Ekonomske funkcije države

Транскрипт

1 Ekonomske funkcije države III Doc. dr Amina Nikolajev

2 Ekonomske funkcije države Uloga države u ekonomiji: Povećanje efikasnosti (borba protiv monopola, visokih cijena, niske proizvodnje) Promicanje pravednosti (podjela dohotka, oporezivanje, transferna plaćanja, socijalna pravda) Poticanje makroekonomskog rasta i stabilnosti (smanjenje nezaposlenosti i inflacije, fiskalna i monetarna politika)

3 Redistributivna funkcija države Redistribucija raspodjela, prijenos viška dohotka, bogatstva, imetka (sa bogatijih na siromašnije) Cilj - postizanje što veće jednakosti i povećanja pristupa zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, obrazovanju,... smanjenja stope siromaštva,... utječe na uvjete života stanovništva (životni standard)

4 Raspodjela Otvara brojna pitanja i dileme Uzrok političkih sukoba, socijalnih nejednakosti, antagonizama Pokretač revolucionarnih previranja, konfrontacija Određuje sudbinu članova zajednice Ukazuje na način raspodjele dohotka Određuje socijalni status, sigurnost, perspektive, mogućnost obrazovanja,...

5 Raspodjela Zašto različiti ljudi imaju različite dohotke? Nejednakost - Uzroci: Nejednakost u dohocima od rada (sposobnosti, obrazovanje, zanimanje, intenzitet rada,...) Nejednakost u dohocima od vlasništva (naslijeđeno ili stečeno bogatstvo, štednja, preuzeti rizik/poduzetništvo Uzroci nejednakosti postoje ako su izraz: iste startne pozicije (niko nije oštećen), lične preferencije (vlastiti izbor), vlastite zasluge (trud, zalaganje, predanost)

6 Nejednakost Ekonomski životni ciklus promjena dohotka tokom života Mlađa dob = niži dohodak / starija dob = rast dohotka Krediti i štednja? pad/rast životnog standarda? Veća štednja smanjenje dohotka pad/rast životnog standarda?

7 Nejednakost Permanentnost / varijacije dohotka? i životni standard Ekonomska mobilnost kretanje kroz dohodovne razrede promjene dohotka (marljivi rad ili sreća vs. lijenost ili nesreća) prolaznost vs. stalnosti generacijski uspjeh

8 Lorencova krivulja Lorencova krivulja grafički prikazuje stupanj (ne)jednakosti u raspodjeli dohotka i bogatstva Izražava odnos % stanovništva i % dohotka koji mu pripada Potpuna jednakost u distribuciji postoji kada je Lorenzova krivulja pravac koji zatvara ugao s koordinatnim osama od 45 i prolazi kroz ishodište

9 Lorencova krivulja

10 Nejednakost Nevidljiva ruka tržišta utječe na efikasnu raspodjelu resursa, ali ne osigurava poštenu alokaciju Država ponekada može popraviti tržišne ishode cilj je uvođenja mjera u cilju postizanja veće jednakosti ključna u uvjetima krize ublažavanje siromaštva i smanjenje jaza između bogatog i siromašnog stanovništva u jednoj državi, ali i između bogatih i siromašnih država općenito

11 Raspodjela Način raspodjele: Primarna - odvija na tržištu putem cjenovnog mehanizma Sekundarna - odvija se putem oporezivanja i transfernih plaćanja (ekonomska i socijalna namjena): Ekonomska - preraspodjela dijela GDP preko javnih rashoda u korist privrednih preduzeća, grana, oblasti Socijalna - preraspodjela dijela GDP u korist pojedinca ili određenih društvenih slojeva i grupa

12 Raspodjela Raspodjela vs. društvena pravda? Pravednost procesa raspodjele? svaki pojedinac treba imati pravo na uživanje plodova od korištenja resursa koje posjeduje? djelovanje mehanizma tržišta? uloga države? - osiguranje funkcioniranja razmjene svako snosi posljedice svojih odluka? nema prinudne preraspodjele dohotka?

13 Redistributivna funkcija države Solidarnost? usljed razvoja proizvodih snaga i odnosa nadležnost države: Razvoj socijalne politike - donošenje prvih zakona o siromašnim: Akt o siromašnim razlika između onih opravdano i neopravdano siromašnih, radnosposobni siromašni nisu mogli ostvariti pravo na pomoć ako ne prihvate da rade) 17. stoljeće Elizabetanski zakon prinudni porez, nadgledanje ispunjenosti uvjeta za ostvarivanje prava na pomoć i radno angažiranje siromašnih Industrijski period država počinje raspoređivanje prihoda u sektor zdravstva (začesci zdravstvene zaštite), obrazovanja (osnovno obrazovanje u nadležnosti države) 18. i 19. stoljeće laissez-faire neograničena sloboda konkurencije, nemiješanje države u ekonomske tokove, bogatstvo i siromaštvo (ovisno od vještina, sposobnosti, znanja, sreće) tržište ne može osigurati idelanu raspodjelu dohotka

14 Redistributivna funkcija države Uloga države - do I svjetskog rata: odbrana očuvanje zakona i reda očuvanje nacionalne valute kretala se unutar 3 osnovne funkcije koje je definirao Adam Smit: odbrana od spoljnih napada, zaštita i pravilno provođenje pravde za sve članove društva, provođenje javnih radova i održavanje javnih ustanova u kojima pojedinci nemaju interes ostvarivanja profita

15 Redistributivna funkcija države Uloga države - nakon I svjetskog rata: Tržište orijentirano na efikasnost pravednost Porast nezaposlenosti Velika ekonomska kriza (Keynes: ekonomska efikasnost i afirmacija društvene pravednosti) povećana ekonomska i socijalna uloga uz odgovarajuće intervencionističke mjere (nakon II svjetskog rata) država intervenira mehanizmima pomoći najugroženijim slojevima stanovništva (20. stoljeće)

16 Redistributivna funkcija države Moderna država blagostanja: skandinavske zemlje, Francuska, Njemačka, Austrija, Nizozemska Švedska 30-ih: socijalno-političke mjere socijalni sistem kuća naroda : osiguranje za nezaposlene, zajmovi, subvencije za stanove, povećanje penzija, nakande za majke s djecom, državni zajmovi za pomoć mladim bračnim parovima, plaćen odmor zaposlenim... SAD - država blagostanja: Ruzveltov New Deal (elementi i u Trumanovom Fair Dealu, Kenedijevim New Frontiers i Džonsonovom Great Society)

17 Socijalna politika cilj poticanje mjera za poboljšanje ekonomsko-socijalnog položaja ranjivih skupina kako bi se stabilizirao društveni poredak mjere usmjerene ka smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti (povećavaju blagostanje i dobrobit pojedinaca) obuhvata različite sektorske politike (socijalnu zaštitu, obrazovanje, zdravstvo, stanovanje i zapošljavanje)

18 Porezna politika Bostonska čajanka (revolt protiv visokih britanskih poreza) porezna politika izazvala brojne debate država nastoji preraspodijeliti dohotke na način da od bogatih oduzima jednu jedinicu dobra (čime smanjuje njihovu potrošnju i zadovoljstvo) koju usmjerava ka siromašnim (koji povećavaju svoju potrošnju i zadovoljstvo) ukoliko bogati imaju veći utjecaj na donošenje poreznih zakona onda se takvi zakoni mogu pretvoriti u svoju suprotnost može se desiti da se ne poštuje osnovno načelo plaćanja poreza prema ekonomskoj snazi pa da bogati plate manje poreza nego siromašni

19 Porezna politika Oporezivanje jedno od 10 načela ekonomije (ljudi reagiraju na poticaj) Ako država oporezuje sladoled ljudi jedu manje sladoleda? Ako država oporezuje stanovanje ljudi žive u manjim kućama? Ako država oporezuje zaradu ljudi manje rade? Porezni sistem trebalo bi da je kreiran na način da se njime maksimizira društveno blagostanje Ako više poreza plaćaju siromašniji porezni obveznici onda porezni sistem umjesto načela pravednosti promovira nepravedniju raspodjelu dohotka - bogati postaju još bogatiji, siromašni još siromašniji

20 Makroekonomska stabilizacija U cilju sprječavanja hronične nezaposlenosti, privredne stagnacije, inflacije te poticanja ekonomskog rasta i razvoja Monetarna politika (ponuda novca, količina novca u opticaju) Fiskalna politika (način prikupljanja novca u državnu blagajnu i njegovo trošenje, porezna politika i politika javnih rashoda)

21 Monetarna politika Odluke, mjere i aktivnosti u domenu novca i kredita Cilj - finansijska likvidnost, monetarna ravnoteža i stabilnost novca i deviznog kursa Uloga centralne banke i količine novca u opticaju Pozitivni i negativni efekti na dinamiku i kretanja nacionalne ekonomije što se ogleda kroz stope zaposlenosti, GDP, stopu ekonomskog rasta i stabilnost cijena Inflacija veća količina novca, veća tražnja, rast cijena, pad vrijednosti novca Deflacija manja količina novca, pad tražnje, pad cijena, rast vrijednosti novca

22 Monetarna politika Ekspanzivna monetarna politika (stimulacija ekonomije) efekti: povećanje novčane mase, povećanje investicija i potrošnje, smanjenje kamatnih stopa, povećanje GDP i proizvodnje, porast zaposlenosti Restriktivna monetarna politika (otklanjanje inflacije) efekti: smanjenje novčane mase, povećanje kamatnih stopa, smanjenje investicija, pad GDP, smanjenje zaposlenosti

23 Ekonomski razvoj Proučavanje ekonomskog razvoja i rasta - svojevrstan izazov (nema univerzalno prihvaćene definicije razvoja) Postoji čitav niz shvatanja o onome što čini osnovu ispitivanja razvojnih mogućnosti zemalja u diverzificiranom međunarodnom poretku Koje je stvarno značenje razvoja? Šta se podrazumijeva pod razvojem? Koliko različite teorije ekonomskog razvoja mogu doprinijeti boljem razumijevanju razvojnog procesa? Koje su najutjecajnije teorije razvoja i da li su kompatibilne?

24 Ekonomski razvoj Složen, višedimenzionalni proces U literaturi se, u pokušaju određivanja i opisivanja ekonomskog razvoja, nailazi na različite definicije Neke od definicija ekonomskog razvoja koje imaju zajedničke sadržajne elemente:

25 Ekonomski razvoj... raznovrsne aktivnosti pojedinaca i privrednih subjekata koje se poduzimaju u društvu, a što za posljedicu ima stvaranje materijalnih i drugih vrijednosti kojima se zadovoljvaju mnogobrojne potrebe pojedinaca i društva općenito (Begić, 2000)...sposobnost ekonomije jedne zemlje,..., da generira i održi godišnji rast svog bruto nacionalnog dohotka po stopi od 5% do 7%, ili više (Todaro, Smith, 2006:14)

26 Ekonomski razvoj... dinamički proces povećanja stepena zadovoljavanja ljudskih potreba, odnosno proces u kome se realni nacionalni dohodak dugoročno povećava (Golić, 2002:343)... proces gospodarskog rasta koji je ujedno praćen promjenama gospodarske i socijalne strukture društva i preraspodjelom dohotka i društvene moći (Babić, Dragičević i dr.:1999)

27 Ekonomski razvoj... proces kojim se nacionalne ekonomije s niskim dohocima transformiraju u moderne industrijske ekonomije sa srednjim, višim i visokim dohotkom (Osmanković, 2007:111)... razvoj bogatstva zemalja, ili regija ili urbanih, odnosno ruralnih područja u korist njihovih stanovnika, te održivi porast standarda življenja koji sugerira porast u dohotku po stanovniku, bolje obrazovanje i bolju zaštitu okoliša (Osmanković, 2007:111)

28 Ekonomski razvoj... proces koji čini ljude bogatijim, povećavajući količinu dobara i usluga kojima raspolažu i tako povećavaju spektar izbora koji im stoji na raspolaganju (Etkin, 1973:15)... zahtijeva uklanjanje glavnih izvora neslobode: siromaštva, ali i tiranije, slabih ekonomskih mogućnosti kao i sistematske socijalne oskudice, zanemarivanje javnih kapaciteta kao i netolerantnosti ili prevelike aktivnosti represivnih država (Sen, 2002:20)

29 Ekonomski razvoj Stvaranje materijalnih i drugih vrijednosti Generira i održi godišnji rast svog bruto nacionalnog dohotka Povećanja stepena zadovoljavanja ljudskih potreba i realnog nacionalnog dohotka Promjenama ekonomske i socijalne strukture društva U osnovi ekonomskog razvoja je privređivanje, odnosno proizvodnja Manifestira se porastom ekonomskog bogatstva društva i inoviranjem u upravljanju razvojem (ljudsku kontrolu/djelovanje, aktivno upravljanje razvojem)

30 Ekonomski razvoj pojam koji obuhvata proces privrednog rasta u kojem dolazi do kvalitativnih promjena u ekonomskoj i socijalnoj strukturi društva, manifestirajući se nadalje kroz poboljšanje standarda i kvaliteta življenja

31 Ekonomski razvoj izlazna dimenzija ogleda se u stalnom rastu nivoa zadovoljenja potreba, odnosno rastu životnog standarda stanovništva kroz povećanje dohotka per capita Razvoj - kada je ND veći od priraštaja stanovnika Stagnacija - kada ND i priraštaj stanovnika imaju istu dinamiku Nazadovanje - kada ND ima manji rast u odnosu na priraštaj stanovništva

32 Ekonomski razvoj Razvoj vs. rast sinonimi/razlike Očita razlika ekonomski rast samo je dio ekonomskog razvoja i predstavlja njegovu kvantitativnu dimenziju, odnosno dinamički proces povećanja ND Krajnji cilj razvoja je povećanje općeg blagostanja - kvalitativnu dimenziju ekonomskog razvoja čini stupanj zadovoljenja materijalnih potreba društva

33 Ekonomski razvoj Zadatak ekonomske politike: potenciranje pozitivnih strana postojećih faktora i minimiziranje negativnih djelovanja postojećih faktora ili njihovog odsustva (racionalnost i efikasnost korištenja raspoloživih faktora) Mišljenja savremenih teoretičara razvoja i rasta: razvoj se može postići ubrzanom industrijalizacijom i informatizacijom i konstantnim investiranjem u ljudski kapital Opća karakteristika ekonomskog razvoja: ukazuje na različit značaj pojedinih faktora, kao i varijacije u intenzitetu utjecaja faktora na ekonomski razvoj

34 Ekonomski razvoj Faktori razvoja: Ljudski kapital (broj stanovnika, ponuda rada, obrazovanje,...) Prirodni resursi (zemjlište, rude, goriva, klimatski uvjeti,...) Kapital (akumulacija, ino izvori,...) Tehnologija (savremena, dostignuća, IT...)

35 Teorije razvoja 50-e godine - industrijalizacija je vodeća snaga ekonomskog razvoja i rasta koja treba pokrenuti val prosperiteta i razvoj ostalih sektora ekonomije: Odlučujuća uloga industrijskog u odnosu na poljoprivredni sektor Investicije trebaju biti usmjeravane ka industrijskim aktivnostima i projektima opće socijalne infrastrukture zbog veće produktivnosti Državna intervencija do izražaja dolazi u slučaju tržišnih manjkavosti Dominantne teorije: Big-push teorija (ekonomija obima i investicije) Teorija balansiranog rasta (srazmjernost u dinamici razvoja privrede kao cjeline) Teorija linearnih faza (pet osnovnih faza ekonomskog rasta: poljoprivredna proizvodnja, povećane specijalizacije, rast štednje i investicija, povećana industrijalizacija, tehnološke inovacije i rast potrošačke industrije i sektora usluga)

36 Teorije razvoja 60-e godine - rast GNP-a i značaj industrije u odnosu na poljoprivredu, a s druge strane uspostavile i koncepte koji su se zasnivali na ekonomskom dualizmu industrije i poljoprivrede: Teorija strukturalne promjene (ulogu dva sektora: tradicionalni poljoprivredni i moderni industrijski, prijelaz radne snage, transformacija proizvodnje i promjene u sastavu potrošačke tražnje, međunarodna trgovina i korištenje resursa, te promjena socioekonomskih faktora (urbanizacija, rast i koncentracija stanovništva)

37 Teorije razvoja 70-e godine - rast GNP-a nije dovoljan, primarni cilj razvoja je povećanje mogućnosti za zapošljavanje, veza između obrazovnog sistema, tržišta rada, zaposlenosti i raspodjele dohotka, ruralno-urbana migracija: Teorija međunarodne zavisnosti (bogatstvo siromašnih zemalja imati tendenciju smanjenja kako se bogatstvo razvijenih zemalja bude povećavalo, polarizirane slike svijeta, periferna ekonomija vs. dominantni centri)

38 Teorije razvoja 80-e godine - orijentacija prema vani, ohrabrivanje izvoza i industrijalizacije, jačanje uloge tržišta i minimiziranje uloge države, ostvarenje konkurentnosti zemalja u razvoju: Neoklasična teorija (slobodno tržište funkcionira kada ostvaruje efikasne i politički prihvatljive rezultate, državna regulacija dolazi do izražaja u slučajevima tržišnih neuspjeha, poticanje poduzetništva, političko odlučivanje o javnim dobrima i primjeni tržišnih kriterija u političkom odlučivanju, privatizacija državnog sektora, jačanje konkurencije i politički nadzor nad državnom administracijom) Nova teorija rasta / Endogeni rast (znanje determinanta razvoja, napredak uzrokovan inovacijama, alokacijom resursa usmjerenim ka razvoju i istraživanju, difuzijom kroz pozitivne eksternalije i know-how dostignuća)

39 Teorije razvoja 90-e godine - uspostavljanju odgovarajuće uloge države i tržišta: Održivi razvoj (ravnoteža između interesa ekonomskog rasta i zaštite okoliša i neobnovljivih resursa, princip cost-benefit analize sa punim prepoznavanjem i uvažavanjem eksternalija, magični trougao obuhvata ekološku ravnotežu, ekonomsku sigurnost i socijalnu pravednost) Kompetativna teorija razvoja (nacionalno blagostanje stvoreno strateškim izborima zasnovanim na znanju i razvijenoj infrastrukturi, visokoj tehnologiji, te inovacijama) Potpuni razvojni okvir (pristup razvoju treba biti višedimenzionalan i interdisciplinaran, uravnoteženje uloge države i drugih političkih i socijalnih institucija s funkcioniranjem tržišta, analiziraju problem siromaštva, potreba socijalnog uključivanja, izgradnja civilnog društva, značaj institucija i kapaciteta vlada, te jačanje transparentnosti)

40 Teorije razvoja 21. stoljeće - kritičko promatranje ranijih koncepata, analiza odnosa početnog dohotka i distribucije bogatstva, razumijevanju obrnuto proporcionalne veze između ekonomskog rasta i siromaštva: Milenijski razvojni ciljevi (ukidanje krajnjeg siromaštva i gladi; postizanje univerzalnog osnovnog obrazovanja; promoviranje jednakosti spolova; smanjenje smrtnosti djece; poboljšanje zdravlja majki; borba protiv HIV/AIDS-a, malarije i drugih bolesti; osiguranje održivog okoliša; te razvoj globalnog partnerstva usmjerenog na razvoj)

41 Ekonomski razvoj Humani razvoj (A. Sen) Unaprjeđenje bogatstva ljudskog života, radije nego bogatstva ekonomije koja predstavlja samo dio toga / Mjerilo uspješnosti razvojnih politika poboljšanje života ljudi, a ne ekspanzija proizvodnog procesa Dvije strane: jačanje ljudskih sposobnosti kroz poboljšanje zdravlja, znanja i vještina; korištenje ovih sposobnosti u proizvodne svrhe ili aktivno učešće u kulturnom, društvenom i političkom životu, kao i za slobodno vrijeme. Index humanog razvoja razvojni pokazatelj (UN) Index humanog razvoja obuhvata (u cilju osiguranaj slobode izbora): Očekivani životni vijek stanovništva Stopu pismenosti odraslih Pristup obrazovanju Mogućnost ostvarenja prihoda

42 Ekonomski razvoj Obuhvata široki spektar ekonomsko-socijalnih i humanih ciljeva: povećanje dohotka i standarda života, povećanje zaposlenosti, smanjenje siromaštva; jednakost u pristupu mogućnostima, jednakost u distribuciji dohotka i bogatstva; političko učešće građana; povećanu ulogu žena, manjinskih i drugih ranjivih grupa u ekonomskom, političkom i socijalnom životu;

43 Ekonomski razvoj Obuhvata široki spektar ekonomsko-socijalnih i humanih ciljeva: povećanje mogućnosti za obrazovanje i stvaranje uvjeta za individulano napredovanje, nezavisno od klase, rase, etničke pripadnosti ili spola; povećanje mogućnosti pristupa zdravstvenim uslugama; odgovarajuću socijalnu politiku kojom se štite najranjivije grupe stanovništva; čistu i zdravu okolinu; te efikasan, efektivan i kompetentan javni sektor

44 Globalizacija izvedenica riječi global što znači ukupnost, teži sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta proces otvaranja i liberalizacije nacionalnih finansijskih tržišta i njihova stapanja u globalno tržište kapitala međunarodna integracija dobara, tehnologija, rada i kapitala međunarodno kretanje trgovine, finansija i informacija na jedinstvenom, integralnom, globalnom tržištu

45 Globalizacija slobodno kretanje kapitala, roba, informacija i ljudi kroz širenje i ukidanje granica ekonomija bez granica i poslovanje bez privrednih i političkih barijera razvoj univerzalnog potrošačkog društva Različiti aspekti globalizacije, odražavaju se na svim poljima savremenog života (ekološka, kulturološka, društvena, politička dimenzija globalizacije) ekonomska strana globalne kompanije utječu na tok svjetskih privrednih procesa i obavljaju svoj posao i stječu dobit (integracija planete)

46 Globalizacija Karaktersitike: Djelovanje MNK Dinamičko kretanje međunarodnog kapitala Snažna komunikacijska i informatička integracija Razvoj univerzalnog potrošačkog društva

47 Globalizacija Institucije, npr: STO postizanje liberalnog trgovinskog okruženja, trgovina bez diskriminacije, veći stupanj slobodne trgovine i fer konkurencija, bolje saradnje u vođenju svjetske ekonomske politike MMF međunarodni finansijski odnosi, unaprjeđenje međunarodne kooperacije, unaprjeđenje stabilnosti deviznog kursa, uspostavljanje multilateralnog sistema plaćanja, finansijska i tehnička pomoć zemljama

48 Globalizacija Pozitivne vs. negativne strane?