(Microsoft PowerPoint - 5. POTRO\212 I PROIZ)

Транскрипт

1 VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT U TURIZMU I INFORMATICI U VIROVITICI OSNOVE EKONOMIJE 5. POTROŠAČI, PROIZVOðAČI I UČINKOVITOST TRŽIŠTA V. pred. mr. sc. Neven Garača 1

2 Da li ste ikada kao potrošač bili razočarani cijenom odojaka za božićne blagdane? Uzgajivači odojaka takoñer su razočarani cijenom? Kupci uvijek žele platiti manje, a prodavači uvijek žele biti plaćeni više. Cijena odojaka se prilagoñava kako bi se osiguralo da ponuñena količina bude jednaka onoj koja se potražuje. Ekonomija blagostanja proučava kako alokacija resursa utječe na ekonomsko blagostanje 2

3 načelo: tržišta su obično dobar način organiziranja ekonomske aktivnosti. Proučavanje ekonomije blagostanja odgovara na pitanje ispravne cijene odojaka cijena koja uravnotežuje ponudu i potražnju za odojcima je najbolja jer ona maksimizira ukupno blagostanje potrošača i proizvoñača odojaka 3

4 1. POTROŠAČEV VIŠAK - želite prodati rijedak album poznatog pjevača i održavate dražbu - na dražbi se pojave četiri obožavatelja, ali postoji ograničenje iznosa koji je svaki od njih spreman platiti SPREMNOST PLAĆANJA = maksimun svakog kupca i mjeri koliko taj kupac vrednuje dobro Svaki kupac: - želi kupiti po nižoj cijeni - odbija kupiti po cijeni većoj od njegove spremnosti plaćanja - indiferentan je prema cijeni koja je jednaka njegovoj spremnosti plaćanja 4

5 - licitacija prestaje kad John ponudi 80 dolara (ili nešto više) - album je otišao kupcu koji najviše vrednuje album, a ostali su ispali iz natjecanja - John je voljan platiti 100 dolara, ali platio ga je samo 80 5

6 - John je ostvario potrošačev višak od 20 dolara Potrošačev višak je iznos kojeg je kupac spreman platiti za neko dobro minus iznos kojeg kupac stvarno i plaća za to dobro. Potrošačev višak mjeri korist koju kupci imaju od sudjelovanja na tržištu. Paul, George i Ringo nisu ostvarili potrošačev višak jer su ostali bez albuma, ali nisu ništa ni platili. Pretpostavimo da imamo dva indentična albuma na prodaju, a ni jedan kupac nije zainterisiran za kupnju više od jednog albuma. 6

7 - licitacija prestaje kad John i Paul ponude 70 dolara (ili nešto više) - John ostvaruje potrošačev višak 30 dolara, a Paul 10 dolara - ukupni potroščev višak na tržištu inznosi 40 dolara - granični kupac = kupac koji bi prvi napustio tržište ukoliko bi cijena bila neznatno viša - potrošačev višak povezan je s krivuljom potražnje za proizvodom 7

8 Mankiv, G., Osnove ekonomije, Mate d.o.o.m Zagreb, str

9 Izvor: ibid. str Potrošačev višak je onaj kojeg smo ranije izračunali 9

10 POUKA: Područje ispod krivulje potražnje i iznad cijene mjeri potrošačev višak na tržištu. - visina krivulje potražnje mjeri vrijednost koju dobro ima za kupce, mjereno njihovom spremnošću plaćanja - razlika izmeñu spremnosti plaćanja i tržišne cijene je potrošačev višak svakog kupca - ukupno područje ispod krivulje potražnje i iznad cijene je suma potrošačevog viška svih kupaca na tržištu roba i usluga 10

11 Izvor: ibid. str

12 - kupci oduvijek žele platiti manje za dobro koje žele kupiti, a niža cijena tog dobra čini kupca tog dobra imućnijim 1. Kupci koji su kupovali Q1 po cijeni od P1 sada plaćaju još manje i njihov potrošački višak porastao je za BCED. 2. Novi kupci koji ulaze na tržište jer je sada cijena niža, ostvaruju potrošačev višak CEF. 12

13 Potrošačev višak = iznos koji su kupci spremni platiti za neko dobro, minus iznos koji stvarno plaćaju za isto dobro, mjeri korist koju kupci prime od dobra vrednovanog sukladno preferencijama samih kupaca. Potrošačev višak je dobra mjera ekonomskog blagostanja ukoliko nositelji ekonomske politike žele poštivati preferencije kupaca. (Neke ne žele - droga ) Ekonomisti pretpostavljaju da su kupci racionalni u donošenju odluka i da bi se njihove preferencije trebale poštivati. 13

14 2. PROIZVOðAČEV VIŠAK - analiza blagostanja prodavača slična je analizi blagostanja kupaca - pretpostavimo: vlasnik ste kuće koju treba oličiti i održavate dražbu na kojoj ste spremni dati posao onom tko će posao obaviti za najnižu cijenu - svaki ličilac preuzet će posao ako cijena koju prima za posao premašuje trošak posla - trošak uključuje sredstva za ličenje kao i vrijeme koje vrednuje ličilac (oportunitetni trošak) - trošak je majniža cijena i mjera spremnosti na prodaju usluge 14

15 - svatko želi prodati uslugu po cijeni višoj od troškova - odbili bi prodati uslugu po cijeni nižoj od troškova - bili bi indiferentni prema prodaji usluga po cijeni koja je točno jednaka troškovima 15

16 - početna je cijena visoka, ali u natjecanju Grandma ponudi cijenu od 600 dolara - ona dobija posao i ostvaruje proizvoñačev višak od 100 dolara Proizvoñačev višak je iznos koji se plati prodavaču minus trošak proizvodnje. Proizvoñačev višak mjeri korist koju prodavač ostvaruje sudjelovanjem na tržištu. Ukoliko zaposlite na dvije kuć Georgiu i Grandma po cijeni od 800 dolara, ukupan proizvoñačev višak će biti 500 dolara

17 Izvor: ibid. str Trošak marginalnog prodavača - koji bi prvi napustio tržište ukoliko bi cijena bila niža 17

18 Mjerenje proizvoñačevog viška krivuljom ponude Izvor: ibid. str

19 POUKA: Krivulja ispod cijene i iznad krivulje ponude krivulje ponude mjeri porizvoñačev višak na tržištu. Visina krivulje mjeri troškove prodavača, a razlika izjmeñu cijene i troška proizvodnje je proizvoñačev višak svakog pojedinog prodavača. Ukupno područje je suma proizvoñačeva viška svih prodavača. 19

20 Viša cijena povećava proizvoñačev višak Izvor: ibid. str

21 1. Prodavači koji su otprije prodavali količinu Q1 po nižoj cijeni sada imaju zbog povećanja cijene povećanje proizvoñačevog viška za - BCED. 2. Novi prodavači koji su ušli na tržište zbog povaćanja cijene povećanjem ponuñene količine sa Q1 na Q2 sada ostvaruju proizvoñačev višak za - CEF. Proizvoñačev višak koristimo da bismo izmjerili blagostanje prodavača. Potrošačev višak koristimo za mjerenje blagostanja potrošača. Prirodno je ove mjere koristiti zajedno. 21

22 3. UČINKOVITOST TRŽIŠTA - potrošačev i proizvoñačev višak su osnovni alati kojima se ekonomisti služe za proučavanje blagostanja kupaca i prodavača na tržištu - temeljnjo ekonomsko pitanje: Je li raspored resursa odreñen djelovanjem slobodnih tržišta na bilo koji način poželjan? Dobrohotni društveni planer = sveznajući, svemogući, dobronamjerni diktator koji želi maksimizirati blagostanje svih u društvu. 22

23 Treba li dobrohotni društveni planer ostaviti kupce i prodvače u ravnoteži koju su sami postigli? Mjera za blagostanje društva je suma potrošačevog i proizvoñačevog viška, koja se naziva ukupni višak. UKUPNI VIŠAK = = vrijednost za kupce - trošak prodavača Ako alokacija (raspored) resursa maksimizira ukupni višak, tada kažemo da da je alokacija učinkovita. 23

24 Neučinkovita alokacija: - ako dobro nije proizvedeno kod prodavača sa najinižim troškom - ako dobro ne troše kupci koji ga najviše vrednuju Društveni planer mogao bi voditi računa i o jednakosti - pravednosti raspodjele blagostanja. - učinkovitost da li je torta onoliko velika koliko može biti - pravednost da li je torta podijeljena pravedno Usredotočeni smo na učinkovitost, iako stvarni nositelji ekonomske politike brinu i o jednakosti. 24

25 Izvor: ibid. str

26 - kupci koji vrednuju dobro više od njegove cijene (AE) odlučuju se na kupnju dobra - kupci koje vrednuju dobro manje od cijene (EB) ne odlučuju se za kupnju - prodavači čiji je trošak niži od cijene (CE) odlučuju prodati dobra - prodavači čiji su troškovi više od cijene (ED) ne odlučuju se prodati dobro 26

27 Zaključak: 1. Slobodna tržišta alociraju ponudu dobara kupcima koji, mjereno njihovom spremnošću plaćanja, ista najviše vrednuju. 2. Slobodna tržišta alociraju ponudu dobara prodvateljima koji ih mogu proizvesti uz najniže troškove. 3. Slobodna tržišta proizvode onu količinu dobara koja maksimizira sumu potrošačevog i proizvoñačevog viška. 27

28 Dobrohotni društveni planer može ostaviti tržišni rezultat onakvog kakvog je i zatekao. Laissez-faire politika doslovni prevod: pusti ih da rade Nevidljiva ruka Adama Smitha doborhotni društveni planer ne treba mijenjati ishode zato što je nevidljiva ruka već vodila kupce i prodavače prema alokaciji resursa u ekonomiji koja maksimizira ukupni višak. 28

29 Izvor: ibid. str

30 4. UČINKOVITOST TRŽIŠTA I TRŽIŠNI NEUSPJEH Pretpostavke za učinkovitost tržišta: - tržišta su savršeno konkurentna na nekim tržištima kupac ili prodavač mogao bi biti u mogućnosti kontrolirati tržišne cijene (tržišna moć) - ishod tržišta zanima samo kupce i prodavače odluke kupaca i prodavača ponekad utječu na ljude koji nisu sudionici tržišta (zagañenje) - eksternalije = popratni učinci uzrok su činjenici da blagostanje na tržištu ovisi i o drugim fakotirma osim vrijednosti za kupce i troškove pordavača 30

31 - kada pretpostavke ne stoje, ne stoji ni zaključak da je tržišna ravnoteža učinkovita Tržišna moć i eksternalije su primjeri općeg fenomena zvanog tržišni neuspjeh. Tržišni neupsjeh = nemogućnost nekih nereguliranih tržišta da učinkovito alociraju resurse. Kada tržišta ne uspiju, javna politika može ukloniti problem i povećati ekonomsku učinkovitost. 31

32 5. PRIMJENA: TROŠKOVI OPOREZIVANJA - porezi su izvor političkih debata - godine američke kolonije zbog britanskih poreza pokrenule Američku revoluciju - Ronald Regan izabran je za predsjednika SAD-a na temelju programa smanjenja poreza na osobni dohodak - Bill Clinton izabran je za predsjednika (djelomično) zbog toga što njegov prethodnik Geroge Bush nije ispunio obećanje Čitajte mi s usana: nema novih poreza. 32

33 - u prethodnom poglavlju kako porez na odreñeno dobro utječe na cijenu i na količinu prodaje - država nameće poreze da bi povećala prihod, a taj prihod mora doći iz nečijeg džepa - kad je dobro oporezovano kupci i prodavači dolaze u lošiji položaj porez podiže cijenu koju kupci plaćaju i snižava cijenu koju prodavači dobivaju - za razumijevanje djelovanja poreza potrebno je usporediti smanjeno blagostanje kupaca i prodavača s iznosom prihoda kojeg država ubire - alati potrošačevog i proizvoñačevog viška omogućuju usporedbu 33

34 MRTVI TERETI OPOREZIVANJA - zbog pojednostavljenja u nastavku se na grafovima ne prikazuju pomaci krivulje ponude i potražnje kad je porez nametnut (iako se jedna krivulja mora pomaknuti) - porez je prikazan kao razlika (površina razlike na grafikonu je poput klina) izmeñu cijene koju plaćaju kupci i cijene koju primaju prodavači - zbog poreznog nameta prodana količina pada ispod razine koja bi bila prodana bez postojanja poreza - porez na neko dobro uzrokuje smanjenje veličine tržišta tog dobra 34

35 Izvor: ibid. str

36 KAKO POREZ UTJEČE NA SUDIONIKE NA TRŽIŠTU? - da bismo na ovo odgovorili treba uzeti u obzir kako porez utječe na kupce, prodavače i državu - korist kupaca mjeri se potrošačevim viškom = izsnosom kojeg su kupci spremni platiti za dobro umanjenim za iznos kojeg su zapravo platili - korist prodavača mjeri se proizvoñačevim viškom = iznos kojed prodavatelji dobiju za svoje dobro umanjeno za njihove troškove 36

37 - ako je T veličina poreza i Q prodana količina dobra, ukupan porezni prihod je T x Q - država koristi porezni prihod za pružanje usluga: ceste, policija, javno obrazovanje, zdravstvo, za pomoć onima kojima je to potrebno - u analizi gospodarskog blagostanja, porezni prihod je mjera koristi države od poreza - treba imati na umu: ova korist nije usmjerena na državu, već na one na koje je prihod od poreza potrošen 37

38 Izvor: ibid. str

39 Izvor: ibid. str

40 BLAGOSTANJE BEZ POREZA - bez poreza cijena i količina su odreñene sjecištem krivulja ponude i potražnje, cijena je P1, a prodana količina je Q1 - potrošačev višak je A+B+C - proizvoñačev višak je D+E+F - porezni prihod je nula BLAGOSTANJE S POREZOM - nakon što je porez nametnut cijena koju plaćaju kupci raste s P1 na Pb potrošačev višak sada je površina A - cijena koju primaju prodavatelji pala je sa P1 na Ps proizvoñačev višak sada je površina F - prodana količina smanjuje sa sa Q1 na Q2 država ubire porezni prihod, površina B+D 40

41 PROMJENE BLAGOSTANJA - potrošačev višak smanjen je za površinu B+C (negativna) - proizvoñačev višak smanjen je za površinu D+E (negativan) - porezni prihod povećan za površinu B+D (pozitivan) - kada se sve zbroji = ukupan višak na tržištu smanjen je za površinu C+E Gubici potrošača i proizvoñača zbog poreza veći su od prihoda kojeg ubire država. Smanjenje ukupnog viška koje je rezultat poreza (ili neke druge mjere) naziva se mrtvi teret. Površina C+E označava veličinu mrtvog tereta. 41

42 ODREDNICE MRTVOG TERETA Što odreñuje je li mrtvi teret uzrokovan uvoñenjem poreza velik ili malen? Cjenovna elastičnost ponude i potražnje, koja mjeri koliko količine ponude i potražnje reagiraju na promjene u cijeni. Porez povećava cijenu koju plaćaju kupci pa oni manje troše. Porez smanjuje cijenu koju dobivaju prodavatelji pa oni manje proizvode. Što su elastičnosti ponude i potražnje veće, veći je i mrtvi teret od poreza. 42

43 Izvor: ibid. str

44 MRTVI TERET I PRIHOD OD POREZA KAD POREZI VARIRAJU - porezi rijetko ostaju isti tijekom dužeg vremenskog razdoblja - vlade (nositelji ekonomske politike) razmatraju povećanje jednog i smanjenje drugog poreza - mrtvi teret od poreza povećava se brže od povećanja veličine poreza mrtvi teret je površina trokuta koja ovisi o kvadratu svoje veličine ako udvostručimo porez, mrtvi teret će se povećati za četiri puta, ako utrostručimo veličinu poreza mrtvi teret će se povećati za devet puta 44

45 Izvor: ibid. str

46 Godine ekonomist Arthur Laffer smatrao je da su porezne stope u SAD-u toliko visoke da bi njihovo smanjenje zapravo povećalo porezne prihode. Visoki porezi obeshrabruju rad. Smanjenje poreznih stopa usmjereno na poticanje ljudi da povećaju količinu rada koju nude, poznato je kao ekonomika ponude. Hoće li smanjenje poreznih stopa uvijek dovesti do povećanja poreznih prihoda? Kreatori ekonomske politike ne slažu se oko ovih tema iz razloga što se ne slažu sa veličinama bitnih elastičnosti. Što je elastičnost veća, veća je i vjerojatnost da će smanjenje poreza povećati prihode. 46

47 Izvor: ibid. str

48 6. PRIMJENA: MEðUNARODNA TRGOVINA - analiza koja slijedi promatra tržište čelika pogodno je za analizu dobitaka i gubitaka od meñunarodne trgovine jer se čelik proizvodi u mnogim zemljama svijeta i njime se trguje u svijetu - tržište čelika je jedno od onih tržišta na kojima nosioci ekonomske politike provode trgovinska ograničenja da bi zaštitili domaće proizvoñače 48

49 Tržište čelika u zamišljenoj zemlji Izoland - nitko ne smije uvoziti ili izvoziti čelik - tržište čelika sastoji se od izolandskih kupaca i prodavatelja Nova predsjednica uvodi promjene i traži od tima ekonomista odgovore na pitanja: 1. Što bi se dogodilo sa cijenom i količinom čelika da se odobri uvoz i izvoz čelika? 2. Tko bi imao koristi, a tko gubitke od trgovine čelikom, te da li bi koristi bile veće od gubitaka? 3. Trebaju li carine ili kvote biti dio nove trgovinske politike? 49

50 Hoće li Izoland kupovati ili pordavati čelik na svjetskom tržištu ovisi o cijeni u svijetu. Svjetska cijena = cijena koja prevladava u svijetu. Ako je svjetska cijena viša od domaće cijene izvoznik Ako je svjetska cijena manja od domaće cijene uvoznik Niska domaća cijena = komparativna prednost u odnosu na ostatak svijete Visoka domaća cijena = strane zemlje imaju komparativnu prednost 50

51 Trgovina meñu nacijama temelji se na komparativnoj prednosti, a trgovina je korisna jer dopušta svakoj naciji da se specijalizira u onome što radi najbolje. Izoland je malo gospodarstvo u usporedbi s ostatkom svijeta, pa će njegovi potezi imati zanemariv učinak na svjetsko trtžište. Izolanñani su prihvatioci cijena u svjetskom gospodarstvu. Pretpostavka male zemlje pojednostavljuje analizu, a temeljni zaključci ne mijenjaju se u složenijim slučajevima velikog gospodarstva. 51

52 Izvor: ibid. str

53 Dobici i gubici za zemlju izvoznika - domaća ravnotežna cijena je ispod svjetske cijene - kada je dopuštena trgovina domaća cijena raste dok se ne izjednači sa svjetskom cijenom - nijedan prodavatelj neće prihvatiti nižu cijenu od svjetske i nijedan kupac neće platiti više od svjetske cijene - kako je domaća ponuda veća od domaće potražnje, Izoland prodaje čelik drugim zemljama - krivulja je savršeno elastična, jer Izoland kao malo gospodarstvo po svijetskoj cijeni može pordavati čelik koliko god želi 53

54 Izvor: ibid. str

55 - prodavatelji imaju koristi jer se proizvoñačev višak povećava za površinu B + D - kupci gube jer se potrošačev višak smanjuje za površinu B - dobici prodavatelja su veći od gubitaka kupaca za površinu D Ključni zaključci: 1. Kada zemlja postaje izvoznik dobra, domaći proizvoñači dobra imaju koristi, a domaći potrošači dobra imaju gibitke. 2. Trgovina povećava blagostanje nacije na način da su koristi dobitnika veće od gubitaka gubitnika. 55

56 Dobici i gubici za zemlju uvoznika - domaća cijena veća je od svjetske, i domaća cijena se izjednačava sa svjetskom - domaća ponuda manja je od domaće potražnje, a razlika se kupuje iz drugih zemalja i Izoland postaje uvoznik - ponuda ostatka svijeta je savršeno elastična jer je Izoland malo gospodrstvo i može kupovati čelik koliko god želi po svjetskoj cijeni 56

57 Izvor: ibid.str

58 - kupci imaju koristi jer se potrošačev višak povećava za površinu B+D - proizvoñačev višak se smanjuje za površinu B - dobici kupaca su veći od gubitaka prodavatelja za površinu D Ključni zaključci: 1. Kada zemlja postane uvoznik dobra, domaći potrošači dobra imaju koristi, a domaći proizvoñači dobra gubitke 2. Povećava se gospodarsko blagostanje nacije jer dobici dobitnika nadmašuju gubitke gubitnika. 58

59 Učinci carine - uvedena je carina = porez na uvezenu robu - carina povećava cijenu uvezenog čelika iznad svjetske cijene za iznos carine - domaći ponuñači mogu prodavati svoj čelik po svjetskoj cijeni uvećanoj za iznos carine - cijena čelika, domaćeg i uvezenog raste za iznos carine 59

60 Izvor: ibid. str

61 - carina smanjuje količinu uvoza i približava domaće tržište ravnoteži bez trgovine - carina povećava domaću cijenu, domaćim prodavateljima je bolje, a domaćim kupcima lošije, a država prikuplja prihod Učinci carine: - promjena potrošačevog viška negativna - promjena proizvoñačevog viška pozitivna - promjena državnog prihoda pozitivna - ukupan višak na tržištu smanjuje se za površinu D+F, ovo smanjenje naziva se mrtvi teret carine 61

62 - carina odmiče alokaciju resursa dalje od optimuma - podiže cijenu iznad svjetske cijene i potiče povećanje proizvodnje čelika - podiže cijenu koju domaći kupci moraju platiti i potiče ih da smanje potrošnju - površina D mrtvi teret od prevelike proizvodnje čelika - površina F mrtvi teret od premale potrošnje 62

63 Učinci uvozne kvote - uvozna kvota = ograničenje količine uvoza vlada izdaje ograničen broj dozvola za uvoz čelika - uvozna kvota sprečava da se kupuje onoliko čelika iz inozemstva koliko se želi, a ponuda čelika više nije savršeno elastična - ukupna ponuda čelika u Izolandu jednaka je domaćoj ponudi plus iznos kvote 63

64 Izvor: ibid. str

65 - učinci kvota i carina su identični I carine i uvozne kvote podižu domaću cijenu dobra, smanjuju blagostanje domaćih potrošača, povećavaju blagostanje domaćih proizvoñača i uzrokuju mrtvi teret. Razlike: carina povećava prihod države, dok uvozna kvota stvara višak za vlasnika dozvola. 65

66 ARGUMENTI ZA OGRANIČAVANJE TRGOVINE Argument radnih mjesta -trgovina sa drugim zemljama uništava domaća radna mjesta - kada kupujemo dobra od druge zemlje, ta zemlja dobiva sredstva za kupnju drugih dobara od nas - prestrukturiranje industrije čelika u one industrije u kojima imamo komparativnu prednost 66

67 Argument nacionalne sigurnosti - kad prijeti konkurencija drugih zemalja, protivnici trgovine navode da je ta njihova industrija od značaja za nacionalnu sigurnost - zaštita ključnih interesa može biti primjerena kada postoji opravdan razlog - ovi razlozi se mogu zloupotrebljavati američka industrija satova dugo je dokazivala da je nužna za nacionalnu obranu 67

68 Argument nove industrije - nove industrije zalažu se za privremena ograničenja koja bi im pomogla da započnu s poslovanjem - starije industrije traže zaštitu da se prilagode novim uvjetima - argument je teško primjenjljiv u praksi teško je odlučiti koje će industrije biti profitabilne u budućnosti - ako industrija nije profitabilna sada, može biti profitabilna na duži rok snositi privremene gubitke kako bi se ostvarila dobit u budućnosti 68

69 Argument nepoštene konkurencije - slobodna trgovina poželjna je samo ako sve zemlje igraju po istim pravilima - što ako neka vlada subvencionira svoju industriju dajući proizvoñačima velike subvenicije - proizvoñači zemlje bez subvencije mogu biti oštećeni, ali potrošači u toj zemlji mogu imati koristi od niske cijene porezni obveznici zemlje koja daje subvencije su ti koji snose teret 69

70 Zemlja može odabrati dva pristupa u postizanju slobodne trtgovine: Unilateralan pristup = ukloniti svoja trgovinska ograničenja na svoju ruku Velika Britanija u 19. stoljeću i Čile i Južna Koreja posljednjih godina Multilateralan pristup = smanjiti svoja trgovinska ograničenja kada to učine i druge zemlje (pregovarati sa svojim trgovinskim partnerima) North American Free Trade Agreement - NAFTA SAD, MEKSIKO, KANADA 70

71 General Agreement on TarifFs and Trade - GAT serija pregovora mnogih svjetskih zemalja sa ciljem promoviranja slobodne trgovine. Pravila utvrñena u sklopu GAT-a sada se provode kroz meñunarodnu instituciju Svjetska trgovinska organizacija - World Trade Organization - WTO. WTO-u su se pridružile 144 države, a organizacija regulira 97% svjetske trgovine. Što očekujete od članstva Hrvatske u EU? Da li je i prije toga Hrvatska trebala unilateralno ukinuti trgovinska ograničenja? 71

72 LEKCIJE ZA TRGOVINSKU POLITIKU 1. Ako je svjetska cijena veća od domaće, domaća će se cijena povisiti. Viša cijena će smanjiti količinu koja se troši i povećati količinu koja se proizvodi. Zemlja će postati izvoznik 2. Ako je svjetska cijena niža od domaće, domaća će cijena pasti. Niža cijena će povećati količinu koja se troši i smanjiti količinu koja se proizvodi. Zemlja će postati uvoznik. 72

73 3. Ako se cijena povisi, proizvoñači dobivaju, a potrošači gube. Ako cijena pada, potrošači dobivaju, a proizvoñači gube. U oba slučaja dobici su veći od gubitaka. 4. Carina, kao i većina poreza, ima mrtvi teret : prikupljeni prihod bit će manji od gubitaka kupaca i prodavatelja. Uvozna kvota djeluje slično kao carina i uzrokuje sličan mrtvi teret. Najbolja politika sa točke gledišta ekonomske učinkovitosti, bila bi dozvola trgovine bez carina ili uvoznih kvota. 73

74 Pitanja: 1. Što je potrošačev višak i kako se mjeri? 2. Grafički prikažite i objasnite kako cijena utječe na potrošačev višak. 3. Što je proizvoñačev višak i kako se mjeri? 4. Grafički prikažite i objasnite kako cijena utječe na proizvoñačev višak? 5. Grafički prikažite i objasnite potrošačev i proizvoñačev višak u tržišnoj ravnoteži. 6. Kako slobodna tržišta alociraju resurse u ekonomiji blagostanja? 7. Što je tržišni neuspjeh i što ga uzrokuje? 74

75 8. Grafički prikažite i objasnite mrtve terete kod uvoñenja carine. 9. Kako elastičnost ponude i potražnje utječe na mrtve terete? 10. Kako se ponašaju mrtvi tereti kada porezi variraju? 11. Grafički prikažite i objasnite Lafferovu krivulju? 12. Grafički prikažite i objasnite kako slobodna trgovina utječe na blagostanje: a) zemlje izvoznika i b) zemlje uvoznika 13. Grafički prikažite i objasnite učinke carine. 14. U čemu su sličnosti, a u čemu razlike izmeñu carina i uvoznih kvota? 15. Koji su najčešći argumenti za ograničavanje trgovine? 16. Koja su dva pristupa postizanju slobodne trgovine? 75