Ekonomske funkcije države II Doc. dr Amina Nikolajev
Ekonomske funkcije države Uloga države u ekonomiji: Povećanje efikasnosti (borba protiv monopola, visokih cijena, niske proizvodnje) Promicanje pravednosti (podjela dohotka, oporezivanje, transferna plaćanja, socijalna pravda) Poticanje makroekonomskog rasta i stabilnosti (smanjenje nezaposlenosti i inflacije, fiskalna i monetarna politika)
Alokativna funkcija države Utjecaj na alokaciju resursa radi podizanja i pospješivanja efikasnosti privređivanja: Ograničavanje i usmjeravanje konkurencije (monopoli vs. savršena konkurencija) Otklanjanje tržišnih nedostataka i pojave eksternalija (vanjskih efekata) Uvođenje poreza kao stalnih izvora prihoda u cilju zadovoljenja javnih potreba
Alokativna funkcija Mikroekonomska strana Alokacija način raspoređivanja resursa i mogući načini korištenja u cilju proizvodnje dobara za finalnu potrošnju Cilj - postizanje što veće iskoristivosti uz poštivanje principa efikasnosti i racionalnosti korištenja raspoloživih (oskudnih) resursa
Alokativna funkcija Cilj alokacije resursa? - Kako alokacija resursa utječe na ekonomsko blagostanje? Koristi kupaca i prodavaca? Kako društvo povećava koristi? Učinkovitost tržišta potrošačev i proizvođačev višak djelovanje P i T ravnoteža P i T i učinkovito raspoređivanje resursa
Alokativna funkcija Resursi su oskudni, mogu se koristiti na različite načine (za proizvodnju dobara) Odluka ovisi od raspoloživih ekonomskih resursa i situacije na tržištu (odnosa P i T i cijena) Pad/rast cijena utječe na ostvarenje profita proizvođača tog dobra više različitih proizvođača zainteresirano je za proizvodnju veća P = pad cijena = povlačenje proizvođača s tržišta
Alokativna funkcija Tržište obavlja alokativnu funkciju putem cijena Kupac i prodavac vode računa o svom blagostanju: Potrošačev višak = spremnost na plaćanje Proizvođačev višak = spremnost na prodaju
Alokativna funkcija Potrošačev višak mjeri korist koju kupci ostvaruju na tržištu vezan je za krivu T Razlika između spremnosti na plaćanje i tržišne cijene je potrošačev višak Proizvođačev višak mjeri troškove prodavača vezan je za krivu P Razlika između cijene i troška proizvodnje je proizvođačev višak
Alokativna funkcija Potrošačev višak je = vrijednost za kupce (iznos koji kupci plaćaju) Proizvođačev višak = iznos kojeg prime prodavači (trošak prodavača) Ukupni višak = vrijednost za kupce + iznos kojeg prime prodavači (iznos koji kupci plaćaju - trošak prodavača) Ukoliko je ukupno višak maksimiziran - učinkovitost tržišta Ukoliko ukupni višak nije maksimiziran - potreba za alokacijom, premještanje od onog s visokim troškovima ka onom sa nižim troškovima
Adam Smith A. Smith nevidljiva ruka tržišta Potrošači nastoje maksimizirati ukupnu korisnost od sredstava kojima raspolažu Poduzeća nastoje ostvariti maksimalnu dobit Optimalna alokacija resursa? - omogućava najbolje zadovoljenje potreba uz najniže moguće troškove proizvodnje
Adam Smith Smithova pretpostavka - savršena konkurencija svaki pojedinac u svom djelovanju ima jednaku šansu pa se natjecanje među pojedincima odvija na pošten način (nužan uvjet maksimizranja društvenog blagostanja) Konkurentna tržišta će biti efikasna kada realokacija resursa ne utječe na smanjenje dohotka Svaki oblik nesavršene konkurencije (monopoli) za posljedicu ima smanjenje društvenog blagostanja - ograničava pojedince u ostvarenju vlastitih interesa
Ekonomija blagostanja Ekonomija blagostanja temelje postavio V. Pareto: društveno blagostanje nije maskimalno ukoliko se blagostanje nekog pojedinca ne može poboljšati, a da se time ne pogorša položaj bilo kog drugog pitanje postizanja odgovarajućeg nivoa efikasnosti (alokativne) društveno blagostanje ne postoji bez koristi pojedinca
Ekonomija blagostanja Pretpostavimo da dvije osobe pokušavaju podijeliti kolač: Šta je to Pareto optimalna podjela? Da li je to podjela u kojoj osobe dobijaju polovicu? Ili to znači da jedna osoba dobiva jednu četvrtinu a druga tri četvrtine? Prema ovome, svaka podjela je Pareto optimalna. To je zbog toga što bez obzira na broj dijelova kolača ako se jednoj osobi da više, onda će druga osoba dobiti manje
Pareto efikasnost Koncept alokativne efikasnosti mjeri opseg u kojem društvo opskrbljuje potrošače dobrima Pareto efikasnost stanje u kojem nikakva reorganizacija ne može povećati korisnost jednog pojedinca bez da se smanji korisnost drugog pojedinca Pareto efikasnost - poboljšanje položaja jedne osobe ne treba pogoršati položaj druge (optimum, savršena konkurencija)
Pareto efikasnost i optimum Pareto optimalna efikasnost sastoji se od tri supsidijarne vrste efikasnosti koje moraju biti kumulativno ispunjene kako bi se postiglo Pareto optimalno stanje, a to su: efikasna proizvodnja, efikasna potrošnja i efikasna proizvodna struktura.
Proizvodna efikasnost Proizvodna efikasnost - proizvodnja jednog dobra ne može biti povećana bez smanjenja proizvodnje drugog proizvoda (GPM) Pretpostavka ekonomije u kojoj je proizvodnja ograničena na samo dva dobra, X i Y (kriva proizvodnih mogućnosti pokazuje alternativne kombinacije proizvodnje ova dva dobra s obzirom na raspoložive faktore proizvodnje)
Granica proizvodnih mogućnosti
Granica proizvodnih mogućnosti A proizvodi se samo dobro Y F proizvodi se samo dobro X B i D proizvode se oba dobra Proizvodnja jednog limitira priozvodnju onog drugog (zakon povećanja oportunitetnih troškova) dobra Proizvodna efikasnot postoji na svakoj tački krive zbog toga što se proizvodnja ostvaruje uz puno korištenje raspoloživih resursa E se ne može postići jer je proizvodnja izvan krive proizvodnih mogućnosti (raspoloživi resursi nisu dovoljni) C proizvodnja je neefikasna, pokazuje moguće proizvodne kombinacije zbog toga što se ne koriste svi raspoloživi resursi
Efikasnost potrošnje Efikasnost potrošnje - biti će postignuta onda kada više ne bude mogućnosti za daljnju obostrano korisnu razmjenu Walrasov primjer (prema kojem roba ne mora biti proizvedena, ali je već dostupna): Primjer logora u kojem svaki zatvorenik dobije određene količine čokolade, cigareta i pive - Zbog razlike u sklonostima/preferencijama zatvorenika za navedenim robama, povećanje njihove korisnosti ovisi od mogućnosti razmjene Korisnost je moguće povećati i bez dodatne proizvodnje, ali samo onoliko dugo dok se ne postigne savršeno efikasna potrošnja
Efikasna proizvodna struktura Zahtijeva optimalnu koordinaciju potrošnje i proizvodnje Ako su prva dva uvjeta zadovoljena (a treći ne) - proizvodnja i distribucija su efikasni, ali korisnost pojedinih ekonomskih subjekata bi i dalje mogla biti povećana za proizvodnju različitih količina različitih dobara, bez ikakve štete po korisnost drugih subjekata
Granica maksimalne korisnosti
Granica maksimalne korisnosti A Paretova tačka efikasnosti (nema povećanja korisnost jednog pojedinca bez da se smanji korisnost drugog pojedinca) B neefikasna jer oboje mogu poboljšati vlastiti položaj ne oštećujući nikoga C povećanje korisnosti za Evu (potencijalno D lijevo od tačke A) povećanje korisnosti za Adama
Ekonomija blagostanja Objašnjava ulogu države u stvaranju uvjeta za optimalno djelovanje ekonomskog sistema (koji se zasniva na djelovanju pojedinaca u vlastitom interesu) i otklanjanje negativnih efekat tržišta (u nastojanju da maksimizira opće blagostanje) U situaciji kada tržišta nisu savršena država će učestvovati u stimuliranju efikasnosti čime preuzima brigu o materijalnoj, socijalnoj i ekonomskoj sigurnosti pojedinaca
Ekonomija blagostanja Uspostavlja norme ponašanja koje odgovaraju zahtjevima društvene racionalnosti privredne djelatnosti Teorija društvenog maksimuma zadovoljstva Teorija marginalne korisnosti i maksimiziranja korisnosti za individualnog potrošača Društveni maksimum korisnosti = optimalna upotreba ekonomskih resursa društva Način korištenja resursa zahtijeva određena pravila u cilju maskimiziranja korisnosti (normativni karakter ekonomije blagostanja)? Uloga države u dosezanju društveno poželjne alokacije resursa (laissez-faire ili regulacija)
Ekonomija blagostanja Idealna situacija - kada bi se pravne norme donosile uz saglasnost i volju svih građana i u njihovom zajedničkom interesu Jednoglasje u praksi ne postoji: izgradnje hidroelektrane (minihidrocentrale), koja koristi poboljšanju blagostanja i unaprjeđenju života mnogih članova društva ipak nekim pojedincima ne čini dobro
Mjerenje blagostanja Različiti načini mjerenja društvenog blagostanja: Utilitaristi: zbrajanje suma pojedinačih (individualnih) koristi Egalitaristi: nije dovoljna samo suma ostvarenih koristi nego i raspodjela koristi, odnosno dohotka (koja s obzirom na svoju manju ili veću ravnomjernost može utjecati na ukupno društveno blagostanje) Paretijanci: blagostanje siromašnih je važnije od blagostanja bogatih...
Mjerenje blagostanja Indikator za mjerenje blagostanja - korist koju ostvaruje pojedinac Uvećanje društvenog blagostanja polazi od raspoloživih mogućnosti pojedinaca da ostvaruju bolje ili lošije rezultate Kada neki pojedinci ostvaruju više (za razliku od drugih koji ostvaruju manje) pristup ekonomije blagostanja zahtijeva donošenje odluka koje imaju distributivnu funkciju
Mjerenje blagostanja Nije samo zadovoljenje potreba za jelom, pićem, stanovanjem, i drugim materijalnim i hedonističkim zadovoljstvima, nego i zadovoljenje senzibiliteta osobe, njenih altruističkih osjećanja, empatije prema drugim članovima zajednice, shvatanje o tome šta je pošteno postupanje prema sebi i drugima itd. U mjerenju blagostanja važno je imati u vidu i neizvjesnost budućnosti i eventualnih koristi koju pojedinci mogu ostvariti i na osnovu kojih prospektivno procjenjuju vlastito blagostanje
Društveno blagostanje Shodno shvatanjima ekonomije bagostanja: društveno blagostanje determinirano je individualnim društveno blagostanje pozitivno ovisi od koristi koji ostvaruje svaki pojedinac - kako raste korist pojedinca tako raste i korist društva
Ekonomija blagostanja Pitanje osiguranja blagostanja? = efikasnost djelovanja tržišta i zadovoljenja pravednosti + obim državne intervencije na tržištu Smithova nevidljiva ruka - Konačna distribucija blagostanja u osnovi će zavisti od incijalnog posjedovanja resursa - ukoliko je takva distribucija nejednaka od samog početka onda će najvjerojatnije i ostati nejednaka Efikasnost i pravednost će biti u sukobu jedno s drugim (iako nisu nespojivi)
Ekonomija blagostanja Kreatori politika se suočavaju sa izborom između pravednosti i efikasnosti Ako svi trguju na konkurentnom tržištu onda će razmjene koje se obavljaju biti korisne razmjene i rezultiraće ekonomski efikasnom raspodjelom Tržišta (po svojoj prirodi) osiguravaju efikasnu alokaciju resursa bez obzira da li djeluju u interesu pojedinaca ili države koja ima za cilj zastupanje društvenih interesa
Ekonomija blagostanja Tržišta (i u uvjetima savršene konkurencije) dovode do politički i etički neprihvatljivih nejednakosti - Opravdanje intervencije države Pojam nejednakosti je širokog spektra - od nejednakosti u startnoj poziciji, preko različitih sposobnosti i očekivanih koristi, do ujednačavanja zadovoljenja potreba Nejednakosti i razlike mogu predstavljati neke od kriterija za politike usmjerene ka osiguranju jednakih startnih mogućnosti, uvođenju transfernih plaćanja za određene kategorije, odgovarajuće preraspodjele dohotka
Ekonomija blagostanja Međuovisnost dijelova sistema? - promjene u jednom smjeru izazivaju one u suprotnom smjeru Bogati štite svoj interes, pa je jedini način poboljšanja položaja siromašnih povećanje kolača
Alokacija resursa Tržišne situacije/neuspjesi usljed postojanja nesavršenosti u sistemu cijena sprječavaju efikasnu alokaciju resursa Osnovni oblici tržišnih neuspjeha su: monopoli, eksternalije, javna dobra i informacijski nedostaci
Monopoli Tržišna struktura postojanje samo jednog ekonomskog subjekta koji je toliko ekonomski moćan da može potpuno odrediti cijenu bez obzira na količinu robe ili usluge koja se nudi ili traži Mogu utjecati i na druge uvjete razmjene (u cilju očuvanja i zaštite svoje pozicije): pad kvalitet proizvoda i usluga, smanjenje inovativnosti, pretjerano povećanje proizvodnih troškova,...
Monopol Monopolski proizvod (ne može se nadomjestiti sličnom vrstom proizvoda/supstitutom) Cijene se formiraju jednostranom odlukom (iznad vrijednosti robe) Apsolutna moć određivanja cijena ograničena je platnom sposobnošću kupaca (struktura troškova)
Monopoli Mogu biti i produktivno efikasni - tržište neće podržati više od jednog poduzeća zbog djelovanja ekonomije obima i visokih infrastrukturnih troškova (kao što je to slučaj sa vodovodnom i kanalizacionom mrežom) Mogu biti dinamičnije efikasni - veći potencijal i poticaj za investiranje u istraživanje i razvoj (velika proizvodna snaga? veliki kapital za proizvodnju i promet velikih razmjera? mogućnost koncentracije i centralizacije kapitala?)
Eksternalije Ili vanjski učinci vezuju se za situacije u kojima ponašanje u skladu s privatnim interesima ne vodi uvijek i ostvarenju društvenih interesa Pojavljuju se u proizvodnji i potrošnji, odnosno uvijek kada postupci jedne strane izazivaju posljedice za treće osobe Mogu biti (ovisno o tome da li su korisne ili štetne za treće strane): Pozitivne (kada jedna osoba uživa u sreći druge osobe) ili Negativne (kao posljedica zavisti i inata) Ističu razliku između privatnih (koji utiču na akcije pojedinaca) i društvenih troškova (koji determiniraju ekonomsku efikasnost)
Eksternalije Društvo može imati povećane troškove zbog aktivnosti pojedinca, ali može ostvariti i neke koristi koje neće donijeti adekvatnu nagradu pojedincu koji ih je proizveo: Izum fotokopir aparata donio je skromnu nagradu izumitelju, ali su sekretarice i prepisivači bili oslobođeni milijardi sati dosadnog rada Vlasnik koji održava urednim svoje dvorište i time izaziva porast vrijednosti nekretnina u susjedstvu Program javnog zdravstva u kojem vakcinacija ne štiti samo one vakcinisane nego i druge koji bi mogli biti zaraženi...
Eksternalije Djelovanje eksternalija: Tehnološki učinci (zagađenja okoliša): Tvornica cementa zagađuje zrak i šteti zdravlju ljudi - zagađenje okoliša generira troškove za cijelu ekonomiju (koji se ne naplaćuju u tvornici kao privatni troškovi) - Izbjegava se mehanizam cijena - Troškovi zaštite okoliša (sprječavanja onečišćenja i npr. ugradnja filtera) trebaju snositi tvornice i uključiti ih u troškovne proračune - internalizacija vanjskih utjecaja bi podigla cijenu cementa a količina prodaje bi imala tendenciju pada Novčani učinci (mehanizam cijena): Ako osoba A otvara benzinsku stanicu nasuprot benzinske stanice osobe B i time joj oduzima dio profita jer privlači kupce osobe B, onda će osoba B trpjeti negativne novčane vanjske učinke uzrokovane ponašanjem osobe A
Eksternalije U ekonomskom smislu - efikasna alokacija resursa zahtijeva takvu vrstu aktivnosti koja sama snosi svoje troškove Ukoliko se neki od troškova uspiju prevaliti na druge (eksternalije) doći će do deformacije tržišta Odgovornost za plaćanje kompenzacije za naneseni trošak izazvan nesavjesnim ponašanjem javlja se u f-ji smanjenja troškova date aktivnosti i smanjenja eksternalija
Eksternalije Državna intervencija u sprječavanju nastanka: Porezi (zeleni porezi) Potpore (plaćanje zagađivaču što ne onečišćuje okolinu?) Stvaranje tržišta (prodaja dozvola za zagađenje cijena = naknadi za onečišćenje) Utvrđivanje vlasničkih prava (jasno definiranje sve strane imaju razlog za pregovaranje o ostvarenju obostrane korisnosti)
Javno dobro Svojstvo neumanjivosti - potrošnja jedne osobe nema utjecaja na količinu dostupnu drugima Isključuje postojanje konkurencije u potrošnji Svojstvo neisključivo - nemoguće je ili isuviše skupo isključivati potrošače iz potrošnje iako ne plaćaju (tržište je nedjelotvorno) Primjeri čistog javnog dobra su: odbrana (profesionalna vojska koja osigurava nacionalnu odbranu za sve građane), kontrola zagađivanja i pravni sistem
Javno dobro Problem tzv. slobodnog jahača (free rider problem) pojedinci koji se koristi dobrima koja su proizveli drugi (bez vlastitog doprinosa) Nekih dobara ne bi bilo ako bi se odluka o proizvodnji prepustila pojedincu (sporazum, primoravanje) Zdravstveno osiguranje ne bi se uplaćivalo da država na to ne prisiljava
Javno dobro Mnoga dobra i usluge - predstavljaju kombinaciju privatnih i javnih dobara (tzv. nečista javna dobra u kojima je moguće isključivanje iz potrošnje onih koji ne plaćaju) npr. gužva u saobraćaju ili pretrpanost autoceste gdje se stvara rivalitet u potrošnji i otvara mogućnost isključivanja kroz uvođenje plaćanja cestarine
Javno dobro Privatni sektor često nije zainteresiran jer ne može izvršiti naplatu (niti ostvariti profit) a ni isključiti one koji ne plaćaju U tom slučaju tržište potcjenjuje tražnju, formira neodgovarajuću ponudu javnih dobara a alokacija resursa postaje neefikasna Potrebna intervencija pa i sudjelovanje države, lokalnih vlasti ili neka druga kolektivna akcija (npr. osnivanje udruženja), što omogućava da se neizravnim putem osigura naplata korištenja (ali ne garantira efikasnost)
Informacijski nedostaci Informacija promatrana u formi resursa ima specifična obilježja: ne troši se korištenjem, niti smanjuje raspodjelom i može se koristiti višekratno od raznih korisnika neizvjesnost i rizik? Na savršenom tržištu informacije su besplatne i dostupne svima
Informacijski nedostaci Nesavršene informacije - rijetke, nepotpune, neblagovremene, pa čak i skupe Asimetrične informacije - jedna strana bolje informirana od druge (što dovodi do tržišnog neuspjeha) Nesavršene i asimetrične informacije: ne daju prave putokaze privrednim subjektima subjekti na tržištu djeluju na pogrešan način, donose pogrešne izbore i odluke i ne ostvaruju učinkovitu alokaciju resursa
Informacijski nedostaci Tržišni neuspjeh - potreba za razvojem poticaja objavljivanja informacija drugima, odnosno širenja informacija Tržišni nedostatak država treba ispraviti na način da svima osigura potrebne informacije (s obzirom da informacije imaju karakter javnog dobra)