Task Force za obrazovanje i mlade Proπireni proces Graz Radni stol 1 Pakt o stabilnosti za JugoistoËnu Europu ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA DEMOKRATSKO GRA A
|
|
- Silvester Pogačnik
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 Task Force za obrazovanje i mlade Proπireni proces Graz Radni stol 1 Pakt o stabilnosti za JugoistoËnu Europu ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA DEMOKRATSKO GRA ANSTVO U HRVATSKOJ IzvjeπÊe Vedrana SpajiÊ-Vrkaπ Centar za istraæivanje, izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i demokratsko graappleanstvo Filozofski fakultet SveuËiliπte u Zagrebu
2 Naslov izvornika: STOCKTAKING RESEARCH ON POLICIES FOR EDUCATION FOR DEMOCRATIC CITIZENSHIP IN SOUTHEAST EUROPE: Country report: CROATIA by Vedrana SpajiÊ-Vrkaπ Council of Europe/Conseil de l'europe (Education for Democratic Citizenship) Task Force on Education and Youth - Enhanced Graz Process, Working Table 1 Stability Pact for South Eastern Europe Strasbourg, 3 December 2001 GIV/EDU/CIT (2001) 45 Croatia Prijevod: Tamara BoæiÊeviÊ Haban Prijevod i tiskanje ove publikacije financiralo je Ministarstvo prosvjete i πporta Republike Hrvatske CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuëiliπna knjiænica - Zagreb UDK (072) SPAJI -Vrkaπ, Vedrana Odgoj i obrazovanje za demokratsko graappleanstvo u Hrvatskoj : izvjeπêe / Vedrana SpajiÊ-Vrkaπ ; <prijevod Tamara BoæiÊeviÊ Haban>. - Zagreb : Filozofski fakultet, Centar za istraæivanje, izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i demokratsko graappleanstvo, Prijevod djela: Stocktaking research on policies for education for demokratic citizenship in Southeast Europe. ISBN I. Ljudska prava - Nastavni sadræaji - Hrvatska II. Demokracija - Nastavni sadræaji - Hrvatska
3 IzvjeπÊe o odgoju i obrazovanju za demokratsko graappleanstvo u Hrvatskoj nastalo je kao dio opseænog istraæivanja provedenog tijekom godine prema Planu djelovanja Radne grupe 1 (Odgoj i obrazovanje za demokratsko graappleanstvo/razliëitost), u okviru Radne grupe za obrazovanje i mlade - Proπireni program Graz, Pakta o stabilnosti za JugoistoËnu Europu i VijeÊa za kulturnu suradnju VijeÊa Europe. Cilj projekta bio je prikupiti podatke o politici odgoja i obrazovanja za demokratsko graappleanstvo i upravljanje razliëitoπêu u zemljama JugoistoËne Europe, od ustavnih i prosvjetno-politiëkih pretpostavki odgoja i obrazovanja za demokratsko graappleanstvo i upravljanje razliëitoπêu, preko vladinih mjera za provedbu prosvjetno-politiëkih smjernica, do miπljenja praktiëara, osobito predstavnika nevladinih udruga i odgojnoobrazovnih ustanova, o nacionalnim politikama i njihovoj primjeni. Istraæivanje se provodilo prema jedinstvenom obrascu koji su zajedniëki izradili nacionalni i regionalni izvjestitelji. U projektu je sudjelovalo 9 zemalja, odnosno regija (Albanija, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Rumunjska, Slovenija i Srbija). Posebna nacionalna izvjeπêa objedinjena su u publikaciji Stocktaking Research on Policies for Education for Democratic Citizenship and Management of Diversity in Southeast Europe: Regional Analysis and Intervention Proposals, koju su izradili regionalni izvjestitelji, Cameron Harrison i Bernd Baumgartl (Strasbourg: Council of Europe, 8. veljaëe 2002., Doc. DGIV/EDU/CIT /2001/ 45 Final - Regional Report). Podaci za izvjeπêe o Hrvatskoj prikupljani su do rujna godine, dakle u vrijeme kad je veêina strateπkih dokumenata za razvoj odgoja i obrazovanja bila joπ u izradi i dijelom nedostupna. Taj se nedostatak nastojao otkloniti organiziranjem rasprave o stanju politike i prakse odgoja i obrazovanja za demokratsko graappleanstvo i upravljanje razliëitoπêu u kojoj su, kao fokus-grupa, sudjelovali praktiëari - predstavnici nevladinih udruga, udruga mladih i odgojnoobrazonih organizacija te uëiteljskih sindikata i medija. Rezultati rasprave izuzetno su vrijedan dio ovoga izvjeπêa, jer na vidjelo iznose mnoge probleme 3
4 u izradi i primjeni politike odgoja i obrazovanja za demokratsko graappleanstvo i upravljanje razliëitoπêu, koji do sada nisu bili sustavno praêeni, a morali bi biti uzeti u obzir pri izradi reformskih dokumenata u podruëju odgoja i obrazovanja. Kako je izmeappleu zavrπetka izvjeπêa i njegova prijevoda na hrvatski jezik nekoliko strateπkih tekstova sluæbeno potvrappleeno (primjerice strategija Vlade RH i dokument Ministarstva prosvjete i πporta), a neki su i povuëeni (primjerice druga verzija nacrta Zakona o visokom πkolstvu), u hrvatskom izdanju su u nekim dijelovima unesene manje izmjene ili se sasvim odstupilo od izvornog teksta. U razdoblju sloæenih, ubrzanih i burnih promjena kroz koje prolaze politike i prakse odgoja i obrazovanja u tranzicijskim zemljama, svako izvjeπêe ovakvog tipa za kratko vrijeme postaje zastarjelo. No ono i dalje ostaje dokument temeljem kojega je moguêe provjeravati opseg i kvalitetu pomaka u odgoju i obrazovanju o Ëemu ovisi demokratski razvoj Hrvatske. 4
5 SADRÆAJ 1. Nacionalni kontekst Druπtvo Politika Kultura Gospodarstvo Pravni i prosvjetno-politiëki temelji OpÊa razmatranja Ustav Republike Hrvatske Zakoni u podruëju odgoja i obrazovanja Zakoni kojima se πtite ljudska prava i slobode te prava etniëkih i nacionalnih zajednica ili manjina Odgoj i obrazovanje za demokratsko graappleanstvo Kurikulum Strukturalni/organizacijski aspekti Izobrazba uëitelja Poπtivanje kulturne razliëitosti i druπtvena kohezija Kurikulum Strukturalni/organizacijski aspekti Izobrazba uëitelja ZajedniËke teme Cjeloæivotno uëenje Istraæivanje i razvoj Meappleunarodna suradnja Osiguranje kvalitete Informacijsko-komunikacijske tehnologije Mjere za primjenu prosvjetne politike OpÊa razmatranja Odgoj i obrazovanje za demokratsko graappleanstvo Kurikulum Strukturalni/organizacijski aspekti Izobrazba uëitelja
6 3.3. Poπtivanje kulturne razliëitosti i druπtvena kohezija Kurikulum Strukturalni/organizacijski aspekti Izobrazba uëitelja ZajedniËke teme Cjeloæivotno uëenje Istraæivanje i razvoj Meappleunarodna suradnja Osiguranje kvalitete Informacijsko-komunikacijske tehnologije Financije Pogled iz perspektive civilnog druπtva OpÊa razmatranja IstraæivaËki postupak Rezultati Prosvjetna politika i druπtveni razvoj Politika odgoja i obrazovanja za demokratsko graappleanstvo i upravljanje razliëitoπêu PostojeÊi projekti, programi i akcije u podruëju odgoja i obrazovanja za demokratsko graappleanstvo i upravljanje razliëitoπêu Prepreke uvoappleenju odgoja i obrazovanja za demokratsko graappleanstvo i promicanje razliëitosti MoguÊnosti za uklanjanje prepreka provoappleenju odgoja i obrazovanja za demokratsko graappleanstvo i upravljanje razliëitoπêu ZakljuËci Literatura
7 1. NACIONALNI KONTEKST Republika Hrvatska je prema Ustavu iz godine 1 jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna dræava u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dræavljana koji ostvaruju svoju vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluëivanjem. Njene granice zatvaraju podruëje od km 2 na kojemu æivi 4, stanovnika (popis iz 1991.; preliminarni rezultati popisa iz navode brojku od 4, stanovnika). Hrvatski narod je tijekom svoje povijesti prolazio kroz burne i diskontinuirane druπtvene, politiëke i kulturne promjene. Dokumenti svjedoëe da su Hrvati nastanili podruëje svoje sadaπnje domovine u 7. stoljeêu. PoËetkom 10. stolje- Êa Hrvatska postaje kraljevinom i uæiva priznanje Rimskog pape, a proteæe se i na podruëje danaπnje Bosne i Hercegovine. Nakon gaπenja hrvatske dinastije u 11. stoljeêu, Hrvatski sabor donosi odluku o oëuvanju dræave uspostavom personalne unije s maapplearskim kraljevima. Ta je odluka imala pogubne posljedice za razvitak Hrvatske u narednim stoljeêima. PodruËje koje nastanjuju Hrvati biva razjedinjeno, a pojedini teritoriji dolaze pod upravu razliëitih vladara (Austro-Ugarske monarhije, Venecije i Otomanskog carstva) koji Êe njima Ëesto meappleusobno trgovati. Pa ipak, Hrvatski sabor sa sjediπtem u Zagrebu, zadræat Êe dio suvereniteta nad onim podruëjem koje je bilo prikljuëeno Austro- Ugarskoj monarhiji. U nadleænosti Sabora bio je izbor hrvatskog bana te ustroj i popunjavanje domaêe uprave. Iako je do godine sluæbeni saborski jezik bio latinski i unatoë stalnom sukobu interesa meappleu hrvatskim parlamen- 1) Navedeno prema proëiπêenom tekstu Ustava Republike Hrvatske koji je Odbor za Ustav, poslovnik i politiëki sustav Hrvatskoga sabora donio na svojoj sjednici od 23. travnja godine, a koji obuhvaêa Ustav Republike Hrvatske ( Narodne novine br. 56/90., 135/97., 8/98. - proëiπêeni tekst, 113/2000., 124/ proëiπêeni tekst) te Promjenu Ustava Republike Hrvatske objavljenu u Narodnim novinama broj 28/
8 tarnim strankama, kao i napetostima izmeappleu Zagreba i BeËa, odnosno Budimpeπte, Sabor je uspio saëuvati odreappleenu razinu autonomije prema Monarhiji. Stoga je uspijevao djelovati kao integrativni politiëki Ëimbenik, osobito od sredine 19. stoljeêa kad pitanje stvaranja dræava-nacija postaje najvaænija pokretaëka snaga u Europi. toviπe, Hrvati su u tom razdoblju oëuvali osjeêaj narodnog jedinstva kroz zajedniëki jezik, obiëaje i vjeru. Stanovniπtvo veêonom æivi na selu i ima malo dodira sa stranom upravom i formalnim obrazovanjem. Snaæan integrativni Ëimbenik bila je i RimokatoliËka crkva koja od srednjeg vijeka vjerske obrede obavlja na hrvatskom jeziku. OËuvanje dræavnih institucija i nacionalnih simbola, kao i osjeêaja narodnog jedinstva meappleu stanovniπtvom, bili su presudni za izgradnju nacionalne svijesti u 19. stoljeêu. Ideju su u svim hrvatskim zemljama πirili brojni hrvatski intelektualci, umjetnici i politiëari (Ilirski pokret), napose nakon pokuπaja uvoappleenja maapplearskog kao obveznog nastavnog jezika u hrvatske πkole. Nacionalni pokret izrasta na ideji da su balkanski Slaveni (Bugari, Hrvati, Srbi, Slovenci) potomci velike ilirske rase i da oni imaju pravo na posebnu, nezavisnu dræavu, u skladu s tadaπnjom tezom da su jezik i lingvistiëka jedinstvenost temelj politiëke nezavisnosti i/ili jedinstva. Kada je nakon Prvog svjetskog rata, godine, Hrvatski sabor raskinuo veze s Habsburπkom monarhijom, Hrvatska ulazi u sastav Dræave Slovenaca, Hrvata i Srba koja je u samo nekoliko mjeseci i bez suglasnosti Hrvatskog sabora preimenovana u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca pod upravom srpskog kralja. Izravna posljedica tih promjena bilo je raspuπtanje Hrvatskog sabora godine, πto je predstavljalo presedan buduêi da je po prvi puta u svojoj povijesti Sabor ostao neaktivan sve do godine. U meappleuvremenu Êe srpski kralj uvesti diktaturu i joπ jednom preimenovati postojeêu dræavu u Kraljevinu Jugoslaviju. Te okolnosti Êe dovesti do oπtrih podjela u hrvatskom druπtvu poëetkom Drugog svjetskog rata. Na jednoj strani Êe se naêi graappleani koji su lojalni Nezavisnoj Dræavi Hrvatskoj pod vodstvom ustaπkog pokreta koji na vlast dolazi suraappleujuêi s njemaëkim i talijanskim nacistima, odnosno faπistima, a na drugoj pristaπe antifaπistiëkog pokreta kojega od godine predvodi Dræavno antifaπistiëko vijeêe narodnog osloboappleenja Hrvatske. Prvi su uspjeli Hrvatsku osloboditi srpskog reæima na uπtrb ljudskih prava i sloboda, pluralizma i socijalnog integriteta, dok su drugi ponudili novi oblik juænoslavenske integracije na uπtrb hrvatskih nacionalnih interesa. Do kraja Drugo- 8
9 ga svjetskog rata komunisti Êe uspjeti obezvrijediti ulogu drugih politiëkih stranaka u antifaπistiëkom pokretu, posebice liberalno i tradicijski orijentirane seljaëke voapplee te kraj rata i raspad ustaπkog reæima pretvoriti u jednostranaëku pobjedu i na tim temeljima graditi poslijeratnu komunistiëku Jugoslaviju. Nova dræava razvila se kao socijalistiëka federacija πest republika od kojih su pet, rjeënikom Anthonya D. Smitha 2, bile etniëke nacije dok je πestoj (Bosni i Hercegovini), taj status priznat πezdesetih godina 20. stoljeêa objedinjavanjem naëela religije i etniciteta (Muslimani). Integritet dræave osiguravao se uz pomoê represivnog aparata preko kojega je KomunistiËka partija nadzirala sva podruëja æivota, prividno djelujuêi iz baze. Graappleanske slobode su bile guπene, liberalne ideje zabranjivane, a nacionalne teænje kaænjavane. Hrvati su u komunistiëkoj Jugoslaviji proæivjeli dva masovna politiëka egzodusa, jedan neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, a drugi nakon godine 3, pa se dræi da je hrvatska dijaspora u to vrijeme narasla na preko dva milijuna emigranata. Potreba za stabilizacijom i politiëkim osuvremenjivanjem navela je komuniste da donesu novi Ustav kojim su se uveli elementi konfederalnog ustroja i zajamëila veêa samostalnost republikama, odnosno autonomnim pokrajinama. No Ustav ne samo πto nije doveo do sreappleivanja stanja u zemlji nego je postao uzrokom novih politiëkih napetosti koje izviru iz nacionalnih i politiëkih zahtjeva. S propaπêu komunizma u Europi, Hrvatska i Slovenija se opredjeljuju za dinamiënije demokratske promjene. U proljeêe obje se dræave, nezavisno jedna od druge, odluëuju provesti viπestranaëke izbore. U svibnju Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) na Ëelu s Franjom Tuapplemanom osvaja veêinu mjesta u Saboru. U prosincu donesen je novi Ustav, a u svibnju referendumom se utvrappleuje da 94% hrvatskih graappleana podræava ideju suvereniteta, nezavisnosti i samostalnosti Hrvatske. OslanjajuÊi se na rezultate referenduma, Hrvatski sabor 25. lipnja godine donosi Proglas o suverenitetu i nezavisnosti Republike Hrvatske. Za militantne srpske nacionaliste koji æive na prostoru Hrvatske Proglas predstavlja prijetnju. Manipulirani i naoruæavani od strane srpske vlade na Ëelu s 2) Smith, A. D. National Identity. Reno: University of Nevada Press, ) Prvi je bio izravna posljedica stradanja Hrvata (ustaπa, domobrana i graappleana) na tzv. Kriænom putu i Bleiburgu, a drugi neuspjeha Hrvatskog proljeêa. 9
10 predsjednikom Slobodanom MiloπeviÊem, koji od beskompromisnog komuniste iznenada postaje militantnim nacionalistom, i Jugoslavenske armije koja ostaje posljednji bastion komunizma, hrvatski Srbi pokreêu agresivan rat protiv Hrvatske. U samo nekoliko mjeseci, jedna treêina hrvatskog teritorija je okupirana, a skoro pola milijuna graappleana iseljeno je iz svojih domova. Nakon napada na Bosnu i Hercegovinu godine, Hrvatska dodatno skrbi za joπ bosansko-hercegovaëkih izbjeglica. U ljeto dio svojih okupiranih teritorija Hrvatska oslobaapplea vojnom i policijskom akcijom dok se preostali dio (istoëna Slavonija) mirno reintegrira u sijeënju godine. Oslobaappleanje i reintegraciju prati masovni odlazak hrvatskih Srba s ranije okupiranih podru- Ëja u Srbiju. U manje od deset godina hrvatski su graappleani proπli velik broj dubokih kriza i izazova: od poslijekomunistiëkog entuzijazma, jaëanja nacionalne svijesti i izgradnje nacije-dræave, preko gubitka nacionalnog teritorija, iskustva nesigurnosti, agresije i iseljavanja, do obnavljanja druπtvene strukture, ponovne izgradnje pluralistiëkog druπtva, ozdravljenja nacionalnog gospodarstva i jaëanja ljudskih potencijala te obnove prirodnih resursa u cilju daljnjeg razvitka i napretka zemlje. Naæalost, nezavisnost i ratna pobjeda nisu hrvatskim graappleanima automatski donijeli i dugooëekivano blagostanje. Dijelom zbog rata, a dijelom zbog autokratskog politiëkog vodstva, demokratske promjene kroz koje veêina postkomunistiëkih zemalja u tom razdoblju prolazi razmjerno kontinuirano, u Hrvatskoj su zaustavljene. Parlamentarna demokracija je, jednako kao i civilno druπtvo, ostala nerazvijena. PolitiËka retorika poëinje dominirati nad politiëkom korektnoπêu i odgovornoπêu, a politiëka elita Ëesto rabi nacionalistiëki diskurs kao sredstvo za manipulaciju javnoπêu. Pravni poredak stavljen je u sluæbu nepotizma, korupcije i samovolje, a prosjeëan graappleanin ostaje nezaπti- Êen pred strukturama vlasti. Nacionalni entuzijazam, koji je obiljeæio poëetak devedesetih, do kraja devedesetih se pretvorio u druπtvenu apatiju s nedostatkom vizije, niskom razinom graappleanske osnaæenosti i gotovo nepostojeêim sudjelovanjem graappleana, osobito mladih, u odluëivanju. Proces pretvorbe i privatizacije mnoge je graappleane liπio prava na sudjelovanje u raspodjeli druπtvenog bogatstva kojega su upravo oni akumulirali tijekom socijalizma. PolitiËka modernizacija i druπtveni razvitak izjednaëeni su s populizmom i laænim tradi- 10
11 cionalizmom, a druπtvo se joπ jednom razdvojilo po ideoloπkoj, etniëkoj i vjerskoj osnovi. OpÊi izbori odræani 3. sijeënja donose pobjedu dvama politiëkim blokovima. Jedan blok, koji osvaja 40% biraëkih glasova, Ëine Socijaldemokratska partija Hrvatske i Hrvatska socijalno-liberalna stranka, a drugi, koji osvaja 16 % glasova, okuplja Hrvatsku seljaëku stranku, Hrvatsku narodnu stranku, Istarski demokratski sabor i Liberalnu stranku. Nakon preuzimanja vlasti, ta dva bloka formiraju πesteroëlanu koaliciju koja je u svom Programu djelovanja za razdoblje godine najavila sveobuhvatne promjene s ciljem izvlaëenja zemlje iz gospodarske i druπtvene krize te, πtoviπe, stvaranja Ëvrstih temelja za dugoroëniji gospodarski i druπtveni razvitak. Vlada se u tom tekstu obvezala na sljedeêa naëela: razvoj demokracije i civilnog druπtva jaëanje træiπnog gospodarstva, i pripremanje Hrvatske za integraciju s Europskom unijom Neki od najvaænijih zadataka koji se spominju su: promjena zakonodavstva u skladu sa standardima Europske Unije; stabilizacija javnih financija i uvoappleenje djelotvornog upravljanja proraëunom; smanjenje moêi dræave i javne potroπnje te racionalizacija koriπtenja druπtvenih resursa; jaëanje vladavine prava; stvaranje djelotvornije dræavne i lokalne uprave, odgovorne i pristupaëne potrebama i zahtjevima graappleana te promicanje poduzetniπtva i kvalitetnog obrazovanja, znanosti i tehnologije Druπtvo Iako nam nedostaju obuhvatnije studije o promjenama hrvatskog druπtva tijekom posljednjeg desetljeêa, rezultati nekoliko manjih istraæivanja daju naslutiti da je ono tijekom devedesetih poprimilo bipolarnu strukturu. Srednja klasa gotovo je nestala, a druπtvo se po pitanju prihoda, bogatstva, moêi i dominacije podijelilo na dvije suprotstavljene skupine. Na jednoj strani se nalazi manji broj novopeëenih bogataπa koji se u medijima i struënoj literaturi oznaëava pojmom mafiokracija. Ta je skupina, u oëima mnogih, jedina izvu- 11
12 kla korist iz prijelaza na træiπno gospodarstvo i privatizaciju, osim moæda onih koji su povezani s razvojem novih komunikacijskih tehnologija. Svoj dominantan poloæaj mafiokracija je uglavnom osigurala vezama sa strukturama vlasti, osobito s manjim brojem bivπih politiëkih voapplea. Parlamentarne promjene iz godine poljuljale su druπtveni poloæaj pripadnika te skupine ali nisu ugrozile njihove ekonomske privilegije, s obzirom da greπke procesa pretvorbe i privatizacije do danas nisu valjano preispitane. Drugoj skupini pripada velika veêina osiromaπenih graappleana koji æive tek neπto iznad egzistencijalnog minimuma. Najniæe poloæaje u ovoj grupi zauzimaju zaposlenici koji mjesecima rade, a ne primaju plaêu, i nezaposleni. Iako je promjena politiëke vlasti godine oslabila ranije Ëvrsto uspostavljenu vezu izmeappleu bogatstva, politiëke moêi i dominacije odreappleenih grupa, zbog nedostatka empirijskih pokazatelja, nismo u moguênosti sa sigurnoπêu odrediti narav druπtvene prohodnosti i mehanizme druπtvenog prestrukturiranja u danaπnjoj Hrvatskoj. Tako i pitanje reproduciranja druπtvenog poloæaja ostaje otvoreno, pa nam valja odgovoriti je je li on rezultat utjecaja obiteljskih ili zemljaëkih veza, etniëkog ili nacionalnog podrijetla, odnosno politiëke ili stranaëke pripadnosti, ili pak viπe ovisi o stupnju obrazovanja i/ili træiπnim zakonima. Svakodnevno iskustvo potvrappleuje da je uloga obrazovanja u vertikalnoj prohodnosti prema viπim druπtvenim poloæajima i dalje ograniëena, da etniëko ili nacionalno podrijetlo igraju sve manju ulogu te da stranaëki i nepotistiëki mehanizmi joπ uvijek prevladavaju, iako træiπne snage mogu ubrzo izmijeniti takve odnose. Druga dva vaæna obiljeæja hrvatskog druπtva su demografski gubici i depopulacija, odnosno izumiranje, osobito otoëkog podruëja. Indirektni i direktni gubici stanovniπtva posljedica su ratova i negativne migracijske bilance tijekom 20. stoljeêa. Naprijed je spomenuto da viπe od 2, prve, druge i treêe generacije Hrvata æivi u dijaspori. Procjenjuje se takoappleer da je kao direktna i indirektna posljedica Domovinskog rata Hrvatsku tijekom devedesetih ukupno napustilo njenih graappleana. Viπe od osoba izgubilo je æivot ili je proglaπeno nestalima, a preko danas æive kao invalidi. Takoappleer se dræi se i da je preko mladih emigriralo u razvijene zemlje diljem svijeta te da je gotovo isto toliko hrvatskih Srba koji su æivjeli na okupiranim podruëjima napustilo zemlju nakon reintegracije. 12
13 Kao πto niæe navedene brojke pokazuju, prosjeëna starost hrvatskog stanovniπtva je visoka, a stopa prirasta nepovoljna. Mortalitet je neπto viπi od nataliteta (11,3 u odnosu na 11,2), πto proizvodi negativni prirodni prirast od -0,1. Demografski trendovi su pozitivni u urbanim srediπtima, a negativni u gotovo svim ruralnim podruëjima, osobito na manjim otocima koje veê jedno stoljeêe pogaapplea proces neprekidne depopulacije i izumiranja. UnatoË tome πto veze izmeappleu roditelja i djece ostaju Ëvrste tijekom cijelog æivota pojedinca, hrvatske obitelji uglavnom su ureappleene kao dvogeneracijske zajednice s prosjeëno 3,1 Ëlanom domaêinstva. Do godine viπe od polovice stanovniπtva (54,29 posto) æivjelo je u 14 urbanih srediπta, gradova i manjih mjesta, ukljuëujuêi glavni grad Zagreb, koji danas ima oko 1 milijun stanovnika. Struktura stanovniπtva po spolu i dobi te oëekivanom æivotnom vijeku, sljedeêa je: Stanovniπtvo po spolu (prema popisu iz 1991.) Ukupno 4, % Muπkarci 2, ,5 Æene 2,465,642 51,5 Stanovniπtvo po dobi (prema popisu iz 1991.) , , ,0 65 i viπe 11,6 OËekivano trajanje æivota u Ëasu roappleenja prema spolu ( ): Ukupno 72,27 Muπkarci 68,59 Æene 75,95 Obrazovna struktura stanovniπtva u dobi od 15 godina i viπe (prema popisu iz 1991., u postocima) Ukupno muπkarci æene bez πkole ili nepoznato 10,1 6,3 13,5 4-7 razreda osnovne πkole 21,2 17,6 24,6 zavrπena osnovna πkola 23,4 22,4 24,2 strukovna πkola 12,7 17,8 8,0 13
14 tehniëka πkola 11,5 12,3 10,9 gimnazija 9,5 10,9 8,1 srednja πkola drugog profila 2,3 1,8 2,8 viπa πkola 4,0 4,5 3,7 fakultet i umjetniëka akademija 5,3 6,4 4,2 Struktura nepismenih u dobi od 10 godina i viπe, prema spolu (prema popisu iz 1991., u postocima) Ukupno 2,97 Muπkarci 1,16 Æene 4, Politika Hrvatska je politiëki ustrojena kao parlamentarna viπestranaëka republika. Srediπnja vlast djeluje u skladu s naëelom podjele te suradnje i uzajamnog nadzora izmeappleu zakonodavne (Sabor), izvrπne (predsjednik Republike i Vlada) te sudske vlasti. Djelovanje srediπnje vlasti nadalje je ograniëeno Ustavom utvrappleenim pravom na lokalnu i regionalnu samoupravu. Vrhovni nositelj izvrπne vlasti u Republici Hrvatskoj je predsjednik. Hrvatsku politiëku scenu Ëini nekoliko po broju Ëlanova i πirini utjecaja velikih i srednjih stranaka te velik broj manjih lokalnih stranaka koje imaju specifiëne politiëke interese i programe. Iako velikom broju stranaka nedostaje jasna politiëka usmjerenost, veêe stranke su, osim nekoliko iznimaka, sve stabilnije i dobro rasporeappleene na kontinuumu od lijeve do desne politiëke opcije. PolitiËki pluralizam ogleda se u postojanju 74 stranke koliko ih je do lipnja bilo registrirano pri Ministarstvu uprave i pravosuapplea. PolitiËke i druge interese nacionalnih i etniëkih zajednica ili manjina zastupa sedam stranaka, i to: 4 srpske (Nezavisna demokratska srpska stranka, Stranka podunavskih Srba, Srpska narodna stranka i Baranjska srpska demokratska stranka) 1 talijanska (Talijanska demokratska unija) 1 romska (Stranka hrvatskih Roma). Srpska narodna stranka ima jedno mjesto u Saboru. 14
15 Od do godine veêinu zastupniëkih mjesta u Saboru imala je Hrvatska demokratska zajednica. Na parlamentarnim izborima 3. sijeënja godine, dva opozicijska bloka osigurala su 56% glasova biraëa te naknadno osnovala πesterostranaëku koalicijsku vladu (Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska seljaëka stranka, Hrvatska narodna stranka, Liberalna stranka, Istarski demokratski sabor), na Ëelu s predsjednikom Socijal-demokratske partije Hrvatske, Ivicom RaËanom. Kandidat Hrvatske narodne stranke, Stjepan MesiÊ, pobijedio je na predsjedniëkim izborima. Postotak mjesta koje zauzimaju pojedine stranke u Saboru je sljedeêi: Socijal-demokratska partija Hrvatske (SDP) 30,46% Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 27,15% Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) 14,60% Hrvatska seljaëka stranka (HSS) 10,60% Istarski demokratski sabor (IDS) 2,65% Demokratski centar (DC) 2,65% Hrvatska stranka prava (HSP) 2,65% Hrvatska narodna stranka (HNS) 1,32% Liberalna stranka (LS) 1,32% Primorsko-goranska stranka (PGS) 1,32% Hrvatska krπêansko-demokratska unija 0,66% Hrvatski nezavisni demokrati 0,66% Slavonsko-baranjska hrvatska stranka 0,66% Srpska narodna stranka 0,66% Iako πesterostranaëka koalicija prolazi kroz brojne krize, a u meappleuvremenu je izlaskom IDS-a joπ i reducirana na petorku, te iako je djelovanje vlade i upravljaëkih struktura joπ optereêeno politiëkim podjelama, koalicija je pokazala da je politiëki dijalog moguêe uspostaviti na svim razinama. Vlada je u nekim sektorima zapoëela pregovore s lokalnim voappleama, nevladinim i profesionalnim organizacijama oko izrade, financiranja i provoappleenja politiëkog programa, zakona i programa djelovanja. Ipak, promjene su joπ spore i Ëesto ometane pretjeranom politizacijom javnog i profesionalnog æivota. 15
16 1.3. Kultura Hrvatska je multikulturalna, multilingvalna, multireligijska i multietniëka zemlja. Multikulturalnost se u najπirem smislu odnosi na razlike u naëinu ili stilu æivota. U Hrvatskoj se one uglavnom iskazuju kao razlike izmeappleu regija, grada i sela, rodne/spolne razlike te kao razlike izmeappleu dobnih skupina. Multilingvalnost se odnosi na sluæbenu uporabu viπe jezika i pisama (najëeπêe kao dvojeziënost u onim podruëjima u kojima veêinsko stanovniπtvo pripada nacionalnoj/etniëkoj zajednici ili manjini), ili na svakodnevnu komunikaciju graappleana koji pripadaju razliëitim jeziënim skupinama. Ta se kategorija moæe proπiriti i na dijalektalne i regionalne jeziëne razlike koje susreêemo kako u veêinskoj, tako i u nekim manjinskim zajednicama. Multireligioznost se odnosi na postojanje razliëitih vjerskih praksi, ukljuëujuêi ateizam. MultietniËnost odraæava razlike u etniëkoj (samo)identifikaciji hrvatskih graappleana. Hrvatski pravni sustav razlikuje etniëke i nacionalne zajednice ili manjine, odraæavajuêi time dualizam naslijeappleen iz vremena komunizma. Status nacionalne manjine ima ona grupa koja svojim podrijetlom pripada matiënom narodu koji æivi u svojoj vlastitoj dræavi (npr. Albanci, Maappleari). EtniËka manjina je pak grupa koja se po svom podrijetlu razlikuje od veêinskog hrvatskog stanovniπtva, ali za razliku od nacionalne manjine ne pripada narodu koji ima vlastitu dræavu (npr. Romi). Te grupe de jure uæivaju jednaka prava i jamëi im se jednaka pravna zaπtita. Vjerojatno je to razlog da se u Ëlanku 3. proëiπêenog teksta Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etniëkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, kojim se jamëi jednaka zaπtita svim osobama koje pripadaju manjinama, sve manjine navedene poimence kao nacionalne manjine, ukljuëujuêi Rome. Prema popisu iz godine, Hrvati Ëine 78,1% ukupnog stanovniπtva. Ostatak otpada na 22 manjinske grupe koje prema preambuli proëiπêenog teksta Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etniëkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, Ëine: Albanci, Austrijanci, Boπnjaci, Bugari, Crnogorci,»esi, Grci, Maappleari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini, Slovenci, Srbi, Talijani, Turci, Ukrajinci, Vlasi i Æidovi. Pet od 22 su tzv. nove nacionalne manjine nastale raspadom bivπe 16
17 Jugoslavije u sklopu koje su bili dijelovi konstitutivnih naroda (Boπnjaci - ranije Muslimani, Crnogorci, Makedonci, Slovenci i Srbi). EtniËka struktura stanovniπtva Hrvatske je sljedeêa (popis iz 1991., u postocima): Hrvati 78,1 Srbi 12,2 Muslimani 0,9 Slovenci 0,5 Maappleari 0,5 Talijani 0,4»esi 0,3 Albanci 0,2 Crnogorci 0,2 Ostali 6,7 Romi Ëine 0,14% ukupnog stanovniπtva Hrvatske. Ta je grupa ostala malobrojna tijekom povijesti, no u novijim procjenama nekih romskih udruga spominje se brojka od oko osoba romskog podrijetla, πto je preko πest puta viπe od sluæbenih podataka prikupljenih popisom iz godine. Ta razlika bi se mogla pripisati stalnoj (re)migraciji romskog stanovniπtva tijekom posljednjeg desetljeêa, ali i dugogodiπnjoj stigmatizaciji i segregaciji kojima su Romi bili izloæeni u bivπoj Jugoslaviji. Preko dvije treêine hrvatskih Roma su starosjedioci. Viπe od 70% ih stanuje u sedam gradskih srediπta, a druga po veliëina skupina nastanjuje neka predgraapplea Zagreba. Uvjeti æivota veêine Roma krajnje su nepovoljni: neprimjereno stanovanje, nedostatak pitke vode i elektriëne struje, nepismenost, visoka stopa nezaposlenosti itd. ProsjeËna romska obitelj ima tri puta viπe djece od prosjeëne hrvatske obitelji, a istovremeno raspolaæe sa znatno manje sredstava za æivot. Oko 30% obitelji ima Ëetvero ili petero djece. Romi se meappleusobno razlikuju po dijalektu, vjeri i mjestu stanovanja. VeÊina (70%) su Bajaπi, koji govore posebnim romskim dijalektom (Ljimba alu Bajaπalor), a pripadaju ili katoliëkoj ili pravoslavnoj crkvi. Romani Ëib dijalektima govore Lovari, Kalderaπi i Kanjari koji se izjaπnjavaju ili kao katolici ili kao pravoslavci te Arlije, Gurbeti i ambasi koji pripadaju islamskoj vjeri. Pripadnici prve dvije grupe sebe smatraju autohtonim hrvatskim Romima i suzdræljivi su prema pripadnicima treêe grupe koji su zadnjih 17
18 godina doselili iz razliëitih krajeva bivπe Jugoslavije. Unutargrupne podjele negativno se odraæavaju na promicanje romskih interesa u Hrvatskoj. Romi danas imaju 16 svojih udruga i institucija koje djeluju zasebno, bez zajedniëkog programa, πto dodatno oteæava utvrappleivanje i ostvarivanje njihovih opêih i zajedniëkih interesa. Struktura stanovniπtva prema vjeroispovijedi je sljedeêa (popis iz 1991.): Rimokatolici 76,5 Pravoslavci 11,1 Muslimani 1,2 Protestanti 1,4 Ateisti 3,9 Ostali ili nepoznato 6,9 Ekumenski dijalog vodi se veê neko vrijeme na razini visokih predstavnika dominantnih religija, ali je do sada vrlo malo postiglo na niæim razinama crkvene hijerarhije i meappleu vjernicima. Sloboda savjesti i vjeroispovijesti te slobodno i javno oëitovanje vjere ili drugog uvjerenja zajamëeni su Ustavom Republike Hrvatske.»lankom 41. nadalje se utvrappleuje se da su sve vjerske zajednice jednake pred zakonom i odvojene od dræave. No proces privatizacije vjere joπ je na poëetku. Transformacija KatoliËke crkve iz nekadaπnje uloge nacionalnog Ëuvara u modernu graappleansku ustanovu teëe u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim postkomunistiëkim zemljama, diskontinuirano i usporeno zbog dugog razdoblja tijekom kojega su vjerski osjeêaji uporabljivani i zlouporabljivani u politiëke svrhe. U Republici Hrvatskoj u sluæbenoj su uporabi hrvatski jezik i latiniëno pismo.»lanak 12. Ustava odreappleuje da se u pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latiniëno pismo u sluæbenu (se) uporabu moæe uvesti i drugi jezik te ÊiriliËno ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom (za detaljniju razradu ovog pitanja vidi naredno poglavlje). Obiljeæja hrvatske dræave proizlaze iz povijesti hrvatskoga naroda. Zastava simbolizira ujedinjenje hrvatskih povijesnih zemalja. Crvena, bijela i plava boja koje su na zastavi poloæene vodoravno odabrane su kao boje Ilirskog pokreta iz 19. stoljeêa, poznatog kao Hrvatski narodni preporod. U srediπtu zastave nalazi se πtitoliki grb, povrπina kojega je prekrivena crvenim i srebrnim 18
19 kvadratima, a vrh ukraπen krunom sastavljenom od pet povijesnih simbola: najstarijim hrvatskim grbom te grbovima DubrovaËke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. Dani koji se slave kao dræavni praznici su 4 : Nova Godina, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Tijelovo, Dan dræavnosti, Dan antifaπistiëke borbe, Dan domovinske zahvalnosti, Dan neovisnosti, Velika Gospa, Dan spomena na duπe umrlih i BoæiËni blagdan. Dani koji se sluæbeno priznaju osobama koje pripadaju vjerskim i nacionalnim manjinama su: Sveta Tri Kralja, (rimokatolici), BoæiÊ po Julijalnskom kalendaru (pravoslavci), Ramazan Bajram i Kurban Bajram (muslimani) te Roπ Haπana i Jom Kipur (Æidovi) Gospodarstvo 5 Sve doskora Hrvatska je bila suoëena s dubokom gospodarskom krizom koja se pojavila kao posljedica tranzicijske recesije i ratnog pustoπenja. Zemlja je pretrpjela direktne i indirektne ratne πtete koje su procijenjene na 236,4 bilijuna kuna (37,4 bilijuna ameriëkih dolara). Bruto domaêi proizvod u godini pao je za 21,1%., u za dodatnih 17,7%, a u za joπ 8%. Od ukupno opêina, 362 ih je u nekoj mjeri stradalo tijekom rata, a oko poduzeêa je pretrpjelo direktne πtete. Rat je doveo do gubitka od radnih mjesta. Velika podruëja obradive zemlje su joπ minirana i ne koriste se. Do ljeta godine industrijski i turistiëki kapaciteti bili su reducirani na jednu treêinu predratnih kapaciteta. Struktura nekadaπnjeg gospodarstva u kojoj je na poljoprivredu otpadalo 10%, na industriju 30% i na usluæne djelatnosti 60%, bila je ozbiljno naruπena. Istovremeno je izrazito poveêana potroπnja zbog potreba izgradnje dræave, velikih troπkova obrane i obnove te smjeπtaja izbjeglica i prognanika, potrebe poveêanja druπtvenog blagostanja te skupog dræavnog aparata. Izmeappleu i godine potroπnja javnog sektora pove- Êana je za viπe od 16%. 4) Navode se sada vaæeêi praznici. 5) Prikaz je nastao na temelju domaêih i meappleunarodnih izvjeπêa i drugih materijala koji su bili dostupni u vrijeme pisanja ovoga teksta. 6) U meappleuvremenu je broj opêina smanjen na
20 Neki od pokazatelja stanja u gospodarstvu za i prikazani su u sljedeêoj tablici: Selektivni ekonomski pokazatelji* (mjesec) Bruto domaêi proizvod - BDP (u mil. US$) 21,628 21,195 Realni bruto domaêi proizvod (% stope rasta) 2,52 4,21 Realna osobna potroπnja (% stope rasta) -0,6 5,3 (I-IV ) Realna opêa potroπnja Vlade (% stope rasta) 2,3-2,7 (I-III) Realna ulaganja (% stope rasta) 2,5 11,6 (I-III) Industrijska proizvodnja (godiπnje, % promjene) 3,7 7,0 (I-III) Trgovinski balans (u mil. US$) -4,147 1,853 (I-V ) Unutarnji javni dug (u mil. US$) , ,2 (IV) Vanjski javni dug (u mil. US$) , ,3 (IV) Ukupni javni dug (% od BDP-a) 26,2 38,2 Stopa nezaposlenosti (godiπnje, % promjene) 17,2 22,75 (I-IV ) ProsjeËna mjeseëna neto plaêa (godiπ., % promjene) 12,8 8,3 (I-III) * Izvor: Ured Svjetske banke u Zagrebu (prema podacima Dræavnog zavoda za statistiku, Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija Republike Hrvatske). U posljednje vrijeme program stabilizacije poëinje pokazivati prve znakove gospodarskog oporavka. Trend poboljπanja zabiljeæen je u izvozu, industrijskoj proizvodnji, trgovini na malo, plaêama i broju turistiëkih noêenja. Privatizacija je veêim dijelom dovrπena; skoro dvije treêine gospodarskog sektora je privatizirano, a viπe od tri Ëetvrtine aktive banaka nalazi se u privatnim rukama. U godini vlada je smanjila troπkove za oko 5% BDP-a i nastavila sa smanjenjem u godini. Pa ipak, zbog visokih poreza znatnan dio gospodarske aktivnosti joπ uvijek se odvija na crno πto smanjuje profitabilnost u formalnom sektoru. Stopa ulaganja i dalje je vrlo niska. 20
21 2. PRAVNI I PROSVJETNO- POLITI»KI TEMELJI 2.1. OpÊa razmatranja Hrvatske vlasti pripremaju se za opseæne i sveobuhvatne promjene zakonodavnog sustava. Izraappleen je velik broj prijedloga novih zakona koji bi trebali dovesti do izgradnje djelotvornijeg nacionalnog sustava, a u svrhu zadovoljavanja potreba demokratskog razvoja hrvatskog druπtva i njegova usklaappleivanja s europskim integracijskim procesima. Te se promjene primjeraju tekstu Sporazuma o stabilizaciji i pridruæivanju izmeappleu Europske unije i njenih dræava Ëlanica, i Republike Hrvatske, potpisanim u svibnju godine, kao i drugim meappleunarodnim i nacionalnim sporazumima. Hrvatska je potpisala i ratificirala veliki broj meappleunarodnih i europskih pravnih instrumenata koji su znaëajni za promicanje odgoja i obrazovanja za demokratsko graappleanstvo i upravljanja razliëitoπêu, ukljuëujuêi Europsku okvirnu konvenciju za zaπtitu nacionalnih manjina i Konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Vlada u posljednje vrijeme razmatra moguênost prihvaêanja Ëlanka 14. Konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije po kojemu bi pojedinci i grupe mogli izravno upuêivati svoj prigovor UN-ovom Odboru za ukidanje rasne diskriminacije. U daljnjem tekstu prikazane su tri grupe dokumenata: ustavne odrebe zakoni o odgoju i obrazovanju zakoni o zaπtiti ljudskih prava i sloboda te prava etniëkih i nacionalnih zajednica ili manjina 21
22 Ustav Republike Hrvatske Ustav u Ëlanku 3. odreappleuje da su najviπe vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poπtivanje prava Ëovjeka, nepovredivost vlasniπtva, oëuvanje prirode i Ëovjekova okoliπa, vladavina prava i demokratski viπestranaëki sustav.»lanak 14. utvrappleuje temeljno naëelo jednakosti pred zakonom, kao i pravo svake osobe na sva prava i slobode, neovisno o njenoj rasi, boji koæe, spolu, jeziku, vjeri, politiëkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roappleenju, naobrazbi, druπtvenom poloæaju ili drugim osobinama. Meappleu graappleanskim i politiëkim slobodama, Ustav u Ëlanku 38. izrijekom jamëi slobodu miπljenja i izraæavanja, ukljuëujuêi slobodu medija, te zabranjuje cenzuru, a u Ëlanku 39. odreappleuje da je svako pozivanje ili poticanje na rat, nasilje, nacionalnu, rasnu ili vjersku mrænju, ili bilo koji oblik nesnoπljivosti, zabranjeno i kaænjivo.»lankom 15. Ustava utvrappleuju se prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama. Republika Hrvatska jamëi ravnopravnost svim osobama koje pripadaju manjinama, posebice slobodu izraæavanja nacionalne pripadnosti, slobodnu uporabu svoga jezika i pisma te pravo na kulturnu autonomiju. Pored opêeg biraëkog prava, Ustav predviapplea da se svim osobama koje pripadaju nacionalnim manjinama zakonom moæe osigurati i posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Ravnopravnost i zaπtita prava nacionalnih manjina ureappleuju se ustavnim zakonom koji se donosi u skladu s postupkom odreappleenim za donoπenje organskih zakona.»lankom 40. jamëi se sloboda savjesti i vjeroispovijedi te sloboda javnog oëitovanja vjere ili nekog drugog uvjerenja, dok se u Ëlanku 41. odreappleuje da su (s)ve vjerske zajednice jednake pred zakonom i odvojene od dræave. Podloæne samo onim ograniëenjima koja proizlaze iz zakona, vjerske zajednice imaju slobodu javno obavljati svoje vjerske obrede, osnivati i upravljati πkolama i uëiliπtima te socijalnim i dobrotvornim ustanovama, a u svom djelovanju uæivaju zaπtitu i pomoê dræave. U Ëlancima 65. i 66. postavljaju se temeljna naëela za podruëje odgoja i obrazovanja. Ustav odreappleuje da je osnovno πkolovanje obvezatno i besplatno, a da je srednjoπkolsko i visokoπkolsko obrazovanje svakome dostupno pod jed- 22
23 nakim uvjetima i u skladu sa sposobnostima. Uz poπtivanje odgovarajuêih zakona, moguêe je osnivati privatne πkole i uëiliπta. Nadalje, Ëlankom 67. jamëi se autonomiju sveuëiliπta i, sukladno zakonu, samostalnost sveuëiliπta u donoπenju odluka o svom ustrojstvu i djelovanju Zakoni u podruëju odgoja i obrazovanja Zakon o predπkolskom odgoju i naobrazbi Zakon odreappleuje predπkolski odgoj i obrazovanje kao sastavni dio hrvatskog odgojnoobrazovanog sustava koji zapoëinje u jaslicama i vrtiêu, a zavrπava sa srednjom πkolom. Pojedinim odredbama utvrappleuju se naëela jednakosti u dostupnosti odgoju i obrazovanju, slobode roditeljskog izbora i humanistiëkog pristupa razvoju djeteta kao temeljima predπkolskog odgoja i obrazovanja. Zakonom se potiëe raznolikost oblika rada u predπkolskom odgoju i obrazovanju, ukljuëujuêi alternativne i kratkoroëne programe te programe pripreme za polazak u πkolu. Odreappleuje se takoappleer da nositelji predπkolskih programa mogu biti civilne, privatne ili vjerske organizacije. Glavno teæiπte je na zadovoljavanju sveobuhvatnih potreba djece predπkolske dobi, ostvarenju njihove dobrobiti i razvoju njihovih prosocijalnih kompetencija, kao i na zadovoljavanju interesa roditelja, u skladu s visokim kriterijima humanistiëkog i razvojnog pristupa. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom πkolstvu i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem πkolstvu Zakoni o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom πkolstvu i Zakona o srednjem πkolstvu usvojeni su u Saboru u lipnju godine, nakon niza neuspjelih pokuπaja da se doapplee do cjelovitog i sveobuhvatnog zakona o odgoju i obrazovanju. Dva su Ëimbenika imala odluëujuêi utjecaj na pokretanje promjena: zahtjev za decentralizacijom financiranja i zahtjev za veêom autonomijom πkole i lokalne zajednice u odluëivanju i upravljanju. Meappleu ostalim razlozima spominje se i potreba za uspostavom veêe odgovornosti na lokalnoj razi- 23
24 ni. Naæalost, neke od vaænijih sistemskih strategija πto su se odnedavno pojavile u svijetu, kao πto su odgovornost temeljena na standardu, cjelovito reformiranje πkole, træiπne strategije te zajedniëki sustav horizontalnog i vertikalnog odluëivanja, u Hrvatskoj joπ nisu postale predmet rasprave niti su pravno definirane. Oba zakona priznaju πkoli status pravne osobe. OsnivaËi odgojnoobrazovnih ustanova mogu biti Republika Hrvatska, jedinice lokalne i podruëne (regionalne) samouprave, vjerske zajednice i druge pravne i privatne osobe. Javne potrebe u osnovnom πkolstvu utvrappleuju se prema pedagoπkom standardu osnovnog πkolstva u Republici Hrvatskoj koji donosi Sabor. Nastava se u svim πkolama ostvaruje na hrvatskom jeziku, osim u onima koje rade po programu nacionalne manjine, ali i onima koje, uz suglasnost ministra, provode meappleunarodni program. Zakon predviapplea moguênost rada po alternativnom programu, odnosno metodi te potvrappleuje pravo roditelja i uëenika na izbor vrste, oblika i metoda osnovnog πkolovanja. kola svojim statutom ureappleuje naëin na koji obavlja odgojnoobrazovnu djelatnost, kao i ovlaπtenja upravljaëkih i struënih tijela, ukljuëujuêi naëin i postupak imenovanja ravnatelja i rad vijeêa roditelja. Srediπnje upravno tijelo πkole je πkolski odbor sastavljen od predstavnika uëitelja, predstavnika roditeljskog vijeêa i lokalnih/regionalnih vlasti. U srednjoj πkoli predstavnici vijeêa uëenika mogu sudjelovati u radu tijela πkole kada se donose odluke o pravima i odgovornostima uëenika, ali nemaju pravo odluëivanja. kolski odbor je iskljuëivo odgovoran za imenovanje ravnatelja. Zakonima se takoappleer utvrappleuje da srediπnje i lokalne, odnosno regionalne vlasti zajedniëki financiraju javne πkole. Sredstva iz Dræavnog proraëuna osiguravaju se za, inter alia, plaêe i struëno usavrπavanje uëitelja, poveêane troπkove provoappleenja programa na jeziku i pismu manjina, programe za darovite uëenike, informatizaciju πkola, sufinanciranje privatnih πkola i kapitalne investicije. Odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj πkoli za uëenike koji pripadaju nacionalnim manjinama ostvaruje se prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. 24
25 Zakon o visokom πkolstvu Nacrt novog zakona o tercijarnom obrazovanju pripremljen je i upuêen na raspravu i reviziju pred akademsku zajednicu 7. Pisan je pod utjecajem standarda Bolonjske deklaracije kao i CRE-ova Meappleunarodnog pregleda kvalitete ustanova (CRE International Institutional Quality Review) te IzvjeπÊe SveuËiliπnog programa gostujuêih savjetnika za projekte Salzburπkog seminara (Report of the University Project Visiting Advisors Programme of the Salzburg Seminar). OËekuje se da Êe novi zakon biti usmjeren rjeπavanju glavnih slabosti postojeêeg visokoπkolskog sustava, posebice pitanjima autonomije u odluëivanju o zaposlenicima i raspodjeli sredstava, akademskim slobodama, standardima postignuêa, evaluaciji i kontroli kvalitete, transparentnosti i odgovornosti, partnerstvu u financiranju, unutarinstitucionalnoj i izvaninstitucionalnoj suradnji, a napose suradnji izmeappleu Ministarstva znanosti i tehnologije (odgovornog za sektor tercijarnog obrazovanja, ukljuëujuêi obrazovanje buduêih uëitelja) i Ministarstva prosvjete i πporta (odgovornog za sektor pred-tercijarnog obrazovanja i struëno usavrπavanje uëitelja) itd. VaæeÊi Zakon o visokom πkolstvu (Ëlanak 3.) priznaje naëelo akademske autonomije i akademskih sloboda (slobodu znanstvenog, umjetniëkog i tehnoloπkog istraæivanja i stvaranja; autonomiju u izradi obrazovnih, znanstvenih, umjetniëkih i struënih programa; imenovanje zaposlenika i voditelja ustanova, odluëivanje o pravilima studiranja i kriterijima upisa studenata, odreappleivanje unutarnje organizacije itd.), ali ne odreappleuje odgovarajuêe standarde, uvjete i kontrolne mehanizme za primjenu naëela autonomije. Zakon o znanstvenoistraæivaëkoj djelatnosti Kao i kod Zakona o visokom πkolstvu i nacrt novog Zakona o znanstvenoistraæivaëkoj djelatnosti prolazi postupak revizije od strane istraæivaëkih ustanova i sveuëiliπta 8. Rezultati projekta o Znanstvenim politikama u tranzicijskim 7) Odnosi se na drugu verziju nacrta Zakona o visokom πkolstvu koja je u meappleuvremenu (travanj 2002.) zamijenjena treêom verzijom - radnim tekstom Zakona o znanosti i visokom obrazovanju. 8) U vrijeme pisanja ovoga IzvjeπÊa radna verzija Prednacrta prijedloga zakona o znanosti, odnosno znanstvenoistraæivaëkoj i razvojnoistraæivaëkoj djelatnosti, objavljena u studenome 2001., joπ nije bila dostupna. 25
26 zemljama jugoistoëne Europe - analiza sluëaja, ukazuju na dugotrajnu marginalizaciju i stagnaciju razvojnoistraæivaëkog podruëja u Hrvatskoj πto se moæe dovesti u vezu s nedostatkom svijesti o vaænosti znanstvenog istraæivanja za druπtveni razvoj. Hrvatska nema sistemski i dugoroëno planiranu politiku znanstvenog istraæivanja. Ulaganje u znanost daleko je ispod europskih standarda - danas jedva dosiæe 0,40% BDP-a, financiranje je joπ uvijek centralizirano, a upravljanje ispolitizirano, infrastruktura i sustavi potpore su nerazvijeni, meappleunarodno priznati mehanizmi evaluacije i kontrole kvalitete nisu uspostavljeni, a dinamiëka interakcija izmeappleu znanosti, dræave i javnosti joπ nije postignuta. VaæeÊi zakon propisuje da se okviri znanstvenoistraæivaëke djelatnosti u Hrvatskoj odreappleuju prema Nacionalnom znanstvenoistraæivaëkom programu.»lankom 6. utvrappleena su sljedeêa naëela kao temelj znanstvenog istraæivanja: sloboda istraæivanja i kreativnosti; b) pristup javnosti rezultatima istraæivanja; c) zaπtita prava na intelektualno vlasniπtvo; d) kompetitivnost znanstvenih programa i prijedloga; e) neotuappleivost i nepovredivost Ëovjekove individualnosti i dostojanstva; f ) znanstvena etika i odgovornost znanstvenika za rezultate svoga rada; g) zaπtita okoliπa; h) povezanost znanstvenog istraæivanja i visokog obrazovanja te i) meappleunarodna znanstvena suradnja. Zakon o studentskom zboru U pripremi je novi Zakon o studentskom zboru 9 koji bi trebao osigurati veêi utjecaj studenata u procesu odluëivanja na sveuëiliπtima i veleuëiliπtima. PostojeÊi zakon priznaje studentima i njihovim predstavnicima pravo da sudjeluju u upravljanju visokim uëiliπtima ili fakultetima na priliëno pasivan naëin. Oni imaju pravo: a) odrediti i provoditi svoje programe u podruëju obrazovanja, kulture, πporta i tehniëke kulture, kao i druge njima zanimljive programe koji se financiraju iz Dræavnog proraëuna i drugih izvora; b) organizirati i provoditi programe koji unaprjeappleuju druπtveni i ekonomski poloæaj studenata; c) imenovati svoje predstavnike u meappleunarodne studentske i druge odgovarajuêe organizacije; d) dostaviti komentare na nacrte propisa kojima se ureappleuje njihov studentski, kao i njihov druπtveni i ekonomski poloæaj; e) 9) Odnosi se na verziju iz srpnja
27 podræati usvajanje propisa koji su u njihovu interesu i f ) ispunjavati zadatke koji proizlaze iz drugih zakona ili statuta Zakoni kojima se πtite ljudska prava i slobode te prava etniëkih i nacionalnih zajednica ili manjina Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etniëkih i nacionalnih zajednica ili manjina (Ustavni zakon o ljudskim pravima) Hrvatske vlasti u procesu su izrade nacrta novog ustavnog zakona o pravima manjina u dogovoru s Venecijanskom komisijom, uglavnom u svrhu rjeπavanja odreappleenih nedostataka u primjeni prava manjina. PostojeÊi Zakon ekstenzivno jamëi prava i slobode nacionalnim i etniëkim zajednicama ili manjinama u najvaænijim podruëjima æivota, ukljuëujuêi nediskriminaciju i ravnopravnost, slobodu sudjelovanja u javnom æivotu, zaπtitu od bilo kojeg Ëina kojim bi se ugrozio njihov opstanak; slobodu izbora i zaπtitu identiteta, slobodu izbora u odgoju i obrazovanju, javnu i privatnu uporabu jezika i pisma, slobodu vjeroispovijedi, pristup medijima, razvoj i zaπtitu kulturnog naslijeapplea, slobodu posjedovanja i javne uporabe etniëkih znamenja i simbola, kao i slobodu samoorganiziranja i udruæivanja radi zaπtite vlastitih interesa. U Ëlanku 5. izrijekom se jamëi pravo na kulturnu autonomiju. Nadalje, Zakon se osvrêe i na pitanja sudjelovanja manjina u javnim poslovima i njihova zastupanja na dræavnoj i lokalnoj razini, ukljuëujuêi posebna administrativna rjeπenja u podruëjima u kojima manjine Ëine znatan dio stanovniπtva. Zakon sadræi i odredbu kojom se priznaje poseban status podruëjima na kojima etniëke manjine Ëine veêinu, a koja je izmjenama Zakona iz godine ponovno stupila na snagu nakon πto je nekoliko godina bila povuëena.»lankom 4. jamëi se dræavna potpora unaprjeappleenju odnosa izmeappleu manjina i njihovih matiënih dræava s ciljem poticanja njihova nacionalnog, kulturnog i jeziënog razvoja. 27
PROČIŠĆENI DNEVNI RED
PROČIŠĆENI DNEVNI RED ZA NASTAVAK 12. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA 3.,4.,5.,10.,11. i 12. srpnja 2019. 1. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU IZMJENE I DOPUNE BASELSKE KONVENCIJE O NADZORU PREKOGRANIČNOG
ВишеPROČIŠĆENI DNEVNI RED
PROČIŠĆENI DNEVNI RED ZA NASTAVAK 12. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA 12.,13.,14.,17.,18.,19.,26.,27.,28. lipnja, 3.,4.,5.,10.,11.,12. srpnja 2019. 1. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O VODAMA, drugo čitanje, P.Z.E.
ВишеPROČIŠĆENI DNEVNI RED
PROČIŠĆENI DNEVNI RED ZA NASTAVAK 12. SJEDNICE HRVATSKOGA SABORA 5.,6.,7.,12.,13.,14.,17.,18.,19.,26.,27.,28. lipnja, 3.,4.,5.,10.,11.,12. srpnja 2019. 1. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PROVEDBI STRATEGIJE I ZAKONA
ВишеSlide 1
Strateški okvir za internacionalizaciju visokog obrazovanja i uloga regionalne suradnje 1 Erasmus je ključni financijski instrument za internacionalizaciju visokog obrazovanja. Važnost internacionalizacije
ВишеPresentation name
UKLJUČIVANJE MLADIH U NACIONALNE POLITIKE Kristina Kosor, TIM4PIN Mostar, 8. travnja 2016. SADRŽAJ 1. Europa 2020 2. Europske politike za mlade 3. Stanje u Republici Hrvatskoj 4. Stanje u BiH 5. Strukturirani
ВишеZagreb, 31. svibnja Klasa: /19/300 Ur.broj: I Predmet: Obavijest gospodarskim subjektima prije formalnog početka postupk
Zagreb, 31. svibnja 2019. Klasa: 100-930/19/300 Ur.broj: I52377-650-42-19-1 Predmet: Obavijest gospodarskim subjektima prije formalnog početka postupka javne nabave s ciljem prethodnog istraživanja tržišta
ВишеSlide 1
Sadašnjost i perspektive odnosa domovina i iseljeništvo dr. sc. Marin Sopta Glavni razlozi masovnog iseljavanja Hrvata iz domovine bili su uglavnom političkih i ekonomski (ne)prilika koji su vladali u
ВишеMicrosoft Word - 3. KODEKS SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 3402 Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003, 30/2004 i 77/2009), Vlada Republike Hrvatske
ВишеIzmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih uči
Izmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih učilišta BROJ POZIVA: HR.3.1.17 U Pozivu na dostavu projektnih
ВишеPrimjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa Tip natječaja: Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (b
Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa Status: otvoren od 19.3.2014. do 30.6.2015. Nadležno tijelo: Ministarstvo poduzetništva i obrta Područje: malo i srednje
ВишеPowerPoint Presentation
Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima tehničke pomoći iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Pregovori o budućem Višegodišnjem financijskom
ВишеMicrosoft Word - Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje
HRVATSKI SABOR 2020 Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O AGENCIJI ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE Proglašavam Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje, kojega je
ВишеFINAL-Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete - SENAT lektorirano
Na temelju članka 21. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, a u skladu s člankom 18. stavcima 5. i 6. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09) Senat Sveučilišta u Zagrebu na
ВишеI S O K A V S K O L A P R A V O M Z A ZAGREB S I G U R N O S T J A V N O S T I VISOKA KOLA ZA SIGURNOST s pravom javnosti PRAVILNIK O ZA TITI OD POÆAR
I S O K A V S K O L A P R A V O M Z A ZAGREB S I G U R N O S T J A V N O S T I VISOKA KOLA ZA SIGURNOST s pravom javnosti PRAVILNIK O ZA TITI OD POÆARA Zagreb 2010. 1 SADRÆAJ I. OP E ODREDBE... 2 II. MJERE
ВишеMicrosoft Word - program-rada.docx
PROGRAM RADA I FINANCIJSKI PLAN GLAS-A ZA 2018. GODINU PROGRAM RADA GLAS-A ZA 2018. GODINU ORGANIZACIJSKI USTROJ Uz kontinuiranu koordinaciju i suradnju Središnjih tijela GLAS-a, cilj Stranke je osnivanje
ВишеOPĆA BOLNICA PULA-suglasnost za zaduživanje-zaključak
ŽUPAN KLASA: 510-01/18-01/05 URBROJ: 2163/1-01/8-18-02 Pula, 12. ožujka 2018. SKUPŠTINA ISTARSKE ŽUPANIJE n/p predsjednika Valtera Drandića Dršćevka 3, 52 000 Pazin PREDMET: Zaključak o davanju suglasnosti
ВишеAnaliticki bilten 4.indd
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE GODINA VII. BROJ 4 ZAGREB 2005. Nakladnik: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPO LJAVANJE RadniËka cesta 1, Zagreb Telefon - centrala: (01) 612 60 00 Telefon - uredniπtvo: (01) 612 60
ВишеNaziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastav
Naziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik e-mail vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastave Nastavno opterećenje P+S+V Način provjere znanja
ВишеSlide 1
Primjeri dobre prakse komuniciranja informacija o kvaliteti visokih učilišta sa zainteresiranom javnošću Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Povijest Fakulteta 97. obljetnica
ВишеUpis učenika u 1. razred u šk. god / javni natječaj
GIMNAZIJA BJELOVAR BJELOVAR, Matice hrvatske 17 KLASA: 602-03/16-01/20 URBROJ: 2103-47-01-16-01 Bjelovar, 14. lipnja, 2016. godine Na temelju odredbi Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata
ВишеHORIZONTAL FACILITY ZA ZAPADNI BALKAN I TURSKU Suzbijanje korupcije, privrednog i organizovanog kriminala Sprovođenje pravde Sprječavanje diskriminaci
HORIZONTAL FACILITY ZA ZAPADNI BALKAN I TURSKU Suzbijanje korupcije, privrednog i organizovanog kriminala Sprovođenje pravde Sprječavanje diskriminacije i zaštita prava osjetljivih grupa Mehanizam za koordinaciju
ВишеRosen_javne_financije
Marina Kesner- kreb Porez na dohodak * Uvod U Hrvatskoj se od 1. sijeënja 1994. godine primjenjivao Zakon o porezu na dohodak kojim se oporezivao dohodak pojedinaca. Za razliku od staroga cedularnog sustava
ВишеNaslovnica hrvatski 152.fh11
PRIPREMA I IZDAVANJE: MINISTARSTVO FINANCIJA, ZAVOD ZA MAKROEKONOMSKE ANALIZE I PLANIRANJE KATAN»I EVA 5, 10000 ZAGREB, REPUBLIKA HRVATSKA TEL.: (385) 1 4591392 FAX: (385) 1 4591393 Uredniπtvo publikacije
Вишеslu.beni 12 prijelom
SLUÆBENI VJESNIK VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ÆUPANIJE Broj 12 - God. XI. Vinkovci, ponedjeljak 15. prosinca 2003. Izlazi prema potrebi VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ÆUPANIJA AKTI NACIONALNIH MANJINA BO NJA»KA NACIONALNA
Више/ 1 HRVATSKI SABOR Klub zastupnika HDZ-a Klasa: / Urbroj: Zagreb, 12. prosinca PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA gospodi
/ 1 HRVATSKI SABOR Klub zastupnika HDZ-a Klasa: 012-02/13-01103 Urbroj: 6532-1-13-01 Zagreb, 12. prosinca 2013. PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA gospodinu Josipu Leki Predmet: Amandmani na Prijedlog nacrta
ВишеPeti Wiskemann Povelja Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava
Peti Wiskemann Povelja Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava Povelja Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava usvojena u sklopu Preporuke CM/Rec
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Varaždin IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ PROVJERI PROVEDBE DANIH PREPORUKA ZA REVIZIJU UČINKOVITOSTI R
REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Varaždin IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ PROVJERI PROVEDBE DANIH PREPORUKA ZA REVIZIJU UČINKOVITOSTI RADA NADZORNIH ODBORA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U VLASNIŠTVU/SUVLASNIŠTVU
ВишеDOBRO DOŠLI U HRVATSKI SABOR
DOBRO DOŠLI U HRVATSKI SABOR 1 ŠTO JE HRVATSKI SABOR? Hrvatski sabor, naš parlament, najviše je predstavničko tijelo u Republici Hrvatskoj i nositelj zakonodavne vlasti. To je dom demokracije u koji građani
ВишеRepublika Hrvatska Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske KANDIDATURA STATISTIČKI PODACI 15. kolovoza AGENCIJA ZA PODRŠKU INFORMACIJSKI
Republika Hrvatska Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske KANDIDATURA STATISTIČKI PODACI 15. kolovoza 2016. AGENCIJA ZA PODRŠKU INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA I INFORMACIJSKIM TEHNOLOGIJAMA APIS IT,
ВишеV. PreviπiÊ, N. HrvatiÊ, K. Posavec: Socijalna distanca prema nacionalnim ili etniëkim i religijskim skupinama Izvorni znanstveni Ëlanak Primljen 15.
Izvorni znanstveni Ëlanak Primljen 15. 5. 003. UDK 316.347. PrihvaÊen 14. 1. 004. Socijalna distanca prema nacionalnim ili etniëkim i religijskim skupinama Vlatko PreviπiÊ, Neven HrvatiÊ, Koraljka Posavec
ВишеPowerPoint Presentation
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. Spomenka Đurić, državna tajnica Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova europske unije Sustav akata strateškoga planiranja SUSTAV AKATA STRATEŠKOG
ВишеRepublika Hrvatska Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske KANDIDATURA STATISTIČKI PODACI 10. travnja AGENCIJA ZA PODRŠKU INFORMACIJSKIM
Republika Hrvatska Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske KANDIDATURA STATISTIČKI PODACI 10. travnja 2019. STATISTIKA KANDIDACIJSKIH LISTA Predane liste predanih prihvaćenih odbačenih/odbijenih
ВишеSocio-ekonomska analiza Virovitičko-podravske županije
Strategija razvoja ljudskih potencijala Virovitičko-podravske županije za razdoblje 2019.-2023. Virovitica, 18. lipanj 2019. Dr. sc. Sanja Maleković, IRMO Dr. sc. Sanja Tišma, IRMO Strateško planiranje
ВишеVLADA REPUBLIKE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE SRBIJE O SURADNJI NA PODRUČJU OBR
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE SRBIJE O SURADNJI NA PODRUČJU OBRANE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Zagreb, rujan 2010.
ВишеNa temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ( N.N br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08,36/09, 150/11, 144/12 i 19
Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ( N.N br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08,36/09, 150/11, 144/12 i 19/13) i članka 32. Statuta općine Oprisavci ( Službeni
ВишеIII-3.43.Plan prijama u drzavnu sluzbu u tijela drzavne uprave, za godinu.pdf
(Upozorenje : urednički pročišćeni tekst; Narodne novine broj 36 od 29032008 i broj 75 od 01072008, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu) PLAN PRIJAMA U DRŽAVNU SLUŽBU U TIJELA DRŽAVNE
ВишеNa temelju članka 2,12 i 2
Na temelju članka 2,12 i 2.14 Izbornog zakona BiH ( Službene glasnik BiH broj: 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24, 06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13),
Вишеihs 320
UVODNIK UREDNIKA 2 SADRÆAJ Saborsko izaslanstvo podræalo prijem BiH u VE Na prvom dijelu redovnog zasjedanja Parlamentarne skupπtine VijeÊa Europe razmatrano je, uz ostalo, iznimno vaæno pitanje za susjednu
ВишеNAJČEŠĆE POSTAVLJENA PITANJA O UPISU U SREDNJE ŠKOLE 1) U koliko škola mogu predati prijavu za upis u I. razred srednje škole za šk. god /2015.?
NAJČEŠĆE POSTAVLJENA PITANJA O UPISU U SREDNJE ŠKOLE 1) U koliko škola mogu predati prijavu za upis u I. razred srednje škole za šk. god. 2014./2015.? U svakome upisnom roku kandidat se može prijaviti
ВишеINFORMACIJA O AKTIVNOSTIMA U SVEZI PROCESA EUROPSKIH INTEGRACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UPITNIK EUROPSKE KOMISIJE Bosna i Hercegovina je 15. veljače 2016
INFORMACIJA O AKTIVNOSTIMA U SVEZI PROCESA EUROPSKIH INTEGRACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UPITNIK EUROPSKE KOMISIJE Bosna i Hercegovina je 15. veljače 2016. godine predala Zahtjev za članstvo u EU. Nakon što
ВишеPutevima EU Program Europa za građane SEMINAR INSTRUMENTI I INOVATIVNI ALATI ZA OBLIKOVANJE PROGRAMA PARTICIPATIVNE DEMOKRACIJE-EUROPSKA G
Putevima EU Program Europa za građane 2014.-2020. SEMINAR INSTRUMENTI I INOVATIVNI ALATI ZA OBLIKOVANJE PROGRAMA PARTICIPATIVNE DEMOKRACIJE-EUROPSKA GRAĐANSKA INICIJATIVA -DANILOVGRAD Koji je cilj projekta?
ВишеTVRTKE GOSPODARSKI PROFIL (obrada KZ travanj 2019.) POSLOVNI SUBJEKTI PO ŽUPANIJAMA, STANJE 31. PROSINCA Pravne osobe Trgovačka društva Županija
TVRTKE GOSPODARSKI PROFIL (obrada KZ travanj 2019.) POSLOVNI SUBJEKTI PO ŽUPANIJAMA, STANJE 31. PROSINCA 2018. Pravne osobe Trgovačka društva registrirane aktivne registrirana aktivna Republika Hrvatska
ВишеNAJČEŠĆE POSTAVLJENA PITANJA 1) U koliko škola mogu predati prijavu za upis u I. razred srednje škole za šk. god /2014.? U svakome upisnom roku
NAJČEŠĆE POSTAVLJENA PITANJA 1) U koliko škola mogu predati prijavu za upis u I. razred srednje škole za šk. god. 2013./2014.? U svakome upisnom roku kandidat se može prijaviti za upis u najviše pet škola
ВишеOdluka o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole u školskoj godini 2013./2014.
UPISI U SREDNJE ŠKOLE 2013./2014. Ankica Nježić, pomoćnica ministra Zagreb, veljača 2013. 1 ELEKTRONIČKE PRIJAVE I UPISI U SREDNJE ŠKOLE 2 ELEKTRONIČKE PRIJAVE I UPISI U SREDNJE ŠKOLE Glavni i ključni
ВишеBook 1.indb
PRAVA ULASKA I BORAVKA DRÆAVLJANA TRE IH DRÆAVA U HRVATSKOJ U KONTEKSTU PRIBLIÆAVANJA EUROPSKOJ UNIJI Dr. sc. Iris Goldner Lang * UDK 351.756(497.5) Izvorni znanstveni rad Primljeno: veljaëa 2006. Jedno
ВишеUPIS UČENIKA U SREDNJE ŠKOLE
UPIS UČENIKA U SREDNJE ŠKOLE Redovni učenici se upisuju u prvi razred srednje škole nakon završene osnovne škole NISPUSŠ - NACIONALNI INFORMACIJSKI SUSTAV PRIJAVA I UPISA U SREDNJE ŠKOLE WWW.UPISI.HR 4
ВишеGodišnji plan i program rada OŠ Bogumila Tonija školska godina 2015./16. ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2015./2016. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJE
ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2015./2016. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJEĐENJA CILJEVI METODE I AKTIVNOSTI ZA OSTVARIVANJE CILJEVA NUŽNI RESURSI DATUM DO KOJEGA ĆE SE CILJ OSTVARITI OSOBE ODGOVORNE
ВишеEAC EN-TRA-00 (FR)
Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu POZIV NA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA EACEA/13/2019 Inicijativa Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a Tehnička pomoć za organizacije pošiljateljice
ВишеZakon o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi HRVATSKI SABOR 1224 Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
HRVATSKI SABOR 1224 Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O POLJOPRIVREDNOJ SAVJETODAVNOJ SLUŽBI Proglašavam Zakon o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi,
Више02Ravlic.indd
TRANSFORMACIJA PREDSTAVNI»KE FUNKCIJE POLITI»KIH STRANAKA Doc. dr. sc. Slaven RavliÊ * UDK: 321.7 329:321.7 Izvorni znanstveni rad Primljeno: rujan 2007. U radu se analiziraju uzroci i posljedice smanjivanja
ВишеPowerPoint Presentation
Ministarstvo gospodarstva CEKOM modeli 1. A, 1.B, 2, 3 Travanj, 2017 Ovaj poziv se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj Centri kompetencija Centri kompetencija Model 1 Model 2 Model 1.A Model
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA GRAD TROGIR GRADONAČELNIK Temeljem članaka 2. i 48. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narod
REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA GRAD TROGIR GRADONAČELNIK Temeljem članaka 2. i 48. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine br. 10/97, 107/07 i 94/13), članaka 1. i
ВишеNatječaj UIP
Osnovne informacije o natječajima IP i UIP 2019. 1. O programima IP i UIP Programima Istraživački projekti (IP) i Uspostavni istraživački projekti (UIP) financiraju se: temeljna istraživanja koja stvaraju
ВишеUntitled-38
»LANCI POVELJE JAVNIH SLUÆBI: POKU AJ PODIZANJA KVALITETE JAVNE UPRAVE I JA»ANJA ULOGE GRA ANA Vedran ulabiê * UDK 342.7 35.07 Izvorni znanstveni rad Primljeno: lipanj 2005. U radu se analizira specifiëna
ВишеSlide 1
Ovaj projekt financira EUROPSKA UNIJA IPA Komponenta IV - Razvoj ljudskih potencijala - Program Europske Unije za Hrvatsku Partner u projektu Samovrednovanje u srednjim strukovnim školama u Republici Hrvatskoj
ВишеAKCIJSKI PLAN PROVEDBE NACIONALNE STRATEGIJE POTICANJA ČITANJA Mjera Konkretizacija (opis) aktivnosti Nadležnost Provedba/ nositelj 1. CILJ Uspo
AKCIJSKI PLAN PROVEDBE NACIONALNE STRATEGIJE POTICANJA ČITANJA 2019. Mjera Konkretizacija (opis) aktivnosti Nadležnost Provedba/ nositelj 1. CILJ Uspostaviti učinkoviti društveni okvir za podršku čitanju
ВишеOBAVIJEST RODITELJIMA KOJI UPISUJU DIJETE U PRODUŽENI BORAVAK
OBAVIJEST RODITELJIMA O POTREBNIM DOKUMENTIMA KOJE TREBAJU DONIJETI U ŠKOLU ZA UPIS U PRODUŽENI BORAVAK Školske godine 2011/2012. Produženi boravak neobvezni je oblik odgojno-obrazovnog rada namijenjen
ВишеMicrosoft Word - Chorvatıtina.doc
Dio 104 Zbirka zakona br. 273/2001 Stranica 6461 273 Z A K O N od dana 10. srpnja 2001 o pravima pripadnika nacionalnih manjina i izmjeni nekih zakona P R E A M B U L A Parlament Češke Republike kao tijelo
ВишеTemeljem odredbi Ċlanka 16. Zakona o proraĊunu (“Narodne novine RH” broj: 92/94 i Ċlana ka 16 i Statuta Grada Omiša ( “Službeni glasnik Grada Omiša”
Temeljem odredbi čl. 14. Zakona o proračunu (NN RH 87/08 i 136/12) i temeljem odredbi članka 30. Statuta Grada Omiša (Službeni glasnik Grada Omiša 4/09, 9/10, 2/13 i 10/13), Gradsko vijeće Grada Omiša
Више- VELIKA TRNOVITICA - Strategija razvoja
Strategija razvoja Općine Velika Trnovitica za razdoblje 2019. 2027. Akcijski plan za provođenje projekata Strategije razvoja Općine Velika Trnovitica u 2019. godini FINAL DRAFT ver 1.0 Velika Trnovitica,
ВишеUntitled-51
Martina Mladina diplomirana pravnica Utjecaj UNCITRAL-ova model zakona o meappleunarodnom trgovaëkom mirenju na hrvatski Zakon o mirenju UDK 347.918:339.5>347.919.1 Saæetak PrihvaÊanjem Zakona o mirenju
ВишеGI2008 Web 123hr
HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA GODI NJE IZVJE ΔE 2008. SADRÆAJ 1 UVOD 5 2 SAÆETAK I ZNA»AJNIJI DOGA AJI U 2008. GODINI 7 2.1 Pregled osnovne organizacijske strukture i ovlasti HERA-e 8 2.2 ZnaËajniji
ВишеНа основу члана 9. став 4. Закона о ученичком и студентском стандарду ( Службени гласник РС, бр. 18/10 и 55/13), члана 6. став 1. Правилника о ученичк
На основу члана 9. став 4. Закона о ученичком и студентском стандарду ( Службени гласник РС, бр. 18/10 и 55/13), члана 6. став 1. Правилника о ученичким и студентским кредитима и стипендијама ( Службени
ВишеSlajd 1
KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA Vidovdanski ustav studeni 1920. izbori za Ustavotvornu skupštinu rezultati izbora za Ustavotvornu skupštinu 1920. dio zastupnika nezadovoljan radom Skupštine, istupaju
ВишеGodišnji plan i program rada OŠ Bogumila Tonija školska godina 2014./15. ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2014./2015. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJE
ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2014./2015. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJEĐENJA CILJEVI METODE I AKTIVNOSTI ZA OSTVARIVANJE CILJEVA NUŽNI RESURSI DATUM DO KOJEGA ĆE SE CILJ OSTVARITI OSOBE ODGOVORNE
ВишеUVODNO IZLAGANJE Ivica Urban Institut za javne financije, Zagreb Okrugli stol Reforme socijalnih naknada i poreza: austrijska i slovenska iskustva u p
UVODNO IZLAGANJE Ivica Urban Institut za javne financije, Zagreb Okrugli stol Reforme socijalnih naknada i poreza: austrijska i slovenska iskustva u primjeni mikrosimulacijskih modela Zagreb, 4. studenog,
ВишеSlužbeni glasnik Grada Bjelovara br. 8/2008
Sluæbeni glasnik Grada Bjelovara Broj 8 - GODINA XXIX. Bjelovar, 21. listopad 2008. ISSN 1331-0380 GRADSKO POGLAVARSTVO GRADA BJELOVARA 412. Na temelju Ëlanka 84. Zakona o prostornom ureappleenju i gradnji
ВишеPowerPoint Presentation
Pregled projekata iz područja socijalnog uključivanja 3. DANI EU FONDOVA godine Ministarstvo socijalne politike i mladih Služba za pristupne i strukturne fondove Europske unije SADRŽAJ Provedeni projekti
Вишеsirovica/k
PLA E I NAKNADE 41 KORNELIJA SIROVICA StruËni Ëlanak UDK 330.5-331.2 Izdaci za slu bena putovanja Radnik ostvaruje pravo na naknadu troπkova koji mu nastaju tijekom sluæbenog putovanja u zemlji ili inozemstvu
ВишеPROJEKTI I PROGRAMI SAVEZA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA i PROJEKTI KOJI SU ODOBRENI I PROVEDENI U 2014: 1. PROGRAM: Institucionalna pod
PROJEKTI I PROGRAMI SAVEZA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA 2014. i 2015. PROJEKTI KOJI SU ODOBRENI I PROVEDENI U 2014: 1. PROGRAM: Institucionalna podrška udrugama osoba s invaliditetom, Nacionalna zaklada
ВишеMicrosoft Word - ZAKON o ratifikaciji sporazuma izmedju SCG i R. Makedonije....doc
ZAKON O RATIFIKACIJI SPORAZUMA IZMEĐU SRBIJE I CRNE GORE I REPUBLIKE MAKEDONIJE O ZAŠTITI SRPSKE I CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI MAKEDONIJI I MAKEDONSKE NACIONALNE MANJINE U SRBIJI I CRNOJ
ВишеНа основу члана 9
На основу члана 11. став 6. Закона о изменама и допунама Закона о ученичком и студентском стандарду ( Службени гласник РС, бр. 18/10, 55/13, 27/18 и 10/19), члана 20. став 1. Правилника о ученичким и студентским
ВишеMicrosoft Word - Akcijski plan znanstvenoga rada LZMK
LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA Zagreb, Frankopanska 26 AKCIJSKI PLAN ZNANSTVENOGA RADA LEKSIKOGRAFSKOGA ZAVODA MIROSLAV KRLEŽA 2017 2020. Akcijskim planom znanstvenoga rada Leksikografskoga zavoda
ВишеPREGLED POSTIGNUΔA Vlada Republike Hrvatske Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta
PREGLED POSTIGNUΔA 2004. 2007. Vlada Republike Hrvatske Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta PREGLED POSTIGNU A 2004. 2007. Vlada Republike Hrvatske Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta
ВишеZnanstveni prilozi Scientific Papers SreËko Pegan i Tihomir JukiÊ Polaziπta odræivoga... S. Pegan, T. JukiÊ [2001] 1[21] PROSTOR 49 SveuËiliπte
SreËko Pegan i Tihomir JukiÊ 49 SveuËiliπte u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, KaËiÊeva 26 University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, KaËiÊeva 26 Prethodno priopêenje
ВишеDiapositiva 1
Gdje se mogu provjeriti uvjeti i detalji o postupku za upis učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2016./2017.? Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred
ВишеPowerPoint Presentation
II. Znanstveni forum: Kako potaknuti regionalni ekonomski rast i razvoj u RH? Osijek, 26.09.2016. I. Pozvano predavanje: Ekonomska (ne)razvijenost RH i regionalni izazovi I. Panel: Uloga makroekonomske
ВишеPREDLOG ZAKON O IZMENAMA ZAKONA O FINANSIRANJU LOKALNE SAMOUPRAVE Član 1. U Zakonu o finansiranju lokalne samouprave ( Službeni glasnik RS, br. 62/06,
PREDLOG ZAKON O IZMENAMA ZAKONA O FINANSIRANJU LOKALNE SAMOUPRAVE Član 1. U Zakonu o finansiranju lokalne samouprave ( Službeni glasnik RS, br. 6206, 4711, 9312, 9913, 12514 i 9515), u članu 35. stav 1.
Више(Microsoft Word - Operativni i strate\232ki ciljevi)
OPERATIVNI I STRATEŠKI CILJEVI Za definirane prioritetne skupine: Obitelj Mladi Djeca Stari i nemoćni Palijativna skrb 1 FOKUS GRUPA OBITELJ Uočeni problemi: 1. Nedostatak savjetovališta za obitelj i škole
ВишеMicrosoft Word - Zajednička komunikacija o provedbi presude „IP Translator” v1.1
Zajednička komunikacija o provedbi presude IP Translator v1.1, 20. studenoga 2013. Dana 19. lipnja 2012. Sud je donio presudu u slučaju C-307/10 IP Translator, pružajući sljedeće odgovore na upućena pitanja:
ВишеПРЕДЛОГ
PREDLOG Z A K O N O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU REPUBLIKE SRBIJE I REPUBLIKE ARGENTINE O TRGOVINI I EKONOMSKOJ SARADNJI Član 1. Potvrđuje se Sporazum između Republike Srbije i Republike Argentine o trgovini
ВишеCOM(2019)199/F1 - HR (annex)
EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, 29.4.2019. COM(2019) 199 final ANNEXES 1 to 2 PRILOZI Prijedlogu odluke Vijeća o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Zajedničkom odboru osnovanom Okvirnim
ВишеKlasa: UP/I / /06
Klasa: UP/I 430-01/2007-03/10 Urbroj: 580-03-07-43-02 Zagreb, 15. ožujka 2007. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju članka 13. stavka 1. i 2. Zakona o državnim potporama ( Narodne novine,
ВишеUpis u srednju školu 13-14
UPIS U SREDNJU ŠKOLU 13-14 OŠ Vela Luka, siječanj, 2013. Sustav srednjih škola osnovna škola. Gimnazije Umjetničke Četverogodišnje strukovne Trogodišnje strukovne OSTALE Tehničke Industrijske, Opća, Matematička
ВишеSavjet mladih Općine Medulin mobitel: 099/ Medulin, 15.ožujka Na temelju članka 19., stavka 6. Zakona o sav
Savjet mladih Općine Medulin savjetmladihmedulin@gmail.com mobitel: 099/2531893 Medulin, 15.ožujka 2016. Na temelju članka 19., stavka 6. Zakona o savjetima mladih (Narodne novine 41/14) i članka 30. Odluke
ВишеPRIJEDLOG Na temelju članka 141. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ("Narodne novine" broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18)
Више63 STRU»NI SKUPOVI KVARTAL III Viki Jakaπa BoriÊ POTICAJ ZA BUDU NOST Dvorci i ljetnikovci - kulturno naslijeapplee kao pokretaë gospodarskog
63 Viki Jakaπa BoriÊ POTICAJ ZA BUDU NOST Dvorci i ljetnikovci - kulturno naslijeapplee kao pokretaë gospodarskog razvoja meappleunarodni znanstveno-struëni skup Hotel Turist, Varaædin 13.-14.10.2006.
ВишеP1 PCM2
Europska unija Zajedno do fondova EU Stručno znanstveni skup PERSPEKTIVE RAZVOJA ŽUPANJSKE (HR) I ORAŠKE (BIH) POSAVINE Financijska sredstva Ministarstva i EU fondova raspoloživa Slavoniji i ovom kraju
ВишеOBRAZOVANJE U FUNKCIJI PREVENCIJE NEZAPOSLENOSTI U UVJETIMA VIŠKA RADNIKA
1. Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo mr. Vitomir Begovid Ured za socijalno partnerstvo u RH Zagreb, 2. lipnja 2011. godine OSNOVNI RAZLOZI VIŠKOVA RADNIKA Restrukturiranje Promjena proizvodnog
ВишеYUCOM, GSA - inicijativa - zlocin iz mrznje-2
INICIJATIVA ZA DOPUNU ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONIKA Član 1. U Krivičnom zakoniku ( Službeni glasnik RS, br. 85/05, 88/05 ispravka, 107/05 ispravka, 72/09 i 111/09), u članu 54. posle
ВишеNa osnovu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Statuta i Pravilnika o studijima i studiranju, Pročišćeni tekst Pravilnika o nastavn
Na osnovu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Statuta i Pravilnika o studijima i studiranju, Pročišćeni tekst Pravilnika o nastavnim bazama Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu
ВишеKODEKS SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU U POSTUPCIMA DONOŠENJA I PROVEDBE OPĆIH I DRUGIH AKATA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 1
KODEKS SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU U POSTUPCIMA DONOŠENJA I PROVEDBE OPĆIH I DRUGIH AKATA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 1 Na temelju članka 11. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama,
ВишеROBLEMATIKA RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH v PODRUCJA U EUROPI Mogućnosti uključivanja u EU programe Naručitelj: GRAD VRBOVSKO Izradio: CENTAR ZA RAZVOJ I
ROBLEMATIKA RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH v PODRUCJA U EUROPI Mogućnosti uključivanja u EU programe Naručitelj: GRAD VRBOVSKO Izradio: CENTAR ZA RAZVOJ I MARKETING d.o.o, Lipanj 2013 IMPRESSUM Dokument: Problematika
ВишеHRVATSKI SABOR KLASA: /17-18/180 URBROJ: II V ~NP*021-12/17-18/180*65-17-W*H3 Zagreb, 24. srpnja ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVA
HRVATSKI SABOR KLASA: 021-12/17-18/180 URBROJ: 65-17-04 II V ~NP*021-12/17-18/180*65-17-W*H3 Zagreb, 24. srpnja 2017. ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVATSKOGA SABORA Na temelju članka 143. stavka 2. Poslovnika
ВишеDodatak Službenom listu Europske unije Informacije i elektronički obrasci: Obavijest o nadmetanju Direktiva 2014/24/EU Odje
Dodatak Službenom listu Europske unije Informacije i elektronički obrasci: http://simap.ted.europa.eu Obavijest o nadmetanju Direktiva 2014/24/EU Odjeljak I: Javni naručitelj I.1) Naziv i adrese 1 (molimo
Више