MJESEČNI EKONOMSKI PREGLED JANUAR-FEBRUAR/

Транскрипт

1 1

2 CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE URED VODEĆEG EKONOMISTE MJESEČNI EKONOMSKI PREGLED JANUAR-FEBRUAR

3 SADRŽAJ UVODNI SAŽETAK G01: Godišnje promjene industrijske proizvodnje prema područjima G02: Godišnje promjene nominalnih neto plata G03: Godišnja promjena prosječnih potrošačkih cijena za prva dva mjeseca G04: Krediti, godišnje stope rasta G05: Depoziti, mjesečne promjene G06: Stanje računa rezervi po dekadama G07: Bruto devizne rezerve, depoziti banaka kod monetarnih vlasti i vrijednost salda G08: Mjesečne promjene komponenti M2 i novčane mase u širem smislu G09: Strana aktiva i strana pasiva komercijalnih banaka G10: Inflacija u eurozoni G11: Mjesečne promjene po vrstama indirektnih poreza i godišnja stopa rasta ukupnih indirektnih poreza G12: Putarine, godišnja stopa rasta G13: Zaduženost generalne vlade kod komercijalnih banaka, godišnje promjene G14: Izvoz prema glavnim grupama proizvoda, godišnje stope rasta G15: Uvoz prema glavnim grupama proizvoda, godišnje stope rasta G16: Nominalni i realni efektivni kurs KM (NEER i REER) G17: Indeksi tržišta dionica na bh. berzama G18: Stopa rasta vrijednosti ukupnog platnog prometa u BiH STATISTIČKI DODATAK Uredništvo: - dr. Belma Čolaković - Dragana Stanišić 3

4 UVODNI SAŽETAK Industrijska proizvodnja je blago porasla u prva dva mjeseca i to zahvaljujući rastu prerađivačke industrije, dok su ostale industrijske grane zabilježile pad proizvodnje (grafikon 01). Plate bilježe najveću godišnju stopu rasta od godine, s tim da su plate najviše porasle u djelatnosti poslovanja nekretninama, umjetnosti i zabavi i zdravstvu (grafikon 02). Inflacija u BiH je i dalje niska, cijene najbrže rastu u prevoznoj djelatnosti i odjeljku akoholnih pića i duhana i režijskih troškova (grafikon 03). Krediti stanovništvu i dalje rastu brže nego krediti nefinansijskim preduzećima (grafikon 04), istovremeno je došlo i do povećanja depozita stanovništva, dok su depoziti nefinansijskih preduzeća smanjeni (grafikon 05). Rast depozita domaćih sektora se odrazio i na povećanje stanja računa rezervi kod CBBiH (grafikon 06). Bruto devizne rezerve su zabilježile mjesečni pad (grafikon 07). Novčana masa je porasla usljed rasta depozita u stranoj valuti i gotovine izvan banaka (grafikon 08). Strana pasiva bankarskog sektora je smanjena zbog smanjenja ostalih depozita, dok je strana aktiva ostala nepromijenjena (grafikon 09). Niska stopa inflacije u eurozoni odlaže rast EURIBOR, što odlaže i povećanje kamatnih stopa na kredite u našoj zemlji (grafikon 10). Prihodi od indirektnih poreza su u prva dva mjeseca zabilježili rast (grafikon 11), s tim da je došlo do usporavanja stope rasta naplate putarina (grafikon 12). Zaduženost generalne vlade kod komercijalnih banaka je povećana i to u vidu kreditnih zaduženja (grafikon 13). Izvoz je u prva dva mjeseca smanjen u najvećoj mjeri zbog smanjenja izvoz nafte i naftnih derivata, a zbog remonta rafinerije (grafikon 14), dok je uvoz povećan (grafikon 15). Nominalni kurs i realni efektivni kurs mjeren potrošačkim cijenama su aprecirali (grafikon 16). Na tržištu dionica u RS je došlo do porasta indeksa zbog rasta cijena elektroenergetskog sektora, dok je u FBiH, tržište dionica mirovalo (grafikon 17). U januaru i februaru godine došlo je do sezonske kontrakcije vrijednosti unutrašnjeg platnog prometa karakteristične za ovaj dio godine (grafikon 18). 4

5 G01: Godišnje promjene industrijske proizvodnje prema područjima 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% -5% -10% -15% -20% U periodu januar-februar tekuće godine, u odnosu na isti period prethodne godine, bilježi se rast obima industrijske proizvodnje za 0,7%. Blagi rast ukupne proizvodnje je pod uticajem pozitivnog doprinosa prerađivačke industrije (godišnji rast 2,4%). Istovremeno, industrijska područja rudarstva te proizvodnje i distribucije električne energije i plina bilježe pad proizvodnje od 1,8% i 0,5%, respektivno. -25% Izvor: BHAS Indeks industrijske proizvodnje Rudarstvo Prerađivačka industrija Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i plinom G02: Godišnje promjene nominalnih neto plata 6,0% 5,0% 4,0% 3,0% 2,0% 1,0% 0,0% -1,0% Prosječna nominalna neto plata na kraju februara iznosila je 895 KM i u odnosu na isti mjesec prethodne godine veća je za 5,4%, što predstavlja najizraženiji rast nominalne plate od godine. Pri tome je na kraju februara tekuće godine, posmatrano na godišnjem nivou, stagniranje neto plate zabilježeno jedino u djelatnosti stručnih, naučnih i tehničkih poslova. Istovremeno, u ostalim djelatnostima je zabilježen značajan rast nominalne neto plate. Najviši rast neto plate zabilježen je u djelatnosti poslovanja nekretninama (14,5%), umjetnosti i zabavi (11,6%), trgovini (9,0%) te zdravstvu (8,1%), slijedom potpisivanja kolektivnih ugovora u ovoj djelatnosti. Izražen rast plata bilježe i prerađivačka industrija (7,1%), djelatnosti finansijskog sektora (7,0%), obrazovanje (6,8%), građevinarstvo (6,4%) te ostale uslužne djelatnosti (5,8%). Izvor: BHAS G03: Godišnja promjena prosječnih potrošačkih cijena za prva dva mjeseca 3,5% 3,0% 2,5% 2,0% 1,5% 1,0% 0,5% 0,0% -0,5% -1,0% Posmatrano na godišnjem osnovu, period od prva dva mjeseca, rast opšteg nivoa cijena (1,2%) najvećim dijelom je determinisan rastom cijena u odjeljcima koji se odnose na prevoz (5,5%), alkoholna pića i duhan (5,0%), režijske troškove (3,0%), zdravstvo (2,3%) te hranu i piće (1,1%). Istovremeno, najizraženiji pad potrošačkih cijena u istom periodu bilježi odjeljak odjeće i obuće (-10,7%). -1,5% -2,0% Izvor: BHAS 5

6 G04: Krediti, godišnje stope rasta 9,0% 8,0% 7,0% 6,0% 5,0% 4,0% 3,0% Na kraju februara ukupni krediti iznosili su 19,53 milijardi KM, što predstavlja rast od 5,5% na godišnjem nivou. Od početka godine godišnja stopa rasta kredita stanovništva je na nivou blago iznad 7%, dok se ista za nefinansijska preduzeća značajno smanjuje. Smanjenje godišnje stope rasta kredita nefinansijskim preduzećima (3,3% u februaru) ukazuju na značajno usporavanje kreditnih aktivnosti prema ovom sektoru. 2,0% Ukupni krediti Stanovništvo Nefinansijska preduzeća Izvor: tabele 12 i 13 G05: Depoziti, mjesečne promjene u milionima KM Ukupni depoziti iznosi su 21,85 milijardi KM na kraju februara godine, što predstavlja povećanje od 104,8 miliona KM od decembra godine. U posmatranom dvomjesečnom periodu bilo je značajnijih promjena u strukturi depozita prema sektorima. Depoziti stanovništva su povećani za 266 miliona KM, dok su depoziti nefinansijskih preduzeća smanjeni za 235,5 miliona KM Stanovništvo Nefinansijska preduzeća Vlada Ukupni depoziti Izvor: tabele 10 i 11 G06: Stanje računa rezervi po dekadama 6,0 5,0 u milijardama KM 4,0 3,0 2,0 1,0 Prosječno stanje obavezne rezerve je na kraju februara iznosilo 2,48 milijardi KM, dok je prosječan višak sredstava iznad obavezne rezerve iznosio 3,02 milijarde KM. Prosječna obavezna rezerva se povećala za 247,0 miliona KM ili 11,3% usljed porasta depozita domaćih sektora. Depoziti u KM kao osnovica za obračun obavezne rezerve su se na kraju februara, na godišnjem nivou povećali za 13,8%. 0, Višak sredstava na računu rezervi Prosječna obavezna rezerva Izvor: CBBiH 6

7 G07: Bruto devizne rezerve, depoziti banaka kod monetarnih vlasti i vrijednost salda u milionima KM U februaru devizne rezerve CBBiH su zabilježile mjesečni pad u iznosu od 36,6 miliona KM, usljed negativnog salda kupovine i prodaje KM ostvarenog s komercijalnim bankama i vladinim deponentima kod CBBiH. Na kraju februara godine u odnosu na stanje u istom periodu prethodne godine, devizne rezerve su veće za 908,7 miliona KM Bruto devizne rezerve, mjesečne promjene Depoziti banaka kod monetarnih vlasti Saldo kupovine i prodaje KM Izvor: tabele 02, 03 i 04 G08: Mjesečne promjene komponenti M2 i novčane mase u širem smislu u milionima KM U februaru je zabilježen mjesečni rast novčane mase u iznosu od 31,4 miliona KM, pri čemu su najveći uticaj na taj rast imali ostali depoziti u stranoj valuti (93,3 miliona KM) kao i gotovina izvan banaka (44,4 miliona KM), dok su prenosivi depoziti u domaćoj valuti imali negativan uticaj na novčanu masu i njen rast Gotovina izvan banaka Prenosivi depoziti u domaćoj valuti M2 Izvor: tabela 05 G09: Strana aktiva i strana pasiva komercijalnih banaka u milionima KM U prva dva mjeseca tekuće godine nije bilo značajnijih promjena u stranoj aktivi komercijalnih banaka. Strana pasiva smanjena je za 196,7 miliona KM. Navedenu promjenu u najvećoj mjeri (95,5%) objašnjava smanjenje ostalih depozita. Pored toga, krediti od nerezidenata su dodatno smanjeni za 14,3 miliona KM Strana aktiva, mjesečne promjene Strana pasiva, mjesečne promjene NSA Izvor: tabela 07 7

8 G10: Inflacija u eurozoni 2,5% 2,0% 1,5% 1,0% 0,5% 0,0% -0,5% Ciljana inflacija Stopa rasta potrošačkih cijena Već četvrti mjesec uzastopno inflacija u eurozoni je ispod 2%. U januaru i februaru godine inflacija je bila 1,4% i 1,5% respektivno. Inflacija je značajno ispod ciljane u svim ključnim zemljama eurozone. Ovakva inflaciona dinamika kao i usporavanje privrednog rasta i revizija prognoziranih stopa privrednog rasta utiče na izvjesno odlaganje povećanja referentnih kamatnih stopa s polovine godine na kraj godine. S obzirom da je evropska kamatna stopa (EURIBOR) bazna kamatna stopa u većini bh. ugovora s promjenljivom kamatnom stopom, odlaganje povećanja kamatnih stopa ECB znači istovremeno i odlaganje povećanja domaćih kamatnih stopa i odlaganje povećanja kamatnih rashoda bh. sektora privrede i sektora stanovništva. Izvor: ECB G11: Mjesečne promjene po vrstama indirektnih poreza i godišnja stopa rasta ukupnih indirektnih poreza % u milionima KM % 0% -10% -20% U februaru je na mjesečnom nivou zabilježena nešto slabija naplata prihoda od indirektnih poreza, što je uobičajena pojava za početak godine. Najveći pad na mjesečnom nivou je registrovan kod akciza (41,9 miliona KM). Naime, u februaru je zbog povećanja maloprodajnih cijena cigareta došlo do pada potrošnje, što je za rezultat imalo i značajan pad prihoda od akciza na duhan. Takođe, zbog remonta Rafinerije u Bosanskom Brodu došlo je i do pada prihoda domaće akcize na derivate nafte. Na godišnjem nivou, u prva dva mjeseca godine, prihodi od indirektnih poreza su zabilježili rast od 6,2% Carine Akcize Putarine PDV Indirektni porezi Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje G12: Putarine, godišnja stopa rasta % u milionima KM % 60% 40% 20% 0% -20% U godini je došlo do značajnijeg rasta prihoda od putarine u odnosu na prethodne periode, kao rezultat povećanja namjenske putarine za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju drugih puteva (koja se naplaćuje u iznosu od 0,25 KM po litri derivata). U februaru je zabilježeno usporavanje godišnje stope rasta putarine, a registrovana je i nešto manja naplata prihoda na mjesečnom nivou kao rezultat pada prometa Rafinerije u Bosanskom Brodu koja je u remontu od polovine januara, pa je u skladu s tim zabilježen pad putarine na domaće derivate nafte. U prva dva mjeseca godine prikupljeno je 88,7 miliona KM, što je za 18,9 miliona KM više u odnosu na isti period prethodne godine. Putarine (l. s.) Godišnja stopa rasta putarine (d.s.) Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje 8

9 G13: Zaduženost generalne vlade kod komercijalnih banaka, godišnje promjene 25,0% 20,0% 15,0% 10,0% 5,0% 0,0% -5,0% -10,0% -15,0% U februaru je zabilježen pad obaveza na godišnjem nivou po osnovu emitovanih vrijednosnih papira generalne vlade, dok je po osnovu kredita zabilježen rast. Na kraju februara ukupna zaduženost sektora generalne vlade po navedena dva osnova je iznosila 2,29 milijardi KM, što predstavlja godišnji rast obaveza u iznosu od 55,7 miliona KM ili 2,5%. Izloženost bankarskog sektora prema sektoru generalne vlade na kraju februara je bila 7,4% ukupne aktive bankarskog sektora Izvor: CBBiH Obaveze generalne vlade kod banaka po osnovu vrijednosnih papira (l.s.) Obaveze generalne vlade kod banaka po osnovu kredita (d.s.) G14: Izvoz prema glavnim grupama proizvoda, godišnje stope rasta 200% 30% 150% 25% 20% 100% 50% 0% -50% -100% % 10% 5% 0% -5% -10% Za prva dva mjeseca godine, izvoz je smanjen za 1,8% na godišnjem nivou. Proizvodi mineralnog porijekla na godišnjem nivou u februaru bilježe pad od 7,8%, zbog pada izvoza nafte i naftnih derivata (remont rafinerije nafte), dok je izvoz električne energije imao rast od 11,0%. Bazni metali bilježe stopu rasta izvoza od 5,0%, a što je u skladu s rastom cijena ovih proizvoda na svjetskom tržištu. Jedino je izvoz mašina, aparata i električnih uređaja zabilježio dvocifrenu stopu rasta (16,0%) Drvo i proizvodi od drveta Namještaj Mašine i aparati Bazni metali Proizvodi mineralnog porijekla Ukupni izvoz Izvor: CBBiH G15: Uvoz prema glavnim grupama proizvoda, godišnje stope rasta 160% 140% 120% 100% 80% 60% 40% 20% 0% -20% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% -5% Za prva dva mjeseca je godišnji uvoz porastao je za 6,0%. U prva dva mjeseca uvoz proizvoda mineralnog porijekla veći je za 18,3%, s tim da je rast uvoza ove grupe prizvooda uzrokovan rastom uvoza električne energije. Ostale glavne uvozne grupe proizvoda imaju pozitivne i relativno visoke stope rasta. -40% -10% Izvor: CBBiH Transportna sredstva Proizvodi hemijske industrije Mašine i aparati i mehanički uređaji Bazni metali Proizvodi mineralnog porijekla Ukupni uvoz 9

10 G16: Nominalni i realni efektivni kurs KM (NEER i REER) Nominalni realni efektivni kurs KM (NEER) je u odnosu na decembar prethodne godine ostao na istom nivou, dok je na godišnjem nivou prisutna aprecijacija i to za 1,28 p.p. Aprecijacija NEER je uzrokovana nominalnom aprecijacijom KM prema valutama zemalja u razvoju, a kao posljedica kretanja EUR (naše sidrene valute) prema američkom dolaru. S druge strane, REER-CPI je na mjesečnom nivou aprecirao za 1,53 p.p, dok je na godišnjem nivou aprecijacija još izraženija (1,61 p.p). REER-PPI je i na mjesečnom i na godišnjem nivou deprecirao i to za 34 b.p. i 65 b.p NEER REER-PPI REER-CPI Izvor: CBBiH G17: Indeksi tržišta dionica na bh. berzama isti mjesecprethodne godine = % 25% 20% 15% 10% 5% 0% -5% -10% -15% BIRS EIRS10 SASX-30 U januaru i februaru je došlo do velikih promjena na tržištu dionica u Republici Srpskoj, dok je tržište dionica u Federaciji Bosne i Hercegovine, mjereno sa SASX-30 mirovalo. BIRS je prvo porastao na 9,87% (01/2019/12/2018.), a potom za 5,23% (02/2019/ 01/2018.). Glavni uzrok rasta BIRS-a je rast cijena dionica preduzeća iz elektroenergetskog sektora čije se kretanje prati pomoću ERS10, ali koje ulaze i u sastav BIRS-a. Tržišna kapitalizacija 10 preduzeća iz elektronergetskog sistema Republike Srpske, mjerena sa ERS10 je prvo porasla za 26,6% (januar), a potom za 11,4%. Rast je podstaknut izuzetno niskom tržišnom kapitalizacijom ovih preduzeća, ali i najavom finansijskooperativnog restrukturiranja elektroenergetskog sektora Republike Srpske. Ključna karakteristika ovoga značajnog rasta je da se on odvijao uz vrlo nizak promet, a trgovina je bila izuzetno špekulativnog karaktera. Izvor: BLSE i SASE G18: Stopa rasta vrijednosti ukupnog platnog prometa u BiH 20% isti mjesecprethodne godine = % 10% 5% 0% -5% -10% -15% -20% -25% U januaru i februaru godine došlo je do sezonske kontrakcije vrijednosti unutrašnjeg platnog prometa karakteristične za ovaj dio godine. Vrijednost ukupnog unutrašnjeg platnog prometa (UPP) je u januaru i februaru iznosila 8,47 milijardi KM i 8,06 milijardi KM repektivno. Ukupan promet u UPP je u januaru opao za 16,5%, a u februaru za 4,58% (m/m-1). Stope rasta računata na osnovu desezoniranih podataka pokazuju da je promet u januaru porastao za 9,34%, a stopa promjene u februaru -1,9% (m/m-1). Ovakav sezonski efekat je posljedica velikog broja neradnih dana u januaru, kao i manjeg broja radnih dana u februaru u odnosu na prosječan broj mjesečnih radnih dana u godini. Desezonirani podaci Stvarni podaci Izvor: CBBiH. Napomena: Desezoniranje je izvršeno metodom X13 za period 01/ /

11 STATISTIČKI DODATAK T01: Glavni ekonomski indikatori T02: Kupovina i prodaja KM T03: Devizne rezerve CBBiH T04: Monetarni agregati T05: Monetarni pregled T06: Bilans stanja CBBiH T07: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka u BiH T08: Ukupni depoziti i krediti komercijalnih banaka T09: Valutna struktura depozita i kredita komercijalnih banaka T10: Sektorska struktura prenosivih depozita kod komercijalnih banaka T11: Sektorska struktura ostalih depozita kod komercijalnih banaka T12: Sektorska struktura kratkoročnih kredita komercijalnih banaka T13: Sektorska struktura dugoročnih kredita komercijalnih banaka T14: Kamatne stope na kredite stanovništvu T15: Kamatne stope na kredite nefinansijskim preduzećima T16: Kamatne stope na depozite stanovništva i nefinansijskih preduzeća T17: Prosječne obavezne rezerve T18: Obavezne rezerve po obračunskim periodima T19: Indeks industrijske proizvodnje T20: Indeks potrošačkih cijena za BiH T21: Platni bilans BiH: zbirna tabela T22: Platni bilans BiH: tekući i kapitalni račun T23: Platni bilans BiH: finansijski račun T24: Vanjskotrgovinska razmjena BiH T25: Izvoz robe po zemljama destinacije T26: Uvoz robe po zemljama porijekla T27: Pregled prosječnih srednjih kurseva konvertibilne marke T28: Servisiranje vanjskog duga Kratka metodološka objašnjenja se nalaze ispod svake tabele, dok su opširnija dostupna na 11

12 Bilješka uz tabele 4, 5, 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 13. Revidirani podaci za period januar 20 novembar godine su bazirani na aktivnom podbilansu banaka s većinskim državnim kapitalom iz Federacije BiH, pri čemu je isključen pasivni podbilans. Kroz ovu dopunu statistike korisnicima se pruža veća analitička korisnost podataka i objektivni pokazatelji o trenutnom poslovanju banaka u BiH. Pasivni podbilans sadrži obaveze po inostranim kreditima i staroj deviznoj štednji građana do 31. marta godine, i ne odslikava aktuelno poslovanje banke, te će ovaj podbilans u procesu privatizacije preuzeti Ministarstvo finansija FBiH u skladu sa Zakonom o početnom bilansu banaka i Zakonom o privatizaciji, kao što je urađeno za prethodno privatizirane banke. Izvršena revizija je u najvećoj mjeri uticala na smanjenje kredita javnim preduzećima u stranoj valuti, smanjenje strane pasive, na smanjenje ostalih stavki aktive i pasive po osnovu stare devizne štednje, a u znatno manjim iznosima na stavke kredita vladi entiteta, fiksnu aktivu, depozite nerezidenata, dionice i kapital. Podaci o punom bilansu, s uključenim pasivnim podbilansom, korisnicima su još uvijek dostupni na: U novembru godine, dvije banke su izvršile prodaju i prenos dijela kreditnog portfolija, što je za efekat imalo povećanje rezervi kod monetarnih vlasti u ukupnom iznosu od 64 miliona KM i smanjenja sljedećih stavki: potraživanja od privatnih preduzeća za 260 miliona KM, strane pasive za 101 milion KM i ostalih stavki (neto) za 95 miliona KM. Zbog primjene Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS) i Međunarodnih standarda u finansijskim izvještajima banaka Federacije BiH i prenosa novčanih tokova u decembarskim podacima za godinu, došlo je do sljedećih promjena, na strani aktive: smanjenja kredita za 155 miliona KM, povećanja ostale aktive za 10 miliona KM, na strani pasive: smanjenja obaveza prema nerezidentima u iznosu od 624 miliona KM, povećanja rezervisanja za kreditne gubitke za 472 miliona KM i povećanja ostale pasive za sedam miliona KM. U februaru jedna banka iz Federacije BiH izvršila je reklasifikaciju depozita u iznosu od oko 80 miliona KM, s depozita javnih preduzeća na depozite vlade entiteta, u skladu s preporukama MMF-a. Po nalogu Agencije za bankarstvo FBiH, u junu 20 jedna banka je izvršila preknjižavanje oko 300 miliona KM potraživanja po osnovu vrijednosnih papira od domaćih institucionalnih sektora na potraživanja od nerezidenata. U decembru 20 ista banka je izvršila retroaktivno ovu ispravku u odgovarajućim iznosima za period od augusta 2009, kada je greška nastala, do maja 20 Navedena ispravka se odrazila na porast strane aktive i pad ostalih stavki neto. Jedna banka iz Federacije BiH izvršila je reklasifikaciju finansijskih instrumenata u okviru strane aktive za period januar - august 20 u iznosu od oko 40 miliona KM. Potraživanja od nerezidenata po osnovu kredita reklasifikovana su u potraživanja od nerezidenata po osnovu vrijednosnih papira, što se odrazilo na promjene unutar kratkoročne i dugoročne strane aktive. Po nalogu Agencije za bankarstvo Republike Srpske, jedna banka je izvršila reklasifikaciju finansijskih instrumenata na strani pasive za period septembar 20 - novembar 20 tj. smanjenje oročenih i štednih depozita nebankarskih finansijskih institucija i sektora vlade, a povećanje kredita od navedenih sektora, respektivno u odgovarajućim iznosima, po mjesecima, u rasponu od miliona KM. U skladu s novom regulativom Agencije za bankarstvo RS, objavljenoj u Sl. glasniku RS br. 136/10, kojom je propisan novi način knjigovodstvenog evidentiranja potraživanja klasifikovanih u kategoriju «E», obračuna i knjigovodstvenog evidentiranja kamate po nekvalitetnoj aktivi, te obračuna opštih i posebnih rezervisanja, banke iz RS-a su u podacima za decembar 20 izvršile primjenu navedene regulative, prenosom navedenih pozicija iz vanbilansne evidencije u bilans. Ispravka se odrazila na strani aktive, na porast kredita u iznosu od 144 miliona KM, porast dospjelih kamata u iznosu od 36 miliona KM, a na strani pasive, na porast rezervisanja za kreditne gubitke u iznosu od 180 miliona KM u okviru računa kapitala. 12

13 T01: Glavni ekonomski indikatori Promjene u odnosu na FINANSIJSKI SEKTOR u milionima KM Monetarni sektor Novčana masa M ,1% 0,2% 8,9% Devizne rezerve ,3% -0,7% 8,5% Prosječno stanje računa rezervi kod CBBiH ,1% 0,8% 11,0% Bankarski sektor Ukupni krediti ,5% 0,2% 5,5% Ukupni depoziti ,2% 0,5% 9,3% Nebankarski sektor Promet na BLSE 27,8-64,1% -48,7% 965,2% Promet na SASE 20,2-0,1% -73,8% -3,6% Promet u RTGS-u ,3% -20,8% 12,2% Promet u žirokliringu ,2% -17,1% 3,4% u poenima BIRS 654 5,2% 15,6% 21,7% SASX ,0% 1,6% 13,4% REALNI SEKTOR u osobama Potrošačke cijene - BiH 0,4% 0,5% 0,9% Industrijska proizvodnja -BiH 5,3% -8,8% -3,5% Broj nezaposlenih - BiH ,8% -1,2% -9,1% Promjene u odnosu na VANJSKI SEKTOR u milionima KM Uvoz ,2% 1,5% 9,1% Izvoz 926 8,3% 0,0% 2,2% JAVNE FINANSIJE u milionima KM Neto indirektni porezi 471,6-5,6% -3,4% 1,5% PDV 300,8 4,0% -6,6% -0,2% Akcize 94,4-30,7% 0,0% -4,6% Carine 24,6 35,9% -1,2% 12,3% 13

14 Т02: Kupovina i prodaja KM - u hiljadama KM - Godina Mjesec Prodaja Kupovina Saldo Kumulativ salda (3-4)

15 T03: Devizne rezerve CBBiH - na kraju perioda, u milionima KM - Bruto devizne rezerve Godina Mjesec Zlato Držanje SDR Strana valuta u trezoru CBBiH Depoziti kod nerezidentnih banaka Ostalo Investicije u vrijednosne papire = Neto devizne rezerve Monetarna pasiva Neto strana aktiva CBBiH 12= ,0 0,6 55, ,7 0,0 393, , , ,6 268, ,0 0,4 40, ,8 0,0 606, , , ,9 393,7 20 0,0 0,4 212, ,8 0, , , , ,5 567, ,3 5,7 107, ,2 0, , , , ,5 505, ,9 0,0 102, ,5 0, , , , ,6 486, ,3 1,1 93, ,6 0, , , , ,1 507, ,0 4,5 133, ,5 0, , , , ,0 520, ,1 2,7 91, ,6 0, , , , ,2 408, ,7 5,2 71, ,7 0, , , , ,1 531, ,3 3,8 128, ,6 0, , , , ,6 540, ,1 2,6 194, ,4 0, , , , ,3 602, ,9 1,5 236, ,6 0, ,1 556,6 555, ,1 577, ,0 2,2 274, ,4 0, , , ,4 983,3 638, ,3 5,2 245, ,7 0, ,3 696,6 694,1 117,3 576,8 202,9 1,8 245, ,1 0, ,2 629,5 626,2 037,2 589, ,1 1,7 245, ,1 0, ,2 884,7 881,5 252,4 629,1 204,4 5,7 245, ,3 0, ,6 980,6 978,0 366,3 611, ,5 2,0 245, ,8 0, ,8 978,9 976,7 369,9 606,8 201,3 2,0 246, ,0 0, , , ,6 466,4 631, ,5 6,0 245, ,1 0, , , ,5 585,7 605,9 194,4 2,2 249, ,8 0, , , ,3 822,1 598, ,8 1,5 249, ,5 0, , , ,7 992,3 567,4 201,6 5,8 248, ,2 0, , , ,1 880,7 595, ,8 2,2 248, ,6 0, , , ,5 943,1 617,3 210,0 2,2 274, ,4 0, , , ,4 983,3 638, ,7 3,4 287, ,7 0, , , ,2 892,9 679,3 216,8 0,0 286, ,7 0, , , ,0 867,1 669,0 Monetarni podaci ažurirani u skladu sa metodologijom MMF-a (Priručnik za monetarnu i finansijsku statistiku, 2000), od januara 20 godine. Bruto devizne rezerve čine stanja bilansnih pozicija kratkoročne strane aktive CBBiH (zlato, raspolaganje CBBiH SDR, devize u trezoru CBBiH, prenosivi depoziti u stranoj valuti kod nerezidentnih banaka i ostalo) i investiranja u vrijednosne papire od jula 20 godine po odluci Investicionog komiteta CBBiH. Neto devizne rezerve predstavljaju razliku između bruto deviznih rezervi i obaveza prema nerezidentima. Monetarnu pasivu CBBiH čine novac izvan monetarnih vlasti i depoziti rezidenata kod monetarnih vlasti. Neto strana aktiva CBBiH predstavlja razliku između neto deviznih rezervi i monetarne pasive CBBiH. 15

16 T04: Monetarni agregati - na kraju perioda, u milionima KM - Godina Mjesec Gotovina izvan monetarnih vlasti Depoziti banaka kod monetarnih vlasti Prenosivi depoziti drugih domaćih sektora kod monetarnih vlasti Gotovina izvan banaka Prenosivi depoziti u domaćoj valuti Ostali depoziti u domaćoj valuti = = = = Prenosivi depoziti u stranoj valuti Ostali depoziti u stranoj valuti Rezervni novac M1 QM M , ,9 10, , , ,4 691, , , , , , , ,1 12, , , ,5 833, , , , , , , ,2 7, , , , , , , , ,1 439, , ,1 6, , , , , , , , ,3 709, , ,5 8, , , , , , , , , , , ,8 11, , , , , , , , , , , ,6 13, , , , , , , , , , , ,3 15, , , , , , , , , , , ,1 38, , , , , , , , , , , ,5 51, , , , , , , ,9 466, , , ,1 52, , , , , , , ,0 896, , , ,1 76, , , , , , ,5 572, , , , ,3 125, , , , , ,4 399,4 145,1 046, , , ,4 86, , , , , , ,8 613, , , , ,7 85, , , , , , ,5 621, , , , ,3 85, , , , , , ,8 723, , , , ,7 98, , , , , , ,7 938, , , , ,4 97, , , , , , , , , , , ,3 98, , , , , , , , , , , ,6 110, , , , , , , , , , , ,0 110, , , , , ,6 167, , , , , ,8 112, , , , , ,1 267, , , , , ,5 126, , , , , ,3 167,7 020, , , , ,5 125, , , , , ,0 228, , , , , ,3 125, , , , , ,4 399,4 145,1 046, , , ,6 137, , , , , ,6 376, ,2 262, , , ,7 136, , , , , ,9 323, ,2 291, ,8 Revidirani podaci za period janaur - decembar godine. Od 1. jula godine nastupila je statusna promjena pripajanja supsidijarnog društva UniCredit Leasing d.o.o. Sarajevo društvu UniCredit Bank d.d. Mostar. U skladu s tim, Unicredit Leasing d.o.o. Sarajevo prestaje postojati zaključno s 30. junom godine, a podaci pripojenog društva se iskazuju u sklopu izvještaja UniCredit Bank d.d. Mostar, počevši od izvještaja za juli godine. Monetarni podaci ažurirani u skladu s metodologijom MMF-a (Priručnik za monetarnu i finansijsku statistiku, 2000), od januara 20 godine. Gotovina izvan monetarnih vlasti je preuzeta iz Bilansa stanja CBBiH i predstavlja gotov novac izvan centralne banke (monetarnih vlasti). Depoziti komercijalnih banaka predstavljaju sredstva komercijalnih banaka na računima kod CBBiH. Prenosivi depoziti drugih domaćih sektora kod monetarnih vlasti predstavljaju depozite drugih domaćih sektora (osim depozita centralne vlade). Centralna vlada predstavlja institucije BiH, vlade entiteta, entitetske fondove socijalne sigurnosti/zaštite i Brčko distrikta. Fondovi socijalne sigurnosti/ zaštite na entitetskom nivou (iz Federacije BiH: Fond PIO, Fond zdravstva Federacije BiH, Fond za zapošljavanje Federacije BiH, a iz Republike Srpske: Fond penzijsko-invalidskog osiguranja RS, Fond zdravstva RS, Fond za zapošljavanje RS i Fond za dječiju zaštitu RS) klasifikovani su na nivou centralne vlade. Gotovina izvan banaka je preuzeta iz Bilansa stanja CBBiH (tabela 6) i predstavlja gotov novac u opticaju izvan centralne banke (monetarnih vlasti) i gotov novac izvan komercijalnih banaka. Prenosivi ili transferabilni depoziti u domaćoj valuti su preuzeti iz Monetarnog pregleda (tabela 5) i predstavljaju depozite necentralne vlade (depozite kantona i opština), depozite javnih i privatnih preduzeća, ostalih finansijskih institucija i depozite ostalih domaćih sektora (stanovništva, neprofitnih institucija i ostalih neklasifikovanih sektora). Ostali depoziti u domaćoj valuti, prenosivi i ostali depoziti u stranoj valuti su preuzeti iz Monetarnog pregleda (tabela 5), i predstavljaju depozite necentralne vlade (depozite kantona i opština), depozite javnih i privatnih preduzeća, ostalih finansijskih institucija i depozite ostalih domaćih sektora (stanovništva, neprofitnih institucija i ostalih neklasifikovanih sektora). Rezervni novac (primarni novac ili monetarna baza) je u cijelosti preuzet iz Bilansa stanja CBBiH (tabela 6), a čine ga gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti komercijalnih banaka i depoziti ostalih domaćih sektora (osim centralne vlade) kod monetarnih vlasti. Prema nacionalnoj definiciji, novčanu masu čine svi prenosivi i ostali depoziti domaćih nebankarskih i nevladinih sektora, kao i sektora lokalne vlade u domaćoj i stranoj valuti. Depoziti entitetskih fondova socijalne sigurnosti/zaštite priključeni su centralnoj vladi na entitetskom nivou i time isključeni iz Novčane mase ili Monetarnih agregata. Monetarni agregat M1 čine gotovina izvan banaka i prenosivi depoziti u domaćoj valuti svih domaćih sektora (osim depozita centralne vlade). Monetarni agregat QM je definisan kao istoimena pozicija u Monetarnom pregledu (tabela 5) i obuhvata ostale depozite u domaćoj valuti, prenosive i ostale depozite u stranoj valuti svih domaćih sektora (osim depozita centralne vlade). Novčanu masu M2 čine monetarni agregati, novac M1 i kvazi-novac QM. 16

17 T05: Monetarni pregled - na kraju perioda, u milionima KM - Neto strana aktiva AKTIVA Potraživanja od domaćih sektora Godina Mjesec Strana aktiva Strana pasiva Potraživanja od centralne vlade (neto) Potraživanja od kantona i opština Potraživanja od nefinansijskih javnih preduzeća Potraživanja od nefinansijskih privatnih preduzeća Potraživanja od ostalih finansijskih institucija Potraživanja od ostalih domaćih sektora = = UKUPNO 13 = , , ,3-971,9 62,3 248, ,1 89, , ,0 104, , , , ,4 96,1 271, ,7 159, , , , , , , ,8 148,3 256, ,6 169, ,5 474, , , , , ,6 195,6 268, ,5 103, ,3 365, , , , ,8-996,9 270,8 351, ,5 80, , , , , , ,2-440,3 323,1 360, ,9 94, , , , , , ,4-182,6 386,3 390, ,1 73, , , , , , ,6-19,1 422,5 451, ,4 67, , , , , , ,6 71,0 509,1 443, ,0 61, , , , , , ,3 160,1 537,2 400, ,6 74, , , , , , ,6 101,8 517,8 375, ,9 67, , , , , ,5 782,9-148,7 511,5 406, ,5 96, , , , , ,1 464,4-464,7 496,0 428, ,6 136, , , , , ,0 943,2-119,0 500,7 399, ,2 85, , , , , ,9 942,6-205,5 494,9 398, ,0 87, , , , , , ,9-379,1 485,5 390, ,9 93, , , , , , ,8-444,1 486,5 400, ,2 92, , , , , , ,3-401,0 487,4 403, ,1 97, , , , , , ,4-409,0 481,3 415, ,9 122, , , , , , ,2-356,5 473,8 418, ,0 124, , , , , ,0 170,1-388,8 494,5 412, ,6 124, , , , , ,6 302,9-418,5 491,9 415, ,2 127, , , , , ,2 224,6-371,8 494,5 424, ,7 125, , , , , ,5 371,6-541,7 493,3 424, ,5 127, , , , , ,1 464,4-464,7 496,0 428, ,6 136, , , , , ,2 578,3-447,7 486,1 425, ,2 122, , , , , ,6 573,3-435,8 476,7 423, ,7 126, , , ,0 Revidirani podaci za period janaur - decembar godine. Od 1. jula godine nastupila je statusna promjena pripajanja supsidijarnog društva UniCredit Leasing d.o.o. Sarajevo društvu UniCredit Bank d.d. Mostar. U skladu s tim, Unicredit Leasing d.o.o. Sarajevo prestaje postojati zaključno s 30. junom godine, a podaci pripojenog društva se iskazuju u sklopu izvještaja UniCredit Bank d.d. Mostar, počevši od izvještaja za juli godine. Monetarni podaci ažurirani u skladu s metodologijom MMF-a (Priručnik za monetarnu i finansijsku statistiku, 2000), od januara 20 godine Monetarni pregled prikazuje konsolidovan e podatke Bilansa stanja CBBiH - monetarnih vlasti (tabela 6) i Konsolidovanog bilansa komercijalnih banaka BiH (tabela 7). Neto strana aktiva predstavlja razliku između zbira stranih aktiva CBBiH - monetarnih vlasti i komercijalnih banaka BiH i zbira stranih pasiva CBBiH - monetarnih vlasti i komercijalnih banaka BiH. Domaći krediti predstavljaju potraživanja komercijalnih banaka od svih domaćih sektora, uz napomenu da su potraživanja od centralne vlade iskazana u neto iznosu, tj. umanjena za depozite centralne vlade kod CBBiH i kod komercijalnih banaka BiH. Centralna vlada predstavlja institucije BiH, vlade entiteta, entitetske fondove socijalne sigurnosti/zaštite i Brčko distrikta. Prema novoj metodologiji, fondovi socijalne sigurnosti/zaštite se klasifikuju na nivou centralne vlade kao entitetski vanbudžetski fondovi, što se direktno odražava na podatke o neto potraživanjima od centralne vlade u Monetarnom pregledu. 17

18 T05: Monetarni pregled - na kraju perioda, u milionima KM - Novac (M1) PASIVA Novčana masa (M2) Kvazi novac (QM) Godina Mjesec Gotovina izvan banaka Prenosivi depoziti u domaćoj valuti Prenosivi depoziti u stranoj valuti Ostali depoziti u domaćoj valuti Ostali depoziti u stranoj valuti Vrijednosni papiri Krediti Dionice i drugi kapital Ostale stavke (neto) KUPUPNO = = = = , , ,8 692, , , , ,6 0,0 114, ,9 187,0 112, , , ,9 834, , , , ,9 5,2 106, ,0 300, , , , , , , , ,8 440,0 17,9 264, ,2 407, , , , , , , , ,0 709,8 13,6 446, ,6 414, , , , , , , , , ,9 9,1 595, ,8 721, , , , , , , , , ,1 0,0 675, ,4 981, , , , , , , , , ,5 0,0 712, , , , , , , , , , , ,3 0,0 707, , , , , , , , , , , ,9 0,0 681, , , , , , , , , ,3 466, ,2 8,0 599, , , , , , , , , ,0 896, ,6 8,0 510, , , , , ,4 572, , , , , ,3 8,0 460, , , , , ,4 145, , , ,4 046, ,1 8,0 467, , , , , ,7 613, , , , , ,0 8,0 451, , , , , ,2 621, , , , , ,6 7,9 438, , , , , ,6 723, , , , , ,4 7,9 453, , , , , ,1 938, , , , , ,7 8,0 458, , , , , , , , , , , ,4 8,0 468, , , , , , , , , , , ,2 8,0 466, , , , , , , , , , , ,3 8,0 463, , , , , , , , , , , ,7 8,0 466, , , , , , , , , , , ,0 7,9 477, , , , , ,8 020, , , , , ,2 8,0 474, , , , , , , , , , , ,9 8,0 466, , , , , ,4 145, , , ,4 046, ,1 8,0 467, , , , , , , , , ,6 262, ,4 8,0 470, , , , , , , , , ,9 291, ,8 7,9 479, , , ,0 Revidirani podaci za period janaur - decembar godine. Od 1. jula godine nastupila je statusna promjena pripajanja supsidijarnog društva UniCredit Leasing d.o.o. Sarajevo društvu UniCredit Bank d.d. Mostar. U skladu s tim, Unicredit Leasing d.o.o. Sarajevo prestaje postojati zaključno s 30. junom godine, a podaci pripojenog društva se iskazuju u sklopu izvještaja UniCredit Bank d.d. Mostar, počevši od izvještaja za juli godine. Monetarni podaci ažurirani u skladu s metodologijom MMF-a (Priručnik za monetarnu i finansijsku statistiku, 2000), od januara 20 godine. Novac M1 čine gotovina izvan banaka i prenosivi depoziti u domaćoj valuti svih domaćih sektora (osim depozita centralne vlade). Kvazi-novac QM obuhvata ostale depozite u domaćoj valuti, prenosive i ostale depozite u stranoj valuti svih domaćih sektora (osim depozita centralne vlade). Novčanu masu M2 čine monetarni agregati, novac M1 i kvazinovac QM. Ostalu pasivu čine vrijednosni papiri, krediti, dionice i drugi kapital i ostale stavke (neto). Prema novoj metodologiji, kao posebni finansijski instrumenti na strani pasive se iskazuju krediti (uz koje se dodaje obračunata kamata), kao i dionice i drugi kapital. Ostale stavke (neto) su neraspoređene stavke pasive umanjene za neraspoređene stavke aktive. U ostale stavke (neto) su takođe uključeni i ograničeni depoziti, protivstavke fondova i vladini fondovi za kreditiranje. 18

19 T06: Bilans stanja CBBiH - na kraju perioda, u milionima KM - AKTIVA Rezervni novac Gotovina izvan monetarnih vlasti PASIVA Godina Mjesec Strana aktiva Potraživanja od domaćih sektora Ukupno Strana pasiva Depoziti centralne vlade Dionice i drugi kapital Ostale stavke (neto) Ukupno = = ,5 2, , , ,6 1,0 126,1 301,0-2, , ,3 2, , , ,0 0,9 74,8 386,4 37, , ,6 2, , , ,0 1,0 23,4 499,3 97, , ,9 1, , , ,9 0,9 56,7 502,5 33, , ,5 1, , , ,7 1,4 69,8 533,9-17, , ,4 1, , , ,9 1,1 66,2 547,6-10, , ,4 1, , , ,7 1,2 185,3 575,7-25, , ,2 1, , , ,0 1,0 258,2 466,3-28, , ,4 1, , , ,9 1,1 293,2 585,0-24, , ,1 1, , , ,7 1,3 449,9 593,7-24, , ,0 1, , , ,9 2,2 538,4 667,4-35, , ,4 2,2 586, , ,5 1,6 548,6 652,6-44,8 586, ,0 2, , ,6 399,4 1,8 583,9 719,8-51, , ,4 1,5 726, , ,8 2,5 556,5 652,2-46,1 726,0 657,3 1,7 659, , ,5 3,3 547,7 663,6-45,0 659, ,5 2,0 914, , ,8 3,2 618,6 704,4-45,5 914, ,4 1, , , ,7 2,6 691,6 693,5-52, , ,7 1, , , ,3 2,1 742,6 688,9-52, , ,4 2, , , ,8 2,0 828,7 713,5-52, , ,2 1, , , ,2 1,8 662,4 687,1-51, , ,6 1, , ,6 167,4 2,4 654,7 680,2-52, , ,5 1, , ,2 267,6 2,0 724,7 649,2-52, , ,8 1, , ,0 167,7 2,9 713,0 676,7-51, , ,6 1, , ,3 228,2 2,3 714,9 698,5-51, , ,0 2, , ,6 399,4 1,8 583,9 719,8-51, , ,6 1, , ,9 376,2 2,6 516,7 760,8-52, , ,0 1, , ,1 323,6 2,1 543,5 750,1-51, ,6 Revidirani podaci za period janaur - decembar godine. Monetarni podaci ažurirani u skladu s metodologijom MMF-a (Priručnik za monetarnu i finansijsku statistiku, 2000), od januara 20 godine Strana aktiva CBBiH monetarnih vlasti obuhvata zlato, devize u trezoru CBBiH, devizne depozite kod inostranih banaka, raspolaganje SDR, strane vrijednosne papire i ostalo. Potraživanja od domaćih sektora predstavljaju potraživanja od radnika CBBiH za date dugoročne kredite i potraživanja od komercijalnih banaka po osnovu računa poravnanja. Rezervni novac (primarni novac ili monetarna baza) čine gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti komercijalnih banaka i depoziti ostalih domaćih sektora (osim centralne vlade) kod monetarnih vlasti. Gotovina izvan banaka predstavlja gotov novac u opticaju izvan centralne banke (monetarnih vlasti) i gotov novac izvan komercijalnih banaka. Strana pasiva CBBiH obuhvata kratkoročne obaveze prema nerezidentima, depozite nerezidenata i ostale kratkoročne obaveze prema nerezidentima i obaveze prema MMF-u (računi 1 i 2). Depoziti centralne vlade kod CBBiH predstavljaju prenosive i ostale depozite institucija BiH, vlada entiteta, entitetskih fondova socijalne sigurnosti i Brčko distrikta u domaćoj valuti. Dionice i drugi kapital obuhvataju dionički kapital, rezultat tekuće godine, opšte i posebne rezerve i prilagođavanje/ponovno utvrđivanje vrijednosti. Ostale stavke (neto) su neraspoređene stavke pasive umanjene za neraspoređene stavke aktive. 19

20 T07: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka BiH - na kraju perioda, u milionima KM - AKTIVA Godina Mjesec Rezerve Strana aktiva Potraživanja od generalne vlade Potraživanja od nefinansijskih javnih preduzeća Potraživanja od nefinansijskih privatnih preduzeća Potraživanja od ostalih finansijskih institucija Potraživanja od ostalih domaćih sektora = Ukupno , ,1 69,8 248, ,1 89, , , , ,6 127,5 271, ,7 159, , , , ,1 265,5 256, ,6 169, , , , ,3 355,5 268, ,5 103, , , , ,2 465,4 351, ,5 80, , , , ,5 904,7 360, ,9 94, , , , , ,2 390, ,1 73, , , , , ,4 451, ,4 67, , , , , ,5 443, ,0 61, , , , , ,1 400, ,6 74, , , , , ,1 375, ,9 67, , , , , ,0 406, ,5 96, , , , , ,9 428, ,6 136, , , , , ,1 399, ,2 85, , , , , ,2 398, ,0 87, , , , , ,6 390, ,9 93, , , , , ,5 400, ,2 92, , , , , ,8 403, ,1 97, , , , , ,6 415, ,9 122, , , , , ,7 418, ,0 124, , , , , ,3 412, ,6 124, , , , , ,1 415, ,2 127, , , , , ,6 424, ,7 125, , , , , ,4 424, ,5 127, , , , , ,9 428, ,6 136, , , , , ,9 425, ,2 122, , , , , ,0 423, ,7 126, , ,6 Od 1. jula godine nastupila je statusna promjena pripajanja supsidijarnog društva UniCredit Leasing d.o.o. Sarajevo društvu UniCredit Bank d.d. Mostar. U skladu s tim, Unicredit Leasing d.o.o. Sarajevo prestaje postojati zaključno s 30. junom godine, a podaci pripojenog društva se iskazuju u sklopu izvještaja UniCredit Bank d.d. Mostar, počevši od izvještaja za juli godine. Monetarni podaci ažurirani u skladu s metodologijom MMF-a (Priručnik za monetarnu i finansijsku statistiku, 2000), od januara 20 godine. Konsolidovani bilans komercijalnih banaka obuhvata Konsolidovane bilanse komercijalnih banaka Glavne jedinice Sarajevo, Glavne jedinice Mostar, Glavne banke Republike Srpske, Brčko distrikta (od jula 20 godine do novembra 20 godine), NBRS (do decembra 1998.) i NBBiH (do novembra 2002). Konsolidovana su međusobna potraživanja i obaveze između komercijalnih banaka. Rezerve banaka sastoje se od gotovine u trezorima banaka i depozita banaka kod CBBiH. Strana aktiva komercijalnih banaka obuhvata: devize u trezorima, prenosive i ostale depozite u stranoj valuti kod nerezidenata, kredite nerezidentima, vrijednosne papire nerezidenata u stranoj valuti, i ostala potraživanja od nerezidenata. Potraživanja od generalne vlade obuhvataju potraživanja od svih nivoa vlada: centralne vlade (institucije BiH, vlade entiteta, entitetskih fondova socijalne sigurnosti i Brčko distrikta) i necentralne vlade (vlada kantona i općinskih vlada). Potraživanja od ostalih domaćih sektora obuhvataju: potraživanja od nefinansijskih javnih preduzeća, nefinansijskih privatnih preduzeća, ostalih finansijskih institucija i ostalih domaćih sektora (stanovništva, neprofitnih institucija i ostalih neklasifikovanih sektora). Bilans stanja komercijalnih banaka Federacije BiH sadrži pored aktivnog podbilansa i podatke pasivnog podbilansa. Pasivni podbilans sadrži obaveze po stranim kreditima i staroj deviznoj štednji građana do 31. marta godine. Ove obaveze će preuzeti Ministarstvo finansija Federacije BiH u procesu privatizacije u skladu s entitetskim Zakonom o početnom bilansu preduzeća i banaka i Zakonom o privatizaciji. 20