Otvoreno računarstvo

OTVORENO RA^UNARSTVO UVOD U OTVORENO RA^UNARSTVO MARIO @AGAR

Otvren računarstv Uvd u tvren računarstv Mari Žagar

Uvd u tvren računarstv Uvd Pvijest tvreng računarstva Otvren računarstv - primjeri "Legende i mitvi" tvreng računarstva

Suradnici na predmetu: Dc. dr. sc. Igr Čavrak - sunsitelj Mr. sc. Brank Mihaljević - krdinatr Mr. sc. Marin Orlić Ivana Bsnić, dipl.ing. Zavd za autmatiku i računaln inženjerstv (ZARI) Grupa predmeta Računalni sustavi i prcesi (RASIP), 11. kat http://www.fer.hr/rasip 4 Otvren računarstv - Uvd

Otvren računarstv 5 Otvren računarstv - Uvd

Kme je namijenjen predmet? Studentima preddiplmskg studija FER-2 6 bavezan za mdul: Računaln inženjerstv izbrni za stale mdule Prgramerima, menadžerima, eknmistima, pravnicima i svima nima kji sudjeluju u krištenju računala i računalnih prcesa Otvren računarstv - Uvd

Zašt tvren računarstv? Pkušati dgvriti na pitanja pput: 7 Št mgu čekivati d tvreng računarstva? Št mgu zahtijevati d tvreng računarstva? Št mgu napraviti s tvrenim računarstvm? Otvren računarstv - Uvd

Primjer U čemu/kme je tu prblem? Kak ga riješiti? 8 Računarstv je dakle zl!?!? Maknuti računarstv!?!? Otvren računarstv - Uvd

Otvrenst u drugim strukama Zrakplvi - zračne luke (pilti, kntrlri,...) Telefax pruke - telefaks uređaji (krisnici,...) flije - grafskpi, telefnski brjevi - telefni, vijci - matice,... Nije sve idealn: 9 Glagljica, Arial... - Zagreb, Lisabn,... Ima tga jš: Airbus, Being,... - Aljaska, Dubrvnik,... utičnice - utikači??(adapteri), vlakvi - tračnice??... Otvren računarstv - Uvd

Otvrenst u računarstvu Operacijski sustavi - računala (krisnici,...) Dkumenti - uređivači/prikazivači teksta (autri, čitatelji,...) Č,č,Ć,ć,... - Wrd, OpenOffice, Acrbat, Explrer,... Prblem: 10 UNIX/Linux, Windws,.. - Intel, SUN, IBM, Atmel,.. mže li se prakticirati računarstv bez ddatnih pitanja, znanja,...? Otvren računarstv - Uvd

Otvreni i zatvreni sustavi Otvreni sustav 11 Otvren računarstv - Uvd Zatvreni sustav

Zatvreni sustavi Primjer : 12 FONT UGLATA GLAGOLJICA PRIMJER JE ZATVORENOSTI U RA^UNARSTVU Razumljiviji primjer : Skype Otvren računarstv - Uvd

Otvreni sustavi Primjer: Št je tu dbr? 13 Internet Preduvjeti - Imate li računal? Preglednik Weba? Otvren računarstv - Uvd

Otvreni sustavi Wrld Wide Web Apache Web Server Micrsft IIS Internet Infrmatin Server Netscape Enterprise Server Preglednici Weba 14 Otvren računarstv - Uvd HTTP Pslužitelji Weba

Primjer: mjerenje temperature 15 Strana pslužitelja - Rabbit na RASIP-u Otvren računarstv - Uvd

Primjer: mjerenje temperature 16 Krisnička strana preglednik Otvren računarstv - Uvd

Krisnička strana 17 Otvren računarstv - Uvd

Zatvreni blici zapisa Primjer:.dc blik zapisa Micrsft Wrda Št je tu lše? Preduvjeti: Imate li MS Office? Nemate? 18 Onda nemate prblema Sve št se zna saznal se putem brnutg inženjerstva (eng. reverse engineering) Prblem: Sve nikada ne mže biti dkumentiran Otvren računarstv - Uvd

Otvreni blici zapisa Primjer: Št je tu dbr? 19.dt dređen ISO nrmm ISO/IEC 26300 Svatk mže implementirati svj prgram za čitanje i pisanje zapisa. Oblik zapisa nitk ne mže jednstran prmijeniti (ISO nrma) Prgrami: OpenOffice.rg, Ggle dcs, IBMS WrkPlace, mbi v0.1, Otvren računarstv - Uvd

Zatvreni prtkli Primjer: CIFS (Cmmn Internet File System), pznatiji pd SMB (Server Message Blck) Št je tu lše? Preduvjeti: Imate li Windwse? Nemate? 20 Onda nemate prblema Veza: Vista <-> Vista kristi SMB 2.0 kji je brži d SMB 1.0 Sve št se zna saznal se putem brnutg inženjerstva Prblem: Sve nikada ne mže biti dkumentiran Otvren računarstv - Uvd

Otvreni prtkli Primjer: Št je tu dbr? 21 TCP (Transmissin Cntrl Prtcl) temeljni prtkl mreže Internet Preduvjeti - Imate računal? Otvren računarstv - Uvd

Zatvren sklpvlje Primjer: igraća knzla Št je tu lše? Preduvjeti - Zadvljni ste sa svim kmpnentama? Niste? 22 Onda nemate prblema Onda mrate kupiti nvi mdel, a stari mžete baciti! Otvren računarstv - Uvd

Otvren sklpvlje Primjer: Št je tu dbr? Bil čije sklpvlje sukladn nrmama, nevisn prizvđaču Primjer: mje računal ima kmpnente s 4 kntinenta i sve radi besprijekrn Št je tu lše? (mže li biti blje?) 23 sbn računal (PC) Radi li prgram za PC na Appleu i brnut? Otvren računarstv - Uvd

Zatvrena prgramska pdrška Primjer: većina instaliranih prgrama i vide-igara Št je tu lše? Zadvljni ste svim pnuđenim mgućnstima i ne zanima vas kak prgram upće radi? 24 Onda nemate prblema Želite znati št se dista dgađa s vašim pdacima i kam se ni šalju? Otvren računarstv - Uvd

Otvrena prgramska pdrška Primjer: GNU/Linux, OpenOffice.rg... Št je tu dbr? Ne sviđa vam se kak radi? Zanima vas kak radi? 25 Prmijenite t Zavirite u prgramski kôd Otvren računarstv - Uvd

Primjer: razlzi za tvreni kôd Jimmy Wales (susnivač Wikipedije 2001.) Wikia Search (d 2008-01-07 - http://www.wikia.cm) 26 prfitabilan prjekt uz prgramsku pdršku besplatnu i dstupnu svima prblem varanja ali i mgućnst zaštite d varanja Ggle patentirana tehnlgija pretrage važan izvr infrmacija (zbg svje kncepcije ne uvijek i najpuzdaniji) detalji algritma za rangiranje stranica (vrh rang liste) su strga tajna!!! Vjerujem li im bez zadrške? Kme? Otvren računarstv - Uvd

Otvren računarstv nije: prizvd 27 ne mže se kupiti na kmade ne pstje stare i nve inačice nema vrijeme bjavljivanja nema cijenu niti svju jedinstvenu definiciju. Pitate li bil kjeg prizvđača računalne preme ima li tvren prizvd, dgvr će biti pzitivan! Otvren računarstv - Uvd

Otvren računarstv je: 28 slbda u razmišljanju način razmišljanja i pristupa prblemu nevisnst prizvđačima. Mže se graditi, pbljšavati, prilagđavati, surađivati Mže sveklik pmagati krisniku kjem je namijenjen i lakšati mu rješavanje prblema Otvren računarstv - Uvd

Št je tvren u računarstvu? Otvreni: sustavi zapisi prtkli sklpvlje prgrami ali i: 29 ideje ljudi Otvren računarstv - Uvd

Sve zajedn mžem pisati i ka OTVORENO RAČUNARSTVO (eng. Open Cmputing) 30 Otvren računarstv - Uvd

Definicija (jedna d): "OTVORENI SUSTAV je naj kji sadrži dvljan brj tvrenih specifikacija za sučelja, servise i frmate pdataka, kak bi se aplikacijama mgućil: da uz št manje prmjena budu prensive na druge računalne sustave (prtability) da uspješn surađuju s drugim aplikacijama na vlastitim i udaljenim sustavima (interperability) kmuniciranje s krisnikm na njemu ugdan način, uz lak privikavanje na rad s različitim sustavima (user prtability)." POSIX 1003.0 (IEEE.88 i ISO.90) 31 Otvren računarstv - Uvd

Definicija (jedna d): Autr vg teksta slaže se s prethdnm definicijm uz jedn prširenje: 32 definicija bi trebala vrijediti ne sam za peracijske sustave i aplikacije već i za računalnu premu, ali i za ljude kji tu premu kriste! Otvren računarstv - Uvd

Primjer: OR - sklpvlje Lkaln - računaln sklpvlje - prcesri: Glbaln - infrastruktura - mreže: niže razine, sklpvlje, knektri, žice,.. više razine, prtkli (IP, TCP,...) Razdblje ttalng umrežavanja Žagar je već gdinama upran: 33 Pentium, Sparc, PwerPC, ARM,... picjava (Java Virtual Machine - JVM) "Svaka kutija mra imati dvije žice!" Otvren računarstv - Uvd

Primjer: OR - peracijski sustavi 34 CP/M, DOS, MAC, VMS, MVS Windws 1.0, 3.0, NT, 95, 98, 2000, XP, Vista UNIX (SCO, ULTRIX, Slaris, AIX, HP-UX, Linux) pzivi sustava(posix), prgramiranje Otvren računarstv - Uvd

Primjer: OR - prgramski jezici, aplikacije WWW, HTML, XML Java - tvrenst na više razina Jezik Java razvjna klina, IDE = Eclipse aplikacija, applet, midlet,... Aplikacije ( AutCad, CrelDraw, WrdPerfect, Wrd, editr vi :-) Praktični prblemi i rješenja (kntradikcije): 35 1G stranica WWW na Internetu (kak dći d prave pretraživači, ljudi) tvrenst i sigurnst tvrenst i kmpresija pdataka Otvren računarstv - Uvd

Primjer: OR - ljudi Prtkli Prpisi, nrme Pnašanje Plitika Interesi 36 svakdnevn prfesinaln (č, ć, [, {, ], š) materijalni idejni Otvren računarstv - Uvd

Tk treba OR? 37 Pjedinci Tvrtke Državne institucije Otvren računarstv - Uvd

Pjedinci 38 Mgućnsti jednstavnijeg učenja radu prgramske pdrške Mgućnst krištenja kmbinacije više sustava za sličnu namjenu (pput sprava za vježbanje) Otvren računarstv - Uvd Pjedinci Tvrtke Državne institucije

Tvrtke 39 Uvid u rad sustava Trškvi zapšljavanja, buke i dšklvanja se smanjuju Smanjuje se tršak državanja i pdrške Otvren računarstv - Uvd Pjedinci Tvrtke Državne institucije

Državne institucije (i tvrtke) Nevisnst prizvđaču prmjena prizvđača je relativn jednstavna, zbg tga su izravne psljedice da prizvđač: Ušteda nvaca preznih bveznika!!! 40 pvećava razinu usluge krisniku (bri se za krisnika) nudi svje prizvde p pristjnim cijenama smanjuje se mgućnst ucjenjivanja d strane sam jedng pnuđača (u skladu sa zaknm javnj nabavi!!!) primjer Otvren računarstv - Uvd Pjedinci Tvrtke Državne institucije

Zašt NE OR? Otvren računarstv temelji se na nrmama Otvren računarstv tvara nve prbleme k sigurnsti 41 Št ak su nrme lše? zbg veće prensivsti tvrensti za suradnju dijeljenja infrmacija Neke su nrme jak razvikane, ali su kriv ili neptpun primijenjene Otvren računarstv - Uvd

Tk ne želi OR? Prelazak sa zatvrenih sustava na tvrene Strah d tehnlškg graničavanja 42 značajni financijski, rganizacijski i vremenski trškvi u nekim pdručjima djelvanja mže biti kčnica Neki krisnici jednstavn žele biti vezani uz prizvđače njihve preme Otvren računarstv - Uvd

Kak je sve pčel (d 70-ih) Star dba (60-te gdine): 44 Računala tipa "mainframe" Ne pstji pjam zatvrensti/tvrensti, dminacija IBM-a, Digitala (PDP-8, PDP-11, ) Većina prgrama dlazi s ispisanm inačicm izvrng kôda kji je ptrebn utipkati Prgram se slbdn distribuira Prgrameri tvren razmjenjuju ideje nevisn psldavcu Otvren računarstv - Uvd

Zatvreni prgrami (pčetak 70-ih) 45 Računala u širj uptrebi Prgramske kmpanije žele kntrlu nad izvrnim kôdm i žele izvrni kôd zadržati ka tajnu Otvren računarstv - Uvd

OR - Pvijest 1971. UNIX 1973. UNIX napisan u jeziku C 1976. UNIX V6 dijeljena besplatn sveučilištima u pčetki slbdan izvrni kôd 1979. UNIX V7 (AT&T dbi licencu), tvara se tržište UNIX-a 46 pinir u razvju tvrenih peracijskih sustava kmercijalizacija i zatvaranje Otvren računarstv - Uvd

OR - Pvijest 1980. 1983. Open UNIX Grup 1985. 47 Berkeley UNIX BSD 4.2 1984. Osnvana EUUG (Eurpean UNIX Users Grup) System V Interface Definitin (SVID), POSIX radna grupa Otvren računarstv - Uvd

OR - Pvijest 1986. 1987. Open UNIX Grup -> X/Open IBM, DEC, HP se pridružuju MIT bjavljuje X-Windw System 1988. 48 Crpratin fr Open Systems (COS), Kvanica Open Systems Open Sftware Fundatin (OSF) i UNIX Internatinal OSF bjavljuje Mtif ka svje grafičk sučelje Otvren računarstv - Uvd

OR - Pvijest 1991. 1992. X/Open bjavljuje X/Open Prtability Guide (XPG) specifikacije XPG3 se usklađuje s POSIX-m Osnvana Hrvatska udruga krisnika tvrenih sustava HrOpen 1993. 49 EUUG mijenja ime u EurOpen (Eurpean Open Systems Frum) Nvell - UnixWare (USL), UNIX -> X/Open Udruga HrOpen pstaje punpravna članica EurOpena Otvren računarstv - Uvd

Free sftware ( 80-e) Richard Stallman Želi tvrene prgrame ( Free sftware ) Zapče prjekt GNU FSF (Free Sftvare Fundatin) snvan centar za tvrenu prgramsku pdršku GPL (GNU Public License) 50 GNU s Nt UNIX tvreni peracijski sustav, kji bi bi brz, puzdan, mjerljiv i sukladan s tada kmercijalnim sustavm UNIX slbda krištenja prgramske pdrške Otvren računarstv - Uvd

Linux (rane 90-e) Linus Tvarlds, student Napravi jezgru peracijskg sustava (kernel) Jezgru je nazva Linux 51 zadnji kmadić psla prjekta GNU fndacije FSF sustav i danas pznat pd imenm GNU/Linux Otvren računarstv - Uvd

Mreža Internet Otvreni prtkli za spajanje na mrežu Internet pbijedili nad kmercijalnim prtklima Razvjem Interneta nagl se pčela razvijati tvrena prgramska pdrška: 52 Apache (pslužitelj Weba), Sendmail, Otvren računarstv - Uvd

Otvreni sustavi nekad i sad Internet nekad 53 Otvren računarstv - Uvd Internet danas

Netscape i MS IE (1998.) 54 Pregled web stranica mguć sam putem kmercijalnih preglednika Weba (Internet Explrera i Navigatra) Tvrtka Netscape zapčela prjekt Mzilla kak bi spriječila mnpl kmercijalnih preglednika i pretvaranje nrmi HTTP/HTML u kmercijalne i zatvrene Otvren računarstv - Uvd

O pen S urce Initiative (1998.) Pjam Free sftware OSI (Open Surce Initiative) 55 shvaća se ka besplatna prgramska pdrška, dnsn da rad prgramera ne treba platiti kriv!! uvđenjem pjma Open sftware pkušava razbiti negativne steretipe Otvren računarstv - Uvd

OR - Pvijest - Zaključak Kvanica Otvreni sustavi nastala je 1988. g. Značenje kvanice s vremenm se mijenja d naglaska na peracijskm sustavu UNIX ka sinnimu za tvrene sustave i prensivsti aplikacija d suradnje među različitim inačicama UNIX-a i prepznatljivim zatvrenim (engl. prprietary) peracijskim sustavima Suradnja (interperability) danas sve naglašenija velika baza instaliranih zatvrenih sustava kje nije mguće prek nći dbaciti 56 prces traje i trajat će jš dug integracija i pvezivanje s tvrenim sustavima Otvren računarstv - Uvd

OR - Primjer Računalni sustavi kji mgućavaju: međudjelvanje (interperability) prensivst (prtability) nevisnst vlasničkim (prprietary) nrmama Najistaknutija implementacija kncepta tvreng računarstva u praksi je: Internet 58 Otvren računarstv - Primjeri

OR - Primjer: UN i Open surce [February 20, 2006] http://www.tmcnet.cm/usubmit/2006/02/20/1389065.htm UN recmmends pen surce The United Natins has recmmended its members use pen surce sftware, particularly in areas related t health, educatin and internatinal cmmerce, UN inspectr Dminique Ouredrag said during a speech at the II internatinal pen surce cnference in Spain. Accrding t Ouredrag, in tw f its reprts the UN cnsiders pen surce as the mst apprpriate vehicle fr the develpment f its members. 59 Otvren računarstv - Primjeri

OR - Primjer: EU i tvreni sustavi IDABC: Interperable Delivery f Eurpean egvernment Services t public Administratins, Businesses and Citizens. http://eurpa.eu.int/idabc/ UK i Open Surce Open Surce Academy: Our aim is t encurage the use f Open Surce Sftware by lcal authrities thrugh knwledge sharing and practical advice. The cntent f ur prtal, as well as ur ne-t-ne services, can help yu ecnmise n csts and increase Open Surce's implementatin efficency. http://www.pensurceacademy.gv.uk/ 60 Otvren računarstv - Primjeri

OR - Primjer: Hrvatska 61 Vlada RH usvjila plitiku tvrenih prgrama, dkument "Odrednice razvitka i uprabe računalnih prgrama s tvrenim kdm u tijelima državne uprave pdrška za pisanje priručnika tvrenm uredskm paketu OpenOffice.rg Krištenje tvreng CMS-a za web sjedište Tvrtke Trend rasta krištenja tvrenih sustava Trend rasta tvrtki za pružanje pmći u radu s tvrenim sustavima Otvren računarstv - Primjeri

Hrvatska i tvreni sustavi...d 2006.g.!! :-) Plitika tvreng prgramskg kôda Vlade RH 9. Vlada Republike Hrvatske će pticati ugradnju znanja s pdručja prgramskih rješenja temeljenih na tvrenm izvrnm kdu u dgjn-brazvne sadržaje. Pri tme će se ravnpravn predstavljati sadržaji tvrenim i vlasničkim prgramskim rješenjima kak bi se mlade generacije pripremile za samstaln dlučivanje izbru i pravdansti dabrang prgramskg rješenja za pjedinačne infrmacijske i pslvne ptrebe. 62 Otvren računarstv - Primjeri

Otvrenst u Hrvatskj DORS/CLUC 2007 Open Surce at the Gates! 18. - 20. travnja 2007., Zagreb... i mnge druge institucije i tvrtke 63 Otvren računarstv - Primjeri

Kji sustav je blji? Št zaprav tražite? Sustav se mjeri i prema: 64 kvaliteti prgramskg kôda jednstavnsti uprabe sustava mgućnstima samg sustava tehničkj pdršci dkumentaciji mgućnstima edukacije mgućnstima integracije sa drugim sustavima Otvren računarstv - Primjeri

Legenda #1 - Izmjena kôda Otvreni sustavi su blji jer mgućavaju izmjenu prgramskg kôda" 66 Št je s velikim prgramima (neklik desetaka tisuća linija kôda)? Čija je dgvrnst mijenjanja? "Many eyes make all bugs shallw" Prihvaćanje izmjena u izvrnj distribuciji mže biti kmpliciran Otvren računarstv - Legende i mitvi

Legenda #2 Krisnici Otvreni sustavi ne trebaju krajnjim krisnicima, jer nisu prgrameri" Ne mgu sami ppraviti prbleme? Trebaju li tvreni sustav? 67 Niti su svi vzači autmehaničari ali žele slbdu dabira tk će im ppraviti aut Otvren računarstv - Legende i mitvi

Legenda #3 - Grješke... Otvreni kôd je lš jer mgućava lakši prnalazak "bugva" za upad u sustav" 68 Je li je dista jednstavn pručavati desetke tisuća linija kôda kak bism prnašli rupu u sustavu? Zatvreni sustavi mgu imati više prnađenih rupa d tvrenih sustava (npr. Internet Explrer vs. Firefx) Otvren računarstv - Legende i mitvi

Legenda #4 - Prgrameri... Prgramer tvrenih sustava = Vlnter" Većina tvrenih sustava je nastala u sklpu ptrebe razvja za neku tvrtku ili zbg akademskih istraživanja 69 OpenOffice.rg prjekt rganizacije Sun Micrsystems Američka vlada sve ide u pen surce Pstje i pslvni mdeli tvrenih sustava na temelju kjih se stvaruje zarada Prgramski kôd se naplaćuje jednm, a ne više puta ka kd nih kji se prdaju na kutije" Otvren računarstv - Legende i mitvi

Legenda #5 - Pslvni mdel Open Surce je sam pslvni mdel" 70 Zaprav Open Surce znači način distribucije, a ne pslvni mdel U tvrenim sustavima ima pun pslvnih mdela... Otvren računarstv - Legende i mitvi

Legenda #6 - Autrstv Prgrameri se driču autrstva pisanjem tvrenih sustava" Zakn Autrskm pravu (NN brj167/2003): 71 Autr djela je fizička sba kja je autrsk djel stvrila (Članak 9) Autr se ne mže dreći svjega autrskg prava. (Članak 50). Računalni prgram je zaštićen ka jezičn djel (Članak 107) Otvren računarstv - Legende i mitvi

Legenda #7 - Integracija... Sam tvreni sustavi se mgu integrirati i pvezivati s drugim sustavima" U tvrenim sustavima U zatvrenim sustavima 72 ak i ne pstji mgućnst pvezivanja s drugim sustavima mguće ju je samstaln dprgramirati ptrebn je zatražiti ddavanje nve mgućnsti d samg prizvđača št ak je prizvđač presta pslvati neki sustavi već imaju ugrađene mdule za pvezivanje s drugim sustavima Otvren računarstv - Legende i mitvi

Legenda #8 - Kvaliteta... Da nešt vrijedi nda bi t prdavali" Pstji veliki brj primjera kada se više kriste tvreni sustavi d istih" kmercijalnih Zatvreni sustavi čest ulažu više u reklamu 73 Apache, FireFx, OpenOffice.rg, OpenSSL, ThunderBird,... Reklama čini čuda" i prdaje prizvd klik gd n bi lš Pitanje je: Tk plaća reklamu?" Otvren računarstv - Legende i mitvi

Legenda #9 - Besplatnst 1 Sustav napisan u tvrenim tehnlgijama mra biti besplatan" 74 Većina kmercijalnih prgrama je napisana u tvrenim jezicima I jezik C je tvren Otvrene tehnlgije mgućavaju slbdu prevđenja" Otvren računarstv - Legende i mitvi

Legenda #10 - Besplatnst 2 Ak je sustav tvren, rad je besplatan" Ideja tvrensti je da se rad naplati sam jednm Kd tvrenih sustava se naplaćuje: 75 usluga kpiranja prgramiranje nvih mgućnsti dkumentacija knzultacije edukacija... Otvren računarstv - Legende i mitvi

Legenda #11 - Pdrška Za tvrene sustave nema krisničke pdrške." Jednstavn nije istina 76 kmercijalna pdrška za tvrenu prgramsku pdršku, brazvanje i savjetvanje Ak ne želite platiti, dgvr je u dkumentaciji, mailing/news listi ili frumu S druge strane, besplatna pdrška za kmercijalni prizvd je čest ptpun beskrisna Otvren računarstv - Legende i mitvi

Pitanja? Otvren računarstv - Uvd

Ddatak: Otvren računarstv

Zatvreni sustavi Primjer : Plaćanje putem Internet bankarstva Št je tu lše? Preduvjeti: Win XP SP2 +MSIE 7.0+JSE RE 6 upd. 3? Imate li bil kju drugu kmbinaciju 79 Onda nemate prblema Zabravite Internet bankarstv Otvren računarstv - Uvd

Razlike u kgnitivnj mapi Odnse se na ljude, rganizacije i sustave 80 Rješenja u izvrnm kdu Vlasnička rješenja Vezan za interese Opće dbr Privatni i javni interesi Vezan za prava Isticanje autra Vlasnička prava Vezan za bveze Dijeliti i citirati Obveze prema vlasnicima i diničarima Vezan za vrline Dbrčinstv, pštenje, suradnja Odgvrnst, pslvnst, krektnst Otvren računarstv - Uvd

Pznati prizvdi iz dmene O pen S urce 81 Operacijski sustav: Linux Uredski paket: OpenOffice.rg Preglednici Weba: Mzilla Firefx, Netscape Navigatr Preglednik el. pšte: Mzilla Thunderbird Uređivač slika: GIMP Prgramski jezici: PHP, Perl, Pythn... Pslužitelj Weba: Apache Baze pdataka: PsgreSQL i MySQL Pslužitelj el. pšte: Sendmail Pslužitelj dmena: DNS (named) Otvren računarstv - Uvd

Free Sftware Fundatin (FSF) 82 Osnva ju je 1984. Richard M. Stallman na MIT-u Dm pjma GNU ( GNU is Nt Unix ) Licencija General Public License (GPL) Jezgra peracijskg sustava: HURD Cjelviti peracijski sustav: GNU/HURD Otvren računarstv - Uvd

1991. g. u Helsinkiju... 83 Asistent na Sveučilištu u Helsinkiju za svj magistarski rad napisa je nvu jezgru peracijskg sustava i bjavi je na Internetu D tada se u nastavi kristi unixid Minix. Nva jezgra bila je takva da je mgla biti snva za stale brjne sistemske prgrame razvijane pd GNU licencm Uskr mu se pridružil tisuće develpera iz čitavg svijeta Stallman napusti rad na HURD-u i inzistira da se peracijski sustav zve ne sam p jezgri (Linux), već cjelvit: GNU/Linux Otvren računarstv - Uvd

Ratvi prgramskih kuća 84 Otvren računarstv - Uvd