naslovna strana besplatna

Broj206. Godina V. w w w.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNIPRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SLO 1,80; SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 ISSN 1330-500X PRINTED IN CROATIA RAZGOVORgeneral bojniklarry W. Shellito, z apovjedniknacionalne garde Minnesote D uga i intenzivna suradnja na obostranu dobrobit

S VIJ ET P ripremio D. VLAHOVIΔ US Navy G O N A IVES PomoÊ za Haiti B ijela masa na slici, koja izgleda kao obiëna hrpa leda, zapravo su paketi s hranom i vodom namijenjeni stanovnicima Haitija. Otok-dræava pretrpio je veliku πtetu od uraganskih oluja, a u humanitarnu pomoê pritekli su Amerikanci. Amfibijski juriπni brod USS Kearsarge odvojen je od ameriëke zaπtitne operacije Ustrajno obeêanje 2008, kojom se SAD osigurava da se ne ponovi New Orleans. Zaputili su se prema Gonaivesu i podijelili ledene pakete, ledom je hrana zaπtiêena od tamoπnjih vruêina. STA FFO R DSH IR E Stariji od stogodiπnjaka B ritanci su 13. rujna u Staffordshireu organizirali sveëanost i mimohod posveêene poginulim pripadnicima njihove Teritorijalne obrane, koja ove godine slavi stotu obljetnicu. Zanimljivo jest da je jedan od sudionika, zajedno s bivπim kolegama iz TO-a, stariji od svoje bivπe postrojbe: Edwin Cooper, roappleen u Manchesteru, napunio je 104 godine i postao najstariji æivuêi pripadnik TO-a. Sudjelovao je i u II. svjetskom ratu. Koliko Britanci poπtuju svoje stare vojnike, to su svojim dolaskom na mimohod potvrdili i vojvode od Kenta i Westminstera, te naëelnik GS-a general Sir Richard Dannatt. A LÆIR O brana - najveêa stavka MoD UK A læirska dræavna izvjeπtajna agencija APS objavila je da Êe dræava poveêati obrambene izdatke za Ëak deset posto u 2009. godini. Iznosit Êe 3,82 milijardi eura. Dræava koja je bogata naftom i plinom neprestano je izloæena napadima islamskih radikala, u kojima su ove godine veê poginule stotine ljudi. Ulaganje u obranu bit Êe najveêa stavka izdataka alæirskog proraëuna, a najviπe prihoda, Ëak 58,4 posto, dolazi od trgovine energentima. 2 H A LLB ER G M O O S Probijenih 50 000 E urofighter Typhoon, multinamjenski borbeni zrakoplov πto je razvio europski konzorcij, krajem kolovoza je preπao magiënu brojku od 50 000 letaëkih sati. U tu brojku je uraëunato 44 500 sati πto su ih odvozili piloti zrakoplovstava NjemaËke, Italije, panjolske, Velike Britanije i Austrije, te oko 5900 sati probnih letova. InaËe, u ovih pet zemalja Eurofighterima je opremljeno deset letaëkih postrojbi. Osim u Europi, Eurofighterima Êe uskoro letjeti i u Saudijskoj Arabiji. Ukupno 707 naruëenih zrakoplova Ëini najveêi europski meappleudræavni kooperacijski program na polju namjenske industrije, a u njemu sudjeluje 400 tvrtki i 100 000 radnika. B A G DA D N ovi zapovjednik u Iraku N akon sveëane primopredaje 16. rujna u bagdadskoj palaëi Al Faw, novi zapovjednik Multinacionalnih snaga u Iraku postao je ameriëki general zbora Raymond T. Odierno (na slici), koji je zamijenio kolegu po Ëinu Davida H. Petraeusa. Specijalno radi primopredaje u Irak je doputovao i ministar obrane SAD-a Robert M. Gates. Petraeus je bio prvi vojnik u Iraku 19 mjeseci, a ameriëki duænosnici su istaknuli da je pod njegovim zapovjedniπtvom postignut znatan napredak u pogledu sigurnosne situacije u toj nemirnoj azijskoj zemlji. General Odierno Êe potkraj listopada preuzeti duænost zapovjednika ameriëkoga Srediπnjeg zapovjedniπtva. U Iraku je veê treêi put, a bio je bliski suradnik svog prethodnika. C A R A C A S R usi nad Juænom Amerikom D uænosnici ruskog ratnog zrakoplovstva potvrdili su da su njihova dva bombardera tipa Tu-160 (Amerikanci ih zovu Blackjacks) ovoga tjedna vrπili πestosatnu ophodnu misiju iznad obale Juæne Amerike. Ruski pukovnik Vladimir Drik, prenose RIA Novosti, izjavio je da su avioni poletjeli iz baze Libertador u Venezueli i letjeli blizu obale prema Brazilu. Let je obavljen u potpunom skladu s meappleunarodnim pravilima, iznad meappleunarodnih voda, bez povrede zraënog prostora drugih dræava. Rusi borave u Venezueli na poziv predsjednika Huga Chaveza, a povratak u rodinu trajat Êe oko 15 sati. US Army

IMPRES U M TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRÆAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr) Izvrπni urednik: Mario GaliÊ (mario.galic@morh.hr) Urednici i novinari: Marija Alvir, (marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊ Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotograf: Davor Kirin GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr) Prijevod: Jasmina Peπek Tajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelo tel: 3784-937 Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322 Pretplata: Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), devizni raëun u ZagrebaËkoj banci 3 0101-620-25 00-3 281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun 23 60000-11013 213 02 poziv na broj 165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na adresu TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb. Tisak: Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr E-mail: hrvojnik@morh.hr Naklada: 5800 primjeraka U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara (E MPA) Dragovoljno sluæenje vojnog roka U voappleenje dragovoljnog sluæenja donijelo je i novi pristup vojnom roku. Ako gledamo na dragovoljno sluæenje kao jedan od naëina kojim Êe se mladi ljudi stimulirati da se jednog dana odluëe za djelatnu vojnu sluæbu, novi pristup je potpuno logiëan. Obuka, smjeπtaj i sve aktivnosti bit Êe provedeni drukëije i mnogo kvalitetnije nego πto je to bilo dosad, a novitet su i financijski uvjeti... S t r a n a 8 Terorizam i mediji Bit terorizma najvjerojatnije je najjasnije izraæena u staroj kineskoj uzreëici ubiti jednoga - uplaπiti stotine, samo πto bi danas to moglo glasiti ubiti tisuêe - uplaπiti milijarde General bojnik Larry W. Shellito, zapovjednik Nacionalne garde Minnesote NaËin na koji se Hrvati odnose prema nama izvanredan je i mi to vrlo cijenimo. Bilo je i komentara poput onog" s hrvatskim postrojbama iπao bih svugdje", πto je najveêi kompliment koji moæete dobiti S t r a n a 4 29. kongres EMPA-e u Rigi Ovogodiπnji E MPA kongres s domaêinstvom u Latviji bio je vrlo sadræajan i informativan, odliëno organiziran i nadasve koristan, a kao rezime susreta vaæno je istaknuti viπekratno ponavljani zahtjev za nuænoπêu obostrane komunikacije i razmjene iskustava na svim podruëjima... S t r a n a 1 0 Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008. Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Naslovnicu snimio T omislav BR AND T S t r a n a 21 3

RA ZG OVOR G eneral bojnik Larry W. Shellito, zapovjednik N acionalne garde M innesote D uga i intenzivna suradnja na obostranu dobrobit N aë in na k o ji s e H rv ati o d no s e p re m a nam a iz v anre d an je i m i to v rlo c ije nim o. B ilo je i k o m e ntara p o p ut o no g " s h rv ats k im p o s tro jb am a iπ ao b ih s v ug - d je ", π to je najv e Ê i k o m p lim e nt k o ji m o æ e te d o b iti. N ac io nalna g ard a M inne - s o te im a v iπ e o d 14 000 p rip ad nik a, i s v i s u Ë uli o H rv ats k o j v o js c i i æ e le d o Ê i u H rv ats k u Domagoj VLAHOVIΔ, s nimio T omis lav B RAN DT Kad Hrvati dolaze u Minnesotu, æelimo uzvratiti na jednak naëin, i vaπi vojnici vole biti ondje. Lako je raditi s prijateljima. I mi se æelimo otvoriti Hrvatskoj te Ëuti i nauëiti πto vi mislite o neëemu S uradnja O ruæanih snaga R e- publike H rvatske s Nacionalnom gardom ameriëke dræave M innesote duga je i intenzivna. Izmeappleu ostalog, na teritorijima obje dræave odræano je veê viπe zajedniëkih vjeæbi. U skladu s tim, i bilateralni kontakti su uëestali. Proπloga tjedna, Ëelne ljude O S R H -a, ukljuëujuêi i naëelnika GS O S R H -a generala zbora Josipa L uciêa, posjetio je prvi Ëasnik NGM -a, general bojnik L arry W. S hellito, kako bi porazgovarao o daljnjoj suradnji. ZajedniËke aktivnosti dviju vojnih cjelina na stranicama H rvatskog vojnika pratimo redovito, no razgovor s generalom S hellitom u Veleposlanstvu S AD -a u Buzinu bio je prilika i da naënemo neke druge teme koje se tiëu Nacionalne garde, posebne ameriëke institucije Ëije je znaëenje danas sve veêe i veêe... Suradnja Oruæanih snaga Republike Hrvatske i Nacionalne garde Minnesote duga je i plodna. Zaπto baπ Minnesota i Hrvatska? U M innesoti volimo reêi da je sve u dobrim odnosima. R ekao bih sljedeêe, i to vrlo iskreno: naëin na koji se H rvati odnose prema nama izvanredan je, i mi to vrlo cijenimo. Kad H rvati dolaze u M innesotu, æelimo uzvratiti na jednak naëin, i vaπi vojnici vole biti ondje. L ako je raditi s prijateljima. Viπe pripadnika Nacionalne garde Minnesote posjetilo je Hrvatsku. Kakve su vam profesionalne dojmove prenijeli? Vrlo dobre. Bilo je i komentara poput onog "s hrvatskim postrojbama iπao bih svugdje", πto je najveêi kompliment koji moæete dobiti. Nacionalna garda M innesote ima viπe od 1 4 0 0 0 pripadnika, i svi su Ëuli o H r- vatskoj vojsci i æele doêi u H rvatsku. Spomenuli ste naπe skoraπnje Ëlanstvo u NATO-u i lakπu suradnju. Kojim Êe smjerom ona sada krenuti? U svijetu ima zahtjevnih situacija, poput Afganistana. Ako se paralelno uvjeæbavate za standarde koje one 4

RA ZG OVOR zahtijevaju, standardi ne trebaju biti jednaki, ali zato trebaju biti sliëni. S toga i razmjena ideja mora biti intenzivnija. I mi se æelimo otvoriti H rvatskoj te Ëuti i nauëiti πto vi mislite o neëemu. T ako, u M innesoti smo vrlo aktivni u suzbijanju poplava i πumskih poæara. Ima mnogo elemenata koje moæemo dodati u naπe uvjeæbavanje, naprimjer kako podupiremo naπe civilno vodstvo u situacijama poæara. Ima viπe moguênosti zajedniëkog rada, koje Êe ubuduêe biti lakπe ostvariti. Uloga pripadnika Nacionalne garde nije specifiëno vojna? D anas se dogaapplea mnogo zanimljivih stvari i NGM poziva mlade ljude da mu se pridruæe. T renutaëna nam je popunjenost viπe od 1 2 0 posto. M nogi misle da zbog iraëkog rata ljudi odustaju od pristupanja, ali nije tako. Pridruæuju nam se i rade vrlo dobro. Nastavljamo s onim πto zovemo "prilagodljivo vodstvo": ne znamo toëno u koju Êeπ situaciju upasti, ali uëinit Êemo te snaænim predvodnikom, imat Êeπ oko sebe ljude i znat Êeπ ih organizirati kako bi ostvario ono πto je potrebno. M o- Êi Êeπ uêi u poæarno podruëje, poplavu ili oluju, te se vrlo brzo prilagoditi situaciji. Jedna od lekcija koju uëimo kao vojnici jest i to kako se odnositi prema civilnom stanovniπtvu, kako ih zaπtititi... Dakle, institucija Nacionalne garde danas je za SAD sve vaænija? Joπ u vrijeme Georgea W ashingtona i donoπenja prvoga ameriëkog ustava re- Ëeno je: ne æelimo veliku stajaêu vojsku, jer to smo ostavili s osamostaljivanjem od Engleske. O dreappleeno je da svaka dræava moæe imati svoju vlastitu nacionalnu gardu, koja je neovisna, ali ako postoji nacionalna potreba, one postaju jedno. Niz godina djelovali smo kao potpora strateπkim snagama, a onda se dogodilo neπto vrlo, vrlo veliko i uπli smo u operativne snage. T oliko se mnogo stvari otvorilo 1 1. rujna 2 0 0 1. da smo do danas bili u 3 3 razliëite zemlje. T u ima humanitarnog rada, poput pomoêi u navodnjavanju i kopanju bunara, ali i borbe. U svim tim situacijama do izraæaja dolazi prilagodljivo vodstvo. S ve viπe i viπe vojniëkih stvari ne moæe se obaviti bez nas. Ne spominjuêi Afganistan, s kojim dræavama joπ suraappleuje i gdje djeluje Nacionalna garda Minnesote? Imamo, naprimjer zanimljiv odnos s Norveπkom, izmeappleu ostalog i zato πto mnogo graappleana norveπkog podrijetla æivi u M innesoti. Ali ima i mnogo H rvata. T akoappleer, osim u Afganistanu, imamo i pripadnike u Kuvajtu, Kataru i nekim bliskoistoënim zemljama, koji rade na potpori naπim trupama, brinu se za opskrbne puteve. Jedno pomalo osobno pitanje. to mislite o vojniëkom poslu danas, o ulozi vojske opêenito? VojniËki posao vrlo je vaæan. U vijek sam bio povremeni "tradicionalni gardist", no posljednjih pet godina na ovoj sam poziciji. O tada sam shvatio da vojska i Nacionalna garda u svojoj strukturi imaju disciplinu i vodstvo, koji su jednostavno potrebni naπoj dræavi i naciji. M ladi ljudi koji ulaze u te sustave odani su sluæbi i æele biti dio neëega dobrog. R azvili smo program pod nazivom "Iza æute vrpce", koji smo namijenili postrojbama πto se vraêaju kuêi. Neki su proπli teπko razdoblje i vidjeli stvari koje Êe ih neko vrijeme progoniti. S programom koji smo razvili, suraappleujemo s civilnim organizacijama koje im pomaæu da to rijeπe, i one rade izvrsno. Vole svoj posao i vole raditi s nama. U zmite rijeë "vojnik" i promijenite je u "student", dakle, kako pomoêi studentima s problemima? S truktura programa ostaje jednaka, a potekla je iz naπe, vojniëke organizacije, jer smo imali disciplinu i potrebu da je stvorimo. M nogi ljudi imaju dobre ideje, ali nemaju infrastrukturu da ih provedu. M i imamo. Za kraj, Hrvatska i Minnesota sliëne su po broju stanovnika. Ima li joπ kakvih sliënosti? Ima mnogo sliënosti. Jedni i drugi volimo vodu: vaπa obala je vrlo dugaëka, a M innesota je zemlja tisuêa i tisuêa jezera. Primijetio sam da imate skijaπke staze i pomislio: gle, ovo je prekrasno, poput sjeverne M innesote. Joπ neπto mi se doista sviapplea: πeêuêi vaπim ulicama osjeêao sam se vrlo udobno i sigurno. Imam samo jednu prituæbu- na mlade ljude koji πaraju grafite po vaπim prekrasnim zgradama. Neke od njih meappleu najljepπima su na svijetu. 5

MORH I OS RH O bavjeπtajna potpora u borbi protiv terorizma U organizaciji AmeriËkog ureda za obrambenu suradnju Veleposlanstva S AD -a, mobilni tim za obuku je od 8. do 1 2. rujna proveo intenzivni jednotjedni teëaj pod nazivom O bavjeπtajna potpora u borbi protiv terorizma. S vrha seminara bila je obuëiti hrvatsko, ameriëko i drugo savezniëko vojno i civilno osoblje kako obaviti analizu teroristiëkih i drugih ugroza u suvremenom okruæenju. Instruktori iz AmeriËke obavjeπtajne πkole u F t. H uachuci u Arizoni pomogli su studentima istraæiti ustroje teroristiëkih organizacija, potporu dræave teroristiëkim skupinama, teroristiëku strategiju i taktiku. T akoappleer su im pomogli u donoπenju procjena teroristiëkoj ugrozi koja prijeti vojnim instalacijama i razmjeπtenim postrojbama. Govorilo se i o moguênosti uporabe oruæja za masovno uniπtenje u teroristiëke svrhe. S rediπnji dio teëaja Ëinile su analitiëke metode istraæivanja ustroja i djelovanja teroristiëkih skupina, pa su polaznici dobili saznanja o alatima koji su im potrebni za pretraæivanje velikih koli- Ëina podataka, pronalazak kljuënih elemenata i sastavljanje slike na temelju koje Êe zapovjednik poduzeti odgovarajuêe mjere. U pitan da izloæi svoje miπljenje o provedenom teëaju, naëelnik AmeriËkog ureda za obrambenu suradnju, pukovnik C harles D avis izjavio je: U svjetskom poretku nakon 1 1. rujna 2 0 0 1., vojna obavjeπtajna zajednica bila je pozvana prekinuti samonametnutu kulturoloπku izolaciju i suraappleivati sa sluæbama za provedbu zakona kako bi se sprijeëili buduêi teroristiëki napadi. I prijateljske su dræave takoappleer pojaëale meappleusobnu suradnju, ne u duhu πpijunskih filmova nego u duhu otvorenog dijaloga stvarnih osoba, kako bi se uspio stvoriti bolji svijet za naπu djecu. Pukovnik D avis joπ je rekao: Kao πto danaπnjica poziva na intenzivniju suradnju izmeappleu organizacija koje prikupljaju informacije u svrhu borbe protiv terorizma, tako se i obavjeπtajni struënjaci moraju oslanjati na znanja izvan tradicionalnoga obavjeπtajnog okruæenja, bilo da je rijeë o regionalnim struënjacima, koji pridonose davanjem uvida u lokalni kontekst nekih meappleunarodnih problema, ili o specijalistima u vrlo promjenjivom podruëju raπëlambe iz otvorenih izvora, kazao je na kraju pukovnik D avis. OJ I Instruktorski tim D oë asnië ke πkole dræi teë aj u C rnoj G ori snimio T. BR AND T D oëasniëka πkola O S R H uputila je 1 2. rujna ËetveroËlani instruktorski tim radi provedbe Naprednog teëaja za doëasnike Vojske C rne Gore. T eëaj traje Ëetiri tjedna i zavrπava 1 7. listopada. U sastavu tima su stoæerni narednici Goran R ac, voditelj tima, i Vlado D erdiê, te nadnarednici D ario R osiê i M iroslav R aπtegorac. S va Ëetvorica su na voditeljskim ili instruktorskim duænostima u D -u, a za potrebe teëaja predavat Êe voappleenje, upravljanje obukom, organizaciju i rad stoæera, suvremene vojne operacije, gaappleanja iz osobnog naoruæanja i tjelovjeæbu. S vrha je teëaja pripraviti doëasnike Vojske C rne Gore (VC G) za preuzimanje viπih doëasniëkih duænosti voappleenja, πto se nametnulo kao zadaêa pred VC G u transformaciji u kojoj se nalazi, a tijekom koje Êe biti uspostavljen i doëasniëki potporni lanac i duænosti viπih stoæernih doëasnika. U tom smislu je ovo iznimno vaæan korak za VC G, jer je prijelomnica u izgradnji novog doëasniëkog zbora, ali i za O S R H i D, koja se iskazala kao kompetentan partner koji moæe pomoêi u ostvarenju ove zadaêe. S uradnja D -a s D oëasniëkim zborom VC G traje veê drugu godinu. ZapoËeta je primanjem polaznika na Visoku doëasniëku izobrazbu 2 0 0 7., a nastavljena u sijeënju 2 0 0 8., kad su T eëaj za prve doëasnike voda/satnije u D pohaappleala trojica crnogorskih doëasnika. U pravo su pozitivna iskustva crnogorskih polaznika ovih izobrazbi presudno utjecala na odluku VC G o daljnjoj suradnji u pogledu izobrazbe doëasnika. Provedbom teëaja izvan R H, D oëasniëka πkola, ali i O S - R H, napravili su bitan iskorak u svojoj meappleunarodnoj afirmaciji, potvrappleujuêi se kao zemlja koja pridonosi stabilizaciji, te suraappleuje i gradi meappleusobno povjerenje s partnerima ne samo u pogledu meappleunarodnih vojnih operacija, suradnje u meappleunarodnim stoæerima, veê i pruæanjem pomoêi u provedbi izobrazbe. U spjeh u radu i dostojno predstavljanje O S R H -a, D oëasniëkog zbora i D poæelio je instruktorskom timu prilikom ispraêaja prvi doëasnik H VU -a, ËasniËki namjesnik Ivan C estariê. Æ. B ILIΔ 6

O brambeno i sigurnosno obrazovanje u 2 1. stoljeêu bila je tema skupa koji se od 1 5. do 1 7. rujna odræavao u vojarni "KovËanje" na M alom L oπinju. S kup je odræan u sklopu znanstveno-istraæivaëkog projekta "R epublika H rvatska u europskoj sigurnosnoj arhitekturi", koji se realizira na F akultetu politiëkih znanosti S veuëiliπta u Zagrebu u suradnji s Institutom za istraæivanje i razvoj obrambenih sustava M O R H -a. U z sudionike iz H rvatske, na skupu su bili i gosti iz susjednih zemalja, Bosne i H ercegovine i S lovenije, a o obrambenom i sigurnosnom obrazovanju raspravljalo se na pet panela tematski vezanih uz europske sigurnosne procese, pripremu pripadnika O S R H -a za sudjelovanje u meappleunarodnim mirovnim operacijama, iskustva zemalja u obrambenom i sigurnosnom obrazovanju te obrambenom i sigurnosnom obrazovanju na jugoistoku Europe. O znaëenju ovog skupa neπto viπe nam je otkrio Vlatko C vrtila s F akulteta politiëkih znanosti S veuëiliπta u Zagrebu i predsjednik F oruma za sigurnosne studije u Zagrebu. "R e- publika H rvatska postaje sve vaæniji faktor u meappleunarodnoj zajednici. M eappleunarodna okolina postaje sve kompleksnija, pojavljuju se novi akteri, novi procesi, i takvu meappleunarodnu okolinu treba dobro pratiti da bismo zapravo znali reagirati i u onim situacijama kad to bude vaæno za R epubliku H rvatsku", rekao je C vrtila te napomenuo kako se upravo u tom S T RU» NI S KU P StruË ni skup u vojarni "K ovë anje" na M alom Loπinju O brambeno i sigurnosno obrazovanje u 21. stoljeêu U b ro jnim z anim ljiv im p re d av anjim a i ras p rav am a up o z o rilo s e na v aæ no s t z nano s ti i o b raz o v anja u p o d ruë ju s ig urno s ti i o b rane u d anaπ njo j k o m p le k s no j m e apple unaro d no j o k o lini te v aæ no s t z nans tv e no g p raê e nja p ro c e s a u to m p o d ruë ju. S k up je b io i d o b ra p rig o d a z a raz m je nu is k us tav a iz p o d ruë ja o b ram b e no g i s ig urno s no g o b raz o v anja s a s us je d nim z e m ljam a N apis ala i s nimila Leid a P ARLOV Sudionici struënog skupa kontekstu istraæivanje i edukacija u podruëju sigurnosti i obrane postavljaju kao jedan od vaænih prioriteta za R epubliku H rvatsku. "Vaæno je organizirati znanje, ali vaæno je i to znanje raspodijeliti unutar dræavnog sustava, koji mora tu imati potporu za odreappleivanje svoje politike. U tom kontekstu, ovaj skup otvara ona pitanja koja nas upuêuju prema tome da posvetimo posebnu pozornost tom obrazovanju i istraæivanjima i da to postane jaka karika u donoπenju odluka usmjerenih prema realizaciji interesa R epublike H rvatske", zakljuëio je. Na vaænost obrambenog i sigurnosnog obrazovanja na otvorenju skupa upozorili su i brigadir D ario M atika, ravnatelj Instituta za istraæivanje i razvoj obrambenih sustava M O R H -a, general pukovnik S lavko BariÊ, zamjenik naëelnika GS O S R H -a, te Viπnja T afra, savjetnica za obranu Predsjednika R epublike H rvatske. U brojnim zanimljivim predavanjima i raspravama upozoravalo se na vaænost znanosti i obrazovanja u podruëju sigurnosti i obrane u danaπnjoj kompleksnoj meappleunarodnoj okolini te vaænost znanstvenog praêenja procesa u tom podruëju. S kup je bio i dobra prilika za razmjenu iskustava iz podruëja obrambenog i sigurnosnog obrazovanja sa susjednim zemljama. O europskoj sigurnosti na poëetku 2 1. stoljeêa i znaëenju obrambenog i sigurnosnog obrazovanja imao je predavanje Vlatko C vrtila s F akulteta politiëkih znanosti sveuëiliπta u Zagrebu i predsjednik F o- ruma za sigurnosne studije, a meappleu brojnim predavaëima bili su takoappleer veleposlanik R H pri NAT O -u D avor BoæinoviÊ, general bojnik D rago L ovriê, vojni predstavnik R e- publike H rvatske pri NAT O -u, i general pukovnik S lavko BariÊ, zamjenik naëelnika GS O S R H -a, koji je govorio o sustavu izobrazbe u O S -u i pripremi pripadnika O S R H -a za sudjelovanje u meappleunarodnim mirovnim operacijama. O vo je inaëe veê drugi skup koji se u sklopu znanstveno-istraæivaëkog projekta "R epublika H rvatska u europskoj sigurnosnoj arhitekturi" odræava na L oπinju i rezultat je dobre i plodonosne suradnje F akulteta politiëkih znanosti i M O R H -a i O S R H -a. Nakon takve suradnje u pravilu ostaju tragovi u obliku zbornika, kakav je iziπao nakon proπlogodiπnjeg skupa, te istraæivaëkih studija i knjiga, πto nam je sve u sloæenoj meappleunarodnoj okolini danas potrebno, a ovakva suradnja pokazuje i kakav je put integracije znanja u R epublici H rvatskoj. 7

OS RH Dragovoljno sluæenje vojnog roka N ova moguênost za vojnu karijeru U v o apple e nje d rag o v o ljno g s luæ e nja d o nije lo je i no v i p ris tup v o jno m ro k u. A k o g le d am o na d rag o v o ljno s luæ e nje k ao je d an o d naë ina k o jim Ê e s e m lad i ljud i s tim ulirati d a s e je d no g d ana o d luë e z a d je latnu v o jnu s luæ b u, no v i p ris tup je p o tp uno lo g ië an. O b uk a, s m je π taj i s v e ak tiv no s ti b it Ê e p ro v e d e ni d ruk Ë ije i m no g o k v alite tnije ne g o π to je to b ilo d o s ad, a no v ite t s u i financ ijs k i uv je ti... Domagoj VLAHOVIΔ, s nimio T omis lav B RAN DT S ve moderne vojske svijeta posljednjih godina doæivljavaju intenzivne promjene. S trukturno-organizacijski su "kroniëne", no u ovom stoljeêu do izraæaja je doπlo smanjenje broja ljudstva. Promjenama su najviπe izloæene vojske europskih tranzicijskih, ili danas bolje re- Ëeno posttranzicijskih zemalja, a jedna od kljuënih toëaka smanjenja jest ukidanje obvezatnog sluæenja vojnog roka. T im smjerom je od 1. sijeënja ove godine krenula i H r- vatska: roëne vojske viπe nema, sluæenje kakvo smo poznavali "zamrznuto" je. Ipak, usporedno s razmatranjem opcija zamrzavanja roëniπtva, poëela se razmatrati i moguênost dragovoljnog sluæenja, dakle, moguênost da se svojevoljno, bez zakonske obveze, mladi muπkarci i (ovaj put) æene prijave za privremenu sluæbu u O ruæanim snagama i proappleu temeljnu vojniëku obuku. S toga je M inistarstvo obrane R epublike H rvatske sredinom ove godine objavilo oglas za prijam osoba koje æele dragovoljno sluæiti vojni rok i prvi naraπtaj trebao bi biti upuêen na sluæenje 5. listopada. "U voappleenje dragovoljnog sluæenja donijelo je novi pristup vojnom roku", rekao je za H rvatski vojnik brigadir M iljenko L isec, zamjenik naëelnika S luæbe za vojnu obvezu. Ako gledamo na dragovoljno sluæenje vojnog roka kao jedan od naëina kojim Êe se mladi ljudi stimulirati da se jednog dana odluëe za djelatnu vojnu sluæbu, novi pristup je potpuno logiëan. O buka, smjeπtaj i sve aktivnosti bit Êe provedeni drukëije i mnogo kvalitetnije nego πto je to bilo dosad, smatra L isec. S ve to su stimulativne mjere koje trebaju pridonijeti da broj prijavljenih kandidata bude πto veêi.»ini se da su postigle svrhu: prvi naraπtaj imat Êe 2 5 0 roënika, a prijavilo ih se pet puta viπe (oko 1 3 0 0, od Ëega 1 4 7 djevojaka). Kad govorimo o stimulativnim mjerama, u danaπnje vrijeme logiëno je najprije govoriti o financijama. U dobre uvjete zasigurno se ubraja i plaêa. Potpisnik ovih redaka 8

? je tijekom svoga ne tako davnog roëniëkog staæa primao mjeseënu plaêu od 2 0 0 kuna. BuduÊi roënici primat Êe 2 6 6 0 kuna mjeseëno, πto je zajedno s besplatnim smjeπtajem, odjeêom, prehranom i troπkovima prijevoza, te dopunskim zdravstvenim osiguranjem zacijelo stimulativna svota. R oënici Êe temeljni dio (osam tjedana) od ukupne 1 4 -tjedne obuke proêi u vojarni u Poæegi. Za njihov boravak adaptira se i ureappleuje cijeli paviljon, a jedan Êe dio biti posebno namijenjen damama. S liëno Êe biti u akovu, gdje Êe se provoditi specijalistiëka obuka. Zapravo, u trenutku izlaska ovog broja H r- vatskog vojnika radovi bi trebali biti zavrπeni. D jelatnici koji Êe raditi na obuci roënika posebno su odabrani: to su iskusni obuëni instruktori. Po dolasku u nastavno srediπte, roënici Êe potpisati U govor o dragovoljnom sluæenju (joπ jedan roëniëki "novitet"), kojim Êe se obvezati na poπtivanje stegovnika, sluæbovnika i svih elemenata koji funkcioniraju u vojsci, te prihvatiti pune uvjete sluæenja. S ve bi to trebalo pomoêi mladim ljudima da se po zavrπetku dragovoljnog roëniëkog staæa odluëe za vojniëki poziv i prijave u gardijsku brigadu. Brigadir L isec je istaknuo osobitu vaænost prvih roënika, jer Êe "oni koji zavrπe sluæenje u prvom dragovoljnom naraπtaju biti najbolja D jelatnici koji Êe raditi na obuci roënika posebno su odabrani: to su iskusni obuëni instruktori R oënici Êe temeljni dio (osam tjedana) od ukupne 14-tjedne obuke proêi u vojarni u P oæ egi, dok Êe se u akovu provoditi specijalistiëka obuka promidæba za nadolazeêe naraπtaje". PouËeni primjerima iz drugih dræava, od kojih su neke imale priliënih problema, u S luæbi za vojnu obvezu u poëetku su bili skeptiëni glede broja prijavljenih kandidata. No, brojka od 1 3 0 0 ljudi je zadovoljavajuêa. Ako se takav ritam nastavi, bit Êe zadovoljavajuêe. No, buduênost je teπko procijeniti. Naravno, da bi se iskristalizirala brojka od 2 5 0 roënika trebalo je napraviti selekciju. Prvi kriterij bile su godine i zainteresiranost za ulazak u O S R H, a potom su uslijedili zdravstveni pregledi 6 0 0 odabranih u Zagrebu i S plitu. Zdravstveni kriteriji odgovaraju onima propisanima za prijam u gardijsku brigadu. T o je logiëno, jer tako se ne moæe dogoditi da netko tko s uspjehom proapplee dragovoljno sluæenje vojnog roka nije sposoban za ulazak u djelatni sastav. O vih dana trebala bi biti poznata konaëna lista od 2 5 0 prvih roënika, i to na temelju odluke koju Êe donijeti posebno Povjerenstvo osnovano u okviru M -2, u skladu s kriterijima i potrebama O S R H -a. O dlu- Ëit Êe godine, zainteresiranost za djelatnu sluæbu i afinitet πto su ih kandidati iskazali u upitnicima koje su popunjavali. Profil prosjeënog prijavljenog kandidata brigadir L isec je okarakterizirao kao "prosjeënog devetnaestogodiπnjaka", koji je proπle godine upisan u vojnu evidenciju i netom je zavrπio srednju πkolu. Ima i neπto starijih, do 2 4 godine. to s onima koji nisu "prosjeëni devetnaestogodiπnjaci"? M O R H ima kontinuirane natjeëaje za prijam gardista, kadeta, stipendista... S ve to skupa lepeza je koja pokriva karakteristiëne profile i interese mladih ljudi. S toga se moæe oëekivati da se za dragovoljno sluæenje javljaju netom zavrπeni srednjoπkolci. T o ipak ne znaëi da se nekima neêe dati i druge moguênosti, a ne samo pristup u gardijsku brigadu. D ragovoljno sluæenje vojnog roka moæe i mora upoznati sa svime πto nude i drugi oblici vojne karijere, koji ukljuëuju i visoko obrazovanje. M eappleu roënicima zacijelo ima i buduêih Ëasnika. U svakom sluëaju, prvi naraπtaj dragovoljnih roënika bit Êe pozorno promatran od cijelog sustava M O R H -a i O S R H -a, pa i od hrvatske javnosti. R i- jeë je o joπ jednoj moguênosti koja se nudi zainteresiranima za vojniëku karijeru, a Ëini se da otvara velik broj daljnjih opcija. 9

KONFERENC IJ A 29. kongres Europskog udruæenja vojnih novinara u R igi O tvorenoπêu i razmjenom iskustava do Ë vrπêe povezanosti i suradnje O v o g o d iπ nji E M P A k o ng re s s d o m aê ins tv o m u L atv iji b io je v rlo s ad ræ ajan i info rm ativ an, o d lië no o rg aniz iran i nad as v e k o ris tan, a k ao re z im e s us re ta v aæ no je is tak nuti v iπ e k ratno p o nav ljani z ah tje v z a nuæ no π Ê u o b o s trane k o m unik ac ije i raz m je ne is k us - tav a na s v im p o d ruë jim a je r s am o tak o je m o g uê e i us p je π no funk c io niranje E M P A -e i p ro fe s io nalno o b av ljanje no v inars k o g p o s la u v o jno m o k ruæ e nju Ves na P IN T ARIΔ, s nimio Æ eljk o S T IP AN OVIΔ O vogodiπnji kongres E MP A-e otvorio je u latvijskom Nacionalnom domu predsjednik udruæ enja brigadir J ö rg Aschenbrenner a uime latvijskog Ministarstva obrane nazoëne je pozdravio dræ avni tajnik E dgars R inkeviës O vogodiπnji domaêin kongresa i susreta Ëlanova Europskog udruæenja vojnih novinara na kojemu su se okupili predstavnici iz sedamnaest europskih zemalja, a odræan je od 9. do 1 3. rujna, bila je L atvija. Za viπe od pedeset urednika sluæbenih vojnih Ëasopisa i civilnih publikacija koje se bave vojnom tematikom bila je ovo iznimna prigoda da razmijene iskustva, proπire svoje znanje, steknu vrijedne kontakte i poznanstva te saznaju viπe o zemlji domaêinu i njezinim oruæanim snagama. L atvijski kolege ujedno su se potrudili i da se vrijeme odræavanja kongresa poklopi s velikom meappleunarodnom mornariëkom vjeæbom O pen S pirit 2 0 0 8 koja se svake godine odræava na BaltiËkom moru u latvijskim teritorijalnim vodama.na vjeæbi je ove godine bio i glavni tajnik NAT O -a Jaap de H oop S cheffer, koji je pratio odvijanje vjeæbe zajedno s novinarima sa zapovjednog broda D o- nau. Kako je nazoënost vojnih novinara u ovako velikom broju rijetkost i pruæa nevjerojatne moguênosti prezentacije vlastite vojske i njezinih dosega, u M inistarstvu obrane odræano je predavanje o nacionalnoj obrambenoj strategiji i postignuêima latvijskih nacionalnih obrambenih snaga. Jednako tako boravak u glavnom latvijskom gradu iskoriπten je i za posjet M uzeju okupacije i kratko podsjeêanje na proπlost i razdoblje nacistiëke i sovjetske okupacije L atvije od 1 9 4 0. do 1 9 9 1. Na svim aktivnostima, od sluæbenog otvaranja odræanog u Nacionalnom domu u srediπtu R ige do zavrπne ceremonije u Nacionalnoj operi, bili su najviπi latvijski vojni i civilni duænosnici, ministar obrane Vinets Veldre, dræavni tajnik M inistarstva obrane Edgars R inkeviës te zapovjednik latvijskih nacionalnih snaga general bojnik Juris M aklakovs. S vi su u svojim govorima isticali Ëast i zadovoljstvo πto su mogli biti domaêini ovogodiπnjeg kongresa vojnih novinara, istiëuêi njihovu vaænost u oruæanim snagama i doprinos informiranju javnosti o aktualnim vojnim pitanjima od πireg znaëenja. S luæbeni sastanak Ëlanova ovogodiπnjeg EM PA kongresa odræan je u konferencijskoj dvorani R eval hotel L atvija, a otvorio ga je predsjednik EM PA-e brigadir Jö rg Aschenbrenner. Nakon predstavljanja novih Ëlanova udruæenja te izvjeπêa o provedenim aktivnostima, brigadir Aschenbrenner je rekao kako je protekla godina bila vrlo bogata aktivnostima i istaknuo potrebu za dodatnim poveêanjem broja Ëlanova iz ostalih europskih zemalja koje joπ ne sudjeluju u udruæenju, na Ëemu se vrlo intenzivno radi. Izmeappleu dva kongresa odræani su brojni meappleusobni susreti, prvi put je uspjeπno organiziran posjet vojnih novinara meappleunarodnim mirovnim vojnim snagama na Kosovu, pozdravljena je suradnja svih koji su svojim Ëlancima obogatili sadræaj EM PA novosti i sluæbene w eb stranice. O ve je godine prvi put dodijeljena i posebna EM PA nagrada za najbolji novinarski Ëlanak, koja je pripala novinaru iz susjedne S rbije R adenku M utavdæiêu za prilog o vojnoj suradnji s nacionalnom gardom O hia. Naglaπena je izmeappleu ostalog vaænost meappleusobnih veza i kontakata, razmjene informacija i meappleusobne potpore kako bi vojno novinarstvo bilo πto kvalitetnije, a vojni novinari svoj posao mogli obavljati joπ profesionalnije. Bilo je rijeëi i o iduêem kongresu, za koji su 1 0

KONFERENC IJ A M ultinacionalna m ornarië ka vojna vjeæba O pen Spirit 2008 BaltiËko more je more s vjerojatno najveêom koncentracijom neeksplodiranih mina na svijetu zaostalih joπ iz razdoblja I. i II. svjetskog rata, a podruëje od posebnog znaëenja na kojemu se intenzivno radi na ËiπÊenju mina jest Irben, tjesnac vaæan zbog velikog pomorskog prometa koji se odvija tim dijelom Baltika. Procjenjuje se da je podruëje BaltiËkog mora zagaappleeno s oko 1 4 5 0 0 0 mina, torpeda i bombi, a na dnu tjesnaca Irben leæi ih oko 1 5 0 0 0 i, premda su stare izmeappleu 6 0 i 9 0 godina, joπ predstavljaju potencijalni rizik za sve koji prometuju tim pravcem. PrepoznajuÊi vaænost tog problema, prije dvanaest godina L atvija i NjemaËka odræavaju prvu U vjeæ bu je bilo ukljuëeno πest protuminskih brodova, dva tima protuminskih ronilaca, pet patrolnih brodova te tri broda za potporu s ukupno 445 mornara. Samo je njemaëka mornarica sudjelovala s dva broda i 115 mornara, a njihov brod D onau, pod zapovjedniπtvom kapetana fregate Christofa R essinga, ujedno je bio i zapovjedni brod vjeæ be. P oseban gost ovogodiπnje vjeæ be bio je glavni tajnik NAT O -a J aap de H oop Scheffer Uniπtavanje mina tijekom vjeæ be vjeæbu pretraæivanja dna, tijekom koje je pronaappleeno 2 0 razliëitih eksplozivnih sredstava. Godinu dana poslije pridruæuju im se vedska i Estonija i tada se prvi put vjeæba odræava pod nazivom O pen S pirit te postaje godiπnja vjeæba koja se odvija u duhu PzM programa, kao inicijativa u koju su ukljuëene i zemlje koje nisu Ëlanice NAT O -a, posebice s podruëja istoëne Europe. S vake godine kao domaêin vjeæbe rotiraju se tri baltiëke dræave, L atvija, Estonija i L itva, a danas u njoj sudjeluju i sve ostale zemlje na BaltiËkom moru zajedno s NAT O zemljama (D anska, Norveπka, vedska, R usija, F inska, Poljska, NjemaËka, F rancuska, Belgija, Nizozemska i Velika Britanija). O d 1 9 9 7. vjeæba O pen S pirit odræava se svake godine. D o danas je pronaappleeno oko 5 0 0 mina u teritorijalnim vodama baltiëkih dræava. O ve je godine na vjeæbi sudjelovalo sedam nacija, i to Belgija, Estonija, F rancuska, NjemaËka, L atvija, L itva i Poljska, a meappleu promatraëima bili su Argentina, Egipat, vedska i»ile. Najvaæniji razlozi odræavanja vjeæbe jesu smanjivanje rizika za plovidbu brodova, ribarenje, kao i ekoloπki razlozi, suradnja i razmjena iskustava izmeappleu svih zemalja koje imaju granicu na BaltiËkom moru te uvjeæbavanje protuminskih postupaka mornarica koje sudjeluju u vjeæbi. U vjeæbu je bilo ukljuëeno πest protuminskih brodova, dva tima protuminskih ronilaca, pet patrolnih brodova te tri broda za potporu s ukupno 4 4 5 mornara. S amo je njemaëka mornarica sudjelovala s dva broda i 1 1 5 mornara, a njihov brod D onau, pod zapovjedniπtvom kapetana fregate C hristofa R essinga, ujedno je bio i zapovjedni brod vjeæbe. T ijekom ovogodiπnje vjeæbe, koja je poëela 2 8. kolovoza i trajala do 1 3. rujna, pronaappleeno je 5 7 mina. Njihovo uniπtavanje imali su prilike vidjeti i vojni novinari sudionici EM PA kongresa, a poseban gost ovogodiπnje vjeæbe bio je glavni tajnik NAT O -a Jaap de H oop S cheffer. 1 1

KONFERENC IJ A Latvijske O ruæane snage T ijekom kongresa europskih vojnih novinara u latvjiskom je M inistarstvu obrane organiziran brifing o obrambenoj politici i O ruæanim snagama L atvije. Brifing su vodili naëelnik Glavnog stoæera latvijskih O ruæanih snaga general Juris M aklakovs i brigadir R aimonds R ublovskis, naëelnik U prave za strategijsko planiranje GS O S L atvije. T emeljna pitanja na koje latvijski O S mora dati kompetentne odgovore ista su kao i u svim drugim sliënim dræavama: kako razviti sigurnost za 2 1. stoljeêe i kako ustrojiti priuπtivu, uëinkovitu, fleksibilnu i razmjestivu oruæanu silu, koja Êe πtititi temeljne interese i vrijednosti latvijskog druπtva te omoguêiti uëinkovit doprinos kolektivnoj sigurnosti kao i sudjelovanje u meappleunarodnim mirovnim operacijama izvan matiënoga nacionalnog teritorija. Brifing o obrambenoj politici i oruæ anim snagama Latvije odræ ao je naëelnik GS-a latvijskih O S general J uris Maklakovs. Latvijske O ruæ ane snage broje 56 0 0 pripadnika, ali je 2 0 0 9. planom razvoja predviapple eno poveêanje na 57 0 0, a 2 0 10. na 580 0 pripadnika. Uz profesionalnu komponentu, ukupnu oruæ a- nu silu Ëini joπ i 11 6 46 pripadnika Nacionalne garde S tvaranje novog vojnog koncepta nametnulo se kao temeljna odrednica obrambene politike koja treba naêi odgovor na vjeëno pitanje: Kako s ograniëenim resursima osigurati ostvarivanje svih postavljenih ciljeva? O vogodiπnja izdvajanja za obranu iznose 3 8 0 milijuna eura. D a bi se vidjelo koliko je napora cijela dræava uloæila u jaëanje i razvoj obrambenih sposobnosti L atvije, spomenimo da je prije samo tri godine, 2 0 0 5., izdvajanje za obranu iznosilo 1 6 3 milijuna eura. U samo nekoliko godina, zahvaljujuêi ponajviπe stalnom jaëanju nacionalne ekonomije, udjel za obranu u dræavnom proraëunu sasvim se pribliæio proklamiranom cilju od 2 % BD P-a. JaËanje financijske moêi obrambenog sektora omoguêilo je nekoliko vaænih pomaka koji su pridonijeli ili Êe pridonijeti u skoroj buduênosti jaëanju nacionalnih obrambenih kapaciteta te latvijskih O ruæanih snaga. Najvaæniji je korak uëinjen 2 0 0 7., kad je uvedena profesionalna vojska kao temeljni uvjet za veêe i kvalitetnije sudjelovanje u meappleunarodnim mirovnim misijama. Kao prednosti profesionalizacije navode se veêa operativna spremnost i iskoristivost u meappleunarodnim misijama, viπi stupanj borbene spremnosti, veêa uvjeæbanost i motiviranost osoblja, bolje upravljanje karijerama, veêa osposobljenost za primjenu sloæenijih borbenih sustava. L atvijske O ruæane snage broje 5 6 0 0 pripadnika, ali je 2 0 0 9. planom razvoja predviappleeno poveêanje na 5 7 0 0, a 2 0 1 0. na 5 8 0 0 pripadnika. U z profesionalnu komponentu, ukupnu oruæanu silu Ëini joπ i 1 1 6 4 6 pripadnika Nacionalne garde. L atvijska je Nacionalna garda zapravo priëuvna snaga namijenjena obrani nacionalnog teritorija od oruæane prijetnje te pruæanju pomoêi civilnim institucijama i stanovniπtvu u sluëaju prirodnih i drugih incidenata. U Nacionalnu gardu latvijski graappleani pristupaju dragovoljno. O ni imaju obvezu godiπnje na izobrazbi provesti 3 0 dana, za πto dobivaju i financijsku nadoknadu. T renutaëno se radi na novom zakonu koji Êe pokriti sluæbu u Gardi, a tim je prijedlogom predviappleeno poveêanje na 5 0 dana plaêene izobrazbe godiπnje. Ako su pripadnici Nacionalne garde zbog specifiënih znanja potrebni za neku od misija izvan matiënog teritorija, moguêe je njihovo premjeπtanje u profesionalni sastav latvijskih O S. Garda je ustrojena u bojne, a uz pjeπaëke postroje i PZO bojna, ABKO bojna, inæenjerijska bojna te topniëka bojna. Kako je L atvija Ëlanica NAT O -a i EU -a, obveze koje se pred O ruæane snage postavljaju ozbiljne su i za njihovo je ispunjavanje potrebno osigurati uëinkovit vojni ustroj i odgovarajuêe materijalne pretpostavke. Zato su pokrenuti i programi modernizacije opreme nuæne za poveêanje operativne uëinkovitosti. U tijeku su procesi nabave protuminskih brodova, lakog PZO sustava R BS -7 0, komunikacijskih sustava, protuoklopnih voappleenih projektila, sustava za nadzor mora, logistiëke opreme te osobne opreme i osobnog oruæja. ZapoËeli su ili su u pripremi projekti nabave radara za nadzor zraënog prostora i patrolnih brodova. Priprema se i projekt nabave kotaënog oklopnog vozila. T renutaëno se u misijama izvan matiënog teritorija nalazi 1 4 4 pripadnika latvijskih O S. Najviπe ih je u misiji IS AF u Afganistanu (1 1 8 ) i u misiji KF O R na Kosovu (2 0 ). T ome treba pridodati i 6 0 pripadnika koji su latvijski doprinos NR F -u i koji, ako zatreba, mogu vrlo brzo biti rasporeappleeni u skladu s potrebama. Planira se broj vojnika koji su na sluæbi izvan matiënog teritorija do 2 0 1 0. poveêati na oko 5 8 0, u πto su ukljuëeni i vojnici dodijeljeni za potrebe NR F -a. T. VLA IΔ 1 2

KONFERENC IJ A domaêinstvo ponudili Austrijanci i koji bi se poëetkom listopada iduêe godine trebao odræati u BeËu. O dræano je i nekoliko prezentacija o aktivnostima EM PA Ëlanstva, a jedna od njih je bila o trodnevnom posjetu multinacionalnim snagama KF O R -a na Kosovu u lipnju ove godine, koju je odræao novinar R oman Bric iz S lovenije. T om je prilikom snimljen i film o suradnji s latvijskim kolegama iz agencije T evijas S args, koji je i prikazan sudionicima kongresa. NaËelno je dogovoren i novi EM P-in posjet za proljeêe iduêe godine, i to mirovnim snagama u»ad. Pukovnik John D urnin odræao je prezentaciju o sudjelovanju na izloæbi vojne opreme, naoruæanja i inovacija u vojnoj tehnici Eurosatory 2 0 0 8.,koja se svake druge godine odræava u Parizu i koja je okupila oko tisuêu dvjesto izlagatelja iz viπe od pedeset zemalja, o Ëemu je takoappleer prikazan kratki promidæbeni film. Brigadir Karl-H einz L eitner ukratko je izvijestio o sudjelovanju na kongresu C IO R - rijeë je o udruæenju umirovljenih Ëasnika NAT O -a - koji je odræan u lipnju u Istanbulu, a na kojemu je takoappleer bilo rijeëi o izazovima komunikacije u vojnom okruæenju i o objektivnosti vojnog novinarstva. D iskusija je nastavljena pozivom svim Ëlanovima udruæenja da budu joπ aktivniji u prezentaciji aktivnosti u vlastitim oruæanim snagama, njihovim sudjelovanjima na vjeæbama i u meappleunarodnim misijama, kako bi te informacije mogle biti dostupne πirem krugu zainteresiranih, kao u intenziviranju suradnje s novim dræavama i vojskama u podruëju vojnih medija, πto je i jedan od najvaænijih ciljeva EM PA-e. Na kraju sluæbenog sastanka, prezentirana je joπ jedna vrlo Na sluæ benom sastanku E MP A Ëlanova naglaπena je izmeapple u ostalog vaæ nost meapple usobnih veza i kontakata, razmjene informacija i meapple usobne potpore kako bi vojno novinarstvo bilo πto kvalitetnije, a vojni novinari svoj posao mogli obavljati joπ profesionalnije zanimljiva tema vezana za latvijska iskustva i ulogu koju L atvija ima kao zemlja na granici πengenske zone, u sklopu Ëega je prikazan i informativni film koji na vrlo zanimljiv i otvoren naëin govori o naëinu provoappleenja graniëne kontrole i obvezama graappleana susjednih dræava prilikom ulaska u L atviju. Kao rezime ovogodiπnjeg kongresa vaæno je joπ jednom istaknuti viπekratno ponavljani zahtjev za nuænoπêu obostrane komunikacije i razmjene iskustava na svim podruëjima jer samo tako je moguêe i uspjeπno funkcioniranje EM PA-e i profesionalno obavljanje novinarskog posla u vojnom okruæenju. L atvijskim kolegama na kraju treba uputiti sve Ëestitke, ne samo na odliënoj organizaciji kongresa i i prezentaciji njihovih oruæanih snaga veê i na moguênosti da L atviju upoznamo i kroz njezinu povijest, tradiciju i kulturu, koja nas je doista oduπevila. U pravo zato moramo spomenuti posjet palaëi R undale, u kojoj Êe vas kroz bogato ureπene odaje, u kojima su barok i rokoko ostavili svoj peëat, provesti dvorska dama, ili pak muzeju T uraida, gdje Êe vam vodië Ëak i otpjevati neku od tradicionalnih latvijskih pjesama ili pak natjerati vas da nauëite neke Ceremonija sveëanog zatvaranja kongresa odræ ana je u Nacionalnoj operi a tom prigodom predsjednik E MP A-e uruëio je prigodan dar ministru obrane V inetsu V eldreu od tradicionalnih plesova, dakako u izvornoj narodnoj noπnji. 1 3

VOJ NA PS IH OLOG IJ A N ove æivotne uloge - promjena ponaπanja i stavova N o v i v o jnik, d o las k o m u v o jnu o rg aniz ac iju, o s im π to m o ra us v o jiti o d re apple e na z nanja i v je π tine, p rid ræ av ati s e v rije d e Ê ih p is anih p ro p is a, m o ra p o π to v ati i ne p is ana p rav ila i o p Ê e nito s e p o naπ ati k ao "v o jnik. O n tak o apple e r us v aja i p o naπ anja i s tav o v e s v o jih k o - le g a i nad re apple e nih uë e Ê i p o m o d e lu K ada se suoëimo s novom æivotnom ulogom (prvi dan na poslu, na novoj duænosti, u novoj radnoj sredini), osjeêamo se pomalo "umjetno, kao da nismo "u svojoj koæi i kao da smo odjednom postali netko drugi...u veêini sluëajeva, nakon odreappleenog vremena dolazi do privikavanja na novu ulogu i ponovno se osjeêamo ugodno, sigurno i prirodno, a svoje ranije navike i ponaπanja prilagoappleavamo novoj okolici. Ako preuzeta uloga traæi od nas izrazitu promjenu ponaπanja, tada Êe to utjecati i na relativno trajnu promjenu naπih stavova. U jednom istraæivanju iz 1 9 5 6. (L ienerman), industrijski radnici s istovjetnim stavovima o radniëkim pravima rasporeappleeni su na razliëite duænosti: nadglednika ili sindikalnih povjerenika. U brzo su se raziπli u stavovima poprimajuêi uvjerenja u skladu s novom radnom ulogom... T akvi procesi odvijaju se jednako u svim druπtvenim sferama, od obitelji, preko radne organizacije, sve do globalnih razina. T ako i novi vojnik dolaskom u vojnu organizaciju, osim πto mora usvojiti odreappleena znanja i vjeπtine, pridræavati se vrijedeêih pisanih propisa, mora poπtovati i nepisana pravila i opêenito se ponaπati kao "vojnik. O n takoappleer usvaja i ponaπanja i stavove svojih kolega i nadreappleenih (i pozitivna i negativna) uëeêi po modelu. S ocijalne uloge jesu skup normi i oëekivanja koji odreappleuju naëin kako bi se ljudi odreappleenog poloæaja trebali ponaπati. PrihvaÊajuÊi nove uloge, ljudi se poëinju ponaπati u skladu s postojeêim oëekivanjima postupno prilagoappleavajuêi svoje ranije stavove. Poznato Zimbardovo istraæivanje, provedeno na sluëajno odabranim, potpuno psihiëki zdravim i emocionalno stabilnim ispitanicima "Ëiste proπlosti, pokazalo je kako se ljudi vrlo brzo "uæive u ulogu koja im je dodijeljena. Po sluëaju su podijeljeni na Ëuvare i zatvorenike u zatvoru. O sim strogog pravila o zabrani tjelesnog maltretiranja (potpisanog u ugovoru o sudjelovanju i plaêi), nisu dobili nikakve druge upute kakvo se ponaπanje od njih oëekuje. Po prijamu u "zatvor, "poëinitelji lakπih kaznenih djela skinuti su, okupani, pregledani, dobili su odjeêu s brojevima i smjeπteni S u z ana F ILJ AK su u Êelije koje Êe napuπtati samo za vrijeme obroka i prozivke. S ami su brzo prihvatili takvu deindividualizaciju pa kad su ih sveêenici (koje se povremeno dovodilo u tako formiran zatvor) pitali za ime - odgovarali bi osobnim brojem...»uvari su dobili odore i druge simbole moêi: gumene palice, kljuëeve, lisice, zviædaljke i... neprozirne sunëane naoëale, a "radili su u smjenama po osam sati. Vjerovali su da istraæivaëe viπe zanima ponaπanje zatvorenika nego njihovo. T akav "zatvor opstao je samo πest dana. Izgubila se granica izmeappleu onoga πto ispitanici jesu i onoga πto "glume. Iako spoëetka nije bilo nikakve razlike meappleu njima, novododijeljene uloge vrlo su brzo odredile i njihovo manifestno ponaπanje, ali i miπljenje i osjeêaje. "»uvari su se poëeli ponaπati nasilniëki (iako za to nije bilo stvarnih povoda): od oπtrih zapovijedi, uvreda do poniæenja, prijetnji, a neki su stvarno uæivali u statusu i moêi pa su ukinuli i sva prava zatvorenika (vrijeme za spavanje, objedovanje, obroke). Ni jedan nije zakasnio na posao, a rado su besplatno ostajali i prekovremeno. D evedeset posto vremena razgovarali su samo o zatvoru. "Zatvorenici su postali servilni i dehumanizirani, s rastuêom mrænjom prema Ëuvarima. Neke su morali vrlo brzo otpustiti zbog napada bijesa, poremeêaja paænje i miπljenja, te simptoma teπke depresije ili psihosomatskih oboljenja (koæni osip). Vjerovanje kako se treba ponaπati u odreappleenoj ulozi i uvjerenje da se to od nas i oëekuje odredit Êe i naπe ponaπanje. Vaæno je stoga, viπe nego πto to obiëno Ëinimo, pridavati vaænost situaciji u kojoj se Ëovjek nalazi. R azliëito se ponaπamo u razliëitim situacijama i "igramo razliëite æivotne, privatne i poslovne uloge... Ponekad neki ljudi imaju teπkoêa s "prebacivanjem u razliëite uloge, a ponekad i okolica oëekuje da se netko ponaπa u skladu sa samo jednom svojom, primjerice profesionalnom ulogom struënjaka ili vojnika. No, zahvaljujuêi svojim mnogobrojnim æivotnim ulogama svi smo razvili i svoje mreæe poznanstava i prijateljstava, a dobri prijatelji nam, osim za pomoê u nevolji, sluæe i za korekciju negativnog/nepoæeljnog ponaπanja i neprimjerenih stavova. 1 4

O biljeæena 17. obljetnica Zrakoplovno - tehnië kog zavoda MORH U prostorijama Zrakoplovno-tehniËkog zavoda odræana je 1 2. rujna sveëanost kojom je proslavljen D an te ustrojbene cjeline, kao i 1 7. obljetnica njezina ustrojavanja. U z djelatnike postrojbe, sveëanom programu nazoëili su i bivπi djelatnici, duænosnici drugih ustrojbenih cjelina M O R H -a i O S R H -a, kao i suradnici Zavoda. Prigodne govore povodom D ana ZT Z-a odræali su zapovjednik postrojbe, brigadni general Vinko tefanek, izaslanik naëelnika GS O S R H -a i zapovjednik Zapovjedniπtva za potporu brigadni general M ate O stoviê, te dræavni tajnik M O R H -a M ate R aboteg. General tefanek je iznio i kratku prezentaciju, u kojoj je naveo postignuêa ZT Z-a u prvoj polovici 2 0 0 8. godine, aktualne zadaêe postrojbe i njezine perspektive u buduênosti. General O stoviê je prije svega æelio istaknuti znaëenje ZT Z-a, opisavπi ga kao nezaobilaznu kariku u odræavanju zrakoplovnotehniëkih materijalnih sredstava, koja pridonosi tehniëkoj i ukupnoj letaëkoj spremnosti letjelica H R Z-a. D ræavni tajnik R a- boteg zahvalio je djelatnicima za nji- snimio D. K IR IN snimio D. K IR IN hov uspjeπan rad, te se osvrnuo na buduênost, koja podrazumijeva izdvajanje iz sustava M O R H -a i aktivno ukljuëenje na hrvatska i svjetska træiπta. Izrazio je uvjerenje da su razvojni potencijali ZT Z-a veliki i treba ih iskoristiti na najbolji moguêi naëin, kako bi Zavod postao vaænim Ëimbenikom na træiπtu. Na kraju su dodijeljene nagrade i pohvale najistaknutijim djelatnicima postrojbe. D. VLAHOVIΔ Multimedijalna izloæba o N ATO -u U Gliptoteci H AZU od 1 0. do 1 9. rujna odræana je multimedijalna izloæba o NAT O -u, koju je organiziralo M inistarstvo vanjskih poslova i europskih integracija u suradnji s NAT O stoæerom u Brux ellesu, a u sklopu Komunikacijske strategije za Ëlanstvo R H u NAT O -u, kako bi se poveêala informiranost javnosti o aktivnostima S aveza. Izloæba je napravljena u NAT O sjediπtu za potrebe samita u Bukureπtu, sastavljena od 1 5 stupova s interaktivnim medijima (video, fotografija i pisani izvor) na engleskom i francuskom jeziku, a daje pregled transformacije S aveza. T akoappleer obuhvaêa materijale o NAT O operacijama u Afganistanu i na Kosovu, civilnom planiranju u sluëaju kriza i znanstvenoj suradnji, te sadræi interaktivni kviz. T ijekom izloæbe πest puta dnevno dva struënjaka iz NAT O -a odræavala su predavanja o NA- T O -u na engleskom, francuskom i njemaëkom jeziku. OJ I Poziv djelatnicima MO -a i O S-a za izloæbe Galerija "Zvonimir", Bauerova 3 3, prikuplja ponude za izloæbeni program u 2 0 0 9. godini. Pozivamo sve djelatnike M O -a i pripadnike O S -a da svoje prijedloge za izloæbe poπalju na adresu Galerije do 1 5. listopada 2 0 0 8. S ve Êe prijedloge razmotriti posebna komisija, te odabrati najbolje za realizaciju. O soba za kontakt jest Zrinka Pillauer M ariê, prof., tel. 4 5 6 7 9 2 6, fax : 4 5 6 8 3 9 4, e-mail: galerija.zvonimir@ morh.hr T akoappleer podsjeêamo sve zainteresirane da Êe u boæiêno vrijeme, krajem prosinca 2 0 0 8., u Galeriji "Zvonimir biti otvorena skupna izloæba likovnih radova, na kojoj iskljuëivo pravo izlaganja imaju pripadnici O S -a i djelatnici M O -a. Prijave su joπ uvijek moguêe. Podrobnije informacije u Galeriji Zvonimir, tel. 4 5 6 7 9 2 6. 1 5

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE SAMOVOZNI topniëki sustav NL O S -C (Non L ine O f S ight C annon - topniëki sustav velikog dometa) jedan je od stoæernih elemenata programa F C S (F uture C ombat S y s- tems - buduêi borbeni sustavi), odnosno dijela tog programa koji je zaduæen za razvoj vozila s posadom. R azlog za æurbu u razvoju NL O S -C sustava jest nedostatak naprednih samovoznih topova/haubica koje su na raspolaganju ameriëkoj kopnenoj vojsci (U S Army ). S adaπnji je temeljni samovozni sustav ameriëke kopnene vojske M 1 0 9 A6 Paladin, i to je zadnja modernizacija veê zastarjelog sustava M 1 0 9. Iako je Paladin dosta opseæno moderniziran, ipak je rijeë o oruæju ograniëenih moguênosti, koje je trebalo biti zamijenjeno posebnim i potpuno novim samovoznim sustavom C rusader. No, razvoj C rusadera je otkazan, a sve su snage US Army R azvojni put N LO S-C preusmjerene na razvoj modela NL O S -C. T o je odluëeno jer su struënjaci procijenili da NL O S -C bolje odgovara buduêim zadaêama ameriëke vojske. NL O S -C je naëinjen na standardiziranom gusjeniënom podvozju za vozila s posadom u sklopu programa F C S. R abi potpuno novi top X M 3 2 4 duæine 3 8 kalibara, naëinjen od Ëelika vrhunske kakvoêe, s novim naprednim zatvaraëem, plinskom koënicom i uëinkovitim automatskim punjaëem koji Êe smanjiti naprezanje posade. M asa NL O S -C je oko 2 8 tona, ali kako je vozilo joπ u razvoju moguêe su i promjene. Pogonski sustav je hibridni dizel elektriëni. Prema sadaπnjim planovima, ameriëka vojska treba oko 3 0 0 sustava NL O S -C. M. P E T ROVIΔ AB L-ovo prvo svjetlo AMERI»KA tvrtka Boeing C ompany i ameriëka obrambena agencija M D A (M issile D efence Agency ) 7. rujna postigle su novi zna- Ëajni uspjeh u zajedniëkom razvojnom programu zraënog lasera (Airborne L aser). Naime, prvi put i uspjeπno je obavljeno zemaljsko testiranje visokoenergetskoga kemijskog laserskog sustava, odnosno ispaljivanje prvog svjetla. D o- datnu teæinu tom uspjehu daje Ëinjenica da je rijeë o testiranju visokoenergetskoga kemijskog laserskog sustava koji je prije toga integriran na svoju konaënu zrakoplovnu platformu, a to je modificirani Boeingov avion 7 4 7-4 0 0 F iz sastava U S AF -a. ABL laserski sustav razvija se kao obrambeno oruæje, i to najviπe kao obrana od protivniëkih balistiëkih projektila, protiv kojih Êe se boriti tako da ih locira i napada dok se oni nalaze u svojoj prvoj fazi leta nakon lansiranja. D osad je ispitno ispaljivanje laserskih zraka H igh Energy L asera obavljano u laboratorijskim uvjetima, odnosno tijekom proπle godine obavljeno je letno ispitivanje pomoênoga laserskog ciljniëkog sustava poput T IL L -a (T racking Illuminator L aser), namijenjenog za zahvat i praêenje lansiranih balistiëkih projektila i snage jednog kilovata, te uspjeπnosti integriranja nosne turele u koju je smjeπten dio cjelokupnog laserskog sustava. H igh Energy L aser je proizveo Northrop Grumman, dok je turelu proizveo L ockheed M artin. Nakon ovoga prvog rujanskog testiranja, do kraja godine bit Êe provedeno joπ nekoliko dodatnih razli- Ëitih zemaljskih testiranja, a prvo testiranje u zraku, uz zahvat i obaranje balistiëkog projektila, bit Êe provedeno 2 0 0 9. godine. I. S K E N DE ROVIΔ 1 6

N ova komunikacijska usluga za francusku vojsku NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE AGENCIJA za logistiku i nabavu francuskog ministarstva obrane sklopila je s tvrtkom EAD S ugovor o isporuci komunikacijske usluge PAS S ER EL. T a Êe se usluga rabiti za osiguravanje komunikacija za francuske snage rasporeappleene u misije na Balkanu, u Africi i na Bliskom istoku. U sluga PAS S ER EL treba prema ugovoru osigurati glasovne i podatkovne veze za viπe od 1 0 0 0 0 francuskih vojnika rasporeappleenih na sluæbu izvan F rancuske. U sluga omoguêava vojnicima diljem svijeta da ostanu u kontaktu sa svojim obiteljima i prijateljima telefonom i elektroniëkom poπtom. O sim πto omoguêava klasiëne telefonske toëke u javnim govornicama i internetske sobe, usluga omoguêava inovativni beæiëni pristup internetu za individualne korisnike telefona i prijenosnih raëunala. T e Êe beæiëne pristupne toëke pokrivati zajedniëke prostore kao πto su kantine, spavaonice, vojarne, tako da Êe vojnici moêi jednostavno komunicirati telefonom, pregledavati internet i Ëitati elektroniëku poπtu. U sluga omoguêava besplatnu uspostavu telefonskih poziva unutar E AD S sustava. Kao dio usluge isporuëit Êe se i beæiëni telefoni u sklopu usluge Astrium, a omoguêit Êe se izravno primanje poziva pozivatelja izvan usluge PAS S ER EL. Vojnici Êe moêi kupovati razne tipove prepaid kartica, kojima Êe se omoguêiti plaêanje raznih vrsta usluga πto ih PAS S E- R EL omoguêava. M. P E T ROVIΔ Marinska leteêa topovnjaë a AMERI»KI marinski korpus ubrzano radi na dovrπenju dizajna oruænih sustava, koji bi u formi dodatne opreme bili ugraappleivani na njihovu postojeêu flotu zraënih cisterni KC -1 3 0 J. Glavni povod tome jesu iskazane operativne potrebe ameriëkih oruæanih snaga, posebice u Afganistanu. L eteêe topovnjaëe iz sastava ameriëkog ratnog zrakoplovstva, AC -1 3 0 U, uvelike su angaæirane u zadaêama zraëne potpore kopnenim snagama koje su zadnjih mjeseci suoëene s poveêanim borbenim aktivnostima talibana. M arinski korpus, motiviran æeljom da pridonese odreappleenom rastereêenju topovnjaëa ratnog zrakoplovstva, ali i æeljom za dodatnom specifiënom prilagodbom oruænih sustava svojim potrebama, pokrenuo je vlastiti program dodatnog opremanja leteêih cisterni. D uænosnici marinskog korpusa nazvali su taj program Armed KC -1 3 0 J Phase 1 i za prosinac ove godine planiraju prvi probni let svog prvog prototipa naoruæane cisterne. T emeljna je ideja marinskog korpusa da oruæni sustavi budu svojevrsna dodatna oprema, odnosno nastoji se omoguêiti odreappleena autonomija marinskim eskadrilama da ovisno o operativnim potrebama avione namjenski konfiguriraju za zadaêe popune gorivom u zraku, prijevoza ljudi i opreme ili za zadaêe pruæanja zraëne potpore. D obrim dijelom slijedeêi iskustva ameriëkog zrakoplovstva pri modificiranju AC - 1 3 0 U, marinski KC -1 3 0 J na lijevom bi krilu na podvjesnom nosaëu imali ciljniëki i IS R (Intelligence S urveillance R econnaissance) podvjesnik, dok bi na lijeva boëna ulazna vrata bio postavljen 3 0 mm top. U z to, na lijevom krilu, na podvjesnom nosaëu marinska Êe topovnjaëa imati voappleene projektile zrak-zemlja H ellfire. Za sljedeêu fazu naoruæavanja marinske topovnjaëe planira se instalacija voappleenih projektila zrak-zemlja H ellfire i na desno krilo, te moguênost noπenja stand-off navoappleenih bombi. U natoë tome πto je ameriëko ratno zrakoplovstvo nedavno skinulo topove kalibra 3 0 mm s aviona AC - 1 3 0 U, zbog nezadovoljstva njihovim performansama tijekom operativne uporabe, i vratilo se na stare topove kalibra 4 0 mm i 2 0 mm, u marinskom korpusu navode kako upravo kalibri 3 0 mm zadovoljavaju njihove potrebe. D o kraja proraëunske godine 2 0 1 1. marinski korpus kani obaviti modificiranje tri eskadrile aviona KC -1 3 0 J, a tijekom 2 0 1 2. naoruæavanje Ëetvrte eskadrile, odnosno konverziju aviona KC -1 3 0 T na novi standard aviona KC -1 3 0 J. Procjenjuje se da cijena jednog kompleta oruænih sustava po avionu iznosi oko 1 0 milijuna ameriëkih dolara. I. S K E N DE ROVIΔ 1 7

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE Virtualni vjeæbovni sustav URED za pomorska istraæivanja (O ffice of Naval R esearch - O NR ) ameriëke ratne mornarice (U S Navy ) razvio je napredni virtualni vjeæbovni sustav za obuku pjeπaπtva, Infantry Immersion T rainer (IIT ). Infantry Immersion T rainer omoguêava realistiëno i vjerno virtualno okruæenje koje pomaæe pripremiti vojnike za suoëavanje s razliëitim situacijama u stvarnom svijetu. AmeriËki marinski korpus isprobao je Infantry Immersion T rainer u posebno osmiπljenom programu kojemu je svrha osposobiti ih za prepoznavanje prijetnji i donoπenje odluka u djeliêu sekunde u dinamiënom scenariju. T akva se izobrazba marinaca provodi prije njihova upuêivanja u misije, gdje Êe se u stvarnosti suoëavati sa sliënim dogaappleajima. Infantry Immersion T rainer je jeftina, priuπtiva tehnologija, koja uëinkovito poveêava moguênosti vojnika tijekom sloæenih stresnih borbenih uvjeta na terenu. T a je tehnologija ispunjenje æelja brojnih zapovjednika koji smatraju kako i obiëni vojnici moraju imati viπe realistiënog treninga karakteristiënog za specijalne snage. D osad je takav trening bio skup i zahtjevan jer je zahtijevao mnogo instruktora, velike poligone i mnogo vremena. PomoÊu Infantry O NR Immersion T rainera, to je danas ipak jednostavnije i jeftinije pa se viπe vojnika moæe ukljuëiti u njega. Infantry Immersion T rainer je operativan od prosinca 2 0 0 7., a u prva tri mjeseca obuku je proπlo viπe od 8 0 0 marinaca. M. P E T ROVIΔ BRITANSKE kompanije BAE S y s- tems i VT Group potpisale su kona- Ëan i zakonski obvezujuêi ugovor, Ëime je utemeljena tvrtka BVT S urface F leet, nastala zajedniëkim ulaganjem koji ujedinjuje dijelove kompanija, a odnosi se iskljuëivo na ratnu brodogradnju povrπinskih plovila i operativnu potporu. U govorom potpisanim sredinom lipnja ove godine takoappleer je utemeljena tvrtka F leet S upport L td. s jednakim udjelima navedenih kompanija, a sa svrhom potpore vojnim povrπinskim plovilima tijekom njihova æivotnog ciklusa. O bjava ugovora je uslijedila toëno nakon πto je britansko ministarstvo obrane odobrilo nastavak na programu nosaëa zrakoplova klase Q ueen Elizabeth, prvobitno poznat pod imenom buduêih nosaëa zrakoplova C VF. U govor je takoappleer dobio odobrenje od EU -a i ameriëkih regulatornih tijela kao i dioniëara kompanije VT. T vrtka BVT sluæbeno je zapoëela s radom 1. srpnja ove godine. Nakon svojevrsnog zdruæivanja snaga, BVT i ministarstvo obrane nastavit Êe rad na finalizaciji samoga projekta i ugovora o gradnji, Ëime bi i sluæbeno zapoëela gradnja novih nosaëa zrakoplova H M S Q ueen Elizabeth i H M S Prince of W ales. U kupna procijenjena vrijednost obaju nosaëa iznosi nevjerojatnih 7,4 milijarde dolara, a bit Êe graappleeni po sekcijama u brodogradiliπtima u Portsmouthu, Barrow -in- F urnessu, Glasgow u i R osy thu. D ostava prvog broda u klasi britanskoj ratnoj mornarici, Q ueen Elizabeth, odreappleena je za 2 0 1 4., dok bi N apreduje britanski C VF Prince of W ales trebao biti dostavljen dvije godine poslije. Kako je za potrebe C VF programa osnovan savez AC A (Aircraft C arrier Alliance), preostali ulagaëi poput tvrtki Babcock, T hales U.K., BAE S y stems S ubmarine S olutions i BAE S y stems Integrated T echnology, podræali su stvaranje tvrtke BVT. Posljednja objava uslijedila je nakon dodjele ugovora u oæujku za dobavu Ëelika za gradnju trupa i dijelova s dugim rokom isporuke te onoga u veljaëi izmeappleu tvrtki Babcock Engineering S ervices i Edmund Nuttall L td. za modifikaciju dokova kako bi zapoëela gradnja prvoga nosaëa zrakoplova. U z stvorenu alijansu i zeleno svjetlo britanskog ministarstva obrane, program nosaëa zrakoplova klase Q ueen Elizabeth ponovo je u punom zamahu unatoë ranijim indikacijama kako bi moglo doêi do kaπnjenja od oko 1 8 mjeseci u Ëitavom programu i unatoë sumnji dijela Ëelnika ministarstva obrane koji su zauzeli stav da se za istu vrijednost mogla izgraditi daleko veêa flota nekih drugih povrπinskih borbenih plovila. M. P T IΔ G RÆ E LJ 1 8

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE B ugarska kupuje korvete G ow ind BUGARSKI premijer S ergej S tani- Ëev tijekom svog boravka u Parizu poëetkom 4. srpnja ove godine potvrdio je namjeru kupnje dviju korveta programa Gow ind francuskog vojno-brodograappleevnog konzorcija D C NS s opcijom nabave dodatnih dviju jedinica. Istodobno je predstavnik francuskog brodograditelja potvrdio sluæbenu narudæbu zaprimljenu 2. srpnja te je objavljeno da Êe se prva Gow ind korveta u klasi graditi u D C NS -ovom brodogradiliπtu L orient. D odao je kako su u tijeku pregovori o moguênosti sastavljanja drugog ili bilo kojega sljedeêeg broda u bugarskom brodogradiliπtu u Varni na obali C rnog mora. O visno o narudæbenim specifikacijama, korvete programa Gow ind mogu imati istisninu izmeappleu 1 7 0 0 t i 2 1 0 0 t. U skladu s veê prije objavljenim napisima, vrlo je vjerojatno da Êe bugarska mornarica rabiti korvete inaëice 2 0 0. Glavna obiljeæja ovih korveta jesu duljina 1 0 3 m i πirina 1 4,2 m, te istisnina 1 9 5 0 tona. U z joπ neobjavljenu konfiguraciju propulzijskog sustava, brodovi bi trebali postiêi maksimalnu brzinu veêu od 3 0 Ëv. Na krmenom dijelu broda nalazi se sletna paluba i hangar za smjeπtaj helikoptera veliëine 1 0 tona. M oguêe inaëice naoruæanja ukljuëuju projektile M IC A namijenjene bliskoj protuzraënoj obrani i protubrodske projektile M M 4 0 Ex ocet. Bugarska je 2 0 0 6. zapoëela pregovore o nabavi Ëetiriju brodova i time bi postala prva korisnica korveta programa Gow ind. M eappleutim, veê se tada procjenjivalo da Êe trebati dosta vremena kako bi se prikupilo traæenih 8 0 0 milijuna eura za brodove.»elnici D C NS -a su poëetkom ove godine bili uvjereni kako je vjerojatnost ugovaranja iznimno mala s obzirom na vijest da Bugarska nabavlja dvije belgijske fregate klase W ielingen i jedan minolovac. Kako su korvete programa Gow ind joπ uvijek u projektnoj fazi, oëekuje se da prvo plovilo bude dostavljeno 2 0 1 1. ili 2 0 1 2., tako da Êe belgijske fregate sluæiti kao prijelazno rjeπenje. M. P T IΔ G RÆ E LJ Tehnoloπki demonstator X2 TEC HN O LO G Y AMERI»KA tvrtka S ikorsky Aircraft C orporation uspjeπno je 2 8. kolovoza obavila prvi probni let svoga X 2 T echnology D emonstratora, odnosno razvojne platforme za helikopter nove generacije. Probni let, koji je trajao 3 0 minuta, obavljen je na poligonu H orseheads u ameriëkoj saveznoj dræavi New Y ork, a dosegnuta je najviπa visina od 1 2,5 m uz najveêu postignutu brzinu od 3 5 km/h. T ijekom leta na X 2 T echnology D emonstrator izvedeni su temeljni manevri poput zalebdenja do odreappleene visine, horizontalni let, te okret oko vlastite osi pri zalebdenju. Prvi probni let koji je obavljen u kolovozu kruna je Ëetverogodiπnjeg rada na dizajnu helikoptera (znaëajna uporaba kompozitnih materijala, koaksijalni rotori), njegovu tehnoloπkom razvoju, te razvoju i ugradnji odgovarajuêeg paketa avionike. R azvoj X 2 T echnology D emonstratora velikim je dijelom prilog viπegodiπnjim nastojanjima da se napravi znatniji pomak u aerodinamiëkom dizajnu helikoptera, odnosno postizanje letnih brzina veêih od 3 0 0 km/h. D izajn X 2 T echnology D e- monstratora odnosno njegove oëekivane letne performanse trebali bi donijeti postizanje maksimalne brzine od oko 4 6 0 km/h, uz zadræavanje svih karakteristiënih odlika helikoptera poput izuzetne stabilnosti pri malim brzinama, promjena reæima leta, uëinkovitog zalebdenja, sigurne autorotacije. I. S K E N DE ROVIΔ 1 9

VOJ S KE S VIJ ET A Multinacionalna bojna vojne policije za potrebe N ATO -a, poljska inicijativa od 2002. godine Iskustva iz veêine oruæanih sukoba u svijetu pokazuju da se naëin rjeπavanja sukoba stalno mijenja. Civilni i vojni donositelji odluka æele izbjeêi nepotrebna stradanja protivnika i smanjiti broj civilnih ærtava. Stoga se uporaba smrtonosnih oruæja i sile znatno smanjuje, te se sve ËeπÊe upotrebljavaju zamjenska neubojita sredstva (struja, plin, gumeni meci i sl.) G enaral b ojnik B ogu s law P AC E K O peracije na Balkanu i u Iraku pokazale su da je i dalje nuæna uporaba odluëujuêe sile operativnih vojnih snaga (zrakoplova, helikoptera i oklopnih sredstava) u prvim fazama operacije, kada je rijeë gotovo iskljuëivo o prevladavanju inicijalnog otpora na terenu. VeÊ u sljedeêoj, mnogo duæoj fazi pod nazivom O perativna stabilizacija, zahtijeva se viπe policijska akcija nego vojna intervencija. T u se prepoznaju zadaêe: patroliranja, uspostave i nadzora kontrolnih toëaka, te osiguranja konvoja, koji bi bez osiguranja bili izloæeni napadima i drugim ugrozama. T u drugu fazu operacije najbolje provode policijske postrojbe s vojnim statusom, tj. specijalno obuëene postrojbe vojne policije. Iskustva iz dosadaπnjih mirovnih i stabilizacijskih misija pokazale su potrebu za policijskim postrojbama s vojnim statusom, koje su prigodno obuëene i izvrsno opremljene za vrπenje policijskih i intervencijskih zadaêa, posebno u teπkim i kompleksnim operacijama. S toga je poljska vojna policija zapoëela sa stvaranjem M ultinacionalne bojne vojne policije za potrebe NAT O -a - NAT O M ultinational M ilitary Police Battalion (NAT O M NM PBAT ). S tvaranje bojne inicirano je na samitu NAT O -a u Pragu, u studenom 2 0 0 2. godine. U z Poljsku, u projektu sudjeluju joπ tri zemlje:»eπka, S lovaëka i H rvatska. Poljska Vojna æandarmerija pruæa jednu manevarsku satniju i vod za potporu. Navedena manevarska postrojba je S pecijalna postrojba vojne policije. S pecijalizirana obuka za rad NAT O vojne policije u operativnim uvjetima, kao i teëajevi jezika, u provedbi su od 2 0 0 7. godine. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 20

S VIJ ET Bit terorizma najvjerojatnije je najjasnije izraæena u staroj kineskoj uzreëici ubiti jednoga - uplaπiti stotine, samo πto bi danas to moglo glasiti ubiti tisuêe - uplaπiti milijarde Dark o MARIN AC Terorizam i mediji Iako U jedinjeni narodi joπ nisu postigli dogovor o jedinstvenoj definiciji terorizma, moæe posluæiti definicija Jonathan Instituta u Jeruzalemu na konferenciji 1 9 7 9. godine: T erorizam je namjerno i sustavno ubijanje, sakaêenje i ugroæavanje nevinih, kako bi se u njih utjerao strah radi neke politiëke svrhe (C hristopher C. H armon, T erorizam danas, 2 0 0 2., str. 1 9 ). D anas se Ëini potpunijom definicija ameriëkog ministarstva vanjskih poslova (S tate D epartment), koja terorizmom smatra bilo kakvu primjenu nasilja u politiëke svrhe od subnacionalnih grupa ili tajnih dræavnih agenata, Ëesto usmjerena na neborbene ciljeve, s namjerom djelovanja prema publici. (Philip B. H ey mann, T errorism and America, 2 0 0 0. str. 3 ). U posljednjoj definiciji vidljiv je trend isticanja informativne komponente nad nasilnom komponentom terorizma. T erorizam kao poπast protiv ljudske sigurnosti nije od ju- Ëer, te se tijekom povijesti manifestirao u sljedeêim oblicima: politiëki atentati, podmetanje eksplozivnih naprava. U novije vrijeme i uzimanjem talaca, a najëeπ- Êe kao otimanje zrakoplova. D anaπnje oëekivane ugroze dolaze i od moguêe teroristiëke upotrebe oruæja za masovno uniπtenje (bioloπko i nuklearno oruæje). Neke od znaëajki terorizma danaπnjice jesu njegova rasprπenost i nedræavnost, (smanjuje se ovisnost teroristiëkih organizacija i tzv. zemalja sponzora) te vodoravna struktura modernih globalnih teroristiëkih organizacija. T eroristi viπe ne dolaze niotkuda, oni su Ëesto uklopljeni u druπtvo zemlje domaêina-ærtve te se koriste njegovim vrijednostima koje nisu prihvatili na osobnoj razini ili ih mrze.»esto nam izgleda da je danaπnje postindustrijsko i postmoderno druπtvo pogodno tlo za moguênost teroristiëkih akcija, ali i za razvoj civilnog druπtva, zaπtita pojedinca kroz zaπtitu njegovih ljudskih prava, otvorenost medijskih sustava i dr. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 21

RA T NO ZRA KOPLOVS T VO Strike Eagle i Super Hornet protiv R aptora i Lightninga (II. dio) Razvijen namjenski za ameriëke nosaëe zrakoplova, Super Hornet pokuπava naêi i druge kupce P ripremio Domagoj MI» IΔ Z bog problema i stalnih odgaappleanja u okonëanju razvoja F -3 5 L ightninga II, drugi Boeingov proizvod - F /A-1 8 E/F S uper H ornet joπ se uvijek proizvodi za potrebe ameriëke ratne mornarice. S uper H ornet je nastao na osnovama F /A- 1 8 A-D H orneta, a na zahtjev ameriëke ratne mornarice koja je hitno trebala novi viπenamjenski palubni borbeni avion, naroëito kad je 2 0 0 6. iz operativne uporabe povukla lovce F -1 4 T omcat. O sim T omcata, S uper H ornet je zamijenio i palubne juriπnike A-6 Intruder i A-7 C orsair II. I dok je jednosjed F /A-1 8 E namijenjen ponajprije lovaëkim zadaêama (iako je itekako sposoban uniπtavati ciljeve na moru i kopnu) za juriπne zadaêe i pruæanje bliske zraëne potpore namijenjen je dvosjed F /A-1 8 F. T o ne znaëi da F /A-1 8 F nema moguênost zraëne borbe, veê da su dva Ëlana posade primjerenija za sloæene zadaêe otkrivanja i uniπtavanja ciljeva na kopnu. O d samog poëetka razvoja, F /A- 1 8 A/B bio je viπenamjenski borbeni avion, podjednako sposoban za zraënu borbu i juriπne zadaêe. Na æalost ameriëke ratne mornarice, zbog ograniëenja u snazi parnih katapultova dvosjedi F /A-1 8 B i F /A- 1 8 D su, zbog svoje poveêane mase, imali velika ograniëenja tijekom djelovanja s nosaëa zrakoplova i uglavnom se nisu rabili za borbene zadaêe. T aj je nedostatak (navodno) otklonjen kod dvosjeda F /A-1 8 F, koji je mornariëki ekvivalent zrakoplovnom F -1 5 E. Naravno, zbog ograni- Ëenja snage parnih katapultova i korisnog prostora na nosaëima, F /A- 1 8 F je znatno manji od F -1 5 E. U natoë tome Boeingovi struënjaci tvrde da je jednako sposoban izvoditi napade duboko u neprijateljskoj pozadini. Pritom ipak priznaju da je S u- per H ornet optimiziran za mornariëke operacije koje se uglavnom odvijaju iznad mora i obalom. Iako je manji, S uper H ornet nije bitno jeftiniji od S trike Eaglea - 5 5,9 naprama 5 9 milijuna ameriëkih dolara po primjerku. Boeing unatoë tome tvrdi da su izvozni potencijali S uper H orneta vrlo veliki. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 22

VOJ NA POVIJ ES T Strateπki bombarder Mirage IV Mirage IV trebao je biti tek privremeno rjeπenje do uvoapple enja pravog strateπkog bombardera. U mjesto toga ostao je u operativnoj uporabi sve do 2005. P ripremio S iniπ a RADAK OVIΔ Z avrπetkom II. svjetskog rata francuska zrakoplovna industrija bila je u znatnom zaostatku za britanskom, sovjetskom i ameriëkom. Bila je to posljedica dugogodiπnje njemaëke okupacije u vremenima kad su spomenute dræave intenzivno radile na razvoju turbomlaznih motora i naprednih aviona. D rugo podruëje na kojemu su F rancuzi opasno zaostajali bio je razvoj nuklearnog oruæja. Zbog toga je odmah nakon osloboappleenja 1 9 4 5. godine general C harles de Gaulle formirao komesarijat za atomsku energiju (C ommissariat à l Energie Atomiq ue), koje se u po- Ëetku bavilo iskljuëivo teoretskim razvojem nuklearne tehnologije. S luæbeni razvoj francuskog nuklearnog oruæja zapoëeo je u lipnju 1 9 5 8., odlukom generala de Gaullea, neposredno nakon πto je postao 1 4 9. francuski premijer (2 2 premijer F rancuske R epublike). Zapravo je pravi poëetak bio Ëetiri godine prije, a ubrzanje je doπlo u listopadu 1 9 5 6. nakon S ueske krize, koja je, izmeappleu ostalog, pokazala da Velika Britanija i F rancuska viπe ne mogu politiëki parirati novim velesilama - S jedinjenim AmeriËkim D ræavama i S ovjetskom S avezu. Prva francuska nuklearna bojna glava eksplodirala je u S ahari 1 3. veljaëe 1 9 6 0. S poëetkom razvoja prve francuske nuklearne bombe otpoëeo je i razvoj nosaëa koji Êe je prenijeti na ciljeve. Iako se F rancuska mogla osloniti na ameriëku tehniëku pomoê, pa Ëak i kupiti ameriëke bombardere i projektile, zbog politiëke neovisnosti (na kojoj je inzistirao de Gaulle) odluëeno je da cjelokupni program mora biti iskljuëivo proizvod domaêe pameti. Iako je od samog poëetka francuski politiëki i vojni vrh traæio razvoj balistiëkih projektila za uporabu iz kopnenih baza i nuklearnih podmornica, bilo je jasno da Êe proêi joπ dosta godina prije nego πto one uappleu u operativnu uporabu. Jednostavniji i bræi naëin bio je razvoj strateπkog bombardera. R azvoj M iragea IV zapoëeo je joπ 2 2. oæujka 1 9 5 4., kad je francusko ratno zrakoplovstvo objavilo natjeëaj za razvoj novog nadzvuënog lovca. U uæi izbor uπla su tri prijedloga, koji su u osnovi bili prijedlozi i za lovaëki avion. Najradikalniji je bio hibridni mlazno/raketni avion S O 9 0 5 0 T rident 2 tvrtke L a S oci t Nationale de C onstruction A ronautiq ue du S ud-o uest (S NC AS O ). Bio je to relativno mali avion duæine 1 3,2 6 m i najveêe mase 5 9 0 0 kilograma. T ri raketna motora smjeπtena su u straænji dio trupa, a dva mala mlazna motora postaviljena su na vrhove krila. Iako je francusko ratno zrakoplovstvo ozbiljno razmatralo taj koncept kao osnovu za lovce-presretaëe, na kraju je ipak odbaëen. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 23

VOJ NA POVIJ ES T PoË ast M arku ljivariæu Hrvatski general u N apoleonovoj sluæbi Inicijativom Veleposlanstva Republike Hrvatske u Francuskoj, i grada Gignaca, 15. i 16. rujna odræane su u tom mjestu na jugu Francuske dvodnevne sveëanosti posveêene hrvatskom generalu Marku ljivariêu, koji je 27. kolovoza 1838. ondje i preminuo. Mislimo da je to najmanje πto je zasluæio jedini Ëasnik iz Ilirskih provincija kojemu je Napoleon I. Bonaparte dodijelio Ëin generala... Domagoj VLAHOVIΔ P oznato je da je hrvatski narod, prije svega zbog nesretnih okolnosti i geografskog poloæaja na popriπtu sukoba interesa velikih sila, tijekom cijele svoje povijesti bio ukljuëen u ratne sukobe koje su vodili neki drugi. S toga su najbolji hrvatski sinovi ratovali u tuappleim vojskama, pa Ëak i u istom ratu na razliëitim stranama. Neki od njih pali su u djelomiëni zaborav i ostali evidentirani tek u struënijim povijesnim i vojnim publikacijama. T akva je sudbina snaπla M arka ljivari- Êa, roappleenog 1 2. listopada 1 7 6 2. u VrËin D olu, u poznatoj graniëarskoj obitelji. Pod imenom M arc S livarich de H eldenbourg proslavio se kao general napoleonske F rancuske! Zahvala graapple ana G ignaca Zaborav sa ljivariêeva imena skinulo je (nadamo se, trajno) obiljeæavanje 1 7 0. godiπnjice njegove smrti. Inicijativom Veleposlanstva R epublike H rvatske u F rancuskoj, i grada Gignaca, 1 5. i 1 6. rujna su u tom mjestu na jugu F rancuske odræane dvodnevne sveëanosti posveêene hrvatskom Ëasniku koji je 2 7. kolovoza 1 8 3 8. ondje i preminuo. Prvoga dana postavljena je spomen-plo- Ëa na kuêu u ulici M ar chal Joffre u kojoj je ljivariê æivio, a potom je na lokalnom groblju, pokraj posljednjeg poëivaliπta drugog napoleonskog generala M ichela M ariea C laparè dea, otkriven spomenik u njegovu Ëast. Naime, ljivariêevu grobu s vremenom se zameo trag... D an poslije, graappleani Gignaca iskazali su ljivariêu Ëast tako πto je jedna ulica nazvana njegovim imenom. O biljeæavanje je dobilo svoje mjesto u hrvatskim medijima, pa i u srediπnjem D nevniku H T V-a. M islimo da je to najmanje πto je zasluæio jedini Ëasnik iz Ilirskih provincija koji je dobio Ëin generala od Napoleona I. Bonapartea (5. veljaëe 1 8 1 3.), vjerojatno najutjecajnijeg vojskovoapplee i dræavnika kojega je F rancuska ikad imala. toviπe, njegova osoba na neki naëin simbolizira i bogato razdoblje Ilirskih provincija (1 8 0 9.-1 8 1 3.), Ëija Êe se 2 0 0. obljetnica osnutka prigodno obiljeæiti sljedeêe godine. Zapovjednik hrvatske pukovnije ljivariê svoj Ëin i priznanja sigurno nije dobio nezasluæeno. U vrijeme Napoleonove pobjede nad Austrijom 1 8 0 9. godine, bio je bojnik u O gulinskoj pukovniji, u sklopu tadaπnje Vojne H rvatske. D vije godine potom, u Napoleonovoj sluæbi, dobio je zapovjedniπtvo nad 1. hrvatskom privremenom pukovnijom dodijeljenom 4. korpusu Napoleonove L a Grande Arm e. Na tom poloæaju, na Ëelu hrvatskih vojnika Utvrda Antibes koju je general ljivariê obranio 1815. godine 24

VOJ NA POVIJ ES T Generalski Ëin ljivariêu je uruëio osobno Napoleon I. Bonaparte Spomenik ljivariêu nalazi se pokraj posljednjeg poëivaliπta drugog napoleonskog generala Michela Mariea Claparèdea koje je Bonaparte osobito cijenio, istaknuo se pri pohodu na R usiju 1 8 1 2., u bitkama kod O strow nog i kod M oskve, ali i pri pohodu na S asku 1 8 1 3. U listopadu te godine bio je zato- Ëen u L eipzigu, a Austrija je odbila njegovu molbu da ga primi u svoju vojsku u Ëinu generala. U srpnju 1 8 1 4. iziπao je na slobodu i odabrao æivot u F rancuskoj. O brana A ntibesa Apstiniranje od ratovanja kratko je trajalo. Kao zapovjednik utvrde u Antibesu na francuskoj obali, 1 8 1 5. je, odan francuskom kralju L judevitu X VIII. i stanovnicima Antibesa, sprijeëio austrijsko-sardinijske trupe da osvoje taj grad. T o mu je donijelo General ljivariê zapovijedao je 1. hrvatskom privremenom pukovnijom dodijeljenom 4. korpusu Napoleonove La Grande Armée veliko priznanje i poπtovanje æitelja Antibesa. Ipak, u rujnu 1 8 1 5. je smijenjen: na taj naëin savezniëkim je snagama oduzeta svaka izlika za usporavanje povlaëenja iz regije. U skoro potom, ljivariê je kraljevskom odlukom poslan u mirovinu u dobi od 5 3 godine. Povukao se u miran æivot u Gignac i ondje poæivio joπ viπe od dvadeset godina. Izmeappleu ostalih priznanja, ljivariê je 1 8 1 0. dobio i L egiju Ëasti, najviπe francusko odlikovanje. T om je prilikom posjetio Pariz na Ëelu izaslanstva Ilirskih provincija, koje je primio osobno Napoleon I. S edam godina poslije, dobio je i francusko dræavljanstvo. 25

BIBLIOT EKA Pavle KaliniÊ: Andrija Hebrang - svjedoci govore, Profil International, Zagreb, 2008. Nestanak i smrt Andrije Hebranga bili su i ostali jedna od najveêih tajni jugoslavenskog reæima, ali i tajna novih demokratskih dræava jer ni viπe od pedeset godina nakon ubojstva Hebranga i desetak povezanih osoba nisu rasvijetljene sudbine tih ærtava komunizma. Joπ uvijek nije poznato vrijeme umorstva i mjesto pokopa Andrije Hebranga, mjesto pokopa Marije Kanjuh (1923.-195 0.) i nekoliko drugih ærtava beogradske GlavnjaËe, ali ni okolnosti smrti ærtve dr. Ilije JakovljeviÊa (1898.-1948.) u zagrebaëkom zatvoru u listopadu 1948. Milovan ilas sukobljavao se s Hebrangom joπ na robiji u Srijemskoj Mitrovici, kada je Hebrang kritizirao frakcijske borbe i ljeviëarenje skupine oko Petka MiletiÊa. Toj skupini pripadao je i ilas. Prilikom razgraniëenja izmeappleu Hrvatske i Srbije, on se sukobio s Hebrangom. E dvard Kardelj priklonio se ilasu, a time i RankoviÊu, joπ tijekom 1943., kad je Hebrang prikljuëio Hrvatskoj Istru, Rijeku, Zadar i otoke. To prikljuëenje Kardelj nije mogao preboljeti æeleêi Istru pripojiti Sloveniji. Dodatni jal prema Hebrangu prouzroëila je uspjeπnost NOR-a u Hrvatskoj za razliku od situacije u ilasovoj Crnoj Gori i RankoviÊevoj Srbiji, gdje su oni upravo svojim sektaπtvom upropastili ustanak. U pravo to, πirina narodnooslobodilaëkog pokreta i obnova hrvatske dræavnosti, bili su razlozi zbog kojih su Hebranga opet poëeli napadati njegovi stari protivnici. To dovodi do Hebrangova uhiêenja 1948. godine i njegova ubojstva, prema nekima, 195 0. godine. Svjedoci govore knjiga je u kojoj je pruæena prilika drugoj strani - ærtvama - da javno, bez straha i u prijateljskom okruæenju, progovore o politiëki montiranim procesima i ubojstvima u razdoblju od 1948. do 195 2. godine. Mirela ME N G E S FILMOT EKA Mamma mia! (kino) ameriëka komedija trajanje: 108 min redateljica: Phyllida Lloyd distributer: Blitz film& video glume: Meryl Streep (Donna Sheridan), Pierce Brosnan (Sam Carmichael) Colyn F irth (Harry Bright), Amanda Seyfried (Sophia Sheridan)... PriËa o mladenki koja svog oca traæi pomoêu pjesama megapopularne grupe sedamdesetih, ABBA-e. Sophie ima 18 godina i nikad nije upoznala svog oca. Bliæi se dan njezina vjenëanja te ona odluëuje da ono ne moæe proêi bez oca. Ali kako da otkrije tko je on? Postoje tri moguêa mamina udvaraëa iz proπlosti - Sam, Bill i Harry. OdluËuje ih svu trojicu pozvati na svadbu. Bez mamina znanja, dakako. U naπim kinima, na ranojesenskom repertoaru sve vrvi od nezanimljivih ameriëkih gluposti za tinejdæere. Stoga, kao i proπli tjedan, jedan glazbeni film za opuπtanje i razbibrigu! Ovaj put glazbena romantiëna komedija osigurala je joπ ugodnije iznenaappleenje. Vrlo veselo, raspjevano, s ABBA-inim hitovima zaëinjeno poslijeljetno opuπtanje. Ne sjeêam se kad sam u kinu vidio opuπtenije ozraëje i ljude da s uæitkom pjevaju songove iz filma, kao da su u vlastitoj kupaonici. OdliËna glumaëka postava predvoappleena je (uvijek) besprijekornom Meryl Streep. Posebno je zanimljiva pojava Piercea Brosnana kao jednog od potencijalnih mladenkinih oëeva. Izazvao je smijeh do suza svojom loπom izvedbom pjesama u filmu. Glumci su uspjeli prenijeti opuπteno ozraëje sa snimanja u konaëni proizvod. Vidi se da im je redateljica dopuπtala podosta improvizacije, a ovakve glumaëke veliëine nisu iznevjerile. F ilm obiluje prekrasnim eksterijerima snimljenima na vjerodostojnim grëkim lokacijama. More i lagane haljine na platnu joπ su jednom podsjetili da je ljetu kraj i da nam predstoji duga hladna zima, koja uvijek donosi bolji kinorepertoar. Leon RIZMAUL Idite i vi u moj vinograd D U H OVNOS T Vrlo su Ëeste meappleu ljudima rasprave o malim i velikim vjernicima, odnosno o onima koji su se krstili kao mala djeca i onima koji su taj sakrament primili u odrasloj dobi. Ponekad se tome pristupa s dozom humora, nerijetko se naapplee u rijeëima i malo sarkazma, a ni cinizma ne nedostaje.»uju se prepucavanja i priëe kako oni koji su nekad bili daleko od crkve odjednom u crkvama zauzeπe mjesto onima koji su tradicionalno ta mjesta zauzimali. Jedni priëaju kako do sada nisu mogli ili smjeli ondje biti, a drugi kaæu da od takvih viπe nemaju svoje mjesto u crkvi, pa Ëak niti volje da tamo idu. Ako se takvim priëama pristupa zbog malih, sitnih prepucavanja i bockanja, onda nekako mogu proêi, ali ako takve priëe postaju temelj podjele meappleu katolicima ili - ne daj, Boæe - temelj razilaæenja te odvajanja i sukoba, onda ih treba apsolutno izbjegavati. IskljuËujuÊi svaku politiëku konotaciju, toj tematici pristupam jedino sa stajaliπta Evanappleelja. A ondje stoji zapisano da je Isus rekao: Prijatelju, ne Ëinim ti krivo jer ja hoêu i ovomu posljednjemu dati kao i tebi... zar je oko tvoje zlo πto sam ja dobar? Kako god to nekima grubo, a moæda Ëak i neprihvatljivo zvuëalo, Bogu je bitno da se Ëovjek odazove na njegov poziv i da se ne bavi matematiëkim i inim raëunicama. Problem bi eventualno mogao nastati ako je netko prepoznao trenutak pa se sam pozvao, ne zbog æelje da ide raditi u vinograd, veê zbog toga πto vinograd dobro raapplea i donosi golemu financijsku korist, a u njega se nikada nije stvarno zavirilo ili kopalo. Neki od pravednika moæda bi joπ jednom Isusa bili dali razapeti kad su Ëuli njegovu rijeë razbojniku Zaista ti kaæem, joπ danas Êeπ biti sa mnom u raju, ali Isus bi je svejedno izgovorio, neovisno o tome ho- Êe li se njegova rijeë svidjeti pravednicima ili neêe. Kod Boga ima mjesta i za velike i za male katolike, za posljednje i za prve, za radnike koji su ujutro krenuli na posao i za one koji su im se uveëer pridruæili. Njegovo oko nije zlo i njegova dobrota ne podlijeæe naπim ljudskim raëunicama i raspravama. Gospodarov poziv u vinograd i nagrada za rad, neovisno o satnici i radnom staæu, svjedoëe upravo to. Zbog toga idite i vi u moj vinograd, a vi koji u njemu veê jeste radujte se odazivu novih radnika jer to je mnogo bolje negoli Ëuti: Posljednji Êe biti prvi, a prvi posljednji. Æ ark o RE LOT A 26

VREMEPLOV 20. rujna 1870. Propast Papinske Dræave Poslije pripajanja Venecije 1866., osnovni cilj talijanske nacionalne politike postao je zauzimanje Papinske Dræave, koja je obuhvaêala srediπnji pojas Apenina, od Tirenskoga do Jadranskog mora. Papa je pod svjetovnom vlaπêu dræao 40 tisuêa Ëetvornih kilometara s tri milijuna stanovnika i imao vojsku od dvadesetak tisuêa ljudi. Papinsku Dræavu napalo je 60 tisuêa vojnika. Poslije kraêeg puπkaranja, 20. rujna 1870., talijanska je vojska uπla u Rim i on je uskoro proglaπen prijestolnicom ujedinjene Italije. Tadaπnji papa Pio IX. (na slici) bio je ogorëen zbog talijanske aneksije. Dugogodiπnji spor rijeπen je tek 1929., kada su sklopljeni Lateranski ugovori. Time je Italija Papi priznala suverenitet nad toëno odreappleenim teritorijem nazvanim Vatikanski Grad, a Papa je priznao Italiju s glavnim gradom Rimom. Odnosi Crkve i dræave rijeπeni su posebnim konkordatom. 22. rujna 1828. Ubijen Shaka Zulu Shaka Zulu, jedna od najkarizmatiënijih liënosti Afrike, ubijen je 22. rujna 1828. godine. Kopljima su ga izbola vlastita polubra- Êa, a nakon ubojstva tijelo su mu bacili u prazni kotao za æito, koji su potom ispunili kamenjem. Tako je zavrπila okrutna 12-godiπnja vladavina straπnog kralja Shake. S dvije strane bio je kraljevskog podrijetla: majka mu Nandi bila je kêi poglavice plemena Langeni, a otac Senzangakona poglavica malenog plemena Zulu. Nepriznat od oca, kao dvadesetogodiπnjak poëeo je ratovati za pleme Mtetwa. Poglavica Dingiswayo u njemu je uoëio odlike voapplee. Naslijedivπi ga, Shaka je do 1820. zapovijedao gotovo cijelim podruëjem juæne Afrike i Natala. On i njegovi ratnici, zvani impis, bili su nepobjedivi. Strog i nemilosrdan, zahtijevao je potpunu odanost i posluπnost, a najmanje oklijevanje izvrπenja zapovijedi kaænjavao je smrêu. No, desetljeêa ratovanja iscrpila su Shakino mentalno zdravlje. Bolest je kulminirala smrêu njegove majke: u znak æalosti dao je pogubiti nekoliko tisuêa ljudi, a svome plemenu naredio je tromjeseëno gladovanje. Bila je to kap koja je prelila Ëaπu: ubila su ga polubraêa, a jedan ga je od njih, Dingaan, i naslijedio. Leon RIZMAUL WEB INFO KVIZ pripremio D. VLAHOVIΔ www.ngb.army.mil/default.aspx R azgovor sa zapovjednikom Nacionalne garde Minnesote brigadnim generalom Shellitom, koji je objavljen u ovom broju Hrvatskog vojnika, dobar je povod da vam predstavimo stranicu AmeriËke nacionalne garde. Naime, ta komponenta oruæanih snaga najstarija je u SAD-u, a vjerujemo da su njezina struktura, uloga i organizacija ipak nepoznate πirem krugu naπeg Ëitateljstva. Vjerujte da Êe vas ovaj site (naravno, ako poznajete engleski jezik) o svemu tome informirati viπe nego dovoljno. Baπ kao i sve ameriëke stranice koje predstavljaju dræavna tijela, i ova je impresivna. Osim πto je vizualno pregledna i privlaëna, nudi velik broj sadræaja, koji su dovoljno πareni, zabavni i multimedijalni da prikuju vaπ pogled uz monitor. Osobito nam se svidio povijesni pregled, vrlo bogat i podacima i slikama. toviπe, zahvaljujuêi tome πto Nacionalna garda ipak na neki naëin potjeëe iz civilne zajednice, neki sadræaji koji i nemaju mnogo veze s klasiënim vojnim pitanjima takoappleer su zastupljeni. Zanimaju li vas prijeteêi uragani poput aktualnog Ikea? Nema problema, Nacionalna garda se njima uvelike bavi. A ako niste zadovoljni njihovim aktivnostima, kliknite na neki od velikog broja ponuappleenih civilnih linkova... Domagoj VLAHOVIΔ 1. Poznati francuski druπtveni ples zove se: A benuet B renuet C menuet 2. Popularni ples lambada dolazi iz: A Argentine B Jamajke C Brazila 3. Uz argentinski tango Ëesto veæemo: A svijeêu B rubac C ruæu 4. Polka, srednjoeuropski stil plesa i glazbe, vuëe podrijetlo iz: A Austrije B»eπke C Poljske 5. Izbacite popularnu kompoziciju koja NIJE valcer: A Novi BeË B Kaiser - Walzer C TriË - traë Rjeπenje: 1c;2c;3c;4b;5c 27