i metode rd (cv. Gleisdorfer) tvrtke Stzucht Gleisdorf, Austrij, i sjeme mrkve (cv. Domć žut) tvrtke Frnchi Sementi, Itlij. Prije pokus sjeme usjev i korov površinski je dezinficirno s 1% NOCl (4% komercijlni ntrijev hipoklorit rzrijeđen vodom) tijekom 20 minut, te isprno tri put destilirnom vodom (Siddiqui i sur., 2009.). Aleloptski utjecj korovnih vrst n usjeve utvrđen je u pet pokus: 1. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u Petrijevim zdjelicm, 2. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u posudm, 3. Utjecj biljnih osttk korov n usjeve, 4. Zjedničko klijnje sjemen korov i usjev u Petrijevim zdjelicm, 5. Utjecj korijenovih eksudt korov n usjeve. 2.1.1. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u Petrijevim zdjelicm U Petrijevim zdjelicm ispitn je leloptski utjecj vodenih ekstrkt korov n klijvost i rst usjev. Vodeni ekstrkti pripremljeni su od svježe i suhe mse korov i to od rzličitih dijelov korovnih biljk: korijen, stbljike, list te ndzemne mse (stbljik + list) u tri rzličite koncentrcije: 1%, 5% i 10% (slik 5., slik 6.). Slik 5. Svježi biljni dijelovi poljskog mk (Izvor: Rvlić, M.) Slik 6. Usitnjen suh ndzemn ms bezmirisne kmilice (Izvor: Rvlić, M.) Vodeni ekstrkti pripremljeni su prem modificirnoj metodi Norsworthy (2003.). Vodeni ekstrkti od svježe i suhe biljne mse pripremljeni su potpnjem 100 g sitno isjecknog svježeg biljnog mterijl odnosno suhe izmljevene mse (posebno korijen, 19
Mterijl i metode rd stbljike, list, ndzemne mse) u 1000 ml destilirne vode (slik 7., slik 8.). Smjese su ostvljene tijekom 24 st n sobnoj temperturi. Nkon 24 h ekstrkti su procijeđeni kroz muslinsko pltno kko bi se uklonile grube čestice, ztim su filtrirni kroz filter ppir. Dobiveni ekstrkti koncentrcije 10% rzrijeđeni su destilirnom vodom kko bi se dobili i ekstrkti koncentrcije 5% i 1% (50 i 10 g biljne mse n 1000 ml destilirne vode). Slik 7. Priprem ekstrkt od svježe biljne mse (Izvor: Rvlić, M.) Slik 8. Priprem ekstrkt od suhe biljne mse (Izvor: Rvlić, M.) U Petrijeve zdjelice n filter ppir stvljno je po 15 sjemenki soje ili uljne bundeve, po 25 sjemenki pšenice ili ječm, odnosno po 30 sjemenki mrkve. U svku Petrijevu zdjelicu dodn je određen količin ekstrkt, dok je u kontroli dodn destilirn vod (8 ml z soju i uljnu bundevu, 5 ml z pšenicu i ječm, 3 ml z mrkvu). Sjeme u Petrijevim zdjelicm nklijvno je 8 dn pri temperturi od 22 ± 2 C. Nkon 8 dn određen je ukupn klijvost, duljin korijen i izdnk ko i svjež ms usjev. 2.1.2. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u posudm Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt korov n klijvost i rst usjev ispitn je i u pokusim s posudm. Ispitivni su vodeni ekstrkti od svježe i suhe ndzemne mse korov i to u tri rzličite koncentrcije: 1%, 5% i 10%. Vodeni ekstrkti pripremljeni su prem istoj proceduri. 20
Mterijl i metode rd Sjeme usjev sijno je u plstične posude npunjene komercijlnim supstrtom. U svku posudu posijno je po 30 sjemenki usjev. Posude su tretirne ekstrktom korov u nvedenim koncentrcijm i to: pšenic, ječm i mrkv u količini od 30 ml po 100 g tl odnosno soj i bundev u količini od 60 ml po 100 g tl, dok je kontrol zliven destilirnom vodom. Ndlje tijekom pokus svi tretmni su zlijevni destilirnom vodom u jednkoj količini. Klijnci su uzgjni tijekom dv tjedn n lbortorijskim klupm pri temperturi od 22 ± 2 C. N krju pokus određen je broj, duljin korijen i izdnk klijnc, te njihov svjež ms. 2.1.3. Utjecj biljnih osttk korov n usjeve U pokusu s posudm ispitn je leloptski utjecj biljnih osttk (rezidu) korov n klijvost i rst usjev prem modificirnoj metodi Nosworthy (2003.). Ispitivn je utjecj suhih biljnih osttk korov u dvije doze: 10 g/kg tl i 20 g/kg tl. Suh ndzemn ms korov pomiješn je s komercijlnim supstrtom u količini od 10 i 20 g po kg tl. U plstične posude npunjene supstrtom sijno je po 30 sjemenki usjev. U kontroli je sjeme usjev sijno u supstrt bez biljnih osttk. Klijnci su uzgjni tijekom dv tjedn n lbortorijskim klupm pri temperturi od 22 ± 2 C. N krju pokus određen je broj, duljin korijen i izdnk klijnc, te njihov svjež ms. 2.1.4. Zjedničko klijnje sjemen korov i usjev u Petrijevim zdjelicm Aleloptski utjecj korov n usjeve zjedničkim klijnjem sjemen jednog korov i jednog usjev ispitn je prem modificirnoj metodi Hoffmn i sur. (1996.). U sterilizirne Petrijeve zdjelice n filter ppir nvlžen destilirnom vodom stvljeno je nizmjenično u redove po 20 sjemenki usjev (pšenice, ječm ili mrkve) i 20 sjemenki korov, odnosno 10 sjemenki usjev (soj ili uljn bundev) i 10 sjemenki korov. U kontroli je stvljeno smo sjeme usjev. Sjeme u Petrijevim zdjelicm nklijvno je 8 dn pri temperturi od 22 ± 2 C. Nkon 8 dn određen je ukupn klijvost, duljin korijen i izdnk i svjež ms usjev. 21
Mterijl i metode rd 2.1.5. Utjecj korijenovih eksudt korov n usjeve Aleloptski utjecj korijenovih eksudt korov n nicnje i rst usjev ispitn je u pokusu s posudm prem metodi Frgsso i sur. (2012.). U posude s supstrtom sijno je sjeme korov (25 klijvih sjemenki n 100 g tl). Korovi su nkon što su dosegli fenološku fzu 1/13 (Hess i sur., 1997.) odnosno fzu 3 list (slik 9., slik 10.), uklonjeni iz tl zjedno s korijenom. U tlo je nkon tog sijno po 30 sjemenki usjev. Slik 9. Klijnci bezmirisne kmilice (T. inodorum) (Izvor: Rvlić, M.) Slik 10. Klijnci poljskog mk (P. rhoes) (Izvor: Rvlić, M.) Klijnci su uzgjni tijekom dv tjedn n lbortorijskim klupm pri temperturi od 22 ± 2 C. N krju pokus određen je broj, duljin korijen i izdnk klijnc, te njihov svjež ms. 2.2. Aleloptski utjecj romtičnog i ljekovitog bilj n korove U pokusim je ispitn leloptski utjecj sjemen i ndzemne mse sljedećih kultivirnih i smoniklih romtičnih i ljekovitih vrst: ljupčc (L. officinle), bosiljk (O. bsilicum), prv kmilic (M. chmomill), mtičnjk (M. officinlis), crni sljez (M. sylvestris) i veliki rosops (C. mjus). Sjeme kultivirnih vrst kupljeno je od komercijlnih proizvođč. Kultivirne vrste uzgjne su do fze cvtnje iz sjemen bez uporbe pesticid. Biljn ms smoniklih 22
Mterijl i metode rd ljekovitih vrst (crni sljez i veliki rosops) (slik 11., slik 12.). prikupljen je n ruderlnim stništim n području Osječko-brnjske župnije. Dio ndzemne mse sušen je n zrku u lbortoriju te u sušioniku n konstntnoj temperturi od 60 ºC. Suh ms usitnjen je uz pomoć električnog mlin u prh koji je čuvn u ppirntim vrećicm n tmnomu i suhom mjestu. Slik 11. Crni sljez (M. sylvestris) (Izvor: Rvlić, M.) Slik 12. Suh ndzemn ms rosops (C. mjus) (Izvor: Rvlić, M.) Aleloptski utjecj n klijnje i rst ispitn je kod sljedećih korovnih vrst: Teofrstov mrčnjk (A. theophrsti), oštrodlkvi šćir (A. retroflexus), strjeličst grbic (L. drb), crn pomoćnic (S. nigrum), divlji sirk (S. hlepense) i bezmirisn kmilic (T. inodorum) (slik x.). Sjeme korovnih vrst prikupljeno je n proizvodnim površinm Osječko-brnjske župnije, osim sjemen oštrodlkvog šćir i crne pomoćnice koj su kupljen od tvrtke Herbiseed, Velik Britnij. Prikupljeno sjeme je očišćeno i osušeno, te čuvno u ppirntim vrećicm. Prije pokus sjeme je površinski dezinficirno (Siddiqui i sur., 2009.) te mu je prekinut dormntnost. Sjeme mrčnjk zgrijvno je tijekom 60 minut u vodi n 60 C (Mzur, 2015.); sjeme oštrodlkvog šćir potpno je u 2% otopinu KNO 3 tijekom 24 st (Lzić, 2015.); sjeme crne pomoćnice tijekom 72 st nklijvno je n izmjeničnim temperturm 20/30 C i to 16/8 sti; sjeme divljeg sirk tretirno je koncentrirnom 23
Mterijl i metode rd sumpornom kiselinom u trjnju od 6 minut, nkon tog potpno u 1,5% otopinu KNO 3 tijekom 2 st (Blić, 2015.). Aleloptski utjecj romtičnih i ljekovitih vrst n korove ispitn je u četiri pokus: 1. Zjedničko klijnje sjemen romtičnog i ljekovitog bilj i korov u Petrijevim zdjelicm, 2. Zjedničko klijnje sjemen romtičnog i ljekovitog bilj i korov u posudm, 3. Utjecj vodenih ekstrkt romtičnog i ljekovitog bilj n korove, 4. Utjecj biljnih osttk romtičnog i ljekovitog bilj n korove. 2.2.1. Zjedničko klijnje sjemen romtičnog i ljekovitog bilj i korov u Petrijevim zdjelicm Aleloptski utjecj romtičnog i ljekovitog bilj n korove ispitn je u Petrijevim zdjelicm zjedničkim klijnjem sjemen jedne vrste bilj i jednog korov, prem Đikić (2005.b). U sterilizirne Petrijeve zdjelice n nvlženi filter ppir stvljeno je u nizmjenične redove po 30 sjemenki romtičnog ili ljekovitog bilj i 30 sjemenki korov. U kontroli je stvljno smo sjeme korovnih vrst. Sjeme u Petrijevim zdjelicm nklijvno je 9 dn pri temperturi od 22 ± 2 C. Nkon 9 dn određen je ukupn klijvost, duljin korijen i izdnk i svjež ms klijnc korov. 2.2.2. Zjedničko klijnje sjemen romtičnog i ljekovitog bilj i korov u posudm U posudm je ispitn leloptski utjecj romtičnog i ljekovitog bilj n korove zjedničkim klijnjem sjemen romtičnog i ljekovitog bilj i korov, prem modificirnoj metodi Hoffmn i sur. (1996.). U posude punjene supstrtom sijno je sjeme jedne vrste romtičnog ili ljekovitog bilj i jednog korov. Svki tretmn sstojo se od 30 sjemenki bilj i 30 sjemenki korov. U kontroli je u posude sijno smo sjeme korov. Klijnci su uzgjni tijekom dv tjedn n lbortorijskim klupm pri temperturi od 22 ± 2 C. N krju pokus određen je broj, duljin korijen i izdnk klijnc korov, te njihov svjež ms. 24
Mterijl i metode rd 2.2.3. Utjecj vodenih ekstrkt romtičnog i ljekovitog bilj n korove Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt romtičnog i ljekovitog bilj n klijvost i rst korov ispitn je u Petrijevim zdjelicm (slik 13.). Vodeni ekstrkti pripremljeni su od svježe i suhe ndzemne mse bilj i to u dvije rzličite koncentrcije: 5% i 10%. Slik 13. Pokusi u Petrijevim zdjelicm (Izvor: Rvlić, M.) Vodeni ekstrkti pripremljeni su prem prethodno opisnoj proceduri. U Petrijeve zdjelice n filter ppir stvljno je po 30 sjemenki korov, odnosno 50 sjemenki pomoćnice i 70 sjemenki sirk, s obzirom n nisku početnu klijvost. U svku Petrijevu zdjelicu dodn je određen količin ekstrkt, dok je u kontroli dodn destilirn vod (2 ml z bezmirisnu kmilicu, šćir, 3 ml z grbicu i pomoćnicu, 5 ml z mrčnjk i sirk). Sjeme u Petrijevim zdjelicm nklijvno je 9 dn pri temperturi od 22 ± 2 C. Nkon 9 dn određen je ukupn klijvost, duljin korijen i izdnk te svjež ms klijnc korov. 2.2.4. Utjecj biljnih osttk romtičnog i ljekovitog bilj n korove Aleloptski utjecj suhih biljnih osttk (rezidu) romtičnog i ljekovitog bilj n klijvost i rst korov ispitn je u pokusu s posudm prem modificirnoj metodi 25
Mterijl i metode rd Norsworthy (2003.). Ispitivn je utjecj suhih osttk bilj u dvije doze: 10 g/kg tl i 20 g/kg tl. Suh ms bilj pomiješn je s komercijlnim supstrtom u količini od 10 i 20 g po kg. U posude npunjene tlom sijno je po 30 korovnih sjemenki. U kontroli je sjeme korov sijno u tlo bez osttk bilj. Klijnci su uzgjni tijekom dv tjedn n lbortorijskim klupm pri temperturi od 22 ± 2 C. N krju pokus određen je broj, duljin korijen i izdnk klijnc korov, te njihov svjež ms. 2.3. Prikupljnje i sttističk obrd podtk Svi pokusi postvljeni su po slučjnom bloknom rsporedu u četiri ponvljnj, svki pokus proveden je dv put (slik 14.). Slik 13. Pokusi u posudm (Izvor: Rvlić, M.) N krju svkog pokus izrčunt je postotk klijvosti odnosno postotk nicnj z svko ponvljnje. Postotk klijvosti izrčunt je pomoću formule: Klijvost (%) = (broj isklijnih sjemenki / ukupn broj sjemenki) 100. Postotk nicnj u pokusim s posudm izrčunt je prem formuli: Postotk nicnj (%) = (broj izniklih biljk / broj posijnih biljk) x 100. Izmjeren je duljin korijen i izdnk klijnc usjev 26
Mterijl i metode rd odnosno korov, dok je svjež ms klijnc (mg, g) određen uz pomoć elektroničke vge. Svi podci nlizirni su sttistički nlizom vrijnce (ANOVA) u rčunlnom progrmu Sttistic, rzlike između srednjih vrijednosti tretmn testirne su LSD testom n rzini 0,05. 27
Rezultti istrživnj 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 3.1. Aleloptski utjecj korovnih vrst n usjeve 3.1.1. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u Petrijevim zdjelicm Vodeni ektrkti od svježe i suhe mse biljnih dijelov poljskog osjk, poljskog mk i bezmirisne kmilice pokzli su rzličit utjecj n klijvost i rst klijnc pšenice i ječm u Petrijevim zdjelicm. Klijvost sjemen pšenice znčjno je inhibirn primjenom ekstrkt od svježe mse poljskog osjk (tblic 2.), njveći inhibitorni utjecj pokzli su ekstrkti stbljike, list i ndzemne biljne mse u višim koncentrcijm koji su klijvost smnjili od 42,1 do 54,6%. Duljin korijen i svjež ms klijnc pšenice bil je pod pozitivnim utjecjem ekstrkt, posebice u tretmnim s ekstrktom korijen odnosno list, dok je ekstrkt ndzemne mse u koncentrciji od 10% jedini pokzo znčjn inhibitorni utjecj z 67,8% i 40,0%. Isto tko, negtivn utjecj n duljinu izdnk zbilježen je smo pri njvećoj koncentrciji ekstrkt stbljike i ndzemne mse. Tblic 2. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse C. rvense n klijvost i rst pšenice u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 95,0 9,0 d 8,5 bc 0,10 c 1% 61,3 cde 11,6 bc 8,3 bc 0,10 c Korijen 5% 71,9 bcd 12,0 b 7,9 bc 0,11 bc 10% 77,5 bc 13,3 7,9 bc 0,11 bc 1% 68,1 bcd 11,8 b 9,3 0,13 b Stbljik 5% 90,6 b 12,0 b 7,4 bcd 0,10 c 10% 50,6 de 9,6 d 6,3 d 0,09 c 1% 76,9 bc 11,7 bc 8,6 b 0,13 b List 5% 44,4 e 12,0 b 8,5 bc 0,14 10% 55,0 cde 10,2 cd 7,8 bcd 0,10 c Ndzemn 1% 68,1 bcd 11,4 bc 7,0 cd 0,10 c ms 5% 71,3 bcd 8,7 d 7,8 bcd 0,11 bc 10% 43,1 e 2,9 e 3,7 e 0,06 d,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 28
Rezultti istrživnj Inhibitorni utjecj zbilježen je i primjenom vodenih ekstrkt od svježe mse poljskog mk čije su njviše koncentrcije stbljike, list i ndzemne mse imle i njveći inhibitorni utjecj te su smnjile klijvost pšenice i do 70,7% (tblic 3.). Duljin korijen i izdnk klijnc bil je preko 50% mnj s ekstrktim ndzemne mse svih koncentrcij i s dvije više koncentrcije ekstrkt stbljike, dok su ekstrkti stbljike s njvišom koncentrcijom imli njveći inhibitorni utjecj n svježu msu. Tblic 3. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse P. rhoes n klijvost i rst pšenice u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 97,5 10,2 bc 8,3 b 0,12 1% 91,5 12,3 7,8 b 0,12 Korijen 5% 65,5 def 12,3 7,7 bc 0,12 10% 78,0 bc 12,1 b 8,7 0,12 1% 91,0 9,1 c 8,8 0,12 Stbljik 5% 88,5 b 4,1 d 6,4 cd 0,07 bc 10% 64,0 ef 2,0 ef 4,2 e 0,05 c 1% 76,0 cd 12,2 b 7,8 b 0,12 List 5% 73,0 cde 9,8 c 7,1 bcd 0,10 b 10% 28,5 g 3,9 de 4,6 e 0,05 c Ndzemn 1% 66,0 def 2,0 ef 3,4 e 0,05 c ms 5% 73,0 cde 3,2 def 6,2 d 0,07 bc 10% 57,0 f 1,8 f 3,7 e 0,10 b,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Svi drugi ekstrkti, osim ekstrkt niže koncentrcije svježe ndzemne mse bezmirisne kmilice, znčjno su smnjili klijvost sjemen pšenice (tblic 4.). Povećnjem koncentrcije ekstrkt povećvo se i inhibitorni utjecj od 20,6 do 61,9%. Suprotno tome, osim ekstrkt list u koncentrciji od 10% koji je znčjno smnjio duljinu korijen i izdnk te svježu msu klijnc, svi drugi ekstrkti ili su imli pozitivn utjecj ili nisu znčjno djelovli n klijnce pšenice. Njveći pozitivn utjecj zbilježen je s nižim koncentrcijm ekstrkt korijen, te njnižom koncentrcijom ekstrkt stbljike. Duljin korijen povećn je do 48,9%, duljin izdnk do 17,9%, svjež ms klijnc do 60,0%. 29
Rezultti istrživnj Tblic 4. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse T. inodorum n klijvost i rst pšenice u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 94,5 9,8 def 8,9 b 0,10 c 1% 75,0 bc 13,8 b 9,8 b 0,15 b Korijen 5% 56,0 de 13,7 b 9,9 b 0,16 10% 43,5 efg 12,4 bc 8,4 b 0,14 b 1% 73,0 c 14,6 10,5 0,16 Stbljik 5% 67,5 cd 12,6 bc 8,8 b 0,12 bc 10% 50,6 ef 11,9 bcd 9,0 b 0,16 1% 63,5 cd 12,9 b 9,1 b 0,14 b List 5% 41,5 fgh 7,7 f 8,5 b 0,10 c 10% 26,0 h 5,1 g 6,3 c 0,06 d Ndzemn 1% 86,5 b 10,3 cde 9,2 b 0,11 c ms 5% 49,0 ef 8,5 ef 8,8 b 0,12 bc 10% 36,0 gh 7,5 fg 8,0 bc 0,12 bc,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Tblic 5. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse C. rvense n klijvost i rst ječm u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 97,0 10,7 b 10,8 0,22 b 1% 68,0 bc 10,9 b 9,8 bc 0,20 b Korijen 5% 47,0 efgh 9,2 d 8,8 bcd 0,20 b 10% 46,0 fgh 9,0 d 9,4 bc 0,21 b 1% 77,5 b 11,1 b 10,1 bc 0,23 b Stbljik 5% 54,0 cdef 10,6 bc 10,2 b 0,28 10% 34,0 h 7,3 ef 7,7 de 0,19 b 1% 67,0 bc 12,2 10,9 0,24 b List 5% 38,0 gh 9,4 cd 9,7 bc 0,21 b 10% 33,0 h 10,5 bc 10,0 bc 0,23 b Ndzemn 1% 62,8 bcd 11,7 b 10,3 b 0,22 b ms 5% 51,5 defg 8,3 de 8,6 cd 0,19 b 10% 61,0 cde 6,1 f 6,5 e 0,13 c,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 30
Rezultti istrživnj Vodeni ekstrkti od svježe mse poljskog osjk znčjno su inhibirli klijvost sjemen ječm (tblic 5.). Jči negtivn učink pokzli su ekstrkti više koncentrcije, njveće smnjenje klijvosti zbilježeno je s ekstrktim stbljike od 64,9% i list od 65,9%. Isto tko, više koncentrcije imle su negtivn utjecj n duljinu korijen i izdnk ječm, u tretmnim s vodenim ekstrktim ndzemne mse zbilježeno je njveće smnjenje. Smo je ekstrkt ndzemne mse u koncentrciji od 10% znčjno smnjio svježu msu klijnc z 40,9%, dok je ekstrkt stbljike u koncentrciji od 5% povećo svježu msu z 27,3%. Ekstrkti od svježe mse poljskog mk pokzli su rzličit utjecj n klijvost i rst klijnc ječm (tblic 6., slik 15.). Klijvost je u njvećoj mjeri snižen s ekstrktim list i ndzemne mse u njvišoj koncentrciji, i to z 66,2% i 51,3%. Ekstrkti korijen nisu imli znčjn utjecj n duljinu klijnc i njihovu svježu msu, dok su ovisno o koncentrciji ekstrkti stbljike, list i ndzemne mse negtivno djelovli. Njveći inhibitorni utjecj zbilježen je u tretmnim s ekstrktom ndzemne mse u njvišoj koncentrciji koji je smnjio duljinu korijen z 82,8%, duljinu izdnk z 33,9%, svježu msu klijnc z 56,5%. Tblic 6. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse P. rhoes n klijvost i rst ječm u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 97,5 11,6 b 10,9 bc 0,23 bc 1% 89,0 b 11,2 bc 11,4 b 0,23 bc Korijen 5% 63,0 ef 12,2 10,9 bc 0,23 bc 10% 69,0 de 12,1 11,1 b 0,25 1% 92,5 9,9 bcd 11,7 0,24 b Stbljik 5% 94,5 9,4 cde 11,4 b 0,21 cd 10% 74,0 cd 2,3 g 7,9 d 0,11 g 1% 80,5 bc 11,2 bc 10,7 bc 0,22 bc List 5% 54,5 fg 9,6 cd 10,0 c 0,22 bc 10% 33,0 h 7,5 ef 6,6 e 0,16 f Ndzemn 1% 72,0 cde 5,5 f 10,5 bc 0,17 ef ms 5% 95,0 9,0 de 11,1 b 0,19 de 10% 47,5 g 2,0 g 7,2 de 0,10 g,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 31
Slik 15. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježih biljnih dijelov korijen i list P. rhoes n klijvost i rst ječm (Izvor: Rvlić, M.) 32
Rezultti istrživnj Klijvost ječm znčjno je snižen i primjenom ekstrkt od svježe mse bezmirisne kmilice (tblic 7.). Smnjenje klijvosti kretlo se od 10,5% u tretmnu s vodenim ekstrktom list u koncentrciji od 5% do 38,2% u tretmnu s ekstrktom korijen u koncentrciji od 5%. S druge strne, duljin korijen ječm znčjno je smnjen z 27,2% smo s ekstrktom list u koncentrciji od 10%. Smnjenje duljine izdnk ječm kretlo se od 10,8 do 30,6%, dok su ekstrkti korijen i list u njvišoj koncentrciji smnjili svježu msu z 19,0% odnosno z 23,8%. Tblic 7. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse T. inodorum n klijvost i rst ječm u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 95,5 10,3 cd 11,1 0,21 bc 1% 80,5 cde 10,6 de 10,6 b 0,22 b Korijen 5% 59,0 f 11,6 bc 9,2 de 0,21 bc 10% 65,5 f 9,4 e 9,2 de 0,17 de 1% 76,5 e 10,8 bcd 9,7 bcd 0,20 bc Stbljik 5% 78,5 de 12,2 9,9 bcd 0,22 b 10% 89,0 bc 12,0 10,3 bc 0,19 cd 1% 90,5 b 11,7 b 10,5 b 0,22 b List 5% 85,5 bcd 10,2 de 9,8 bcd 0,19 cd 10% 74,5 e 7,5 f 7,7 f 0,16 e Ndzemn 1% 94,0 b 9,9 de 8,5 ef 0,19 cd ms 5% 77,5 de 11,6 bc 10,5 b 0,24 10% 75,0 e 10,7 bcd 9,4 cde 0,22 b,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Ekstrkti korijen, stbljike i list suhe mse poljskog osjk u koncentrciji od 10% te ekstrkti ndzemne mse u dvije više koncentrcije pokzli su znčjn negtivn utjecj n klijvost pšenices smnjenjem od 16,8 do 53,4% (tblic 8.). Niže koncentrcije stbljike, list i ndzemne mse stimulirli su duljinu korijen, dok su više koncentrcije duljinu korijen inhibirle i do 86,2%. Ekstrkti korijen, list i ndzemne mse u njvišoj koncetrciji smnjili su duljinu izdnk z 70,7%, 89,1% i 85,9%. Njveći negtivn utjecj n svježu msu zbilježen je s ekstrktim list s prosječnim smnjenjem od 43,8%. 33
Rezultti istrživnj Tblic 8. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse C. rvense n klijvost i rst pšenice u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 95,5 b 12,3 b 9,2 bc 0,16 b 1% 93,5 b 12,2 b 9,5 bc 0,15 bc Korijen 5% 92,5 bc 9,6 cd 9,5 bc 0,13 cd 10% 69,0 e 1,7 e 2,7 f 0,04 e 1% 97,0 b 15,9 10,3 b 0,17 b Stbljik 5% 87,5 bcd 14,5 10,8 0,18 10% 79,5 de 9,8 cd 7,6 de 0,12 d 1% 90,0 bcd 11,1 bc 8,9 cd 0,13 cd List 5% 87,0 bcd 8,3 d 6,8 e 0,11 d 10% 46,5 f 2,8 e 1,0 g 0,03 e Ndzemn 1% 99,0 14,8 9,8 bc 0,16 b ms 5% 82,0 cd 8,8 d 7,7 de 0,12 d 10% 44,5 f 2,0 e 1,3 g 0,02 e,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Tblic 9. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse P. rhoes n klijvost i rst pšenice u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 95,0 12,3 b 9,2 bc 0,16 b 1% 91,0 b 13,6 b 9,9 b 0,17 Korijen 5% 86,0 b 10,4 c 9,6 b 0,15 b 10% 64,5 c 1,9 f 3,4 e 0,05 f 1% 95,0 15,5 9,9 b 0,15 b Stbljik 5% 88,0 b 8,6 d 8,9 bc 0,12 c 10% 58,5 c 2,2 f 3,2 e 0,05 f 1% 95,5 13,6 b 10,2 0,15 b List 5% 89,5 b 5,3 e 6,3 d 0,08 e 10% 34,5 d 0,8 f 1,1 f 0,02 g Ndzemn 1% 91,5 b 16,4 10,0 b 0,16 b ms 5% 79,0 b 7,7 d 8,3 c 0,10 d 10% 41,5 d 1,4 f 3,4 e 0,05 f,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 34
Rezultti istrživnj Ekstrkti od suhe mse poljskog mk znčjno su utjecli n klijvost i rst klijnc pšenice (tblic 9.). Znčjno smnjenje klijvosti zbilježeno je u tretmnim s korijenom, listom i stbljikom u koncentrciji od 10%, te u tretmnu s ndzemnom msom u dvije više koncentrcije i to od 16,8 do 63,7%. Više koncentrcije ekstrkt od svih biljnih dijelov znčjno su inhibirle duljinu korijen pšenice, njveće smnjenje pokzo je ekstrkt list z 93,5%. Jednko tko, ekstrkti su smnjili duljinu izdnk klijnc i njihovu svježu msu i to z više od 85,0%. Klijvost sjemen pšenice bil je pod znčjnim utjecjem u tretmnim s ekstrktim od suhe mse bezmirisne kmilice (tblic 10.). Njveći inhibitorni utjecj pokzli su ekstrkti list i ndzemne mse u koncentrciji od 10% te su klijvost smnjili z 52,8% odnosno 45,0%. Duljin korijen i izdnk te svjež ms klijnc snižen je u njvećoj mjeri s ekstrktim list i ndzemne mse u njvišoj koncentrciji i to do 86,2%, 82,6% odnosno 81,3%. S druge strne, niže koncentrcije imle su stimulirjući utjecj n duljinu korijen i izdnk pšenice. Tblic 10. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse T. inodorum n klijvost i rst pšenice u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 95,5 b 12,3 cd 9,2 bc 0,16 1% 97,0 14,4 b 9,7 b 0,16 Korijen 5% 98,0 15,4 10,2 0,17 10% 92,0 b 10,8 de 9,1 bc 0,12 c 1% 95,0 b 15,2 10,3 0,16 Stbljik 5% 87,5 bc 9,6 ef 9,5 bc 0,14 10% 68,5 e 3,5 g 4,0 e 0,06 d 1% 96,0 b 12,7 c 9,7 b 0,14 b List 5% 77,0 de 4,3 g 5,7 d 0,07 d 10% 45,0 f 1,7 h 1,6 g 0,03 e Ndzemn 1% 97,5 13,0 bc 9,5 bc 0,14 b ms 5% 82,0 cd 8,7 f 8,7 c 0,10 c 10% 52,5 f 2,8 g 3,0 f 0,04 e,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 35
Rezultti istrživnj Tblic 11. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse C. rvense n klijvost i rst ječm u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 96,5 10,4 b 10,7 b 0,23 b 1% 91,5 bc 11,8 11,5 0,24 b Korijen 5% 73,0 d 9,5 b 9,5 bc 0,20 bc 10% 70,0 de 5,9 c 6,1 d 0,14 de 1% 94,5 b 12,1 10,8 b 0,25 Stbljik 5% 81,0 bcd 11,2 b 10,5 b 0,26 10% 70,0 de 5,6 c 4,4 d 0,10 ef 1% 80,0 cd 11,3 b 10,7 b 0,25 List 5% 58,0 ef 9,4 b 8,0 c 0,17 cd 10% 16,0 g 2,6 d 1,8 e 0,03 g Ndzemn 1% 92,0 bc 10,5 b 10,8 b 0,23 b ms 5% 49,0 f 5,8 c 5,0 d 0,08 f 10% 8,0 g 1,5 d 1,1 e 0,01 g,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Vodeni ekstrkti od suhe ndzemne mse poljskog osjk smnjili su klijvost sjemen ječm (tblic 11.), njveći inhibitorni utjecj zbilježen je u tretmnim s listom i ndzemnom msom u dvije više koncentrcije gdje je klijvost smnjen u prosjeku z 93,8% odnosno 70,5%. Duljin korijen i izdnk ko i svjež ms klijnc bile su pod znčjnim negtivnim utjecjem u tretmnim s korijenom i stbljikom u koncentrciji od 10%, te s listom i ndzemnom msom u dvije više koncentrcije. Ekstrkt ndzemne mse u njvišoj koncentrciji imo je njveći utjecj te je smnjio duljinu korijen i izdnk z 85,6% i 89,7%, svježu msu z 95,7%. Više koncentrcije vodenih ekstrkt od svih dijelov poljskog mk negtivno su utjecle n klijvost ječm, no njveći utjecj pokzli su ekstrkti list i ndzemne mse gdje je klijvost smnjen z 97,9% odnosno 84,9% (tblic 12.). S druge strne, ekstrkti korijen, stbljike i ndzemne mse u koncentrciji od 10% te ekstrkti list viših koncnetrcij smnjili su duljinu i svježu msu klijnc do 95,0%. Znčjn pozitivni utjecj pokzli su ekstrkti stbljike i ndzemne mse u nižoj koncentrciji. 36
Rezultti istrživnj Tblic 12. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse P. rhoes n klijvost i rst ječm u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 96,5 10,4 c 10,7 0,23 c 1% 91,0 12,3 b 11,3 0,26 bc Korijen 5% 75,5 bc 10,8 bc 10,5 0,23 c 10% 52,0 e 6,3 e 6,5 b 0,13 d 1% 89,0 b 12,5 11,4 0,28 b Stbljik 5% 69,0 cd 10,8 bc 10,9 0,29 10% 25,5 f 3,9 f 4,0 c 0,08 e 1% 89,5 11,9 bc 11,1 0,24 bc List 5% 57,5 de 8,1 d 7,8 b 0,16 d 10% 2,0 g 0,4 g 0,5 d 0,02 f Ndzemn 1% 86,0 b 12,0 b 10,9 0,25 bc ms 5% 54,0 e 10,8 bc 10,9 0,22 c 10% 14,5 fg 2,5 f 3,7 c 0,06 ef,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Tblic 13. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse T. inodorum n klijvost i rst ječm u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 96,5 10,4 b 10,7 0,23 1% 86,5 b 12,2 10,8 0,25 Korijen 5% 72,0 b 11,6 b 10,6 0,23 10% 32,0 de 6,3 cd 6,4 bc 0,25 1% 84,0 b 10,6 b 10,2 0,22 Stbljik 5% 55,0 c 7,2 c 7,5 b 0,24 10% 27,0 e 2,9 e 2,4 d 0,06 cd 1% 86,0 b 11,1 b 10,5 0,21 List 5% 29,5 e 5,4 d 5,5 c 0,10 bc 10% 4,0 f 0,7 f 0,3 e 0,02 d Ndzemn 1% 85,0 b 12,3 11,2 0,25 ms 5% 46,5 cd 7,4 c 7,3 b 0,14 b 10% 4,0 f 1,1 f 1,1 de 0,02 d,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 37
Rezultti istrživnj Ekstrkti od suhe mse bezmirisne kmilice smnjili su klijvost ječm od 25,4% u tretmnu s ekstrktom korijen u koncentrciji od 5% do 95,9% u tretmnim s ekstrktim list i ndzemne mse u koncentrciji od 10% (tblic 13.). Negtivn utjecj, posebice viših koncentrcij, zbilježen je i n duljinu korijen i izdnk klijnc. Svjež ms ječm bil je pod njmnjim utjecjem tretmn, te je smnjenje zbilježeno smo u tretmnim s ekstrktom stbljike više koncentrcije i ekstrktim list i ndzemne mse u dvije više koncentrcije, kretlo se od 39,1 do 91,3%. Ekstrkti od svježe mse poljskog osjk nisu pokzli znčjn utjecj n klijvost mrkve, s izuzetkom ektrkt list u koncentrciji od10% i ndzemne mse u koncentrciji od 5% koji su klijvost smnjili z 10,6% i 16,6% (tblic 14.). Duljin korijen i izdnk klijnc mrkve bil je smnjen sttistički znčjno smo u tretmnu s ekstrktim ndzemne mse s njvišom koncentrcijom i to z 34,8% i 12,9%. Svi drugi ekstrkti pokzli su pozitivn utjecj n duljinu izdnk klijnc koj se povećl od 3,2 do 29,0%. Svjež ms klijnc tkođer je bil pod pozitivnim utjecjem ekstrkt te je u njvećoj mjeri stimulirn u tretmnu s 5%-tnom koncentrcijom ekstrkt list. Tblic 14. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse C. rvense n klijvost i rst mrkve u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 76,4 bcd 2,3 bcde 3,1 e 4,8 fg 1% 70,8 cdef 2,1 de 3,2 de 4,5 g Korijen 5% 79,2 b 2,5 bc 4,0 5,0 efg 10% 80,4 2,3 bcde 4,0 6,2 bc 1% 74,2 bcde 2,2 cde 3,4 cd 6,0 bcd Stbljik 5% 69,6 def 2,2 cde 3,7 b 5,3 defg 10% 73,3 bcde 2,2 cde 3,6 bc 6,0 cdef 1% 78,3 bc 2,6 b 3,6 bc 5,5 bcd List 5% 72,5 bcde 2,1 de 4,0 7,3 10% 68,3 ef 3,1 4,0 6,7 b Ndzemn 1% 72,1 bcde 2,4 bcd 3,7 b 5,7 cde ms 5% 63,7 f 2,0 e 3,5 bc 5,9 bcd 10% 69,2 def 1,5 f 2,7 f 5,8 cde,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 38
Rezultti istrživnj Vodeni ekstrkti od svježe mse crne pomoćnice tkođer nisu imli znčjni utjecj n klijvost sjemen mrkve (tblic 15.). Ekstrkti list u dvije niže koncentrcije jedini su znčjno smnjili duljinu korijen i to z 16,7%, dok je ekstrkt više koncetrcije ndzemne mse imo pozitivn utjecj. Niž koncentrcij ndzemne mse smnjil je duljinu izdnk z 9,4%. S druge strne, svi ispitivni ekstrkti smnjili su svježu msu klijnc mrkve od 8,1 do 27,4%. Tblic 15. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse S. nigrum n klijvost i rst mrkve u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 71,3 b 2,4 bc 3,2 bcd 6,2 1% 65,4 b 2,4 bc 3,3 bc 5,3 bcd Korijen 5% 65,0 b 2,3 bcd 3,4 b 5,2 bcd 10% 65,8 b 2,4 bc 3,4 b 5,7 b 1% 63,3 b 2,3 bcd 3,1 cde 5,2 bcd Stbljik 5% 76,3 2,5 b 3,8 5,5 bc 10% 64,2 b 2,1 cd 3,1 cde 4,5 d 1% 64,6 b 2,0 d 3,0 de 5,3 bcd List 5% 65,0 b 2,0 d 3,1 cde 5,1 bcd 10% 66,7 b 2,3 bcd 3,1 cde 4,8 cd Ndzemn 1% 65,8 b 2,1 cd 2,9 e 4,8 bcd ms 5% 70,0 b 2,3 bcd 3,1 cde 5,2 bcd 10% 67,1 b 2,8 3,1 cde 5,1 bcd,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 N klijvost sjemen mrkve nije znčjno djelovo ekstrkt od svježe mse bezmirisne kmilice, iko je zbilježen blgi inhibitorni učink od 0,5 do 11,1% (tblic 16.). Duljin korijen inhibirn je u svim tretmnim ovisno o biljnom dijelu i koncentrciji, njveće smnjenje zbilježeno je s njvišom koncentrcijom ekstrkt list i to z 30,5%. Duljin izdnk bil je pod pozitivnim i negtivnim utjecjem ekstrkt. Ekstrkti korijen i ekstrkt ndzemne mse u koncentrciji od 5% pokzli su negtivn utjecj n duljinu izdnk, dok je povećnje duljine izdnk iznosilo do 25,9%. Svi tretmni inhibirli su svježu msu klijnc mrkve i to od 5,9 do 30,5%. 39
Rezultti istrživnj Tblic 16. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse T. inodorum n klijvost i rst mrkve u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 75,4 2,7 2,7 b 4,9 1% 68,3 2,0 def 2,0 c 3,5 de Korijen 5% 69,6 2,1 cdef 2,3 c 3,5 de 10% 70,8 2,3 bcd 2,1 c 3,6 cde 1% 67,1 1,9 ef 2,9 b 3,9 bcde Stbljik 5% 73,8 2,4 bc 2,8 b 4,0 bcde 10% 67,1 2,4 bc 3,3 4,2 b 1% 67,1 2,2 bcde 3,3 4,6 b List 5% 75,0 2,5 b 3,4 4,6 b 10% 67,1 1,8 f 2,8 b 4,6 b Ndzemn 1% 70,0 2,5 b 3,4 4,5 b ms 5% 74,6 2,7 2,3 c 3,4 e 10% 70,0 2,3 bcd 3,3 4,3 bc,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Tblic 17. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse C. rvense n klijvost i rst mrkve u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 68,7 2,2 cd 3,4 b 7,3 1% 61,3 b 2,3 bc 3,1 b 5,6 cd Korijen 5% 58,7 b 2,3 bc 2,5 c 4,4 e 10% 23,3 c 0,5 f 0,1 f 0,1 g 1% 63,3 b 2,5 b 3,5 6,3 bc Stbljik 5% 55,4 b 1,8 e 1,7 d 1,8 f 10% 2,5 d 0,2 g 0,1 f 0,1 g 1% 66,7 2,9 3,2 b 5,5 d List 5% 32,1 c 0,5 f 0,5 e 0,6 fg 10% 0,4 d 0,1 g 0,0 f 0,1 g Ndzemn 1% 64,5 b 2,0 de 3,1 b 6,4 b ms 5% 5,0 d 0,2 g 0,0 f 0,1 g 10% 0,0 d 0,0 g 0,0 f 0,0 g,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 40
Rezultti istrživnj Vodeni ekstrkti od suhe mse poljskog osjk znčjno su smnjili klijvost i rst klijnc mrkve (tblic 17.). Povećnjem koncentrcije ekstrkt povećo se i inhibitorni učink, p je njveće smnjenje od 96,3%, 99,4% i 100% zbilježeno u tretmnim s ekstrktim stbljike, list i ndzemne mse u koncentrciji od 10%. Više koncentrcije ekstrkt od svih biljnih dijelov znčjno su smnjile duljinu korijen i izdnk klijnc mrkve, dok je potpun inhibicij zbilježen u tretmnim s njvišom koncentrcijom ekstrkt ndzemne mse. Svjež ms klijnc inhibirn je u svim tretmnim od 12,3 do 100%. Tblic 18. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse S. nigrum n klijvost i rst mrkve u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 68,7 2,2 3,4 7,3 1% 67,5 2,3 3,5 7,3 Korijen 5% 67,7 1,3 b 2,8 c 4,8 b 10% 58,3 b 0,5 c 1,0 d 2,4 c 1% 69,6 2,0 3,2 b 5,9 b Stbljik 5% 3,7 d 0,1 cd 0,0 e 0,2 d 10% 0,0 d 0,0 d 0,0 e 0,0 d 1% 65,0 b 1,3 b 3,0 bc 5,0 b List 5% 0,8 d 0,0 d 0,0 e 0,0 d 10% 0,0 d 0,0 d 0,0 e 0,0 d Ndzemn 1% 70,0 2,3 3,4 5,8 b ms 5% 14,6 c 0,2 cd 0,2 e 1,3 cd 10% 0,0 d 0,0 d 0,0 e 0,0 d,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Klijvost sjemen mrkve bil je pod znčjnim utjecjem ekstrkt od suhe mse crne pomoćnice (tblic 18.). Ekstrkti niže koncentrcije nisu pokzli znčjn utjecj, dok su više koncentrcije ekstrkt stbljike, list i ndzemne mse smnjile klijvost i do 100%. Duljin korijen i izdnk klijnc znčjno je inhibirn s svim ekstrktim, osim nižih koncentrcij ekstrkt korijen, stbljike i nzdemne mse, smnjenje se kretlo i do 100%. Svjež ms klijnc snižen je u svim tretmnim, izuzev kod ekstrkt korijen niže koncentrcije. 41
Rezultti istrživnj Vodeni ekstrkti od suhe mse bezmirisne kmilice u višim koncentrcijm tkođer su znčjno smnjili klijvost sjemen mrkve (tblic 19.). Njveći inhibitorni utjecj imli su ekstrkti list i ndzemne mse koji su klijvost smnjili i do 100%. Ekstrkti list i ndzemne mse imli su njveći utjecj n rst klijnc. Duljin korijen znčjno je inhibirn od 27,3% u tretmnu s ndzemnom msom njniže koncentrcije do 100% u tretmnim s njvišom koncentrcijom ekstrkt stbljike, list i ndzemne mse. Jednko tko, ekstrkti list negtivno su djelovli n duljinu izdnk, dok je svjež ms klijnc smnjen u svim tretmnim od 2,7 do 100%. Tblic 19. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse T. inodorum n klijvost i rst mrkve u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 68,7 2,2 3,4 7,3 1% 64,6 b 2,1 3,5 7,1 b Korijen 5% 61,3 b 2,0 3,0 bc 5,5 cd 10% 56,7 b 0,8 c 1,7 d 3,0 e 1% 65,4 b 2,1 3,3 b 6,3 bc Stbljik 5% 42,1 c 0,9 c 1,2 e 2,2 e 10% 0,8 e 0,0 d 0,0 g 0,0 f 1% 70,4 2,2 2,8 c 5,2 d List 5% 5,8 e 0,2 d 0,0 g 0,1 f 10% 0,0 e 0,0 d 0,0 g 0,0 f Ndzemn 1% 61,7 b 1,6 b 3,3 b 5,9 cd ms 5% 20,0 d 0,3 d 0,7 f 0,5 f 10% 0,0 e 0,0 d 0,0 g 0,0 f,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe i suhe mse biljnih dijelov oštrodlkvog šćir, crne pomoćnice i divljeg sirk ispitn je u Petrijevim zdjelicm n klijvost i rst klijnc soje i uljne bundeve. Vodeni ekstrkti od svježe mse oštrodlkvog šćir znčjno su smnjili klijvost sjemen soje smo u tretmnim s ekstrktim stbljike i list u njvišoj koncentrciji i s ekstrktim ndzemne mse u dvije više koncentrcije i to od 25,2 do 37,8% (tblic 20.). Isto tko, smo je njviš koncentrcij ekstrkt list znčjno smnjil duljinu korijen 42
Rezultti istrživnj z 60,0%, dok nije zbilježen znčjn negtivni utjecj n duljinu izdnk klijnc. Međutim, ekstrkti su pokzli stimulirjuće djelovnje te povećli duljinu izdnk do 58,2%. Svjež ms klijnc soje bil je pod pozitivnim i negtivnim utjecjem, njveće smnjenje mse z 34,5% i 41,8% zbilježeno je u tretmnim s višim koncentrcijm ekstrkt list. Tblic 20. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse A. retroflexus n klijvost i rst soje u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 92,0 8,0 bcd 9,1 d 0,55 bcd 1% 82,8 b 10,3 bc 12,6 b 0,64 bc Korijen 5% 92,2 10,4 b 10,6 bcd 0,64 bc 10% 87,5 b 10,1 bc 11,7 bcd 0,67 b 1% 100,0 12,0 14,4 0,77 Stbljik 5% 100,0 9,5 bc 12,0 bc 0,70 b 10% 68,8 bc 7,1 cd 11,2 bcd 0,60 bcd 1% 86,3 b 7,8 bcd 9,8 cd 0,45 de List 5% 81,7 b 5,6 de 10,9 bcd 0,36 e 10% 57,2 c 3,2 e 10,6 bcd 0,32 e Ndzemn 1% 80,5 b 10,6 b 12,8 b 0,50 de ms 5% 66,5 bc 5,8 de 9,6 cd 0,37 e 10% 68,8 bc 5,2 de 10,6 bcd 0,44 de,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Primjen ekstrkt od svježe mse biljnih dijelov korovne vrste crne pomoćnice pokzl je znčjn negtivn utjecj n klijvost sjemen soje (tblic 21.). Povećnjem koncentrcije povećo se i inhibitorni učink p je smnjenje klijvosti u tretmnim s ekstrktim stbljike, list i ndzemne mse bilo i do 50,4%. Negtivn utjecj zbilježen je i n rst klijnc, ekstrkti list u njvišoj koncentrciji u njvećem postotku smnjili su duljinu korijen i izdnk i to z 46,9% i 31,0%, odnosno svježu msu klijnc z 38,9%. Znčjn pozitivn utjecj zbilježen je u tretmnu s ekstrktom ndzemne mse njniže koncentrcije, gdje je duljin korijen povećn z 16,9%, duljin izdnk z 12,6%, svjež ms klijnc soje z 16,7%. 43
Rezultti istrživnj Tblic 21. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse S. nigrum n klijvost i rst soje u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 99,2 8,3 b 8,7 b 0,54 b 1% 79,2 bc 6,6 bcd 8,7 b 0,46 bcd Korijen 5% 69,2 c 5,7 cd 7,9 b 0,39 de 10% 84,2 bc 6,5 bcd 7,9 b 0,44 bcd 1% 91,7 b 7,1 bc 8,0 b 0,49 bcd Stbljik 5% 71,1 c 6,9 bc 7,8 b 0,47 bcd 10% 74,2 c 6,6 bcd 8,3 b 0,44 bcde 1% 85,0 bc 7,6 bc 8,1 b 0,46 bcd List 5% 69,2 c 5,5 cd 7,9 b 0,43 bcde 10% 49,2 d 4,4 d 6,0 c 0,33 e Ndzemn 1% 95,0 b 9,7 9,8 0,63 ms 5% 74,2 c 7,4 bc 8,6 b 0,52 bc 10% 78,3 bc 6,1 bcd 6,6 c 0,42 cde,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Tblic 22. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse S. hlepense n klijvost i rst soje u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 90,8 8,0 de 8,9 def 0,56 c 1% 94,2 8,4 cd 9,7 cdef 0,58 c Korijen 5% 91,7 11,8 b 11,6 b 0,76 b 10% 94,2 11,8 b 10,4 bcd 0,71 b 1% 94,2 9,9 bcd 9,8 cde 0,62 bc Stbljik 5% 90,0 10,0 bcd 10,6 bc 0,75 b 10% 92,5 11,9 b 10,0 bcde 0,75 b 1% 93,3 11,5 bc 11,0 bc 0,84 List 5% 97,5 15,6 12,0 0,17 e 10% 48,3 c 4,9 e 5,9 g 0,39 d Ndzemn 1% 90,8 13,0 b 10,4 bcd 0,86 ms 5% 63,3 b 8,1 d 8,1 f 0,62 bc 10% 88,3 9,9 bcd 8,6 ef 0,6 c,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 44
Rezultti istrživnj Vodeni ekstrkti od svježe mse divljeg sirk negtivno su utjecli n klijvost sjemen soje smo u tretmnim s njvišom koncentrcijom ekstrkt list z 46,8% te s ekstrktom ndzemne mse u koncentrciji od 5% z 30,3% (tblic 22.). Duljin korijen i izdnk klijnc soje smnjen je u tretmnu s njvišom koncentrcijom ekstrkt list z 38,9% i 33,7%, dok su svi drugi ekstrkti pokzli pozitivn utjecj. Njveće stimulirjuće djelovnje zbilježeno je s ekstrktim list u koncentrciji od 5% s povećnjem duljine korijen i izdnk z 95,0% i 34,8%. Isto tko, većin ekstrkt pozitivno je utjecl n svježu msu klijnc, dok su ekstrkti list jedini pokzli negtivn utjecj. Ekstrkti od svježe mse oštrodlkvog šćir pokzli su rzličito djelovnje n klijvost i rst klijnc uljne bundeve (tblic 23.). Njveći inhibitorni utjecj od 43,3 do 92,3% zbilježen je u tretmnim s listom. Izuzev ekstrkt ndzemne mse u koncentrciji od 5%, svi drugi ekstrkti smnjili su duljinu korijen klijnc, nročito više koncentrcije i do 94,4%. Isto tko, duljin izdnk i svjež ms klijnc smnjivle su se s porstom koncentrcije ekstrkt, u tretmnim s listom zbilježen je njveći inhibitorni utjecj. Tblic 23. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse A. retroflexus n klijvost i rst uljne bundeve u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 97,0 5,4 4,5 bc 0,90 1% 80,5 bcd 3,1 b 4,9 0,69 b Korijen 5% 85,0 bc 2,5 bc 3,3 d 0,35 cd 10% 51,2 e 2,3 bc 2,9 de 0,37 c 1% 69,5 d 1,3 cde 4,0 bcd 0,73 b Stbljik 5% 80,0 bcd 1,9 cd 3,4 cd 0,36 cd 10% 72,5 cd 1,4 cde 3,1 d 0,39 c 1% 55,0 e 3,1 b 4,7 b 0,83 b List 5% 23,7 f 0,3 e 1,9 ef 0,14 e 10% 7,5 g 0,5 de 0,9 f 0,20 de Ndzemn 1% 85,0 bc 3,6 b 4,8 b 0,85 b ms 5% 91,0 b 6,0 5,0 0,82 b 10% 88,0 b 2,2 bc 3,7 bcd 0,70 b,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 45
Rezultti istrživnj Vodeni ekstrkti od svježe mse crne pomoćnice smnjili su znčjno klijvost sjemen uljne bundeve z 36,9% smo u tretmnim s njvišom koncentrcijom ekstrkt list, dok su ekstrkti ndzemne mse smnjili klijvost u prosjeku z 28,2% (tblic 24.). Duljin korijen i izdnk klijnc bil je mnj u tretmnim s višim koncentrcijm ekstrkt stbljike, list odnosno korijen, smnjenje se kretlo od 46,3 do 64,8% odnosno od 33,3 do 42,2%. Svjež ms klijnc tkođer je snižen primjenom viših koncetrcij ekstrkt, njveći inhibitorni utjecj od 61,1% zbilježen je u tretmnu s ekstrktom list. Tblic 24. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse S. nigrum n klijvost i rst uljne bundeve u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 97,0 b 5,4 b 4,5 bc 0,90 b 1% 89,5 b 4,8 bc 4,8 bc 0,94 b Korijen 5% 100,0 5,4 b 4,5 bc 0,65 cde 10% 96,2 b 3,8 bcde 2,6 f 0,39 f 1% 88,5 bc 5,2 b 4,7 bc 1,06 Stbljik 5% 100,0 5,3 b 6,4 0,49 def 10% 87,5 bc 2,9 cde 3,0 def 0,25 f 1% 84,0 bcd 6,8 5,5 b 1,01 List 5% 92,5 b 2,5 de 3,5 cdef 0,44 ef 10% 61,2 e 1,9 e 2,8 ef 0,35 f Ndzemn 1% 64,0 de 4,1 bcd 4,1 cde 0,74 bc ms 5% 69,0 cde 4,6 bc 4,2 bcd 0,71 bcd 10% 76,0 bcde 4,4 bcd 4,1 cde 0,65 cde,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Osim ekstrkt od ndzemne mse, svi drugi ekstrkti od svježih biljnih dijelov divljeg sirk pokzli su negtivn utjecj n klijvost sjemen uljne bundeve (tblic 25.). Njveći inhibitorni utjecj zbilježen je primjenom ekstrkt stbljike s prosječnim smnjenjem klijvosti od 84,2%. Duljin klijnc snižen je u svim tretmnim i to do 92,5%, osim kod primjene ekstrkt ndzemne mse u koncentrciji od 5% i 10% koji su duljinu korijen i izdnk povećli z 40,7% i 97,7%. Ekstrkti su smnjili i svježu msu klijnc i to do 68,9%. 46
Rezultti istrživnj Tblic 25. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe mse S. hlepense n klijvost i rst uljne bundeve u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 97,0 5,4 b 4,5 c 0,90 b 1% 70,0 bcd 3,1 cd 3,9 cd 0,74 bc Korijen 5% 72,5 bc 4,4 bc 3,7 cd 0,55 d 10% 72,5 bc 3,3 cd 3,4 de 0,52 d 1% 28,5 e 4,0 bc 3,5 cd 0,58 cd Stbljik 5% 12,5 ef 2,6 d 3,4 de 0,48 d 10% 5,0 f 3,4 cd 2,6 ef 0,43 de 1% 64,0 cd 2,2 de 3,5 cde 0,41 de List 5% 77,5 bc 1,1 ef 2,1 f 0,28 e 10% 56,2 d 0,4 f 0,9 g 0,14 f Ndzemn 1% 95,0 4,4 bc 3,9 cd 0,77 bc ms 5% 85,0 b 7,6 5,6 b 0,96 10% 96,0 5,0 b 8,9 0,97,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Tblic 26. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse A. retroflexus n klijvost i rst soje u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 93,3 bc 8,0 bc 8,9 0,55 1% 88,3 bcd 3,7 d 7,3 bc 0,35 cd Korijen 5% 90,8 bc 3,0 d 5,9 de 0,30 de 10% 80,0 cde 1,9 de 5,5 de 0,28 def 1% 96,7 b 9,6 b 8,6 0,50 b Stbljik 5% 85,0 bcde 6,2 c 7,7 b 0,43 bc 10% 46,7 f 0,7 e 4,7 e 0,25 ef 1% 99,2 10,2 8,6 0,50 b List 5% 91,7 bc 2,2 de 5,9 de 0,30 de 10% 74,2 e 0,7 e 2,9 f 0,16 g Ndzemn 1% 85,8 bcde 9,8 b 8,3 b 0,50 b ms 5% 87,5 bcde 2,6 de 6,4 cd 0,30 de 10% 75,0 bcde 0,8 e 5,0 e 0,24 f,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 47
Slik 16. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe ndzemne mse korovnih vrst A. retroflexus i S. hlepense n klijvost i rst soje (Izvor: Rvlić, M.) 48
Rezultti istrživnj Klijvost sjemen soje inhibirn je primjenom ekstrkt od suhe mse oštrodlkvog šćir, li znčjno smnjenje zbilježeno je smo s ekstrktim stbljike, list i ndzemne mse u njvišoj koncentrciji i to z 49,9%, 20,5% i 19,6% (tblic 26., slik 16.). Isto tko, više koncentrcije ekstrkt od svih biljnih dijelov pokzle su znčjn negtivn utjecj n duljinu korijen i izdnk klijnc soje, zbilježeno smnjenje bilo je preko 50,0% odnosno 18,0%. Ekstrkti stbljike, list i ndzemne mse u njnižoj koncentrciji nisu znčjno smnjili svježu msu klijnc, dok su svi drugi ekstrkti pokzli negtivn utjecj. Njveće smnjenje svježe mse zbilježeno je u tretmnu s ekstrktom list u koncetrciji od 10%, iznosilo je 70,9%. Negtivn leloptski utjecj ekstrkt od suhe mse crne pomoćnice zbilježen je u tretmnim s ekstrktim stbljike, list i ndzemne mse (tblic 27.). Tblic 27. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse S. nigrum n klijvost i rst soje u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 93,3 b 8,0 bc 8,9 0,55 1% 96,7 7,0 bcd 8,2 0,42 cde Korijen 5% 95,0 b 6,1 cd 8,3 0,43 bcde 10% 84,2 bcd 5,6 de 7,7 0,40 de 1% 95,0 b 8,0 bc 8,6 0,48 bcd Stbljik 5% 74,2 d 3,6 ef 8,8 0,41 de 10% 26,7 f 2,0 f 3,8 c 0,14 g 1% 90,0 b 9,4 8,5 0,50 bc List 5% 85,8 bc 6,0 cd 5,9 b 0,35 ef 10% 50,0 e 2,7 f 3,9 c 0,20 g Ndzemn 1% 87,5 bc 8,9 b 8,8 0,51 b ms 5% 89,2 b 7,3 bcd 8,6 0,50 bc 10% 76,7 cd 3,9 ef 5,3 b 0,29 f,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Više koncentrcije imle su veći inhibitorni potencijl, p je klijvost smnjen z 71,4%, 46,4% i 17,7%. Ekstrkti list i stbljike u višim koncentrcijm imli su njveći negtivni utjecj n duljinu korijen i izdnk klijnc soje, s smnjenjem do 75,0% odnosno 57,3%. Svjež ms klijnc znčjno je snižen do 74,5%, dok smo njniž 49
Rezultti istrživnj koncentrcij ekstrkt stbljike i list, te dvije niže koncentrcije ekstrkt ndzemne mse nisu pokzle znčjn utjecj. Primjen ekstrkt od suhe mse divljeg sirk nije iml utjecj n klijvost sjemen soje, osim u tretmnu s njvišom koncentrcijom ekstrkt stbljike koji je smnjo klijvost z 18,8% (tblic 28., slik 16.). Tblic 28. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse S. hlepense n klijvost i rst soje u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 93,3 b 8,0 efg 8,9 bc 0,55 1% 90,0 b 7,5 fg 8,7 bc 0,49 b Korijen 5% 95,8 b 11,3 bc 9,7 b 0,57 10% 96,7 13,2 9,5 b 0,53 1% 90,8 b 11,7 b 10,6 0,57 Stbljik 5% 87,5 bc 8,9 defg 8,3 bcde 0,48 b 10% 75,8 c 5,1 h 6,9 e 0,36 cd 1% 91,7 b 10,5 bcd 8,9 bc 0,53 List 5% 95,0 b 9,2 cdef 7,0 de 0,44 bc 10% 82,5 bc 7,0 fg 7,2 de 0,33 d Ndzemn 1% 88,3 bc 9,9 bcde 9,7 b 0,53 ms 5% 82,5 bc 9,6 bcdef 8,4 bcd 0,53 10% 89,2 b 8,2 efg 7,6 cde 0,41 bcd,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Isto tko, ekstrkt stbljike koncentrcije 10% smnjio je duljinu korijen klijnc soje z 36,2%, dok su niže koncentrcije ekstrkt povećle duljinu korijen z 46,2%. Duljin izdnk i svjež ms klijnc snižene su znčjno primjenom ekstrkt stbljike i ndzemne mse u njvišoj koncentrciji ko i s dvjem višim koncentrcijm ekstrkt list i to do 22,5% odnosno 40,0%. Vodeni ekstrkti od suhe mse oštrodlkvog šćir pokzli su znčjn negtivn utjecj n klijvost i rst klijnc uljne bundeve (tblic 29.). Smnjenje klijvosti kretlo se od 33,6 do 80,0%, više koncentrcije pokzle su i veći inhibitorni utjecj. Osim ekstrkt ndzemne mse u njnižoj koncentrciji, svi drugi ekstrkti znčjno su smnjili duljinu korijen klijnc. Njveći inhibitorni utjecj zbilježen je pri njvećoj 50
Rezultti istrživnj koncentrciji te je iznosio i do 96,0%. Vodeni ektrkti tkođer su smnjili i duljinu izdnk i njihovu svježu msu, potpun inhibicij izdnk (100%) zbilježen je u tretmnu s ekstrktom list koncentrcije 10%. Tblic 29. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse A. retroflexus n klijvost i rst uljne bundeve u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 96,7 5,0 4,1 0,90 b 1% 97,5 4,3 b 4,1 0,80 bc Korijen 5% 53,8 c 1,2 de 2,8 b 0,66 de 10% 56,7 bc 0,9 ef 2,1 c 0,55 f 1% 96,7 3,9 b 4,1 0,95 Stbljik 5% 62,5 bc 1,3 de 2,5 bc 0,62 ef 10% 32,5 d 0,5 fg 0,2 e 0,14 g 1% 95,0 2,7 c 3,7 0,74 cd List 5% 62,5 bc 0,5 fg 2,7 0,59 ef 10% 33,7 d 0,2 g 0,0 e 0,03 g Ndzemn 1% 95,0 4,8 4,1 0,98 ms 5% 64,2 1,5 d 2,5 bc 0,51 f 10% 19,3 e 0,2 g 0,8 d 0,14 g,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Klijvost sjemen uljne bundeve smnjen je u svim tretmnim gdje su primjenjeni ekstrkti od suhe mse crne pomoćnice u dvjem višim koncentrcijm (tblic 30.). Inhibicij klijvosti kretl se od 28,4% u tretmnu s ekstrktom ndzemne mse u koncentrciji od 5% do 88,8% u tretmnu s ekstrktom list u koncentrciji od 10%. Smo ekstrkt korijen u njnižoj koncentrciji nije znčjno smnjio duljinu korijen klijnc uljne bundeve, dok su svi drugi ekstrkti pokzli znčjn inhibitorni utjecj i to do 82,0%. Isto tko, niže koncentrcije ekstrkt nisu pokzle znčjn utjecj n duljinu izdnk i svježu msu klijnc, dok su ekstrkti stbljike i list u njvišoj koncentrciji imli njveći inhibitorni utjecj. 51
Rezultti istrživnj Tblic 30. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse S. nigrum n klijvost i rst uljne bundeve u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 96,7 5,0 4,1 0,90 b 1% 98,3 4,7 4,0 0,91 b Korijen 5% 55,4 cd 1,3 fg 3,0 b 1,04 10% 56,3 cd 0,6 h 1,5 c 0,73 cd 1% 93,3 4,0 b 3,9 0,87 b Stbljik 5% 62,5 bc 2,4 d 2,8 b 0,69 d 10% 62,5 bc 1,5 e 0,4 d 0,26 fg 1% 92,5 3,1 c 3,9 0,73 cd List 5% 60,0 bc 1,8 e 1,8 c 0,41 e 10% 10,8 e 0,9 g 0,8 d 0,19 g Ndzemn 1% 90,8 4,0 b 3,9 0,81 bc ms 5% 69,2 b 2,3 d 2,6 b 0,38 ef 10% 48,3 cd 1,4 ef 1,5 c 0,22 g,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Tblic 31. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse S. hlepense n klijvost i rst uljne bundeve u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Kontrol 96,7 bc 5,0 4,1 bc 0,90 bc 1% 95,0 bcd 4,6 4,0 cd 1,10 Korijen 5% 90,8 bcd 1,4 c 3,1 f 1,05 b 10% 88,3 bcd 0,6 d 1,7 h 0,83 cd 1% 100,0 5,0 4,3 bc 0,91 bc Stbljik 5% 89,2 bcd 2,9 b 3,4 ef 0,64 e 10% 75,0 e 1,6 c 2,1 g 0,33 f 1% 87,5 cd 3,4 b 4,5 b 0,94 bc List 5% 86,7 d 2,7 c 3,3 ef 0,73 de 10% 65,0 f 1,4 c 1,1 i 0,20 f Ndzemn 1% 97,5 b 4,8 4,6 0,96 bc ms 5% 95,8 bcd 2,9 b 3,6 de 0,63 e 10% 65,0 f 1,7 c 1,9 h 0,31 f,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 52
% u odnosu n kontrolu Rezultti istrživnj Vodeni ekstrkti od suhe mse divljeg sirk pokzli su negtivn utjecj n klijvost i rst klijnc uljne bundeve (tblic 31.). Više koncentrcije ekstrkt stbljike, list i ndzemne mse znčjno su smnjile klijvost sjemen od 10,3 do 32,7%. Isto tko, duljin korijen i izdnk klijnc bil je smnjen primjenom viših koncentrcij. Duljin korijen uljne bundeve bil je njviše snižen u tretmnu s ekstrktom korijen divljeg sirk i to z 88,%, duljin izdnk u tretmnu s ekstrktom list z 73,2%. Svjež ms klijnc smnjen je u tretmnim s esktrktim stbljike, list i ndzemne mse u višim koncentrcijm do 77,8%, dok su niže koncentrcije ekstrkt djelovle pozitivno i povećle svježu msu i do 22,2%. Korovne vrste rzlikovle su se u svom leloptskom potencijlu n ispitivne usjeve (grfikon 1.). C. rvense P. rhoes T. inodorum A. retroflexus S. nigrum S. hlepense 0-5 -10-15 -20-25 -30-35 -40-45 -7,8-13,6-15,0-18,3-22,1-23,0-27,2-27,3-29,5-27,9-31,3-41,2-6,2-16,1-16,7-19,5-19,8-18,8-22,2-23,3-24,5-30,2-31,4 Klijvost Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms -14,8 Grfikon 1. Rzlike u leloptskom potencijlu vodenih ekstrkt korovnih vrst u Petrijevim zdjelicm (prosjek z tretmne) Gledno prosječno, njmnji utjecj n klijvost pokzo je divlji sirk, dok su ostle korovne vrste inhibirle klijvost z više od 20,0%. Duljin korijen i svjež ms klijnc u njvećoj su mjeri bili sniženi s oštrodlkvim šćirom, crnom pomoćnicom i poljskim mkom, i do 40,0% odnosno 30,0%, dok su svi korovi, izuzev divljeg sirk, podjednko djelovli n duljinu izdnk usjev. 53
% u odnosu n kontrolu % u odnosu n kontrolu Rezultti istrživnj pšenic ječm mrkv soj uljn bundev 0-5 -10-7,1-4,5-15 -20-25 -30-35 -11,6-24,3-26,8-26,8-33,7-14,0-17,0-30,1-20,9-20,5-24,4-22,8-13,7-14,6-17,9-33,5-33,3-40 -45-50 -45,8 Klijvost Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms Grfikon 2. Rzlike između osjetljivosti usjev n leloptski utjecj vodenih ekstrkt korov u Petrijevim zdjelicm (prosjek z sve tretmne) Svjež ms Suh ms 0-5 -4,3-10 -15-10,4-9,4-20 -25-21,9-30 -35-40 -27,4-32,9-35,2-35,8 Klijvost Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms Grfikon 3. Rzlike između leloptskog utjecj svježe i suhe mse korovnih vrst u Petrijevim zdjelicm (prosjek z sve tretmne) 54
Nicnje (%) Rezultti istrživnj Usjevi su pokzli rzličitu osjetljivost n djelovnje vodenih ekstrkt korov, no u prosjeku svi mjereni prmetri bili su pod negtivnim utjecjem (grfikon 2.). Osim sjemen soje čij je klijvost u prosjeku snižen z 11,6%, klijvost svih drugih vrst bil je inhibirn više od 20,0%. Duljin korijen i svjež ms klijnc bil je njniž kod mrkve i uljne bundeve s smnjenjem većim od 30,0%, dok su se soj, pšenic i ječm pokzle mnje osjetljivim. S druge strne, duljin izdnk inhibirn je više od 20,0% kod pšenice, ječm, mrkve i uljne bundeve, dok je kod soje bil snižen z sveg 4,5%. Vodeni ekstrkti od svježe i suhe mse korovnih vrst su u prosjeku podjednko smnjili klijvost ispitivnih usjev, s tim d je suh ms iml nešto veći utjecj (grfikon 3.). S druge strne, suh ms iml je puno veći negtivni utjecj n duljinu korijen i izdnk ko i svježu msu klijnc koju je smnjil z više od 30,0%. Svjež ms smnjil je u prosjeku mjerene prmetre do 10,0%. 3.1.2. Utjecj vodenih ekstrkt korov n usjeve u posudm U pokusim u posudm ispitn je utjecj ekstrkt od svježe i suhe ndzemne mse korovnih vrst n nicnje i rst usjev. Vodeni ekstrkti od svježe ndzemne mse poljskog osjk, poljskog mk i bezmirisne kmilice nisu pokzli znčjn utjecj n nicnje niti pšenice niti ječm (grfikon 4.). pšenic ječm 100 98 96 94 92 90 88 86 84 C. rvense P. rhoes T. inodorum Kontrol 1% 5% 10% Kontrol 1% 5% 10% Grfikon 4. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe ndzemne mse korovnih vrst n nicnje pšenice i ječm 55
Rezultti istrživnj Duljin korijen pšenice bil je znčjno stimulirn z 21,4% smo u tretmnu s ekstrktom poljskog mk u njvišoj koncentrciji, dok je duljin izdnk stimulirn s dvije više koncentrcije ekstrkt poljskog osjk (tblic 32.). Svjež ms klijnc tkođer je bil stimulirn s ekstrktim mk i osjk u njvišoj koncentrciji. Nije zbilježen utjecj tretmn n duljinu korijen i svježu msu klijnc ječm. S druge strne, duljin izdnk stimulirn je do 10,8% s svim ekstrktim, posebice njihovim višim koncentrcijm. Tblic 32. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe ndzemne mse korovnih vrst n duljinu i svježu msu klijnc pšenice i ječm Pšenic Ječm Duljin Duljin Svjež Duljin Duljin Svjež Tretmn korijen izdnk ms korijen izdnk ms (g) (g) C. rvense Kontrol 14,5 18,9 b 0,21 b 16,2 15,7 b 0,26 1% 16,1 19,0 b 0,23 15,7 15,6 b 0,25 5% 14,8 19,8 0,22 b 16,8 16,8 0,26 10% 16,5 19,8 0,23 15,6 17,0 0,25 P. rhoes Kontrol 14,5 b 18,9 b 0,21 b 16,2 15,7 c 0,26 1% 15,7 b 18,5 b 0,22 b 16,1 16,1 bc 0,24 5% 16,0 b 19,3 b 0,22 b 17,2 16,8 b 0,36 10% 17,6 19,6 0,23 16,7 17,4 0,28 T. inodorum Kontrol 14,5 18,9 0,21 16,2 15,7 b 0,26 1% 16,6 19,0 0,22 16,1 16,1 b 0,27 5% 15,9 19,6 0,23 16,3 16,5 b 0,26 10% 15,4 19,5 0,22 17,1 17,2 0,28,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm (z svku pojedinu vrstu) koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Vodeni ekstrkti od suhe ndzemne mse korovnih vrst znčjno su utjecli n nicnje pšenice i ječm (grfikon 5.). Pozitivn utjecj n nicnje pšenice zbilježen je primjenom nižih koncentrcij ekstrkt od svih korovnih vrst, li do 5,8%. S druge 56
Nicnje (%) Rezultti istrživnj strne ekstrkti poljskog mk i bezmirisne kmilice u koncentrcijm od 1% i 5% smnjili su nicnje ječm z 3,4% odnosno 4,2%. pšenic ječm 100 98 96 94 92 90 88 b b b b b b b b b b C. rvense b P. rhoes T. inodorum Kontrol 1% 5% 10% Kontrol 1% 5% 10% Grfikon 5. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe ndzemne mse korovnih vrst n nicnje pšenice i ječm Duljin korijen klijnc pšenice snižen je znčjno s višim koncentrcijm ekstrkt poljskog osjk, u prosjeku z 13,6%, te s svim koncentrcijm ekstrkt bezmirisne kmilice i to do 20,0% (tblic 33.). Slik 17. Utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse T. inodorum n ječm (Izvor: Rvlić, M.) 57
Rezultti istrživnj S druge strne, duljin izdnk i svjež ms klijnc povećvl se s povećnjem koncentrcije ekstrkt do 17,3% odnosno 60,0%. Niže koncentrcije ekstrkt poljskog mk i bezmirisne kmilice povećli su duljinu korijen klijnc ječm, dok su svi tretmni znčjno povećli duljinu izdnk ječm od 8,6 do 35,5% (slik 17.). Tblic 33. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe ndzemne mse korovnih vrst n duljinu i svježu msu klijnc pšenice i ječm Pšenic Ječm Duljin Duljin Svjež Duljin Duljin Svjež Tretmn korijen izdnk ms korijen izdnk ms (g) (g) C. rvense Kontrol 16,5 18,5 d 0,20 d 15,0 b 15,2 d 0,25 c 1% 15,5 b 20,0 c 0,23 c 15,4 16,8 c 0,27 c 5% 13,8 b 21,0 b 0,26 b 14,2 b 19,3 b 0,31 b 10% 14,7 b 21,7 0,32 13,7 b 20,6 0,39 P. rhoes Kontrol 16,5 18,5 b 0,20 c 15,0 c 15,2 c 0,25 c 1% 14,7 19,1 b 0,21 c 17,4 b 17,3 b 0,28 b 5% 14,9 20,4 0,24 b 18,1 19,0 0,31 10% 15,1 20,5 0,28 15,8 bc 19,7 0,31 T. inodorum Kontrol 16,5 18,5 b 0,20 b 15,0 b 15,2 c 0,25 c 1% 13,2 b 18,4 b 0,22 b 17,1 16,5 b 0,28 b 5% 13,7 b 20,4 0,25 15,6 b 19,4 0,31 10% 13,8 b 20,9 0,25 15,8 b 19,5 0,34,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm (z svku pojedinu vrstu) koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Vodeni ekstrkti od biljne mse poljskog osjk, crne pomoćnice i bezmirisne kmilice pokzli su znčjni utjecj n nicnje sjemen mrkve (grfikon 6.). Ekstrkti od svježe mse bezmirisne kmilice u dvije više koncentrcije jedini su znčjno smnjili nicnje mrkve z 14,9% i 16,8%. S druge strne, ekstrkti od suhe mse svih korovnih vrst znčjno su inhibirli nicnje koje se s porstom koncentrcije smnjivlo do 17,9%. 58
Nicnje (%) Rezultti istrživnj Ekstrkti od svježe mse Ekstrkti od suhe mse 75 70 65 60 55 50 b b b b b b b C. rvense b b S. nigrum b b T. inodorum Kontrol 1% 5% 10% Kontrol 1% 5% 10% Grfikon 6. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe i suhe ndzemne mse korovnih vrst n nicnje mrkve Vodeni ekstrkti od svježe mse pokzli su rzličit utjecj n duljinu i svježu msu klijnc mrkve (tblic 34.). Slik 18. Utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse C. rvense n mrkvu (Izvor: Rvlić, M.) 59
Rezultti istrživnj Ekstrkti korovne vrste poljskog osjk imli su njveći utjecj n duljinu korijen klijnc mrkve koj je smnjen z 30,3%, dok je duljin izdnk smnjen od 6,8 do 18,2% (slik 18.). Inhibitorni utjecj n svježu msu klijnc zbilježen je smo u tretmnu s ekstrktim crne pomoćnice. Primjen ekstrkt od suhe mse svih korovnih vrst znčjno je smnjil duljinu klijnc mrkve, s povećnjem koncentrcije povećo se i inhibitorni utjecj. Duljin korijen bil je njniž u tretmnu s ekstrktom poljskog osjk s smnjenjem od 78,8%, dok je z duljinu izdnk smnjenje vrirlo od 9,1 do 20,5%. Isto tko, više koncentrcije ekstrkt imle su jči inhibitorni utjecj n svježu msu klijnc mrkve. Tblic 34. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe i suhe ndzemne mse korovnih vrst n duljinu i svježu msu klijnc mrkve Ekstrkti od svježe mse Ekstrkti od suhe mse Duljin Duljin Svjež Duljin Duljin Svjež Tretmn korijen izdnk ms korijen izdnk ms (mg) (mg) C. rvense Kontrol 3,3 4,4 b 15,0 3,3 4,4 15,0 1% 2,9 b 4,2 b 13,4 2,8 4,4 13,2 5% 2,3 b 4,1 b 12,9 1,9 b 3,9 b 10,1 b 10% 2,3 b 4,5 14,4 0,7 c 3,5 b 8,2 b S. nigrum Kontrol 3,3 4,4 15,0 3,3 4,4 15,0 1% 2,8 3,6 c 11,3 c 3,0 4,3 b 13,0 5% 2,9 3,8 bc 11,9 bc 2,2 b 4,4 13,3 10% 3,2 4,2 b 13,7 b 1,2 b 4,0 b 9,7 b T. inodorum Kontrol 3,3 4,4 15,0 3,3 4,4 15,0 1% 2,7 b 4,3 b 13,2 2,3 b 4,2 11,7 b 5% 3,2 b 3,7 b 13,8 2,2 b 4,3 11,9 b 10% 3,3 4,1 b 13,5 2,1 b 3,9 b 10,5 b,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm (z svku pojedinu vrstu) koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 60
Nicnje (%) Rezultti istrživnj Vodeni ekstrkti od svježe ndzemne mse oštrodlkvog šćir, crne pomoćnice i divljeg sirk znčjno su utjecli n smnjenje nicnj soje koje je iznosilo z 20,9%, 14,6% i 21,9% s primjenom ekstrkt njviše koncentrcije (grfikon 7.). Nicnje sjemen uljne bundeve smnjeno je z 29,7% s ekstrktom crne pomoćnice u njvišoj koncentrciji, te ekstrktom oštrodlkvog šćir z 19,4% i 18,5% primjenom dvije više koncentrcije. S druge strne, ekstrkti sirk pozitivno su djelovli n nicnje do 6,8%. soj uljn bundev 110 100 90 80 70 60 b bc b b c b b b b b A. retroflexus b b b S. nigrum c c S.hlepense c Kontrol 1% 5% 10% Kontrol 1% 5% 10% Grfikon 7. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe ndzemne mse korovnih vrst n nicnje soje i uljne bundeve Ekstrkti su pokzli mnji utjecj n duljinu i svježu msu klijnc soje i uljne bundeve (tblic 35.). Duljin korijen soje nije bil pod znčjnim utjecjem ekstrkt. Duljin izdnk i svjež ms bile su smnjene smo u tretmnu s ekstrktom oštrodlkvog šćir u njvećoj i njmnjoj koncentrciji z 13,2% odnosno 8,9%. Ekstrkti oštrodlkvog šćir djelovli su pozitivno n duljinu korijen uljne bundeve, dok svi drugi ekstrkti nisu znčjno utjecli n svježu msu klijnc. Njviše koncentrcije ekstrkt crne pomoćnice i divljeg sirk smnjile su duljinu izdnk z 28,1% odnosno 19,9%. 61
Rezultti istrživnj Tblic 35. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe ndzemne mse korovnih vrst n duljinu i svježu msu klijnc soje i uljne bundeve Soj Uljn bundev Duljin Duljin Svjež Duljin Duljin Svjež Tretmn korijen izdnk ms korijen izdnk ms (g) (g) A. retroflexus Kontrol 11,5 14,4 0,79 12,8 b 19,6 1,98 1% 11,9 14,1 b 0,72 b 13,5 b 16,2 1,73 5% 11,2 14,6 0,77 b 15,3 15,5 1,81 10% 10,8 12,5 b 0,78 13,6 b 17,4 1,79 S. nigrum Kontrol 11,5 14,4 0,79 12,8 19,6 1,98 1% 12,6 14,5 0,77 13,5 16,7 b 1,79 5% 11,7 14,5 0,75 13,7 17,2 b 1,76 10% 11,4 14,3 0,78 11,3 14,1 b 1,72 S. hlepense Kontrol 11,5 14,4 0,79 12,8 19,6 1,98 1% 11,5 14,3 0,75 13,5 18,4 b 1,89 5% 11,6 14,2 0,76 14,2 16,7 b 1,84 10% 11,8 14,2 0,74 12,7 15,7 b 1,70,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm (z svku pojedinu vrstu) koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Slik 19. Utjecj vodenih ekstrkt od suhe mse vrste A. retroflexus n soju (Izvor: Rvlić, M.) 62
Nicnje (%) Rezultti istrživnj Vodeni ekstrkti od suhe ndzemne mse ispitivnih korovnih vrst pokzli su znčjn utjecj n nicnje soje i uljne bundeve (grfikon 8., slik 19.). Više koncentrcije ekstrkt oštrodlkvog šćir i crne pomoćnice smnjile su nicnje soje do 21,4% i 67,2%, uljne bundeve do 12,8% i 6,4%. S druge strne, ekstrkti divljeg sirk nisu imli utjecj. soj uljn bundev 100 90 80 70 b b b bc b b 60 c 50 40 30 c A. retroflexus S. nigrum S.hlepense 20 Kontrol 1% 5% 10% Kontrol 1% 5% 10% Grfikon 8. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe ndzemne mse korovnih vrst n nicnje soje i uljne bundeve Duljin korijen i izdnk soje snižen je s ekstrktim oštrodlkvog šćir i crne pomoćnice, povećnjem koncentrcije povećvlo se i inhibitorno djelovnje p je smnjenje iznosilo z više od 50,0% (tblic 36.). Svjež ms bil je pod znčjnim utjecjem ekstrkt svih korovnih vrst, s smnjenjem od 5,0 do 56,3%. Vodeni ekstrkti smnjili su tkođer znčjno i duljinu korijen i izdnk uljne bundeve do 15,4% odnosno 23,1%, posebice u višim koncentrcijm. Svjež ms klijnc uljne bundeve tkođer je snižen, njveći utjecj imo je ekstrkt oštrodlkvog šćir u koncentrciji od 10%. 63
Rezultti istrživnj Tblic 36. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe ndzemne mse korovnih vrst n duljinu i svježu msu klijnc soje i uljne bundeve Soj Uljn bundev Duljin Duljin Svjež Duljin Duljin Svjež Tretmn korijen izdnk ms korijen izdnk ms (g) (g) A. retroflexus Kontrol 10,4 b 14,2 0,80 12,3 24,2 2,51 1% 11,4 12,9 b 0,76 b 12,9 24,5 2,70 5% 7,7 c 9,5 c 0,53 c 11,5 22,6 2,07 b 10% 6,1 d 7,6 d 0,50 d 11,8 18,6 b 1,83 b S. nigrum Kontrol 10,4 14,2 0,80 12,3 b 24,2 2,51 b 1% 10,6 14,8 0,76 13,0 24,3 2,62 5% 9,3 11,6 b 0,64 b 12,4 b 21,6 b 2,21 bc 10% 4,8 b 5,1 c 0,35 c 11,5 b 21,7 b 2,12 c S. hlepense Kontrol 10,4 14,2 0,80 12,3 24,2 2,51 1% 10,6 14,3 0,81 12,5 b 22,3 b 2,28 b 5% 11,1 12,9 0,73 b 10,9 b 22,9 b 2,32 b 10% 9,9 12,1 0,66 b 10,4 b 20,8 b 2,06 b,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm (z svku pojedinu vrstu) koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Korovne vrste imle su rzličit leloptski utjecj n ispitivne usjeve (grfikon 9.). U prosjeku, njveći inhibitorni utjecj pokzli su ekstrkti oštrodlkvog šćir, crne pomoćnice i divljeg sirk koji su djelovli negtivno n sve ispitivne prmetre. S druge strne, poljski mk je u prosjeku pokzo pozitivn utjecj, te povećo duljinu izdnk i svježu msu preko 10,0%. Usjevi su se rzlikovli u svojoj osjetljivosti n primijenjene vodene ekstrkte, p je u prosjeku nicnje i rst mrkve, soje i uljne bundeve bilo pod njvećim negtivnim utjecjem (grfikon 10.). S druge strne, s izuzetkom smnjenj korijen pšenice z 5,2%, nicnje i rst pšenice i ječm bili su pod pozitivnim utjecjem. 64
% u odnosu n kontrolu % u odnosu n kontrolu Rezultti istrživnj C. rvense P. rhoes T. inodorum A. retroflexus S. nigrum S. hlepense 20 15 12,7 15,2 10 5 0-5 -10-15 -20 6,4 5,2 3,3 5,2 3,6 0,9-0,2-2,3-4,2-4,3-7,2-7,2-8,2-8,6-10,7-10,5-11,3-11,3-13,2-13,2-15,0-14,6 Nicnje Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms Grfikon 9. Rzlike u leloptskom potencijlu vodenih ekstrkt korovnih vrst u posudm (prosjek z tretmne) 20 15 10 5 0-5 -10-15 -20-25 -30 1,8 pšenic ječm mrkv soj uljn bundev 4,7 0,6-4,6-5,2-10,9-14,0 14,4 15,6 15,6 10,2-2,4-6,1-7,2-11,1-10,4-12,2-12,4-18,8-25,3 Nicnje Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms Grfikon 10. Rzlike između osjetljivosti usjev n leloptski utjecj vodenih ekstrkt korov u posudm (prosjek z sve tretmne) Ekstrkti od svježe i suhe mse u prosjeku nisu pokzli rzličit utjecj n nicnje, duljinu korijen i svježu msu usjev (grfikon 11.), dok su ekstrkti od suhe mse imli veći inhibitorni utjecj n duljinu korijen usjev. 65
Nicnje (%) % u odnosu n kontrolu Rezultti istrživnj 0 Svjež ndzemn ms Suh ndzemn ms -2-4 -1,9-2,0-0,7-2,7-1,4-6 -8-10 -5,7-5,4-12 -14-11,7 Nicnje Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms Grfikon 11. Rzlike između leloptskog utjecj svježe i suhe ndzemne mse korovnih vrst u posudm (prosjek z sve tretmne) 3.1.3. Utjecj biljnih osttk korov n usjeve Biljni osttci korovnih vrst inkorporirni u tlo pokzli su znčjn utjecj n nicnje pšenice (grfikon 12.). pšenic ječm 100 80 60 b b 40 20 0 b b C. rvense b b P. rhoes T. inodorum Kontrol 10 g/kg 20 g/kg Kontrol 10 g/kg 20 g/kg Grfikon 12. Aleloptski utjecj biljnih osttk korovnih vrst n nicnje pšenice i ječm 66
Rezultti istrživnj Obje doze djelovle su inhibitorno, p je nicnje u tretmnu s poljskim osjkom bilo smnjeno do 28,7%, s bezmirisnom kmilicom do 59,4% odnosno s poljskim mkom do 65,3% (slik 20.). S druge strne, nicnje ječm nije bilo pod znčjnim utjecjem tretmn. Duljin korijen i izdnk pšenice nije bil pod znčjnim utjecjem tretmn, dok je svjež ms bil stimulirn smo u tretmnim s biljnim osttcim bezmirisne kmilice i to z 14,3% odnosno 9,5% (tblic 37.). S druge strne, biljni osttci svih korov u obje ispitivne doze pozitivno su utjecli n duljinu i svježu msu klijnc ječm. Duljin korijen bil je povećn od 2,4 do 15,8%, duljin izdnk od 12,0 do 22,7%. Svjež ms klijnc ječm je povećn do 26,9% i to u tretmnim s nižom i višom dozom poljskog osjk odnosno bezmirisne kmilice. Tblic 37. Aleloptski utjecj biljnih osttk korovnih vrst n duljinu i svježu msu klijnc pšenice i ječm Pšenic Ječm Duljin Duljin Svjež Duljin Duljin Svjež Tretmn korijen izdnk ms korijen izdnk ms (g) (g) C. rvense Kontrol 17,5 17,7 0,21 16,5 b 15,0 b 0,26 b 10 g/kg 19,9 18,5 0,25 18,4 17,8 0,33 20 g/kg 19,5 17,5 0,23 16,9 b 18,1 0,32 P. rhoes Kontrol 17,5 17,7 0,21 16,5 b 15,0 c 0,26 b 10 g/kg 20,4 16,9 0,22 16,9 b 16,8 b 0,28 b 20 g/kg 20,7 16,6 0,23 18,8 17,8 0,31 T. inodorum Kontrol 17,5 17,7 0,21 b 16,5 b 15,0 c 0,26 b 10 g/kg 21,3 18,1 0,24 19,1 17,1 b 0,32 20 g/kg 19,4 17,0 0,23 17,5 b 18,4 0,33,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm (z svku pojedinu vrstu) koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 67
Rezultti istrživnj Slik 20. Utjecj biljnih osttk P. rhoes n pšenicu (Izvor: Rvlić, M.) Nicnje klijnc mrkve znčjno je sniženo u tretmnim s biljnim osttcim svih ispitivnih vrst (tblic 38., slik 21.). Više doze biljnih osttk oštrodlkvog šćir i crne pomoćnice smnjile su nicnje z 17,8% odnosno 19,5%, dok su osttci bezmirisne kmilice imli njveći utjecj i nicnje smnjili z 27,8% i 36,1%. Njveći utjecj n duljinu korijen klijnc mrkve imli su biljni osttci crne pomoćnice, dok je duljin izdnk snižen znčjno smo u tretmnu s njvišom dozom osttk bezmirisne kmilice z 11,9%. Svjež ms klijnc snižen je znčjno, posebice u tretmnim s višom dozom, od 23,7 do 36,2%. Slik 21. Utjecj biljnih osttk T. inodorum n pšenicu (Izvor: Rvlić, M.) 68
Nicnje (%) Rezultti istrživnj Tblic 38. Aleloptski utjecj biljnih osttk korovnih vrst n nicnje i rst klijnc mrkve Tretmn Nicnje (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (mg) C. rvense Kontrol 70,4 3,5 4,2 15,2 10 g/kg 62,9 b 2,8 b 4,0 13,2 b 20 g/kg 57,9 b 2,9 b 3,7 11,6 b S. nigrum Kontrol 70,4 3,5 4,2 15,2 10 g/kg 63,8 b 2,8 b 4,2 13,2 b 20 g/kg 56,7 b 2,5 b 4,0 12,4 b T. inodorum Kontrol 70,4 3,5 4,2 15,2 10 g/kg 50,8 b 2,6 b 3,9 b 10,8 b 20 g/kg 45,0 b 3,0 b 3,7 b 9,7 b,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm (z svku pojedinu vrstu) koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Biljni osttci oštrodlkvog šćir, crne pomoćnice i divljeg sirk pokzli su rzličit utjecj n nicnje sjemen soje i uljne bundeve (grfikon 13.). soj uljn bundev 100 90 80 b b b b 70 60 50 b A. retroflexus b S. nigrum b b S.hlepense Kontrol 10 g/kg 20 g/kg Kontrol 10 g/kg 20 g/kg Grfikon 13. Aleloptski utjecj biljnih osttk korovnih vrst n nicnje soje i uljne bundeve 69
Rezultti istrživnj Nicnje soje bilo je znčjno sniženo u tretmnim s višom dozom biljnih osttk oštrodlkvog šćir z 36,7%, te s dvije više doze osttk crne pomoćnice z 33,4% odnosno 28,8%. Nicnje sjemen uljne bundeve tkođer je bilo sniženo, posebice u tretmnim s višom dozom biljnih osttk, i to od 9,3 do 21,7%. Biljni osttci nisu znčjno djelovli n duljinu korijen i svježu msu klijnc soje, dok je duljin izdnk bil znčjno snižen smo u tretmnu s osttcim crne pomoćnice i to z 20,2% (tblic 39.). Slično, duljin korijen uljne bundeve bil je snižen u tretmnu s višom dozom biljnih osttk oštrodlkvog šćir z 9,2%, dok nije zbilježen utjecj n duljinu izdnk. Svjež ms klijnc uljne bundeve bil je pod pozitivnim utjecjem te je povećn do 20,0%. Tblic 39. Aleloptski utjecj biljnih osttk korovnih vrst n duljinu i svježu msu klijnc soje i uljne bundeve Soj Uljn bundev Duljin Duljin Svjež Duljin Duljin Svjež Tretmn korijen izdnk ms korijen izdnk ms (g) (g) A. retroflexus Kontrol 6,9 12,9 0,66 b 13,0 23,6 2,0 b 10 g/kg 6,4 11,0 0,59 b 13,1 23,4 2,2 20 g/kg 6,8 12,5 0,68 11,8 b 22,7 2,2 S. nigrum Kontrol 6,9 12,9 0,66 13,0 23,6 2,0 10 g/kg 6,3 10,3 b 0,56 12,8 22,6 2,1 20 g/kg 6,8 13,1 0,64 11,9 21,6 2,1 S. hlepense Kontrol 6,9 12,9 0,66 13,0 23,6 2,0 b 10 g/kg 6,9 12,3 0,62 13,1 24,0 2,4 20 g/kg 6,2 13,6 0,61 13,1 22,0 2,4,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm (z svku pojedinu vrstu) koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 70
% u odnosu n kontrolu % u odnosu n kontrolu Rezultti istrživnj C. rvense P. rhoes T. inodorum A. retroflexus S. nigrum S. hlepense 30 20 10 12,8 10,3 7,0 8,0 4,1 5,7 18,6 10,6 3,7 10,3 0-10 -3,0-3,7-1,0-4,7-2,2-8,9-7,4-2,2-20 -30-40 -16,9-15,5-18,8-30,8-36,8-31,1-50 Nicnje Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms Grfikon 14. Rzlike u leloptskom potencijlu biljnih osttk korovnih vrst (prosjek z tretmne) 30 20 10 pšenic ječm mrkv soj uljn bundev 17,4 19,2 15,4 8,3 9,5 0-10 -20-30 -2,8-1,2-4,3-3,8-6,4-9,4-6,9-11,8-17,4-20,2-20,0-22,4-6,2-7,8-40 -50-60 -50,5 Nicnje Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms Grfikon 15. Rzlike između osjetljivosti usjev n leloptski utjecj biljnih osttk korov (prosjek z sve tretmne) Biljni osttci korovnih vrst rzlikovli su se u svom leloptskom potencijlu (grfikon 14.). Njveći utjecj n nicnje imli su osttci bezmirisne kmilice i poljskog 71
Rezultti istrživnj mk koji su u prosjku snizili klijvost z više od 30,0%, dok je njmnji utjecj pokzo divlji sirk. Duljin klijnc i svjež ms su u prosjeku bile pod mnjim utjecjem nego nicnje, te je zbilježen i pozitivn utjecj. Oštrodlkvi šćir i crn pomoćnic u njvećoj su mjeri smnjili duljinu klijnc, dok su osttci bezmirisne kmilice imli njveći utjecj n svježu msu i snizili ju z 31,1%. Usjevi su se rzlikovli u svojoj osjetljivosti n inkorporirne biljne osttke korovnih vrst (grfikon 15.). Nicnje svih usjev u prosjeku je bilo smnjeno, pod njvećim utjecjem bile su pšenic i mrkv i to z 50,5% odnosno 20,0%. Biljni osttci imli su njveći utjecj n duljinu korijen i izdnk te svježu msu klijnc mrkve. S druge strne, duljin i svjež ms klijnc ječm bile su u prosjeku pod pozitivnim utjecjem tretmn. 3.1.4. Zjedničko klijnje sjemen korov i usjev u Petrijevim zdjelicm Zjedničko klijnje sjemen bezmirisne kmilice i sjemen pšenice, ječm i mrkve nije pokzlo znčjn utjecj n klijvost, duljinu izdnk i svježu msu klijnc usjev (tblic 40.). Duljin korijen pšenice znčjno je stimulirn pri zjedničkom klijnju i to z 22,3% u odnosu n kontrolu, dok kod ječm i mrkve nije bilo utjecj. Tblic 40. Aleloptski utjecj zjedničkog klijnj n klijvost i rst pšenice, ječm i mrkve Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (mg) Pšenic Kontrol 97,5 8,34 b 6,5 90,1 T. inodorum 97,5 10,2 6,8 87,5 Ječm Kontrol 97,5 6,6 7,4 140,9 T. inodorum 97,5 7,4 7,6 139,1 Mrkv Kontrol 65,6 1,2 2,1 4,9 T. inodorum 64,4 1,0 1,9 4,6,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm (z svku pojedinu vrstu) koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 72
Rezultti istrživnj Zjedničko klijnje sjemen oštrodlkvog šćir, crne pomoćnice i divljeg sirk s sjemenom soje i uljne bundeve pokzlo je rzličit utjecj n klijvost i rst ispitivnih usjev (tblic 41.). Klijvost sjemen soje bil je niž u tretmnim s sjemenom oštrodlkvog šćir i crne pomoćnice, no ne i znčjno u odnosu n kontrolu. S druge strne, sjeme uljne bundeve bilo je pod blgim pozitivnim utjecjem u svim tretmnim od 1,3 do 5,2%. Duljin korijen klijnc soje u ispitivnim tretmnim nije se rzlikovl od kontrole, dok je kod uljne bundeve u tretmnu s sjemenom crne pomoćnice zbilježen znčjn pozitivn utjecj i to z 12,8%. Duljin izdnk soje znčjno je snižen u tretmnim s oštrodlkvim šćirom i divljim sirkom i to z 22,7% odnosno 24,0%. Zbilježeno je znčjno smnjenje svježe mse klijnc soje i to z 17,3% odnosno 24,3%. Svi tretmni negtivno su djelovli n duljinu izdnk uljne bundeve, njveće smnjenje bilo je u tretmnu s sjemenom sirk i to z 35,5%. Svjež ms klijnc uljne bundeve inhibirn je u tretmnu s oštrodlkvim šćirom, dok su crn pomoćnic i divlji sirk djelovli pozitivno te povećli svježu msu z 22,2% odnosno 17,1%. Tblic 41. Aleloptski utjecj zjedničkog klijnj n klijvost i rst soje i uljne bundeve Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (mg) Soj Kontrol 95,0 6,9 7,5 391,4 A. retroflexus 92,5 7,0 5,8 b 323,7 b S. nigrum 90,6 6,5 5,7 b 296,1 b S. hlepense 96,3 7,4 7,8 387,1 Uljn bundev Kontrol 95,0 3,9 b 3,1 368,3 b A. retroflexus 96,3 3,5 b 2,3 bc 281,7 b S. nigrum 100,0 4,4 2,7 b 449,9 S. hlepense 100,0 4,2 b 2,0 c 431,1,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm (z svku pojedinu vrstu) koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Sjeme korovnih vrst nije pokzlo velike rzlike u svom djelovnju n klijvost usjev, no zbilježene su rzlike u djelovnju n rst klijnc (tblic 42.). 73
% u odnosu n kontrolu Rezultti istrživnj Tblic 42. Rzlike između leloptskog utjecj korovnih vrst (prosjek z soju i uljnu bundevu) Tretmn Klijvost Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms A. retroflexus - 0,6-4,4-24,2-20,4 S. nigrum + 0,3 + 3,5-18,5-0,9 S. hlepense + 3,3 + 7,5-19,7 + 7,9 *vrijednosti izržene postotcim (%) smnjenj (-) odnosno povećnj (+) u odnosu n kontrolu Sjeme oštrodlkvog šćir imlo je njveći negtivni učink n duljinu korijen, izdnk i svježu msu klijnc ob usjev. S druge strne, duljin korijen i svjež ms klijnc bil je pod pozitivnim utjecjem u tretmnim s divljim sirkom. Isto tko, soj i uljn bundev rzlikovle su se u svojoj rekciji n leloptski utjecj sjemen (grfikon 16.). Klijvost, duljin izdnk i svjež ms soje bile su inhibirne, dok je kod uljne bundeve smo duljin izdnk bil pod negtivnim utjecjem tretmn i to z 24,7%. soj uljn bundev 10 5 0 3,9 3,4 0,9 5,2-5 -1,9-10 -15-20 -25-30 -14,2-14,3-24,7 Klijvost Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms Grfikon 16. Rzlike između osjetljivosti soje i uljne bundeve n leloptski utjecj sjemen korov (prosjek z sve tretmne) 74
Rezultti istrživnj 3.1.5. Utjecj korijenovih eksudt korov n usjeve Aleloptski utjecj korijenovih eksudt korovnih vrst poljskog mk i bezmirisne kmilice n klijvost i rst pšenice i ječm prikzn je u tblici 43. Klijvost ob usjev nije bil pod znčjnim utjecjem tretmn. Korijenovi eksudti pozitivno su utjecli n duljinu korijen pšenice, li su smnjili svježu msu klijnc koj se nije sttistički znčjno rzlikovl od n kontrole. S druge strne, znčjn stimultivni utjecj zbilježen je n duljinu i svježu msu klijnc ječm. Eksudti poljskog mk povećli su duljinu korijen ječm z 16,2%, duljinu izdnk z 13,4%, svježu msu klijnc z 28,7%, dok su u tretmnu s bezmirisnom kmilicom mjereni prmetri z ječm povećni z 14,3%, 10,5% odnosno 34,6%. Tblic 43. Aleloptski utjecj korijenovih eksudt korovnih vrst n klijvost i rst pšenice, ječm i mrkve Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (mg) Pšenic Kontrol 94,2 13,9 18,3 199,3 P. rhoes 96,7 17,1 18,4 179,5 T. inodorum 96,7 15,9 18,2 161,8 Ječm Kontrol 95,0 15,4 b 14,2 b 203,1 b P. rhoes 91,7 17,9 16,1 261,3 T. inodorum 95,0 17,6 15,7 273,3 Mrkv Kontrol 62,5 3,1 4,4 12,7 T. inodorum 49,6 2,7 4,6 13,8,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm (z svku pojedinu vrstu) koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Korijenovi eksudti bezmirisne kmilice nisu pokzli sttistički znčjn utjecj n klijvost i rst klijnc mrkve, iko je klijvost mrkve snižen z 20,6%, duljin korijen klijnc z 12,9%. 75
Rezultti istrživnj Tblic 44. Aleloptski utjecj korijenovih eksudt korovnih vrst n klijvost i rst soje i uljne bundeve Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (g) Soj Kontrol 93,3 16,3 33,9 1,7 A. retroflexus 98,3 17,6 34,8 1,8 Uljn bundev Kontrol 73,3 13,3 11,1 1,4 A. retroflexus 71,7 11,3 9,9 1,6,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm (z svku pojedinu vrstu) koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Klijvost soje i uljne bundeve nije bil pod znčjnim leloptskim utjecjem prilikom sjetve u tlo u kojem su uzgjni klijnci oštrodlkvog šćir (tblic 44.). Jednko tko, niti duljin korijen i izdnk niti svjež ms klijnc nisu bile znčjno rzličite u tretmnim s korijenovim eksudtim oštrodlkvog šćir u odnosu n kontrolni tretmn. 76
Klijvost (%) Rezultti istrživnj 3.2. Aleloptski utjecj romtičnog i ljekovitog bilj n korove 3.2.1. Zjedničko klijnje sjemen romtičnog i ljekovitog bilj i korov u Petrijevim zdjelicm Zjedničko klijnje sjemen romtičnog i ljekovitog bilj i sjemen korov pokzlo je rzličit utjecj n klijvost korovnih vrst (grfikon 17., slik 22.). kontrol bosiljk kmilic ljupčc mtičnjk 80 70 60 50 40 b b b b bc b c b b c b 30 20 d b b b b 10 0 c A. theophrsti A. retroflexus L. drb S. nigrum S. hlepense T. inodorum Grfikon 17. Aleloptski utjecj zjedničkog klijnj n klijvost sjemen korov (%) u Petrijevim zdjelicm Klijvost sjemen oštrodlkvog šćir, strjeličste grbice i bezmirisne kmilice znčjno je inhibirn u tretmnu s sjemenom ljupčc i to z 93,6%, 34,1% i 32,2% u odnosu n kontrolu. Zjedničko klijnje znčjno je utjeclo n klijvost sjemen crne pomoćnice koj je u tretmnim s sjemenom bosiljk, ljupčc i mtičnjk smnjen z 19,9%, 69,7% odnosno 24,9%. 77
Rezultti istrživnj S druge strne, klijvost sjemen Teofrstovog mrčnjk i divljeg sirk nije bil pod znčjnim utjecjem ispitivnih tretmn te se nije rzlikovl od kontrolnog tretmn. Ipk, sjeme kmilice, ljupčc i mtičnjk inhibirlo je klijvost divljeg sirk do 23,7%, dok je sjeme bosiljk, ljupčc i mtičnjk stimulirlo klijvost Teofrstovog mrčnjk do 10,5%. Duljin korijen klijnc korovnih vrst bil je pod znčjnim utjecjem prilikom zjedničkog klijnj s sjemenom romtičnog i ljekovitog bilj (tblic 45.). Tblic 45. Aleloptski utjecj zjedničkog klijnj n duljinu korijen klijnc korov u Petrijevim zdjelicm Tretmn Duljin korijen A. theophrsti A. retroflexus L. drb S. nigrum S. hlepense T. inodorum Kontrol 4,8 b 3,9 1,6 bc 3,1 4,1 0,7 b Bosiljk 4,8 b 3,9 2,2 3,1 4,1 0,8 Kmilic 4,8 b 3,8 2,0 2,9 3,6 b 0,5 c Ljupčc 5,6 1,7 b 1,2 c 1,9 b 3,9 0,5 c Mtičnjk 5,5 4,1 1,8 b 3,2 3,2 b 0,6 b,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Sjeme ljupčc i mtičnjk znčjno je stimulirlo duljinu korijen Teofrstovog mrčnjk, dok je duljin korijen strjeličste grbice stimulirn u tretmnim s bosiljkom i kmilicom. S druge strne, znčjn inhibitorni utjecj pokzlo je sjeme ljupčc koje je smnjilo duljinu korijen oštrodlkvog šćir i crne pomoćnice z 56,4% i 38,7%. Duljin korijen bezmirisne kmilice smnjen je u tretmnim s kmilicom i ljupčcem, povećn u tretmnu s sjemenom bosiljk. Negtivn učink sjemen romtičnog i ljekovitog bilj bio je mnje izržen n duljinu izdnk klijnc korov (tblic 46.). Znčjn inhibicij duljine izdnk zbilježen je prilikom klijnj strjeličste grbice i divljeg sirk s ljupčcem i to z 57,1% odnosno 22,0%. S druge strne, pozitivn utjecj n duljinu korijen klijnc zbilježen je kod Teofrstovog mrčnjk u tretmnu s mtičnjkom (10,9%), oštrodlkvog šćir u tretmnu s bosiljkom (34,8%) te bezmirisne kmilice u tretmnu s sjemenom ljupčc (14,3%). 78
Svjež ms (mg) Rezultti istrživnj Tblic 46. Aleloptski utjecj zjedničkog klijnj n duljinu izdnk klijnc korov u Petrijevim zdjelicm Tretmn Duljin izdnk A. theophrsti A. retroflexus L. drb S. nigrum S. hlepense T. inodorum Kontrol 4,6 bc 2,3 bc 2,1 1,3 5,9 0,7 b Bosiljk 4,6 bc 3,1 2,0 1,5 5,9 0,7 b Kmilic 4,3 c 2,4 bc 1,9 1,4 5,5 0,6 b Ljupčc 4,8 b 2,1 c 0,9 b 1,3 4,6 b 0,8 Mtičnjk 5,1 2,9 b 2,1 1,6 5,2 b 0,7 b,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Svjež ms klijnc korovnih vrst bil je pod znčjnim utjecjem pri klijnju s sjemenom romtičnog i ljekovito bilj (grfikon 18.). 60 50 40 b A. theophrsti A. retroflexus C. drb S. nigrum S. hlepense T. inodorum c 30 20 10 0 b b b b b c b b b b c b Kontrol Bosiljk Kmilic Ljupčc Mtičnjk Grfikon 18. Aleloptski utjecj zjedničkog klijnj n svježu msu klijnc korov (mg) u Petrijevim zdjelicm 79
Rezultti istrživnj Sjeme ljupčc znčjno je snizilo svježu msu klijnc oštrodlkvog šćir, strjeličste grbice, crne pomoćnice i divljeg sirk z 50,7%, 42,1%, 31,0% odnosno 22,5%. Osim sjemen kmilice koje je smnjilo svježu msu klijnc Teofrstovog mrčnjk (13,9%), ostlo sjemenje imlo je pozitivn utjecj. Svjež ms bezmirisne kmilice nije bil pod znčjnim utjecjem niti jednog tretmn. Utvrđene su rzlike u leloptskom potencijlu sjemen romtičnog i ljekovitog bilj (tblic 47.). U prosjeku, njveći inhibitorni utjecj n klijvost pokzlo je sjeme ljupčc koje je smnjilo klijvost z 39,7%, dok sjeme bosiljk nije imlo utjecj. Duljin korijen i izdnk te svjež ms klijnc korov njviše su smnjene pri zjedničkom klijnju s sjemenom ljupčc i to z 22,8%, 11,5% odnosno 23,8%. Tblic 47. Rzlike između leloptskog utjecj sjemen romtičnog i ljekovitog bilj (prosjek z sve korovne vrste) u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms Bosiljk + 0,4 + 8,6 + 7,6 + 1,9 Kmilic - 7,9-4,1-4,2-12,1 Ljupčc - 39,7-22,8-11,5-23,8 Mtičnjk - 8,9-0,1 + 8,0-0,4 *vrijednosti izržene postotcim (%) smnjenj (-) odnosno povećnj (+) u odnosu n kontrolu Jednko tko, utvrđene su rzlike između osjetljivosti korovnih vrst (tblic 48.), p je sjeme crne pomoćnice i oštrodlkvog šćir bilo pod njvećim inhibitornim učinkom uz smnjenje klijvosti mu je u prosjeku z 29,9% odnosno 27,7%. Tblic 48. Rzlike između osjetljivosti korovnih vrst n leloptski utjecj sjemen romtičnog i ljekovitog bilj (prosjek z sve tretmne) u Petrijevim zdjelicm Tretmn Klijvost Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms A. theophrsti + 5,4 + 7,5 + 2,2 + 4,6 A. retroflexus - 27,7-13,7 + 14,3-15,2 L. drb - 10,2 + 16,3-16,9-16,4 S. nigrum - 29,9-10,1 + 11,6-13,5 S. hlepense - 13,4-9,1-9,6-13,5 T. inodorum - 8,7-13,5 + 2,9-6,9 *vrijednosti izržene postotcim (%) smnjenj (-) odnosno povećnj (+) u odnosu n kontrolu 80
Nicnje (%) Rezultti istrživnj Smnjenje klijvosti sjemen drugih korovnih vrst iznosilo je do 13,4%, dok je smo klijvost sjemen mrčnjk bil pod pozitivnim utjecjem (5,4%). Njveće smnjenje korijen zbilježeno je kod klijnc oštrodlkvog šćir i bezmirisne kmilice. Duljin izdnk korovnih vrst bil je stimulirn osim kod strjeličste grbice i divljeg sirk. Svjež ms svih vrst, osim Teofrstovog mrčnjk, u prosjeku je snižen z više od 13,5%. 3.2.2. Zjedničko klijnje sjemen romtičnog i ljekovitog bilj i korov u posudm Sjeme romtičnog i ljekovitog bilj pri zjedničkom klijnju s sjemenom korov u posudm s tlom pokzlo je znčjn negtivn utjecj smo n nicnje oštrodlkvog šćir i to u tretmnu s sjemenom bosiljk z 17,9% (grfikon 19.). Sjeme bosiljk smnjilo je tkođer i nicnje Teofrstovog mrčnjk, ko i sjeme kmilice, li bez sttistički znčjne rzlike u odnosu n kontrolu. kontrol bosiljk kmilic 80 70 60 b b b b 50 40 30 20 10 0 A. theophrsti A. retroflexus L. drb S. nigrum S. hlepense T. inodorum Grfikon 19. Aleloptski utjecj zjedničkog klijnj n nicnje korov (%) u posudm s tlom 81
Rezultti istrživnj Duljin korijen klijnc Teofrstovog mrčnjk, oštrodlkvog šćir i bezmirisne kmilice nije bil pod znčjnim utjecjem tretmn (tblic 49.). S druge strne, pri zjedničkom klijnju s sjemenom kmilice duljin korijen strjeličste grbice snižen je z 26,1%, dok je u tretmnu s bosiljkom duljin korijen divljeg sirk smnjen z 38,5%. Ob tretmn smnjil su duljinu korijen crne pomoćnice. Niti sjeme bosiljk niti sjeme kmilice nije znčjno utjeclo n duljinu izdnk korovnih vrst (tblic 49.), iko je kod pojedinih korovnih vrst zbilježeno slbo inhibitorno odnosno stimultivno djelovnje. Tblic 49. Aleloptski utjecj zjedničkog klijnj n duljinu korijen i izdnk i svježu msu korov u posudm s tlom Tretmn Duljin korijen A. theophrsti A. retroflexus L. drb S. nigrum S. hlepense T. inodorum Kontrol 5,0 2,3 2,3 2,1 3,9 0,6 Bosiljk 4,9 2,6 2,4 1,8 b 2,4 b 0,6 Kmilic 5,0 2,4 1,7 b 1,7 b 3,1 b 0,6 Tretmn Duljin izdnk A. theophrsti A. retroflexus L. drb S. nigrum S. hlepense T. inodorum Kontrol 9,7 4,7 b 3,9 3,9 8,9 1,1 b Bosiljk 9,2 4,8 4,1 4,2 8,8 1,3 Kmilic 9,8 4,6 b 3,9 4,0 9,5 1,2 b Tretmn Svjež ms (mg) A. theophrsti A. retroflexus L. drb S. nigrum S. hlepense T. inodorum Kontrol 96,9 8,1 20,9 16,8 25,9 1,9 b Bosiljk 96,1 8,0 18,7 b 15,5 25,8 1,9 b Kmilic 96,8 7,5 18,2 b 17,2 28,5 2,3,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Svjež ms klijnc strjeličste grbice snižen je u ob tretmn i to z 10,5% s sjemenom bosiljk, odnosno z 12,9% s sjemenom kmilice (tblic 49.). Osim povećnj svježe mse bezmirisne kmilice u tretmnu s kmilicom z 21,1%, svjež ms drugih korovnih vrst nije bil pod utjecjem tretmn. 82
% u odnosu n kontrolu Rezultti istrživnj 6 4 2 0-2 -4-6 -8-10 -12-14 bosiljk kmilic 4,4 2,9 2,1-3,4-8,4-8,2-7,6-11,5 Nicnje Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms Grfikon 20. Rzlike između leloptskog utjecj sjemen romtičnog i ljekovitog bilj (prosjek z sve korovne vrste) u posudm s tlom Aleloptski potencijl bosiljk i kmilice nije se rzlikovo u velikoj mjeri (grfikon 20.). Nešto jči negtivni utjecj iml je kmilic n duljinu korijen klijnc korov. Suprotno tome, svjež ms korov u tretmnim s bosiljkom bil je smnjen, s kmilicom stimulirn. Tblic 50. Rzlike između osjetljivosti korovnih vrst n leloptski utjecj sjemen romtičnog i ljekovitog bilj (prosjek z sve tretmne) u posudm s tlom Tretmn Nicnje Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms A. theophrsti - 1,2-1,0-2,1-0,1 A. retroflexus - 13,8 + 8,6 0,0-4,3 L. drb - 11,4-10,9 +2,6-11,7 S. nigrum - 6,3-16,7 + 5,1-2,7 S. hlepense + 3,4-29,5 + 2,8 + 4,8 T. inodorum - 20,5 0,0 0,0 + 10,5 *vrijednosti izržene postotcim (%) smnjenj (-) odnosno povećnj (+) u odnosu n kontrolu Korovne vrste su se rzlikovle po svojoj osjetljivosti n primijenjene tretmne (tblic 50.). Nicnje bezmirisne kmilice, oštrodlkvog šćir i strjeličste grbice u 83
Rezultti istrživnj prosjeku je u njvećoj mjeri smnjeno, dok je s druge strne duljin korijen divljeg sirk i crne pomoćnice bil njpodložnij leloptskom utjecju. Duljin izdnk svih vrst bil je pod sličnim utjecjem, dok je svjež ms strjeličste grbice bil inhibirn z 11,5%, bezmirisne kmilice stimulirn z 10,5%. 3.2.3. Utjecj vodenih ekstrkt romtičnog i ljekovitog bilj n korove Primjen vodenih ekstrkt od svježe i suhe mse romtičnog i ljekovitog bilj u Petrijevim zdjelicm pokzl je rzličit utjecj n klijvost, duljinu i svježu msu ispitivnih korovnih vrst. Vodeni ekstrkti od svježe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj primijenjeni u Petrijeve zdjelice pokzli su rzličit utjecj n klijnce Teofrstovog mrčnjk (tblic 51.). Izuzev ekstrkt mtičnjk i rosops u nižoj koncentrciji, svi drugi ekstrkti znčjno su inhibirli klijvost sjemen. Ekstrkti kmilice i crnog sljez u koncentrciji od 10% smnjili su u njvećoj mjeri klijvost i to z 59,3% odnosno 38,5%. Tblic 51. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj n klijvost i rst klijnc A. theophrsti Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (mg) Svjež ndzemn ms Kontrol 56,3 4,9 b 4,5 bc 66,9 bcd Bosiljk 5% 43,3 bcde 4,8 bc 5,2 b 69,7 bc 10% 42,5 cde 3,6 e 4,9 bc 65,9 bcd Crni sljez 5% 46,7 bcd 3,8 de 4,7 bc 62,7 cd 10% 34,6 e 2,7 f 2,7 d 46,9 e Kmilic 5% 38,3 de 2,1 g 0,9 e 36,7 f 10% 22,9 f 0,5 h 0,4 e 10,9 g Ljupčc 5% 40,0 de 4,3 cd 5,1 b 69,3 bc 10% 37,5 e 3,5 e 4,3 c 64,3 bcd Mtičnjk 5% 52,1 b 5,6 5,7 74,8 10% 37,5 e 5,2 b 5,8 71,5 b Rosops 5% 50,0 bc 2,6 fg 4,8 bc 60,8 d 10% 40,4 de 2,3 fg 4,9 bc 64,8 bcd,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 84
Rezultti istrživnj Duljin klijnc Teofrstovog mrčnjk smnjen je znčjno primjenom ekstrkt, njveći utjecj zbilježen je u tretmnim s kmilicom gdje je smnjenje duljine korijen iznosilo z 57,1% i 89,8%. Ekstrkti kmilice i crnog sljez u višoj koncentrciji znčjno su inhibirli duljinu izdnk klijnc z 80,0% i 91,1%, odnosno 40,0%. Svjež ms klijnc tkođer je smnjen s nvedenim ekstrktim do 83,7%. S druge strne, pozitivn utjecj zbilježen je u tretmnim s mtičnjkom te je povećnje duljine korijen i izdnk u prosjeku iznosilo z 10,2% i 27,8%. Vodeni ekstrkti znčjno su inhibirli klijvost sjemen oštrodlkvog šćir (tblic 52.), njveći utjecj zbilježen je u tretmnim s kmilicom i bosiljkom koji su u prosjeku snizili klijvost z 84,3% i 52,9%. Ekstrkt crnog sljez niže koncentrcije znčjno je stimuliro klijvost z 22,9% u odnosu n kontrolni tretmn. Tblic 52. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj n klijvost i rst klijnc A. retroflexus Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (mg) Svjež ndzemn ms Kontrol 59,6 b 3,8 2,1 g 5,7 cd Bosiljk 5% 34,2 d 2,7 b 3,4 cd 6,3 bc 10% 22,1 e 1,8 c 3,1 de 5,7 cd Crni sljez 5% 73,3 1,2 d 3,6 bc 6,5 bc 10% 67,1 b 0,7 ef 2,9 ef 4,9 d Kmilic 5% 15,4 e 1,6 c 2,6 f 5,1 d 10% 3,3 f 0,3 f 0,5 i 0,5 f Ljupčc 5% 60,4 b 2,4 b 3,6 bc 6,7 b 10% 47,5 c 1,9 c 3,5 bc 6,2 bc Mtičnjk 5% 42,1 cd 3,5 3,8 b 6,3 bc 10% 42,1 cd 3,4 4,1 7,3 Rosops 5% 48,7 c 0,9 de 2,9 ef 5,2 d 10% 42,5 c 0,5 f 1,2 h 3,2 e,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Duljin klijnc oštrodlkvog šćir smnjen je znčjno primjenom svih ekstrkt, osim u tretmnim s mtičnjkom. Crni sljez, kmilic i rosops pokzli su njveći inhibitorni utjecj i do 92,1%. S druge strne, duljin izdnk bil je snižen smo 85
Rezultti istrživnj prilikom primjene više koncentrcije kmilice i rosops, dok su svi drugi ekstrkti pokzli stimultorni utjecj i povećli duljinu izdnk od 23,8 do 95,2%. Jednko tko, svjež ms klijnc znčjno je snižen smo u tretmnim s ekstrktim kmilice i rosops koncentrciji od 10% i to z 91,2% i 43,9%. Klijvost strjeličste grbice bil je njviš u kontrolnom tretmnu, primjen ekstrkt pokzl je negtivni leloptski učink (tblic 53., slik 23.). Većin ekstrkt snizil je klijvost od 5,0 do 25,0%, njveći inhibitorni učink zbilježen je u tretmnu s ekstrktom kmilice više koncentrcije i to z 78,3%. Tblic 53. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj n klijvost i rst klijnc L. drb Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (mg) Svjež ndzemn ms Kontrol 88,3 2,1 2,1 cd 13,8 bc Bosiljk 5% 75,0 bc 1,8 b 2,5 b 13,5 bcd 10% 77,9 bc 2,0 2,5 b 13,0 bcd Crni sljez 5% 80,4 bc 1,2 c 2,3 bc 12,4 de 10% 78,8 bc 0,8 d 1,9 d 10,1 f Kmilic 5% 82,5 b 1,6 b 1,9 d 10,8 f 10% 19,2 e 0,5 e 0,6 e 5,6 g Ljupčc 5% 75,8 bc 2,1 2,8 14,2 b 10% 80,8 bc 2,3 3,0 14,6 Mtičnjk 5% 71,7 cd 2,3 2,5 b 13,6 bcd 10% 63,3 d 2,3 2,5 b 13,1 bcd Rosops 5% 77,5 bc 1,7 b 2,1 cd 12,6 cd 10% 72,9 bcd 1,0 cd 1,9 d 11,2 ef,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Duljin korijen strjeličste grbice te svjež ms klijnc snižen je s višim koncentrcijm ekstrkt crnog sljez, kmilice i rosops do 76,2%. Jedino je ekstrkt kmilice više koncentrcije znčjno smnjio duljinu izdnk klijnc. U tretmnim s ljupčcem, mtičnjkom i bosiljkom zbilježen je pozitivn utjecj n rst klijnc oštrodlkvog šćir. 86
Rezultti istrživnj Svi ekstrkti romtičnog i ljekovitog bilj znčjno su snizili klijvost sjemen crne pomoćnice, osim ekstrkt bosiljk koji su pokzli stimultivno djelovnje (tblic 54.). Inhibicij klijnj kretl se od 24,2% u tretmnu s ekstrktom sljez niže koncentrcije, do 78,6% i 98,5% u tretmnim s višom koncentrcijom ekstrkt kmilice i ljupčc. Duljin korijen klijnc tkođer je snižen primjenom svih ekstrkt, njveći učink postignut je s ekstrktim rosops i ljupčc koji su u prosjeku smnjili duljinu z 89,7% i 73,1%. Tblic 54. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj n klijvost i rst klijnc S. nigrum Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (mg) Svjež ndzemn ms Kontrol 53,8 b 3,9 1,3 ef 6,4 ef Bosiljk 5% 64,0 3,2 bc 2,9 11,6 10% 64,0 2,6 de 2,4 b 11,4 Crni sljez 5% 40,8 c 2,9 cd 1,8 cd 7,2 def 10% 17,5 fg 1,3 g 1,0 f 3,8 g Kmilic 5% 22,3 ef 3,5 b 1,9 bc 8,5 cd 10% 11,5 g 2,2 ef 1,5 de 8,1 cde Ljupčc 5% 16,0 g 1,9 f 1,2 ef 7,1 def 10% 0,8 h 0,2 h 0,2 g 1,0 h Mtičnjk 5% 32,3 d 3,7 2,2 b 11,3 b 10% 25,8 e 2,8 cd 2,2 b 9,4 bc Rosops 5% 32,3 d 0,5 h 1,2 ef 5,6 fg 10% 24,0 e 0,3 h 0,9 f 5,3 fg,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Suprotno tome, duljin izdnk i svjež ms klijnc crne pomoćnice povećne su u tretmnim s ekstrktim bosiljk, kmilice i mtičnjk. Negtivn utjecj zbilježen je kod više koncentrcije crnog sljez, ljupčc i rosops, p je smnjenje duljine izdnk bilo do 84,6%, svježe mse klijnc do 84,4%. Klijvost sjemen divljeg sirk inhibirn je primjenom ekstrkt ljupčc z 28,6% i 43,2%, te s višom koncentrcijom rosops z 25,5% (tblic 55.), dok drugi ekstrkti nisu pokzli znčjn utjecj. Duljin korijen klijnc snižen je u svim 87
Rezultti istrživnj tretmnim, više koncentrcije ekstrkt pokzle su jči učink, posebice kmilic. Duljin izdnk klijnc divljeg sirk znčjno je snižen smo u tretmnim s višom koncentrcijom ekstrkt kmilice z 23,6% i ljupčc z 25,5%. Ekstrkti su pokzli rzličit utjecj n svježu msu klijnc, smnjenje mse se kretlo od 6,6% do 48,9%. Ekstrkt bosiljk više koncentrcije znčjno je stimuliro duljinu izdnk z 27,3% te svježu msu klijnc z 10,5%. Tblic 55. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj n klijvost i rst klijnc S. hlepense Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (mg) Svjež ndzemn ms Kontrol 22,0 b 5,3 5,5 cd 22,9 bc Bosiljk 5% 23,2 b 4,9 6,5 b 25,3 10% 21,9 b 3,5 bc 7,0 24,4 Crni sljez 5% 19,6 bcd 3,5 bc 5,4 cd 17,2 c 10% 19,1 bcd 1,9 e 5,2 cd 13,6 d Kmilic 5% 19,6 bcd 2,9 cd 4,9 de 17,4 c 10% 21,4 bc 2,6 de 4,2 e 13,3 d Ljupčc 5% 15,7 de 3,8 b 4,9 de 18,1 c 10% 12,5 e 2,5 de 4,1 e 11,7 d Mtičnjk 5% 22,5 b 4,8 5,5 cd 17,9 c 10% 24,1 3,6 b 6,0 bc 21,4 b Rosops 5% 18,4 bcd 4,0 b 5,5 cd 17,5 c 10% 16,4 cde 3,5 bc 5,5 cd 17,8 c,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Većin ekstrkt djelovl je inhibitorno n klijvost sjemen bezmirisne kmilice (tblic 56.). Više koncentrcije ekstrkt bosiljk, crnog sljez i ljupčc snizile su klijvost z 16,2%, 24,3% i 14,8%, dok su ekstrkti kmilice i mtičnjk u prosjeku smnjili klijvost z 41,2% odnosno 19,9%. Slično, ekstrkti crnog sljez i kmilice smnjili su u njvećoj mjeri duljinu korijen klijnc korov, dok je viš koncentrcij ekstrkt kmilice jedin pokzl znčjn inhibitorn utjecj n duljinu izdnk. Sniženje svježe mse klijnc zbilježeno je u tretmnim s crnim sljezom i rosopsom, te kmilicom u višoj koncentrciji, kretlo se od 15,8 do 36,8%. 88
Rezultti istrživnj Tblic 56. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od svježe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj n klijvost i rst klijnc T. inodorum Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (mg) Svjež ndzemn ms Kontrol 56,7 0,7 0,7 c 1,9 bc Bosiljk 5% 55,4 b 0,6 b 0,9 1,8 bcd 10% 47,5 bcd 0,6 b 0,9 2,1 bcd Crni sljez 5% 54,2 b 0,3 de 0,8 b 1,6 de 10% 42,9 de 0,2 e 0,7 c 1,3 fg Kmilic 5% 37,9 e 0,5 bc 0,8 b 1,8 bcd 10% 28,8 f 0,2 e 0,6 d 1,2 g Ljupčc 5% 52,1 bc 0,5 bc 0,9 1,8 bcd 10% 48,3 bcd 0,6 b 0,8 b 1,7 cde Mtičnjk 5% 45,0 cde 0,6 b 0,9 2,0 b 10% 45,8 cde 0,6 b 0,9 1,8 bcd Rosops 5% 52,1 bc 0,7 0,8 b 1,5 ef 10% 50,0 bcd 0,4 cd 0,7 c 1,2 g,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Ekstrkti od svježe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj rzlikovli su se u svom leloptskom utjecju n korovne vrste (tblic 57.). U prosjeku, njveći negtivn učink iml je kmilic koj je djelovl inhibitorno n sve mjerene prmetre. Tblic 57. Rzlike između leloptskog utjecj svježe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj (prosjek z koncentrcije i korovne vrste) Tretmn Klijvost Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms Bosiljk - 19,3-20,9 + 39,4 + 15,6 Crni sljez - 15,4-53,4 + 8,0-17,8 Kmilic - 48,1-53,9-23,1-30,1 Ljupčc - 30,6-25,2 + 11,5-10,4 Mtičnjk - 22,2-6,9 + 39,5 + 12,1 Rosops - 25,5-46,1-1,8-18,8 *vrijednosti izržene postotcim (%) smnjenj (-) odnosno povećnj (+) u odnosu n kontrolu 89
% u odnosu n kontrolu Rezultti istrživnj Ljupčc je u velikoj mjeri smnjio klijvost, dok su crni sljez i rosops smnjili duljinu korijen preko 45,0%. Duljin izdnk i svjež ms bili su pod mnjim utjecjem ekstrkt, bosiljk i mtičnjk pokzli su stimultivno djelovnje te povećli duljinu izdnk i svježu msu z više od 30% odnosno 10,0%. Korovne vrste rzlikovle su se u svojoj osjetljivosti n primijenjene ekstrkte od svježe mse romtičnog i ljekovitog bilj (grfikon 21.). 60 A. theophrsti A.retroflexus L. drb S. nigrum S. hlepense T. inodorum 40 39,5 23,1 20 14,3 17,2 4,8 0-20 -40-28,1-30,2-19,2-11,4-17,6-30,4-22,4-31,4-34,9-8,9-1,8-6,1-13,0-12,3-21,8-13,2-60 -45,6-46,2-54,2 Klijvost Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms Grfikon 21. Rzlike između osjetljivosti korovnih vrst n leloptski utjecj ekstrkt od svježe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj (prosjek z sve tretmne) Iko je klijvost i duljin korijen kod svih korovnih vrst inhibirn više od 10,0%, njveće smnjenje zbilježeno je kod crne pomoćnice i oštrodlkvog šćir i to z više od 30,0% odnosno 45,0%. Duljin izdnk njčešće je bil pod pozitivnim utjecjem, p je kod šćir u prosjeku povećnje iznosilo 39,5%. Osim svježe mse crne pomoćnice koj je bil stimulirn, kod svih drugih korovnih vrst zbilježeno je smnjenje svježe mse klijnc od 6,1 do 21,8%. 90
Rezultti istrživnj Slik 22. Utjecj zjedničkog klijnj sjemen ljupčc i sjemen L. drb (Izvor: Rvlić, M.) Slik 23. Utjecj ekstrkt od svježe mse rosops n klijvost i rst L. drb (Izvor: Rvlić, M.) Slik 24.Utjecj ekstrkt od suhe mse mtičnjk n klijvost i rst S. hlepense (Izvor: Rvlić, M.) 91
Rezultti istrživnj Vodeni ekstrkti od suhe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj pokzli su znčjn utjecj n klijvost i rst klijnc Teofrstovog mrčnjk (tblic 58.). Klijvost sjemen inhibirn je u svim tretmnim, posebice kod koncentrcije od 10%, njveći učink zbilježen je u tretmnu s ljupčcem gdje je smnjenje klijvosti iznosilo z 93,9% odnosno 100%. Tblic 58. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj n klijvost i rst klijnc A. theophrsti Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (mg) Suh ndzemn ms Kontrol 62,9 4,3 5,0 68,9 Bosiljk 5% 34,2 d 1,2 d 1,9 c 29,9 de 10% 6,3 f 0,2 f 0,2 d 8,2 f Crni sljez 5% 39,6 cd 2,8 b 3,2 b 47,2 bc 10% 21,3 e 0,5 ef 0,4 d 9,2 f Kmilic 5% 42,1 cd 1,1 d 0,6 d 22,8 e 10% 2,9 f 0,2 f 0,0 d 0,5 f Ljupčc 5% 3,8 f 0,3 f 0,7 d 6,5 f 10% 0,0 f 0,0 f 0,0 d 0,0 f Mtičnjk 5% 53,8 b 2,7 b 4,3 56,4 b 10% 48,8 bc 1,9 c 2,5 bc 42,9 c Rosops 5% 40,0 cd 0,9 de 1,9 c 39,1 cd 10% 7,5 f 0,2 f 0,2 d 5,2 f,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Duljin korijen i izdnk korov bil je pod većim utjecjem ekstrkt, p su više koncentrcije svih ekstrkt, osim mtičnjk, smnjile duljinu klijnc z više od 80,0%. Svjež ms klijnc snižen je od 18,1 do 100%. U prosjeku je ekstrkt mtičnjk pokzo njmnji leloptski utjecj. Klijvost sjemen i rst klijnc oštrodlkvog šćir znčjno je smnjen primjenom svih ekstrkt romtičnih i ljekovitih biljk (tblic 59.). U većini tretmn smnjenje klijvosti bilo je više od 85,0%, dok se smnjenje duljine i svježe mse klijnc oštrodlkvog šćir kretlo od 22,7 do 99,4%. Potpun inhibicij klijvosti, duljine i 92
Rezultti istrživnj svježe mse klijnc (100%) zbilježen je s ekstrktim ljupčc, te ekstrktim bosiljk, kmilice i rosops. Iko su smnjili klijvost, ekstrkti sljez i mtičnjk u koncentrciji od 5% imli su mnji utjecj n duljinu klijnc i njihovu svježu msu p je u tretmnu s sljezom svjež ms snižen z 22,7%, dok je mtičnjk s druge strne djelovo blgo pozitivno i povećo duljinu izdnk z 4,5%. Tblic 59. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj n klijvost i rst klijnc A. retroflexus Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (mg) Suh ndzemn ms Kontrol 65,0 3,6 2,2 5,7 Bosiljk 5% 2,5 ef 0,3 d 0,7 c 1,2 cd 10% 0,0 f 0,0 d 0,0 d 0,0 d Crni sljez 5% 35,8 b 1,1 bc 1,7 b 3,4 b 10% 1,7 ef 0,1 d 0,2 cd 1,1 cd Kmilic 5% 0,8 ef 0,2 d 0,4 cd 0,7 cd 10% 0,0 f 0,0 d 0,0 d 0,0 d Ljupčc 5% 0,0 f 0,0 d 0,0 d 0,0 d 10% 0,0 f 0,0 d 0,0 d 0,0 d Mtičnjk 5% 9,2 cd 1,4 b 2,3 3,8 b 10% 5,4 de 0,9 c 1,5 b 3,4 b Rosops 5% 13,8 c 0,2 d 0,3 cd 1,4 c 10% 0,0 f 0,0 d 0,0 d 0,0 d,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Vodeni ekstrkti znčjno su smnjili klijvost strjeličste grbice, no stupnj inhibicije ovisio je o biljnoj vrsti i koncentrciji ekstrkt (tblic 60.). U prvilu, viš koncentrcij iml je i veći inhibitorni utjecj, posebice u tretmnim s rosopsom, ljupčcem i kmilicom koji su klijvost snizili z 98,6%, 99,6% odnosno 100%. S druge strne, niže koncentrcije sljez i bosiljk smnjile su klijvost do 23,0%. Duljin korijen i izdnk klijnc strjeličste grbice smnjen je znčjno primjenom ekstrkt i to od 22,7 do 100%. Svi ekstrkti utjecli su negtivno n svježu msu klijnc korov, njveći učink zbilježen je u tretmnim s ljupčcem, 93
Rezultti istrživnj rosopsom i kmilicom gdje je smnjenje u prosjeku iznosilo 93,2%, 83,7% odnosno 73,2%. Ekstrkt mtičnjk pokzo je mnji učink, p nije smnjio duljinu korijen, dok je svjež ms smnjen u prosjeku z 44,6%. Tblic 60. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj n klijvost i rst klijnc L. drb Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (mg) Suh ndzemn ms Kontrol 90,4 1,5 2,2 14,7 Bosiljk 5% 69,6 b 0,9 bc 1,5 bc 8,5 b 10% 19,2 ef 0,3 d 0,5 e 3,8 cd Crni sljez 5% 69,6 b 1,0 bc 1,3 cd 8,0 b 10% 10,0 fgh 0,2 d 0,2 fg 2,5 cde Kmilic 5% 33,3 d 0,8 c 1,0 d 7,9 b 10% 0,0 h 0,0 d 0,0 g 0,0 f Ljupčc 5% 13,3 fg 0,2 d 0,2 fg 1,8 def 10% 0,4 gh 0,1 d 0,0 g 0,2 f Mtičnjk 5% 47,9 c 1,5 1,7 b 8,2 b 10% 58,3 bc 1,1 b 1,4 c 8,1 b Rosops 5% 29,6 de 0,2 d 0,4 ef 3,9 c 10% 1,3 gh 0,1 d 0,1 g 0,9 ef,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Njviš klijvost sjemen crne pomoćnice zbilježen je u kontrolnom tretmnu, dok je primjen svih ekstrkt pokzl znčjnu inhibiciju preko 70,0% (tblic 61.). Njveće smnjenje klijvosti (100%) postignuto je u tretmnim s kmilicom, te ekstrktim ljupčc i crnog sljez više koncentrcije. Smnjenje duljine korijen kretlo se od 51,7% u tretmnu s mtičnjkom niže koncentrcije, do 100% u tretmnim s kmilicom, ljupčcem i sljezom. Isto tko, duljin izdnk klijnc crne pomoćnice inhibirn je znčjno u svim tretmnim, s izuzetkom mtičnjk u nižoj koncentrciji koji nije pokzo znčjn utjecj. Ekstrkti su tkođer znčjno smnjili i svježu msu klijnc, više od 90,0%. Smo su tretmni s mtičnjkom u prosjeku svježu msu snizili z 57,4%. 94
Rezultti istrživnj Tblic 61. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj n klijvost i rst klijnc S. nigrum Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (mg) Suh ndzemn ms Kontrol 55,5 2,9 1,4 8,8 Bosiljk 5% 13,8 b 0,4 c 0,2 b 0,9 cd 10% 0,3 c 0,1 cd 0,0 b 0,2 d Crni sljez 5% 7,3 bc 0,3 cd 0,2 b 0,8 cd 10% 0,0 c 0,0 d 0,0 b 0,0 d Kmilic 5% 0,0 c 0,0 d 0,0 b 0,0 d 10% 0,0 c 0,0 d 0,0 b 0,0 d Ljupčc 5% 0,3 c 0,1 cd 0,0 b 0,2 d 10% 0,0 c 0,0 d 0,0 b 0,0 d Mtičnjk 5% 15,3 b 1,4 b 1,4 5,5 b 10% 3,3 c 0,4 c 0,2 b 2,0 c Rosops 5% 3,8 c 0,2 cd 0,0 b 0,1 d 10% 0,3 c 0,1 cd 0,0 b 0,1 d,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Vodeni ekstrkti smnjili su znčjno klijvost sjemen divljeg sirk, više koncentrcije pokzle su jči učink te se inhibicij kretl od 94,5 do 100% (tblic 62., slik 24.). Smo je viš koncentrcij ekstrkt mtičnjk iml nešto slbiji učink (22,6%), dok niž koncentrcij nije pokzl znčjn utjecj. Duljin korijen klijnc smnjen je znčjno primjenom svih ekstrkt. U prosjeku, njveći utjecj imli su ekstrkti ljupčc, kmilice i sljez koji su duljinu korijen inhibirli z 98,7%, 94,9% odnosno 93,6%. Duljin izdnk klijnc divljeg sirk tkođer je znčjno smnjen u tretmnim s svim ekstrktim, posebice s višom koncentrcijom rosops, kmilice, ljupčc i crnog sljez. S druge strne, niž koncentrcij ekstrkt mtičnjk i bosiljk smnjil je duljinu izdnk z 20,1% odnosno 35,1%. Ekstrkti niže koncentrcije reducirli su svježu msu od 27,1 do 71,4%, dok je kod ekstrkt više koncentrcije svjež ms bil snižen i do 100%. 95
Rezultti istrživnj Tblic 62. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj n klijvost i rst klijnc S. hlepense Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (mg) Suh ndzemn ms Kontrol 16,4 3,9 6,0 19,6 Bosiljk 5% 9,8 bc 0,7 cd 3,9 c 13,1 b 10% 0,5 e 0,8 c 0,4 h 0,2 d Crni sljez 5% 6,6 cd 0,4 cde 2,3 de 6,7 c 10% 0,9 e 0,1 de 0,5 gh 1,0 d Kmilic 5% 7,9 cd 0,3 cde 3,1 cd 7,9 c 10% 0,2 e 0,1 de 0,2 h 0,9 d Ljupčc 5% 1,4 e 0,1 de 1,3 fg 5,6 c 10% 0,0 e 0,0 e 0,0 h 0,0 d Mtičnjk 5% 19,1 1,8 b 4,8 b 14,3 b 10% 12,7 b 0,6 cde 2,6 de 8,5 c Rosops 5% 5,2 d 0,2 cde 1,8 ef 6,6 c 10% 0,4 e 0,1 de 0,1 h 0,2 d,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Vodeni ekstrkti romtičnog i ljekovitog bilj pokzli su negtivn utjecj n klijvost i rst klijnc bezmirisne kmilice (tblic 63.). Ekstrkti bosiljk, crnog sljez, kmilice, ljupčc i bosiljk u koncentrciji od 10% potpuno su inhibirli (100%) klijvost, duljinu klijnc i njihovu svježu msu. Obje koncentrcije ekstrkt mtičnjk te niž koncentrcij ekstrkt crnog sljez pokzle su mnji inhibitorni utjecj te smnjile klijvost z 15,3%, 46,5% odnosno 59,7%. Isto tko, zbilježen je pozitivn utjecj n duljinu izdnk klijnc bezmirisne kmilice u tretmnim s mtičnjkom i to z 28,6%. Ekstrkti od suhe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj rzlikovli su se u svom utjecju n korove (tblic 64.). U prosjeku, klijvost sjemen je smnjen z više od 80,0% s kmilicom, ljupčcem i rosopsom, dok su bosiljk i crni sljez klijvost smnjili z više od 70,0%. Nvedene biljke tkođer su u velikoj mjeri smnjile duljinu klijnc i njihovu svježu msu, njveći utjecj imo je ljupčc. Ekstrkt mtičnjk u prosjeku je pokzo mnji inhibitorni utjecj te je klijvost i duljinu korijen smnjio oko 50%, dok je njmnji utjecj zbilježen n duljinu izdnk koj je bil smnjen u prosjeku z 21,3%. 96
Rezultti istrživnj Tblic 63. Aleloptski utjecj vodenih ekstrkt od suhe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj n klijvost i rst klijnc T. inodorum Tretmn Klijvost (%) Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (mg) Suh ndzemn ms Kontrol 49,2 0,7 0,7 b 1,6 Bosiljk 5% 8,8 d 0,1 d 0,3 d 0,2 d 10% 0,0 e 0,0 e 0,0 f 0,0 d Crni sljez 5% 26,2 c 0,3 c 0,5 c 0,7 c 10% 0,0 e 0,0 e 0,0 f 0,0 d Kmilic 5% 12,9 d 0,1 d 0,5 c 0,5 c 10% 0,0 e 0,0 e 0,0 f 0,0 d Ljupčc 5% 1,3 e 0,1 d 0,1 ef 0,1 d 10% 0,0 e 0,0 e 0,0 f 0,0 d Mtičnjk 5% 41,7 b 0,5 b 0,9 1,3 b 10% 26,3 c 0,4 bc 0,9 1,3 b Rosops 5% 1,7 e 0,1 d 0,2 de 0,1 d 10% 0,0 e 0,0 e 0,0 f 0,0 d,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Tblic 64. Rzlike između leloptskog utjecj suhe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj (prosjek z koncentrcije i korovne vrste) Tretmn Klijvost Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms Bosiljk - 77,6-87,4-75,5-78,9 Crni sljez - 70,4-77,3-70,1-72,7 Kmilic - 85,1-90,5-83,2-85,3 Ljupčc - 97,8-96,7-95,1-95,0 Mtičnjk - 47,0-50,4-21,3-37,9 Rosops - 85,4-88,5-88,5-86,3 *vrijednosti izržene postotcim (%) smnjenj (-) odnosno povećnj (+) u odnosu n kontrolu 97
% u odnosu n kontrolu Rezultti istrživnj Korovne vrste rzlikovle su se u svojoj osjetljivosti n ekstrkte od suhe ndzemne mse (grfikon 22.). Iko je klijvost svih korovnih vrst bil u prosjeku inhibirn z više od 60,0%, klijvost oštrodlkvog šćir i crne pomoćnice bil je pod njvećim utjecjem ekstrkt te je smnjen z 91,1% odnosno 93,3%. Duljin korijen strjeličste grbice i duljin izdnk bezmirisne kmilice bile su pod njmnjim utjecjem primijenjenih ekstrkt. Svjež ms svih korov bil je inhibirn z više od 65,0%, njosjetljivijom se pokzl crn pomoćnic. 10 A. theophrsti A.retroflexus L. drb S. nigrum S. hlepense T. inodorum -10-30 -50-70 -90-110 -60,3-60,0-64,7-67,5-67,1-68,2-67,6-69,5-73,4-70,8-73,2-72,3-76,7-79,9-78,1-78,1-81,4-91,1-90,3-90,2-88,9-87,9-90,8-93,3 Klijvost Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms Grfikon 22. Rzlike između osjetljivosti korovnih vrst n leloptski utjecj ekstrkt od suhe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj (prosjek z sve tretmne) Suh ndzemn ms iml je u prosjeku veći inhibitorni utjecj od svježe ndzemne mse (grfikon 23.) te je sve mjerene prmetre inhibirl z više od 70,0%. S druge strne, svjež ndzemn ms iml je njveći utjecj n klijvost i duljinu korijen klijnc, dok je duljin izdnk u prosjeku bil pod pozitivnim utjecjem. Isto tko, svjež ms je u više tretmn pokzl pozitivno djelovnje, p je prosječni inhibitorni utjecj iznosio 8,2%. 98
% u odnosu n kontrolu Rezultti istrživnj Svjež ndzemn ms Suh ndzemn ms 20 11,9 0-20 -8,2-40 -25,3-36,6-60 -80-76,5-82,1-72,3-76,1-100 Klijvost Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms Grfikon 23. Rzlike između leloptskog utjecj svježe i suhe ndzemne mse romtičnog i ljekovitog bilj n korove (prosjek z sve tretmne) 3.2.4. Utjecj biljnih osttk romtičnog i ljekovitog bilj n korove Inkorporcij suhih biljnih osttk romtičnog i ljekovitog bilj pokzl je rzličit leloptski utjecj n nicnje i rst ispitivnih korovnih vrst. Nicnje i rst klijnc Teofrstovog mrčnjk bio je pod znčjnim djelovnjem svih tretmn (tblic 65.). Iko je postotk nicnj snižen u svim tretmnim, sttistički znčjn utjecj zbilježen je s mtičnjkom, ljupčcem i višom dozom biljnih osttk crnog sljez (slik 25.). Nvedeni tretmni nicnje su smnjili od 22,5 do 45,7%. Biljni osttci znčjno su inhibirli duljinu korijen klijnc mrčnjk, njveći utjecj pokzli su mtičnjk i rosops. Duljin izdnk klijnc smnjen je znčjno od 6,5 do 17,8%. Njveći utjecj n svježu msu klijnc pokzle su više doze biljnih osttk crnog sljez, ljupčc i mtičnjk smnjivši ju z 10,3%, 12,4% odnosno 12,9%. S druge strne, viš doz biljnih osttk kmilice pozitivno je utjecl n svježu msu te ju je povećl z 13,8% Nicnje klijnc oštrodlkvog šćir znčjno je smnjeno u tretmnim s biljnim osttcim bosiljk i kmilice u prosjeku z 19,9% i 25,3%, ko i s višom dozom biljnih osttk mtičnjk z 27,4% (tblic 66.). 99
Rezultti istrživnj Tblic 65. Aleloptski utjecj biljnih osttk romtičnog i ljekovitog bilj n klijvost i rst klijnc A. theophrsti Tretmn g/kg Nicnje Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (%) (mg) Kontrol 91,3 6,8 10,7 114,7 b Bosiljk 10 80,4 b 4,9 bc 9,5 de 104,7 cde 20 76,3 b 4,8 bc 9,7 cd 108,6 bcde Crni sljez 10 79,6 b 4,9 bc 10,3 b 108,7 bcde 20 70,8 bc 5,0 b 10,0 bc 102,9 de Kmilic 10 82,9 b 4,9 bc 9,7 cd 112,3 bc 20 75,8 b 5,1 b 8,8 f 130,5 Ljupčc 10 72,1 bc 5,1 b 10,0 bc 105,7 bcde 20 55,8 cd 4,9 bc 9,1 ef 100,5 e Mtičnjk 10 49,6 d 4,7 bc 10,2 b 113,8 bc 20 58,3 cd 4,4 bc 9,3 de 99,8 e Rosops 10 83,3 b 4,1 c 10,4 b 111,3 bcd 20 81,7 b 4,9 bc 10,4 b 107,6 bcde,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Tblic 66. Aleloptski utjecj biljnih osttk romtičnog i ljekovitog bilj n klijvost i rst klijnc A. retroflexus Tretmn g/kg Nicnje Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (%) (mg) Kontrol 70,0 2,6 b 3,8 b 7,8 b Bosiljk 10 59,2 bcdef 2,5 b 3,7 bc 6,9 bc 20 54,9 def 2,5 b 3,3 bcd 6,6 cd Crni sljez 10 66,7 bc 2,5 b 3,9 7,7 b 20 62,1 bcd 2,5 b 3,5 bc 6,9 bc Kmilic 10 57,1 cdef 2,5 b 3,2 cd 6,4 cd 20 47,5 f 2,3 b 3,4 bcd 6,3 cd Ljupčc 10 59,6 bcde 2,5 b 3,5 bc 7,1 bc 20 67,9 b 2,7 3,7 bc 7,1 bc Mtičnjk 10 63,3 bcd 2,5 b 3,3 bcd 6,7 cd 20 50,8 ef 2,5 b 2,9 d 6,0 d Rosops 10 64,6 bcd 2,7 3,9 7,7 b 20 69,6 b 2,6 b 3,9 8,1,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 100
Rezultti istrživnj Biljni osttci nisu imli znčjn utjecj n duljinu klijnc oštrodlkvog šćir, dok je duljin izdnk snižen smo u tretmnim s nižom dozom osttk kmilice z 15,8% te višom dozom osttk mtičnjk z 23,7%. Svjež ms klijnc inhibirn je znčjno u tretmnim s kmilicom i mtičnjkom te u tretmnu s višom dozom biljnih osttk bosiljk od 14,1 do 23,1%. Nicnje klijnc strjeličste grbice bilo je pod znčjnim utjecjem tretmn (tblic 67.). Njveći inhibitorni utjecj zbilježen je u tretmnim s višom dozom biljnih osttk crnog sljez i ljupčc koji su nicnje smnjili z 37,7% odnosno 53,3%. Tblic 67. Aleloptski utjecj biljnih osttk romtičnog i ljekovitog bilj n klijvost i rst klijnc L.drb Tretmn g/kg Nicnje Duljin korijen Duljin izdnk Svjež ms (%) (mg) Kontrol 71,7 2,7 4,4 22,2 b Bosiljk 10 50,0 bcd 2,6 4,1 b 21,4 b 20 61,7 b 2,5 3,8 bc 20,8 b Crni sljez 10 57,1 bc 2,5 3,9 bc 21,1 b 20 44,6 cd 2,6 4,1 b 21,8 b Kmilic 10 55,4 bc 2,6 3,7 c 19,8 b 20 52,9 bcd 2,5 3,9 bc 20,1 b Ljupčc 10 58,3 b 2,8 4,2 b 22,6 20 42,5 d 2,5 3,7 c 19,9 b Mtičnjk 10 57,5 b 2,5 4,1 b 20,6 b 20 59,2 b 2,5 3,9 bc 20,8 b Rosops 10 53,8 bcd 2,6 4,0 bc 21,7 b 20 57,1 bc 2,6 4,2 b 22,5,b,c rzlike između vrijednosti u kolonm koje sdrže istu slovnu oznku nisu sttistički znčjne n rzini P < 0,05 Nije zbilježen znčjniji utjecj n duljinu korijen i svježu msu strjeličste grbice. S druge strne, inkorporirni biljni osttci pokzli su rzličit utjecj n duljinu izdnk klijnc strjeličste grbice, p se smnjenje kretlo od 4,5 do 15,9%. Utvrđen je znčjn negtivn utjecj biljnih osttk n nicnje i rst klijnc crne pomoćnice (tblic 68.). Svi tretmni smnjili su nicnje crne pomoćnice od 31,1% u tretmnu s nižom dozom biljnih osttk mtičnjk do 63,9% u tretmnu s višom dozom biljnih osttk bosiljk (slik 26.). 101
Rezultti istrživnj Slik 25. Utjecj biljnih osttk ljupčc n nicnje i rst A. theophrsti (Izvor: Rvlić, M.) Slik 26. Utjecj biljnih osttk bosiljk n nicnje i rst S. nigrum (Izvor: Rvlić, M.) 102