Naslovnica hrvatski 152.fh11

Транскрипт

1

2 PRIPREMA I IZDAVANJE: MINISTARSTVO FINANCIJA, ZAVOD ZA MAKROEKONOMSKE ANALIZE I PLANIRANJE KATAN»I EVA 5, ZAGREB, REPUBLIKA HRVATSKA TEL.: (385) FAX: (385) Uredniπtvo publikacije Glavni urednik:»lanovi uredniπtva: mr. sc. Zdravko MariÊ dipl. oec. Stanko KrπloviÊ dipl. oec. Dinko Pavuna MOLIMO KORISNIKE DA PRILIKOM KORI TENJA PODATAKA IZ OVE PUBLIKACIJE OBAVEZNO NAVEDU IZVOR Internet adresa: OZNAKE privremeni podatak Tiskano u 860 primjeraka. ISSN Svibanj

3 SADRÆAJ Tablica 1: Osnovni makroekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva 4 Makroekonomska kretanja 5 CROLEI - NavjeπÊujuÊi pokazatelj industrijske proizvodnje 5 Konsolidirana srediπnja dræava u razdoblju od sijeënja do svibnja. godine 9 Tablica 2: Prihodi dræavnog proraëuna 12 Tablica 3: Rashodi dræavnog proraëuna 13 Tablica 4: Transakcije u nefinancijskoj imovini dræavnog proraëuna 14 Tablica 5: Transakcije u financijskoj imovini dræavnog proraëuna 15 Tablica 6: Transakcije u obvezama dræavnog proraëuna 16 Tablica 7: Transakcije u financijskoj imovini i obvezama, po sektorima 17 Tablica 8: IzvjeπÊe o operacijama dræavnog proraëuna 18 Tablica 8A/8B: RazliËite mjere manjka/viπka dræavnog proraëuna 19 Tablica 9: Transakcije javnog poduzeêa Hrvatske vode 20 Tablica 10: Transakcije Fonda za zaπtitu okoliπa i energetsku uëinkovitost 21 Tablica 11: Transakcije Hrvatskih autocesta d.o.o. (HAC) 22 Tablica 12: Transakcije Hrvatskih cesta d.o.o. (HC) 23 Tablica 13: Transakcije Dræavne agencije za osiguranje πtednih uloga i sanaciju banaka (DAB) 24 Tablica 14: Transakcije Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) 25 Tablica 15: Konsolidirana srediπnja dræava prema ekonomskoj klasifikaciji 26 Tablica 16: Konsolidirana srediπnja dræava prema razinama dræavne vlasti 27 Tablica 16A/16B: RazliËite mjere manjka/viπka konsolidirane srediπnje dræave 28 Tablica 20: Stanje duga opêe dræave 29 Javni dug potkraj svibnja. godine 30 Tablica 21: Unutarnji dug konsolidirane srediπnje dræave 31 Tablica 22: Rezultati aukcija Trezorskih zapisa Ministarstva financija 32 Trezorski zapisi 33 Metodoloπka objaπnjenja 34 Rukovodstvo Ministarstva financija 41 Kalendar objavljivanja 42 Svibanj 3

4 4 TABLICA 1: OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI HRVATSKOG GOSPODARSTVA Q3 Q4 Q1 Q2 I. II. III. IV. V. VI. VII. BDP, tekuêe cijene (mil. HRK) BDP, realne stope rasta 5,6 5,3 4,3 4,3 4,8 5,6 5,1 3,7 4, FiziËki obujam industrijske proizvodnje, stopa rasta u % 5,4 4,1 3,7 5,1 4,5 5,6 4,5 3,2 4,7 3,8 6,7 8,1 0,2 6,9-2,1 7,2 1,8 Promet u trgovini na malo, realna stopa rasta u % 12,5 3,7 2,6 2,8 2,1 5,3 5,3 2,4 2,8 1,3 2,2 7,1-0,3 0,5 2,4 1,0-0,1 Indeks fiziëkog obujma gra evinskih radova, stopa rasta u % 12,8 22,8 2,0-0,8 9,3 2,4 1,7 2,1 10,2-10,5 15,1 5,8 21,3 6,5 - - NoÊenja turista, stopa rasta u % 3,0 4,0 2,0 7,6 3,1 5,6 5,3 4,1 21,3 0,0 10,8 15,7 30,7-20,7 13,8-0,9 6,3 Proizvo aëke cijene, prosjek, % -0,4 1,9 3,5 3,0 2,9 3,4 3,8 5,5 7,6 8,8 7,4 7,5 7,6 7,7 8,7 9,6 12,0 PotroπaËke cijene, prosjek, % 1,7 1,8 2,1 3,3 3,2 2,9 2,9 5,0 5,9 6,5 6,2 5,8 5,7 5,7 6,4 7,6 8,4 Ukupno zaposleni, kraj razdoblja Broj nezaposlenih, kraj razdoblja Stopa nezaposlenosti, kraj razdoblja 21,5 19,1 18,5 17,8 16,7 14,4 13,8 14,4 14,5 12,5 14,8 14,7 14,5 13,9 13,2 12,5 12,4 Stopa anketne nezaposlenosti, prosjek, % 14,8 14,3 13,8 12,7 11,2 9,6 8,4 9,7 10, ProsjeËna mjeseëna bruto plaêa, stopa rasta u % 6,0 4,8 6,4 4,4 6,2 6,2 6,6 6,4 7,5 6,8 7,4 8,9 6,2 7,2 7,4 5,8 - ProsjeËna mjeseëna bruto plaêa, kune TeËaj HRK/USD, prosjek 7,87 6,70 6,03 5,95 5,84 5,36 5,32 5,06 4,87 4,65 4,99 4,93 4,69 4,61 4,66 4,67 4,58 TeËaj HRK/EUR, prosjek 7,41 7,56 7,50 7,40 7,32 7,34 7,31 7,33 7,29 7,26 7,33 7,27 7,27 7,27 7,25 7,25 7,23 Vanjskotrgovinska bilanca (mil. USD) Izvoz (mil. USD) Uvoz (mil. USD) TekuÊi raëun platne bilance (mil. EUR) TekuÊi raëun platne bilance (% BDP-a) -8,6-7,2-5,0-6,3-7,9-8,6 20,2-20,4-26, Devizne rezerve HNB, krajem razdoblja (mil. EUR) Ukupni inozemni dug RH, krajem razdoblja (mil. EUR) Unutarnji dug konsolidirane srediπnje dræave, k.r. (mil. HRK) Krediti poslovnih banaka, % godiπnja promjena 33,6 16,8 13,1 20,3 22,7 13,3 16,4 13,3 12,4 10,6 12,4 13,1 12,4 11,4 10,8 10,6 10,7 Kamatna stopa na trezorske zapise od 91 dan, kraj razdoblja 2,00% 4,00% 3,80% 3,70% 3,00% 3,60% 3,35% 3,60% 4,10% 4,10% 3,65% 3,75% 4,10% 4,10% 4,10% 4,10% 4,50% Svibanj ZIBOR (3 mj.), prosjek 4,60% 5,50% 7,35% 6,19% 4,46% 5,63% 6,28% 6,97% 7,23% 6,42% 7,56% 7,44% 6,61% 6,43% 6,41% 6,41% 6,31% Izvor: Dræavni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka, Ministarstvo financija

5 MAKROEKONOMSKA KRETANJA CROLEI - NAVJE UJU I POKAZATELJ INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U svibnju. godine zabiljeæeno je poveêanje vrijednosti CROLEI indeksa od 0,56 indeksnih bodova na me umjeseënoj razini i nastavak ubrzavanja me ugodiπnjeg rasta indeksa (na 3,82 posto) zapoëetog u prethodnom mjesecu. Neπto viπa me ugodiπnja stopa rasta iz svibnja te pozitivni trend kretanja vrijednosti me ugodiπnjih stopa CROLEI indeksa prisutan od prosinca godine, upuêuju na zakljuëak da se krajem. godine moæe oëekivati umjereni rast realne ekonomske aktivnosti. Me utim, u usporedbi s prvom polovicom godine, taj bi rast trebao biti neπto intenzivniji. Vrijednost difuznoga indeksa, pomoêne mjere koja predstavlja udio komponenti koje su pridonijele porastu CROLEI u ukupnome broju komponenti, tako er potvr uje navedenu prognozu o umjerenom ubrzanju ekonomske aktivnosti. Naime, difuzni je indeks u svibnju. iznosio 57 posto. BuduÊi da u kretanju CROLEI na me umjeseënoj razini u prethodnih πest mjeseci nisu zabiljeæena duæa uzastopna smanjenja i da je vrijednost difuznoga indeksa u razdoblju prosinac svibanj. u prosjeku iznosila 50 posto, moæe se zakljuëiti da Êe gospodarstvo potkraj. godine biti u zoni umjerenijeg rasta. Crolei i obujam industrijske proizvodnje (I./ V./.) II./.) CROLEI (godiπnja stopa) I. IV. VII. X. I. IV. VII. X. I. IV. VII. X. I. I. IV. VII. X. I. I. IV. VII. X. X. I. I. IV. VII. X. X. I. I. IV. IV. VII. X. X. I. I. IV. IV. VII. VII. X. X. I. I. IV. IV. VII. VII. X. X. I. IV. I. IV. VII. VII. X. X. I. IV. I. IV. VII. VII. X. X. I. IV. I. IV. VII. VII. X. X. I. IV. I. IV IND Ind. (godiπnja stopa) CROLEI Industrijska IND (desezonirane proizvodnja vrijednosti), (desezonirane 6-mj. prosjek vrijednosti), 6-mj. prosjek mjesec/godina 85 Difuzni indeks i trend-ciklus obujma industrijske proizvodnje (I./ V./.) CROLEI Difuzni (godiπnja indeks stopa) Ind I. IV. VII. X. I. IV. VII. X. I. IV. VII. X. I. I. IV. VII. X. I. I. IV. VII. X. X. I. I. IV. VII. X. X. I. I. IV. IV. VII. X. X. I. I. IV. IV. VII. VII. X. X. I. I. IV. IV. VII. VII. X. X. I. IV. I. IV. VII. VII. X. X. I. IV. I. IV. VII. VII. X. X. I. IV. I. IV. VII. VII. X. X. I. IV. I. IV Difuzni CROLEIindeks, 6-mj. prosjek Industrijska proizvodnja, trend-ciklus, stope rasta mjesec/godina Svibanj 5

6 REALNI SEKTOR Nakon smanjenja turistiëkih pokazatelja tijekom travnja, u svibnju je ponovno nastavljen njihov visok rast. Ukupan broj turistiëkih dolazaka poveêan je u svibnju 14,1 posto na me ugodiπnjoj razini, dok je ukupan broj noêenja poveêan 13,8 posto. Dolasci domaêih turista zabiljeæili su u svibnju me ugodiπnji rast od 6,0 posto, dok su dolasci stranih turista poveêani 16,4 posto. NoÊenja domaêih turista u svibnju su na me ugodiπnjoj razini porasla 12,5 posto, dok su noêenja stranih turista poveêana 14,0 posto. U prvih pet mjeseci. godine ukupan broj dolazaka turista iznosio je tisuêe i poveêan je na me ugodiπnjoj razini 5,0 posto, a ukupan broj noêenja iznosio je tisuêa i poveêan je 5,4 posto. Dolasci stranih turista porasli su u prvih pet mjeseci na me ugodiπnjoj razini 6,9 posto, a dolasci domaêih turista 0,9 posto, dok su noêenja stranih turista poveêana 5,3 posto, a noêenja domaêih turista 5,8 posto. Promet od trgovine na malo ostvario je u svibnju. godine nominalni me ugodiπnji rast od 10,0 posto, dok je realno trgovina na malo zabiljeæila me ugodiπnje poveêanje od 2,4 posto. Ovakvo ostvarenje bilo je u skladu s kretanjem pokazatelja koji mogu utjecati na trgovinu na malo, poput zaposlenosti, turizma te kredita stanovniπtvu. Tako je broj zaposlenih osoba u svibnju na me ugodiπnjoj razini poveêan za viπe od πesnaest tisuêa, broj noêenja turista poveêan je 13,8 posto, dok su krediti stanovniπtvu (iskljuëujuêi stambene kredite) porasli 13,1 posto. U prvih pet mjeseci. godine promet trgovine na malo zabiljeæio je me ugodiπnji nominalni rast od 9,3 posto, a realno je poveêan 2,2 posto. PromatrajuÊi nominalni promet od trgovine na malo po trgovaëkim strukama, najznaëajniji rast na me ugodiπnjoj razini u prvih pet mjeseci. zabiljeæen je kod motornih goriva i maziva (18,7 posto) te kod nespecijaliziranih prodavaonica æiveænih namirnica (11,1 posto). Na rast prometa u navedenim strukama vjerojatno je dijelom utjecao i rast cijena nafte i prehrambenih proizvoda. Prema podacima ankete o radnoj snazi, tijekom prvog tromjeseëja. godine u radno sposobnoj dobi bilo je osoba. Od tog broja 48,3 posto bili su ljudi koji rade ili aktivno traæe posao, tj. mogu se svrstati u radnu snagu. U usporedbi s rezultatima ankete iz prvog tromjeseëja 2007., broj stanovnika u radno sposobnoj dobi poveêan je za 8.000, dok je kategorija radne snage poveêana za Ukupan broj zaposlenih u prvom tromjeseëju. godine bio je na razini od , πto u usporedbi s prvim tromjeseëjem Ëini poveêanje od , dok je broj nezaposlenih osoba smanjen za te je iznosio Opisana kretanja odredila su i stopu nezaposlenosti, koja je u prvom tromjeseëju. godine bila na razini od 10,0 posto, πto je smanjenje od 1,2 postotna boda na me ugodiπnjoj razini. Administrativna stopa nezaposlenosti s prosjekom od 14,7 posto u prvom tromjeseëju. i dalje je bila znaëajno viπa od anketne stope nezaposlenosti. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapoπljavanje, ukupan broj nezaposlenih osoba u lipnju. godine iznosio je , πto je najniæi broj nezaposlenih od godine. U usporedbi sa svibnjem, broj nezaposlenih osoba smanjen je za ili 4,5 posto, dok je na me ugodiπnjoj razini broj nezaposlenih zabiljeæio smanjenje od ili 10,9 posto Izvor: DZS 2000=100 Izvor: DZS % Me ugodiπnji rast dolazaka i noêenja turista 70 I. III. V. VII. IX. XI. I. III. V. VII.IX. XI. I. III. V. VII.IX. XI. I. III. V. VII.IX. XI. I. III. V Izvor: DZS tisuêe Izvor: HZZ Dolasci turista NoÊenja turista Realni promet trgovine na malo I. III. V. VII. IX. XI. I. III. V. VII. IX. XI. I. III. V. VII. IX. XI. I. III. V. VII. IX. XI. I. III. V I.-VI VII.-XII I.-VI VII.-XII I.-VI Izvorni indeksi Desezonirani indeksi Trend - ciklus Anketa o radnoj snazi 15,2 14,4 14,4 14,1 13,8 13,8 13,1 12,3 11,8 11,2 10,5 VII.-XII I.-VI VII.-XII Stopa nezaposlenosti (lijevo) I.-VI VII.-XII I.-III ,1 8,4 9,7 10,0 IV.-VI VII.-IX X.-XII Broj nezaposlenih (desno) Broj registriranih nezaposlenih osoba I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.. I.-III Svibanj

7 MONETARNI SEKTOR Tijekom svibnja. godine novëana masa M1 poveêana je za 473 milijuna kuna te je krajem mjeseca iznosila 53,2 milijarde kuna. Porast novëane mase posljedica je poveêanja obje njezine komponente tijekom svibnja, gotovog novca izvan banaka u iznosu od 410 milijuna kuna, te depozitnog novca u iznosu od 63 milijuna kuna. Godiπnji rast novëane mase usporen je u svibnju na 9,3 posto, πto je 0,9 postotnih bodova manje nego u travnju te najniæi me ugodiπnji rast novëane mase od veljaëe godine. Ukupni krediti poslovnih banaka iznosili su krajem svibnja. godine 224,5 milijardi kuna te su tijekom mjeseca poveêani za 1,4 milijarde kuna. Me ugodiπnji rast ukupnih kredita usporen je u svibnju na 10,8 posto, πto je 0,6 postotnih bodova manje u usporedbi s travnjem te najniæi me ugodiπnji rast kredita od srpnja godine. Kunski krediti Ëinili su u svibnju 91,6 posto ukupnih kredita te su na mjeseënoj razini porasli za 1,3 milijarde kuna, dok su devizni krediti, s udjelom od 8,4 posto u ukupnim kreditima, tijekom svibnja poveêani za 38 milijuna kuna. Krediti stanovniπtvu u svibnju su, u usporedbi s travnjem, poveêani za 949 milijuna kuna, dok su krediti poduzeêima porasli za 504 milijuna kuna. Me ugodiπnji rast kredita stanovniπtvu usporen je u svibnju na 14,8 posto, najniæu razinu od rujna 2000., dok je me ugodiπnji rast kredita poduzeêima usporen na 5,9 posto, πto je najniæi rast od srpnja godine. Stambeni krediti Ëinili su u svibnju 40,1 posto ukupnih kredita stanovniπtvu, dok njihov me ugodiπnji rast i dalje usporava te se u svibnju spustio na 17,5 posto. Krediti poslovnih banaka srediπnjoj dræavi porasli su u svibnju 15,7 posto u usporedbi s istim mjesecom proπle godine. Ukupni depoziti kod poslovnih banaka iznosili su krajem svibnja 196,0 milijardi kuna te su u usporedbi s travnjem smanjeni za 149 milijuna kuna. Me ugodiπnja stopa rasta ukupnih depozita u svibnju je iznosila 13,0 posto te je u usporedbi s travnjem njihov rast usporen za 1,5 postotnih bodova. Tijekom svibnja zabiljeæen je porast deviznih depozita od 837 milijuna kuna te smanjenje kunskih depozita od 1,0 milijardu kuna. NajveÊi doprinos smanjenju kunskih depozita tijekom svibnja doπao je od smanjenja depozita poduzeêa u iznosu od 2,0 milijarde kuna, dok je najveêi porast deviznih depozita zabiljeæen kod depozita stanovniπtva (1,3 milijarde kuna). Godiπnja stopa rasta kunskih depozita iznosila je u svibnju 8,4 posto, dok su devizni depoziti na me ugodiπnjoj razini poveêani 16,6 posto. Inozemna aktiva poslovnih banaka iznosila je krajem svibnja 37,1 milijardu kuna te je tijekom mjeseca smanjena za 3,1 milijardu kuna. PromatrajuÊi godiπnju promjenu, inozemna aktiva porasla je u svibnju za 2,3 milijarde kuna ili 6,8 posto. Inozemna pasiva je krajem svibnja iznosila 65,4 milijarde kuna, a u usporedbi s travnjem smanjena je za 2,7 milijarde kuna. Na godiπnjoj razini zabiljeæila je smanjenje od 8,2 milijarde kuna ili 11,1 posto. Neto inozemna aktiva iznosila je krajem mjeseca -28,3 milijarde kuna. ProsjeËne kamatne stope poslovnih banaka na kunske kredite bez valutne klauzule smanjene su s 10,11 posto u travnju na 9,66 posto u svibnju. godine. ProsjeËne kamatne stope banaka na kunske depozite bez valutne klauzule u istom su razdoblju smanjene s 2,62 posto na 2,57 posto. U skladu s time, razlika izme u aktivnih i pasivnih kamatnih stopa bez valutne klauzule u svibnju je smanjena na 7,09 postotnih bodova. milijarde HRK Izvor: HNB % Krediti poslovnih banaka 100 I. IV. VII. X. I. IV. VII. X. I. IV. VII. X. I. IV. VII. X. I. IV Izvor: HNB milijarde HRK Izvor: HNB % Izvor: HNB Godiπnje stope rasta kredita I. IV.VII.X. I. IV.VII. X. X. I. IV. VII.X. I. IV. VII.X. I. IV. VII.X. I. IV. VII.X. I. IV. VII.X. I. IV Krediti poduzeêima Krediti stanovniπtvu Inozemna aktiva i pasiva poslovnih banaka I. IV. X. I. IV. X. I. IV. X. I. IV. X. I. IV. X. I. IV. X. I. IV. X. I. IV. X. I. IV. X. I. IV Inozemna aktiva Inozemna pasiva Aktivne i pasivne kamatne stope banaka I. IV. VII. X. I. IV. VII. X. I. IV. VII. X. I. IV. VII. X. I. IV. VII. X. I. IV. VII. X. I. IV Kamatne stope na kunske depozite bez valutne klauzule Kamatne stope na kunske kredite bez valutne klauzule % Svibanj 7

8 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I.. II.. III.. IV.. V.. ME UNARODNI SEKTOR U svibnju. godine ukupan robni izvoz izraæen u kunama poveêan je na me ugodiπnjoj razini 0,3 posto, dok je robni uvoz poveêan 1,6 posto. U prvih pet mjeseci. godine ukupni robni izvoz zabiljeæio je me ugodiπnji rast od 6,0 posto, a robni uvoz je u istom razdoblju ostvario rast od 11,8 posto. Ako se iz izvoza i uvoza iskljuëi kategorija ostalih prijevoznih sredstava, izvoz je u prvih pet mjeseci. poveêan na me ugodiπnjoj razini 3,0 posto, a uvoz 9,7 posto. Pokrivenost robnog uvoza robnim izvozom bila je u prvih pet mjeseci 43,6 posto, πto u usporedbi s istim razdobljem godine Ëini smanjenje od 2,4 postotna boda. NajveÊi doprinos poveêanju robnog izvoza u prvih pet mjeseci. godine doπao je od proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, koja je zabiljeæila me ugodiπnji rast izvoza od 32,1 posto, proizvodnje elektriënih strojeva i aparata (me ugodiπnji rast od 32,2 posto), proizvodnje proizvoda od metala, osim strojeva i opreme (18,2 posto) te od proizvodnje hrane i piêa (8,4 posto). Kategorije koje su u prvih pet mjeseci najviπe pridonijele rastu robnog uvoza bile su proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (me ugodiπnji rast uvoza od 57,3 posto), proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva (63,7 posto), va enje sirove nafte i zemnog plina (15,0 posto), proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (11,5 posto), proizvodnja strojeva i ure aja (8,6 posto) te proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme (23,0 posto). NajveÊi udio u ukupnom hrvatskom robnom izvozu u prvih pet mjeseci. godine imala je Italija (18,2 posto), zatim Bosna i Hercegovina (14,9 posto), NjemaËka (10,8 posto), Slovenija (8,3 posto) te Austrija (6,2 posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza). U usporedbi s istim razdobljem 2007., robni izvoz u Bosnu i Hercegovinu poveêan je u prvih pet mjeseci 17,8 posto, izvoz u NjemaËku 8,2 posto, Sloveniju 3,1 posto, izvoz u Austriju 2,3 posto, a izvoz u Italiju smanjen je 6,5 posto. Promatra li se robna razmjena izraæena u ameriëkim dolarima, robni izvoz je u prvih pet mjeseci. godine zabiljeæio me ugodiπnji rast od 23,3 posto, dok je robni uvoz poveêan 30,2 posto. Srednji teëaj kune prema euru Hrvatske narodne banke kretao se tijekom svibnja. godine u uskom rasponu izme u minimalnih 7,25 HRK/EUR i maksimalnih 7,27 HRK/EUR. ProsjeËni mjeseëni srednji devizni teëaj kune prema euru iznosio je u svibnju 7,25 HRK/EUR. U usporedbi s prethodnim mjesecom, teëaj je aprecirao za 0,1 posto, a u usporedbi sa svibnjem godine aprecijacija je iznosila 1,0 posto. U prvih pet mjeseci ove godine prosjeëni teëaj kune prema euru iznosio je 7,28 HRK/EUR, te je u usporedbi s istim razdobljem proπle godine aprecirao za 1,2 posto. Promatra li se teëaj na kraju razdoblja, teëaj kune prema euru smanjen je sa 7,31 kuna za euro krajem svibnja na 7,25 kuna za euro krajem svibnja. godine te je tako kuna u promatranom razdoblju aprecirala 0,8 posto. TeËaj kune prema ameriëkom dolaru kretao se u skladu s fluktuacijama dolara prema euru na svjetskim deviznim træiπtima. Tako je prosjeëni mjeseëni srednji devizni teëaj kune prema dolaru iznosio u svibnju 4,66 kune za dolar te je u usporedbi sa svibnjem aprecirao za 14,0 posto, dok je u prvih pet mjeseci godine prosjeëni teëaj iznosio 4,78 kuna za dolar te je u usporedbi s istim razdobljem godine kuna prema dolaru aprecirala tako er za 14,0 posto Izvor: DZS postotni bodovi Izvor: DZS postotni bodovi Me ugodiπnji rast robnog izvoza i uvoza 85 I. III. V. VII. IX. XI. I. III. V. VII. IX. XI. I. III. V. VII. IX. XI. I. III. V. VII. IX. XI. I. III. V Izvor: DZS 7,45 7,40 7,35 7,30 7,25 7,20 Izvor: HNB -1,3 3,3 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 0,9 2,5 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 1,7 1,7 Proizvodnja el. strojeva i aparata Robni izvoz Robni uvoz Doprinosi rastu robnog izvoza 1,0 0,8 Proizvodnja proizvoda od metala -0,7 0,6 Proizvodnja hrane i piêa I. - V I. - V.. Doprinosi rastu robnog uvoza 1,7 1,4 0,5-1,0 Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva Va enje sirove nafte i zemnog plina 1,2 1,1 Proizvodnja mot. vozila, prikolica i poluprikolica I. - V I. - V.. 2,0 0,5 Proizvodnja strojeva i ure aja 1,7 0,9 Proizvodnja strojeva i ure aja Devizni teëaj HRK / EUR i devizne intervencije HNB-a HNB kupuje eure HNB prodaje eure Srednji devizni teëaj HRK / EUR 5,5-0,9 Ostale komponente izvoza 8,6 4,1 Ostale komponente uvoza 8 Svibanj

9 KONSOLIDIRANA SREDI NJA DRÆAVA U RAZDOBLJU OD SIJE»NJA DO SVIBNJA. GODINE PRIHODI Ukupni prihodi proraëuna konsolidirane srediπnje dræave u razdoblju od sijeënja do svibnja. godine ostvareni su u iznosu od 50 milijardi kuna, πto Ëini godiπnji porast od 11,8 posto. Takav rezultat prikupljenih prihoda je iznad oëekivanja. Ako prihode konsolidirane srediπnje dræave promatramo prema razinama dræavne vlasti, vidljivo je da se 96,3 posto prihoda odnosi na dræavni proraëun, a ostatak na izvanproraëunske korisnike. Me u izvanproraëunskim korisnicima najveêe su prihode ostvarile Hrvatske vode (747,5 milijuna kuna) i Fond za zaπtitu okoliπa i energetsku uëinkovitost (460,6 milijuna kuna). Valja napomenuti kako su od sijeënja godine u dræavni proraëun u potpunosti ukljuëeni fondovi socijalnog osiguranja (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapoπljavanje). Najvaæniju skupinu prihoda konsolidirane srediπnje dræave, s udjelom od 58,4 posto u ukupnim prihodima, Ëine porezni prihodi koji biljeæe godiπnji rast od 11,6 posto. Unutar poreznih prihoda najveêi iznos prikupljen je porezom na dodanu vrijednost. Prihodi od PDV-a, koji su u cijelosti prihod dræavnog proraëuna, ostvareni su iznad oëekivanja te su iznosili 17 milijardi kuna, πto Ëini godiπnje poveêanje od 14,5 posto. Ukupne troπarine u promatranom su razdoblju iznosile 3,4 milijarde kuna, Ëime biljeæe me ugodiπnji pad od 2,7 posto. Potrebno je napomenuti da od godine u ukupan iznos troπarina pod stavku troπarine na naftne derivate ulaze i naknade za ceste koje su u ovoj analizi izdvojene radi preciznije me ugodiπnje usporedbe. U strukturi ukupnih troπarina najznaëajniji su me ugodiπnji rast zabiljeæile troπarine na luksuzne proizvode (17 posto) te troπarine na osobne automobile (4,2 posto). S druge strane, najveêe me ugodiπnje smanjenje ostvarile su troπarine na bezalkoholna piêa (7,9 posto), zatim troπarine na naftne derivate (6,2 posto) te troπarine na pivo (5,9 posto). NajveÊi udio u ukupnim troπarinama konsolidirane srediπnje dræave od 36,8 posto imaju troπarine na naftne derivate pa stoga ova skupina posebnih poreza ima i najznaëajniji utjecaj na kretanje ukupno prikupljenih troπarina. Prihodi od troπarina na naftne derivate ostvareni su u iznosu od 1,2 milijarde kuna. Druge su po udjelu u ukupnim troπarinama, s 31,8 posto, troπarine na duhan i duhanske prera evine koje su ostvarene u iznosu od 1,1 milijardu kuna, uz me ugodiπnji pad od 2,3 posto. Porez na dohodak ostvaren je u iznosu od 707,6 milijuna kuna, πto Ëini rast od 19,3 posto na me ugodiπnjoj razini. Cjelokupan prikupljeni iznos poreza na dohodak odnosi se na dræavni proraëun. Prihod od poreza na dobit, ostvaren iskljuëivo na razini dræavnog proraëuna, iznosi 5,4 milijarde kuna, πto Ëini me ugodiπnji rast od 14,6 posto. U strukturi poreznih prihoda valja spomenuti i prihode od poreza na imovinu koji su ostvareni u iznosu od 253,3 milijuna kuna. Na me ugodiπnjoj razini zabiljeæili su poveêanje od 13,4 posto. Prihodi po osnovi poreza na me unarodnu trgovinu i transakcije u cijelosti su prihod dræavnog proraëuna te su ostvareni u iznosu od 753,5 milijuna kuna, πto Ëini me ugodiπnji rast od 15,5 posto. Ostalim porezima prikupljeno je 128,1 milijun kuna. Socijalni doprinosi drugi su po vaænosti prihodi proraëuna i na njih se odnosi 32,7 posto ukupno prikupljenih prihoda. U promatranom razdoblju ostvareni su u iznosu od 16,4 milijarde kuna, πto u usporedbi s proπlom godinom Ëini rast od 9,6 posto. U strukturi socijalnih doprinosa najveêi dio odnosi se na doprinose poslodavaca u iznosu od 8,7 milijardi kuna te doprinose zaposlenika u iznosu od 7,3 milijarde kuna. Ostatak od 316,8 milijuna kuna odnosi se na doprinose od samozaposlenih ili nezaposlenih. PomoÊi su ostvarene u iznosu od 221,1 milijun kuna, od Ëega se najveêi dio (88,3 posto) odnosi na pomoêi od me unarodnih (mil. HRK) (mil. HRK) (mil. HRK) Porez na dohodak i porez na dobit (stalne cijene, prosjek 2001=100) III. V. I IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V mjesec Izvorne vrijednosti Trend - ciklus godina Porez na dodanu vrijednost (stalne cijene, prosjek 2001=100) I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V Izvorne vrijednosti Trend - ciklus Troπarine (stalne cijene, prosjek 2001=100) Izvorne vrijednosti Trend - ciklus mjesec godina I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V mjesec godina Svibanj 9

10 (mil. HRK) Carina i carinske pristojbe (stalne cijene, prosjek 2001=100) 50 I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V Za naknade zaposlenima utroπeno je 12,2 milijarde kuna ili 7,4 posto viπe nego u istom razdoblju prethodne godine. Pri tome su izdvajanja za plaêe i nadnice zabiljeæila godiπnji rast od 6,9 posto, a za socijalne doprinose 10,1 posto. Promatrano apsolutno, za plaêe i nadnice ukupno je izdvojeno 10,4 milijarde kuna, a za socijalne doprinose 1,9 milijardi kuna. Rashodi za koriπtenje dobara i usluga u iznosu od 3,7 milijardi kuna (godiπnji rast od 1,6 posto) uglavnom su usmjereni u razne vrste usluga kao πto su: usluge telefona, poπte i prijevoza, usluge energije te usluge tekuêeg i investicijskog odræavanja. Izvorne vrijednosti Trend - ciklus mjesec godina organizacija, 7,7 posto odnosi se na pomoêi od stranih vlada, a preostalih 3,9 posto na pomoêi unutar opêe dræave. Ostali prihodi ostvareni su u iznosu od 4,2 milijarde kuna, πto Ëini godiπnji rast od Ëak 18,6 posto. Ostali prihodi ostvareni su prije svega od prodaje roba i usluga (44,9 posto ukupnih ostalih prihoda), zatim prihoda od imovine (26,7 posto), raznih i neprepoznatih prihoda (23,9 posto), a manjim dijelom od naknada, kazni i globa te neobveznih prijenosa osim potpora. Prihodi od prodaje roba i usluga iznose 1,9 milijardi kuna (godiπnji rast od 12,3 posto), od Ëega se Ëak 96,2 posto odnosi na prihode od administrativnih taksi. Prihodi od imovine ostvareni su u iznosu od 1,1 milijardu kuna, πto Ëini godiπnji rast od Ëak 54,8 posto. Razni i neprepoznati prihodi ostvareni su u iznosu od 1 milijardu kuna, uz godiπnji rast od 6 posto, dok su naknade, kazne i globe iznosile 182,9 milijuna kuna te zabiljeæile godiπnji rast od 3,5 posto. RASHODI Ukupni rashodi konsolidirane srediπnje dræave u razdoblju od sijeënja do svibnja. godine iznosili su 45,7 milijardi kuna, πto Ëini godiπnji porast od 8 posto. Pritom je na razini dræavnog proraëuna utroπeno 43,7 milijardi kuna, a na razini izvanproraëunskih korisnika 1,9 milijardi kuna. U strukturi ukupnih rashoda konsolidirane srediπnje dræave najveêi udio imaju socijalne naknade (44,8 posto), zatim naknade zaposlenima (26,8 posto), koriπtenje dobara i usluga (8,1 posto), subvencije (7 posto), kamate (6 posto), ostali rashodi (4,6 posto) te pomoêi (2,7 posto). Socijalne naknade, izvrπene u iznosu od 20,5 milijardi kuna, rasle su po stopi od 7 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Pritom je 70,2 posto isplaêeno u obliku socijalnih naknada iz osiguranja, 29,4 posto u obliku naknada za socijalnu pomoê, a preostalih 0,4 posto u obliku socijalnih naknada za zaposlenike. NajveÊa izdvajanja bila su usmjerena na mirovine, zdravstvo, djeëji doplatak, porodiljne naknade te naknade nezaposlenima. Naime, za mirovine je izdvojeno ukupno 13,4 milijarde kuna, pri Ëemu je na starosne mirovine utroπeno 5,8 milijardi kuna, na invalidske mirovine 2 milijardi kuna, na mirovine braniteljima 1,8 milijardi kuna, a na obiteljske mirovine 1,5 milijardi kuna. Nadalje, za zdravstvo je izdvojeno ukupno 7,3 milijarde kuna, od Ëega najviπe u bolniëku zdravstvenu zaπtitu (3,3 milijarde kuna), primarnu zdravstvenu zaπtitu (1,2 milijarde kuna) te lijekove na recept (935,2 milijuna kuna). DjeËji doplatak zabiljeæen je u iznosu od 780,4 milijuna kuna, naknade za dodatni porodiljni dopust u iznosu od 366,1 milijun kuna, a naknade nezaposlenima u iznosu od 366,5 milijuna kuna. Rashodi za subvencije iznosili su 3,2 milijarde kuna, od Ëega se 55,5 posto odnosi na subvencije trgovaëkim druπtvima izvan javnog sektora (u iznosu od 1,8 milijardi kuna). Preostalih 44,5 posto ukupno isplaêenih subvencija odnosi se na subvencije trgovaëkim druπtvima u javnom sektoru (u iznosu od 1,4 milijarde kuna), pri Ëemu najveêi dio Ëine subvencije Hrvatskim æeljeznicama (666,2 milijuna kuna). U strukturi ukupno plaêenih kamata (iznos od 2,7 milijardi kuna), kamate plaêene u zemlji zauzimaju 46,9 posto, a kamate plaêene u inozemstvu 53,1 posto. Promatramo li apsolutno, za tuzemne kamate plaêeno je 1,3 milijarde kuna, a za inozemne 1,5 milijardi kuna. PomoÊi su izvrπene u iznosu od 1,2 milijarde kuna, od Ëega najveêi dio (774,3 milijuna kuna ili 63,7 posto) otpada na tekuêe pomoêi unutar opêe dræave, 31,6 posto otpada na kapitalne pomoêi unutar opêe dræave, 4,1 posto odnosi se na tekuêe pomoêi me unarodnim organizacijama, a preostalih 0,5 posto na pomoêi inozemnim vladama. Ostali rashodi izvrπeni su u iznosu od 2,1 milijardu kuna, tj. na razini od 30 posto planiranog godiπnjeg iznosa. PromatrajuÊi strukturu ostalih rashoda, 1,1 milijarda kuna odnosi se na kapitalne rashode, 1 milijarda kuna na tekuêe, a preostalih 3,5 milijuna kuna na rashode za imovinu osim kamata. (mil. HRK) Bruto plaêe korisnika dræavnog proraëuna (stalne cijene, prosjek 2001=100) (mil. HRK) I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V Izvorne vrijednosti Trend - ciklus PlaÊanje kamata (stalne cijene, prosjek 2001=100) Izvorne vrijednosti Trend - ciklus mjesec godina I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V.IX.XI. I. III.V mjesec godina 10 Svibanj

11 TRANSAKCIJE U NEFINANCIJSKOJ IMOVINI U razdoblju od sijeënja do svibnja. godine neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane srediπnje dræave iznosilo je 2,2 milijarde kuna, pri Ëemu je nabava nefinancijske imovine (u iznosu od 2,3 milijarde kuna) nadmaπila njezinu prodaju (u iznosu od 141,1 milijun kuna). Time je neto stjecanje nefinancijske imovine zabiljeæeno na razini od 28,4 posto godiπnjeg planiranog iznosa. Nabava nefinancijske imovine najveêim se dijelom odnosi na nabavu dugotrajne imovine (91,6 posto) u kojoj dominira nabava zgrada i gra evina. IzvanproraËunski korisnici obavili su 69 posto ukupne nabave, a preostali dio dræavni proraëun. S druge strane, prodaja nefinancijske imovine u glavnini je proizaπla iz prodaje dugotrajne imovine dræavnog proraëuna. TRANSAKCIJE U FINANCIJSKOJ IMOVINI Neto stjecanje financijske imovine konsolidirane srediπnje dræave iznosilo je 2,5 milijardi kuna, πto je rezultat poveêanja domaêe financijske imovine u iznosu od 2,5 milijardi kuna te poveêanja inozemne financijske imovine u iznosu od 5,3 milijuna kuna. Novac i depoziti konsolidirane srediπnje dræave poveêani su za 2,3 milijarde kuna, pri Ëemu su novac i depoziti na razini dræavnog proraëuna iznosili 2,3 milijarde kuna, a na razini izvanproraëunskih korisnika -13,6 milijuna kuna. Zajmovi su poveêani za 60,7 milijuna kuna kao rezultat veêih izdataka (196,2 milijuna kuna) od primitaka (135,5 milijuna kuna). Promatramo li razine dræavne vlasti, zajmovi dræavnog proraëuna iznosili su -33,3 milijuna kuna, a zajmovi izvanproraëunskih korisnika 94,1 milijun kuna. Nadalje, tuzemne dionice i ostali udjeli iznosili su 132,2 milijuna kuna kao rezultat izdataka u iznosu od 158,6 milijuna kuna te primitaka u iznosu od 26,4 milijuna kuna. Dionice i ostali udjeli dræavnog proraëuna poveêani su za 156,9 milijuna kuna, a izvanproraëunskih korisnika smanjeni za 24,6 milijuna kuna. Inozemna financijska imovina ostvarena je u iznosu od 5,3 milijuna kuna iskljuëivo kao rezultat transakcije na stavci izdaci za dionice i ostale udjele dræavnog proraëuna. TRANSAKCIJE U OBVEZAMA Neto obveze konsolidirane srediπnje dræave iznosile su 317,1 milijun kuna. DomaÊe obveze smanjene su za 291 milijun kuna kao rezultat veêeg smanjenja obveza po osnovi vrijednosnih papira osim dionica od poveêanja obveza po osnovi zajmova. Obveze po osnovi vrijednosnih papira osim dionica smanjene su za 1,2 milijarde kuna kao rezultat otplata u iznosu od 1,2 milijarde kuna te zaduæivanja u iznosu od -9,7 milijuna kuna. DomaÊe obveze po osnovi zajmova iznosile su 946,2 milijuna kuna kao rezultat otplata putem zajmova u iznosu od 374,4 milijuna kuna i zaduæivanja u iznosu od 1,3 milijarde kuna. NajveÊi dio transakcija u domaêim obvezama odvijao se na razini dræavnog proraëuna. Inozemne obveze konsolidirane srediπnje dræave iznosile su 608,1 milijun kuna kao rezultat poveêanja obveza po osnovi zajmova. Inozemne otplate putem zajmova iznosile su 923,3 milijuna kuna, a zaduæivanje 1,5 milijardi kuna. NETO POZAJMLJIVANJE/ZADUÆIVANJE Neto operativni saldo konsolidirane srediπnje dræave, definiran kao razlika izme u ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, u razdoblju od sijeënja do svibnja. godine zabiljeæen je u iznosu od 4,3 milijarde kuna. Umanji li se ova mjera za vrijednost neto stjecanja nefinancijske imovine, dobije se kategorija neto pozajmljivanja/zaduæivanja u iznosu od 2,2 milijarde kuna. Svibanj 11

12 12 TABLICA 2: PRIHODI DRÆAVNOG PRORA»UNA (000 HRK) IV. - VI. VII. - IX. X. - XII. Plan I. - III. I. - V. V. I. - V Plan. Svibanj 1 PRIHODI ( ) ,61 11 Porezi ( ) , Porezi na dohodak, dobit i kapitalnu dobit ( ) , PlaÊanja pojedinaca (porez na dohodak) , PlaÊanja trgovaëkih druπtava (porez na dobit) , Porezi na imovinu , Porezi na dobra i usluge ( ) , OpÊi porezi na dobra i usluge ( ) , Porez na dodanu vrijednost , Porez na prodaju , Troπarine ( ) , na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove , na naftne derivate , na alkohol , na pivo , na bezalkoholna piêa , na duhanske prera evine , na kavu , na luksuzne proizvode , Porezi na me unarodnu trgovinu i transakcije , Ostali porezi ,75 12 Socijalni doprinosi , Doprinosi za socijalno osiguranje ( ) , Doprinosi zaposlenika , Doprinosi poslodavaca , Doprinosi od samozaposlenih ili nezaposlenih , Neklasificirani doprinosi PomoÊi ,04 14 Ostali prihodi ( ) , Prihodi od imovine ( ) , Kamate , Dividende , PovlaËenje iz prihoda kvazikorporacija , Zakupnina (koncesije i sliëno) , Prodaja roba i usluga ( ) , Prodaja od strane træiπnih ustanova Administrativne takse , Prihodi od sluëajne prodaje na træiπtu , Naknade, kazne i globe , Neobvezni prijenosi osim pomoêi , Razni i neprepoznati prihodi ,06 Napomena: Na gotovinskom naëelu. Vidi metodoloπka objaπnjenja Izvor: Ministarstvo financija

13 Svibanj 13 TABLICA 3: RASHODI DRÆAVNOG PRORA»UNA (000 HRK) Napomena: Na gotovinskom naëelu. Vidi metodoloπka objaπnjenja IV. - VI. VII. - IX. X. - XII. Plan I. - III. I. - V. V. I. - V Plan. 2 RASHODI ( ) ,17 21 Naknade zaposlenima ( ) , PlaÊe i nadnice , Socijalni doprinosi ,96 22 Koriπtenje dobara i usluga ,82 24 Kamate ( ) , Inozemne , Tuzemne ,75 25 Subvencije ( ) , TrgovaËkim druπtvima u javnom sektoru , TrgovaËkim druπtvima izvan javnog sektora ,60 26 PomoÊi ( ) , Inozemnim vladama ( ) , TekuÊe , Kapitalne , Me unarodnim institucijama ( ) , TekuÊe , Kapitalne , Unutar opêe dræave ( ) , TekuÊe , Kapitalne ,98 27 Socijalne naknade ( ) , Socijalne naknade iz osiguranja , Naknade za socijalnu pomoê , Socijalne naknade za zaposlenike ,49 28 Ostali rashodi ( ) , Rashodi za imovinu osim kamata Razni ostali rashodi ( ) , TekuÊi , Kapitalni ,55 Izvor: Ministarstvo financija

14 14 TABLICA 4: TRANSAKCIJE U NEFINANCIJSKOJ IMOVINI DRÆAVNOG PRORA»UNA (000 HRK) IV. - VI. VII. - IX. X. - XII. Plan I. - III. I. - V. V. I. - V Plan. 31 NETO NEFINANCIJSKA IMOVINA ( ) ,49 31,1 Nabava nefinancijske imovine (311,1+312,1+313,1+314,1) ,05 31,2 Prodaja nefinancijske imovine (311,2+312,2+313,2+314,2) ,59 Svibanj 311 Proizvedena dugotrajna imovina ( ) ,27 311,1 Nabava: proizvedena dugotrajna imovina (3111,1+3112,1+3113,1) ,87 311,2 Prodaja: proizvedena dugotrajna imovina (3111,2+3112,2+3113,2) , Zgrade i gra evine (3111,1-3111,2) , ,1 Nabava: zgrade i gra evine , ,2 Prodaja: zgrada i gra evine , Postrojenja i oprema (3112,1-3112,2) , ,1 Nabava: postrojenja i oprema , ,2 Prodaja: postrojenja i oprema , Ostala dugotrajna imovina (3113,1-3113,2) , ,1 Nabava: ostala dugotrajna imovina , ,2 Prodaja: ostala dugotrajna imovina Zalihe ,1 Nabava: zalihe ,17 312,2 Prodaja: zalihe , Pohranjene vrijednosti (313,1-313,2) ,45 313,1 Nabava: pohranjene vrijednosti ,45 313,2 Prodaja: pohranjene vrijednosti Neproizvedena imovina (314,1-314,2-314,3-314,4) ,29 314,1 Nabava: neproizvedena imovina (3141,1+3142,1+3143,1+3144,1) ,48 314,2 Prodaja: neproizvedena imovina (3141,2+3142,2+3143,2+3144,2) , Zemljiπte (3141,1-3141,2) , ,1 Nabava: zemljiπte , ,2 Prodaja: zemljiπte , Rudna bogatstva ,1 Nabava: rudna bogatstva ,2 Prodaja: rudna bogatstva Ostala prirodna imovina Nematerijalna neproizvedena imovina (3144,1-3144,2) , ,1 Nabava: nematerijalna neproizvedena imovina , ,2 Prodaja: nematerijalna neproizvedena imovina Napomena: Na gotovinskom naëelu. Vidi metodoloπka objaπnjenja Izvor: Ministarstvo financija

15 Svibanj 15 TABLICA 5: TRANSAKCIJE U FINANCIJSKOJ IMOVINI DRÆAVNOG PRORA»UNA (000 HRK) Napomena: Na gotovinskom naëelu. Vidi metodoloπka objaπnjenja IV. - VI. VII. - IX. X. - XII. Plan I. - III. I. - V. V NETO FINANCIJSKA IMOVINA ( ) ,1 Izdaci za financijsku imovinu (321,1+322,1) ,2 Primici od financijske imovine (321,2+322,2) Novac i depoziti ( ) Tuzemna ( ) ,1 Izdaci za tuzemnu financijsku imov. (3213, ,1) ,2 Primici od tuzemne financijske imov. (3213, ,2) Novac i depoziti Vrijednosni papiri osim dionica (3213,1-3213,2) ,1 Izdaci: vrijednosni papiri osim dionica ,2 Primici: vrijednosni papiri osim dionica Zajmovi (3214,1-3214,2) ,1 Izdaci: zajmovi ,2 Primici: zajmovi Dionice i ostali udjeli (3215,1-3215,2) ,1 Izdaci: dionice i ostali udjeli ,2 Primici: dionice i ostali udjeli Inozemna ( ) ,1 Izdaci za inozemnu financijsku imov. (3223, ,1) ,2 Primici od inozemne financijske imov. (3223, ,2) Novac i depoziti Dionice i ostali udjeli (3225,1-3225,2) ,1 Izdaci: dionice i ostali udjeli ,2 Primici: dionice i ostali udjeli Monetarno zlato i SPV Izvor: Ministarstvo financija