Ucitelji ok

Транскрипт

1 Jedinstvo u Kristu Denis Fortin Pouke iz Biblije PriruËnik za uëitelje Listopad, studeni i prosinac PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018) 1

2 Sadræaj 01. Stvaranje i pad 02. Uzroci nejedinstva 03. Da svi jedno budu 04. KljuË jedinstva 05. Jedinstvo u prvoj Crkvi 06. Slike jedinstva 07. Kada doapplee do sukoba 08. Jedinstvo u vjeri 09. Najuvjerljiviji dokaz 10. Jedinstvo i naruπeni odnosi 11. Jedinstvo u sluæbi Bogu 12. Crkvena organizacija i jedinstvo 13. KonaËna obnova jedinstva POUKE IZ BIBLIJE PriruËnik za uëitelje 4/2018. Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, Zagreb, Hrvatska Odgovorni urednik: Neven KlaËmer Urednik: Mario ijan Prijevod: Dragana Todoran Lektura: Marijan MalaπiÊ Korektura: Ljiljana idara Tiskano u uredu nakladnika PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018)

3 Naπe jedinstvo u Kristu Crkva je Boæja obitelj na Zemlji koja zajedno sluæi, prouëava i odræava bogosluæja. GledajuÊi na Isusa kao svojeg voappleu i Otkupitelja, Crkva se poziva da navijesti Radosnu vijest spasenja svim ljudima. Dvanaesto osnovno vjerovanje Crkve adventista sedmoga dana dijelom glasi: Crkva je zajednica vjernika koji priznaju Isusa Krista za Gospodina i Spasitelja. NadovezujuÊi se na Boæji narod iz starozavjetnog doba, mi smo pozvani iz svijeta; i okupljamo se radi bogosluæja, bratske zajednice, prouëavanja Boæje rijeëi, proslavljanja Gospodnje veëere, sluæbe cijelom ljudskom rodu i objavljivanja Evanappleelja cijelomu svijetu. ( to adventisti vjeruju... [Zagreb: Znaci vremena, 2000.], str. 134) Meappleutim, πto podrazumijevamo pod crkvom? Tko pripada crkvi? Odgovor na ova pitanja djelomiëno ovisi o naπoj definiciji crkve. Za crkvu sigurno moæemo reêi da je to zajednica vjernika posluπnih Gospodinu, koja se okuplja radi bogosluæja i sluæbe. Mogu se okupljati u kuênim crkvama ili na veêim skupovima (Rimljanima 16,10.11). Pod crkvom takoappleer podrazumijevamo zgradu u kojoj se krπêani okupljaju. Meappleutim, ovo nije najbolja definicija crkve. Crkva se odnosi na ljude, a ne na graappleevinu. Na crkvu se katkad u Novom zavjetu ukazuje kao na skup vjernika na odreappleenom geografskom podruëju. Prema tome, kada se Pavao obra- Êa crkvi u Galaciji, on se obraêa mnogim mjesnim zajednicama u gradovima i selima na tom podruëju (GalaÊanima 1,2; vidi 1. Petrova 1,1). Pod crkvom takoappleer katkad podrazumijevamo skupinu ljudi koja pripada odreappleenoj vjeroispovijedi ili koja se zbog svojih vjerovanja i naslijeapplea naziva odreappleenim imenom. Ipak, sve su ove definicije nepotpune. Crkva je Boæji narod πirom svijeta. Iako Krist ima vjerne sljedbenike u razliëitim vjerskim zajednicama (od kojih Êe se mnogi u posljednjoj krizi pridruæiti Boæjem ostatku Otkrivenje 18,1-4), ovog tromjeseëja usredotoëit Êemo se na naπu Crkvu, Crkvu adventista sedmoga dana, i vidjeti πto jedinstvo u Kristu znaëi za nas.»etrnaesto osnovno vjerovanje, pod nazivom Jedinstvo u Kristovom tijelu, glasi: Crkva je jedno tijelo s mnogim Ëlanovima pozvanim iz svakoga naroda, plemena i jezika. U Kristu smo nova stvorenja; rasne, kulturoloπke, obrazovne i nacionalne razlike, razlike izmeappleu ljudi svih staleæa, bogatih i siromaπnih, muπkog i æenskog spola, ne smiju nas dijeliti. Svi smo mi jednaki u Kristu koji nas je jednim Duhom povezao u jednu zajednicu sa sobom i jedne s drugima; mi trebamo sluæiti i da PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018) 3

4 nam se sluæi bez ikakve pristranosti i uvjeta. Otkrivenjem Isusa Krista u Svetome pismu dijelimo istu vjeru i nadu, i dopiremo do svih jednim svjedoëenjem. Ovo zajedniπtvo ima svoj izvor u jedinstvu Trojedinog Boga koji nas je posvojio kao svoju djecu. ( to adventisti vjeruju... [Zagreb: Znaci vremena, 2000.], str. 170) Cilj je ove biblijske pouke da nama adventistiëkim krπêanima, koji se sada suoëavamo s izazovima vezanim za jedinstvo, i suoëavat Êemo se do svrπetka vremena, pruæi biblijske upute o krπêanskom jedinstvu. Meappleutim, u Pismu nalazimo mnoge upute i pouke o tome kako trebamo æivjeti u skladu s Boæjim darom jedinstva u Kristu. Ove upute i pouke o tome kako ostvariti jedinstvo koje nam je dano i kako ga izraziti u svojoj crkvi srediπnja su tema ovog tromjeseëja. Denis Fortin profesor je teologije na AdventistiËkom teoloπkom fakultetu na SveuËiliπtu Andrews u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama. Otkako je otpoëeo svoj rad na Teoloπkom fakultetu godine, Fortin je bio direktor postdiplomskog programa ( ), pomoênik dekana ( ), predstojnik Katedre za teologiju i krπêansku filozofiju (2006.), i dekan ( ). 4 PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018)

5 Pouka rujna 6. listopada Stvaranje i pad KljuËni tekst: GalaÊanima 3,29. UËenik Êe Znati: Uvidjet Êe Boæju æelju da obnovi jedinstvo svojih djela stvaranja nakon πto je grijeh naruπio sklad u Edenskom vrtu. OsjeÊati:»eznut Êe za danom kada Êe odnosi biti iscijeljeni, a Boæji plan da sve obnovi zavrπen.»initi: Odgovorit Êe na Boæji poziv da postane predstavnik Njegove ljubavi i pomirenja. Smjernice za pouëavanje I. Znati: Grijeh i jedinstvo A. Koji je dokaz o Boæjoj teænji za jedinstvom vidljiv u izvjeπtaju o stvaranju? B. Zaπto se za grijeh moæe reêi da je bitan uzrok nejedinstva? C. Koje je Abrahamovo znaëenje u Boæjem planu da obnovi jedinstvo? II. OsjeÊati:»eænja za skladom A. Kako grijeh utjeëe na vaπe odnose? B. Kako Boæji plan da sve obnovi ispunjava naπu Ëeænju za skladnim odnosima? III.»initi: Postati predstavnik A. Zaπto je vaæno da shvatimo da je ljubav bila osnova Boæje odluke da Ga Abrahamovi potomci predstavljaju na Zemlji? B. Koje su praktiëne posljedice Boæjeg izbora? C. Kako moæete biti vjerni predstavnik Boga i Njegovog plana pomirenja? Saæetak: Pojava grijeha u svijetu naruπila je jedinstvo i sklad kakav je Bog æelio da vlada meappleu ljudima. Meappleutim, Bog je izrazio svoju ljubav prema ljudskom rodu napravivπi plan obnove izgubljenog jedinstva. Iako Êe konaëna obnova biti ostvarena Kristovim djelova- PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018) 5

6 njem, Bog je izabrao i ljude da budu predstavnici Njegove ljubavi i milosti. PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: 1. Ivanova 4,16. KljuËno naëelo duhovnog rasta: Boæji je plan za ljudski rod da meappleu ljudima vlada jedinstvo i sklad. Dok Ëeka na konaënu obnovu jedinstva preko Krista, Boæji narod je pozvan da bude predstavnik Njegove ljubavi i milosti. Samo za uëitelje: Uvodni razgovor zasnovan je na istinitom dogaappleaju. On nas potiëe da razmislimo o utjecaju djela. Dok razgovarate o ovom dogaappleaju sa svojim razredom, naglasite njegov utjecaj na odnose i na osjeêaje. Uvodni razgovor: ZaruËnica je mjesecima planirala vjenëanje. Paæljivo je birala svaki detalj da bi stvorila ozraëje kakvo je æeljela. Na dan vjenëanja bilo je lijepo sunëano vrijeme i sveëanost se odvijala po planu. Prije nego πto je postala svjesna, izgovorila je svoj zavjet i doæivjela prvi braëni poljubac. Meappleutim, tada je sve krenulo naopako. Jedan gost udario je drugog gosta nakon πto su se posvaappleali oko sitnice. Nekoliko ljudi pokuπalo je smiriti napetost, ali su se drugi prikljuëili tuënjavi. SveËano raspoloæenje bilo je zamijenjeno sve ve- Êim gnjevom i nasiljem. Kada je stigla policija, na vjenëanju je vladao veliki meteæ. esnaest ljudi bilo je uhiêeno, ukljuëujuêi i mladoæenju, koji je tu noê proveo u zatvoru. Savrπen plan bio je uniπten zbog jednog nepromiπljenog postupka. Pitanja za razgovor: Kako je jedan postupak utjecao na odnose meappleu gostima na vjenëanju? Kako je sve moglo biti drugaëije da su pojedini gosti pokuπali smiriti situaciju? Sjetite se neëega πto ste pomno planirali, da bi na kraju vaπi planovi bili uniπteni zbog neprikladnog ponaπanja druge osobe. Kako ste se osjeêali? Kako je sve to utjecalo na odnose s tom osobom? to mislite, kako se Bog osjeêao kada je Njegov savrπeni plan za ljudski rod bio uniπten zbog Adama i Eve? DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uëitelje: Boæja narav i karakter osnova su za razumijevanje jedinstva. Dok budete razmatrali sljedeêe odjeljke, potraæite rje- 6 PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018)

7 πenja koja otkrivaju kako su Boæja narav i karakter utjecali na: 1) Njegov prvobitni plan, 2) Njegovo ophoappleenje prema krivom paru, 3) Njegov plan da obnovi ono πto je izgubljeno kao posljedica grijeha. Biblijski komentar 1. Temelji ljubavi i jedinstva (Prisjetite se u razredu sljedeêeg teksta: 1. Ivanova 4, ) Knjiga Postanka poëinje izvjeπtajem o tome kako Bog stvara i unosi red u kaos. Ovaj Bog, iako postoji u tri Osobe, jedan je Bog i pokazuje savrπeno jedinstvo svoje naravi. Bog je takoappleer utjelovljenje ljubavi. Prema tome, moæemo oëekivati da Êe tamo gdje se priznaje i primjenjuje Boæje naëelo vladati ljubav i jedinstvo. Otiske Boæje ljubavi i jedinstva moæemo pronaêi u cijelom izvjeπtaju o stvaranju, od uklanjanja kaosa do izjave da je sve πto je stvoreno bilo veoma dobro. Boæje otiske ljubavi i jedinstva zapaæamo i u stvaranju ljudskog roda na Boæju sliku i u odvajanju subote. est dana Bog je stvarao i ispunjavao razliëite dijelove neba i Zemlje pripremajuêi dom za Ëovjeka. Zatim je s ljubavlju stvorio Adama i Evu i udahnuo im æivot. Stvorio je ljude da bi stupio u zajednicu s njima. Bog je æelio dijeliti ljubav koja je veê postojala izmeappleu Oca, Sina i Duha Svetoga. On nas je stvorio ne samo da Ga volimo, veê da i On nas moæe voljeti. Njegova Ga je ljubav navela da prigodom Stvaranja podijeli jedan od najveêih darova koji je mogao dati æivot. ( to adventisti vjeruju, str. 72) Stvaranje Ëovjeka na svoju sliku nije bilo samo Ëin ljubavi Stvoritelja koji je æelio uspostaviti zajednicu sa svojim djelima stvaranja, veê i poziv upuêen ljudima da odraæavaju Njegov karakter i da Mu odaju slavu. Prema tome, sklad je vladao od trenutka kada je Bog svojom rije- Ëju pokrenuo djela stvaranja i sve dok se u svijetu nije pojavio grijeh. Razmislite: Kako su povezani ljubav i jedinstvo? Koji su drugi aspekti Boæjeg karaktera vaæni za postizanje sklada i jedinstva? 2. Naruπavanje sklada (Prisjetite se u razredu sljedeêeg teksta: Postanak 3,16-19.) Jedan svjestan Ëin neposluπnosti od strane praroditelja ljudskog roda imao je kobne posljedice. Grijeh je ispunio svijet i naruπio sklad koji je Bog stvorio. Odnos Adama i Eve s Bogom i jednog s drugim nikada viπe nije bio isti. Prije grijeha razgovarali su s Bogom licem k licu, ali sada su se sakrili, muëeni krivnjom i strahom (Postanak 3,8). PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018) 7

8 Krivnja je uniπtila njihov skladan odnos jer su sebiëno pokuπali dokazati svoju nevinost. Uslijedili su zavist, gnjev i prijezir. Bog je u Postanku 3,16 upozorio da je sada jednakost Adama i Eve ugroæena. Prije grijeha oboje su zajedno vladali, jer je oboma povjeren isti zadatak (Postanak 1,26-28). Nakon sagreπenja, Bog je upozorio da Êe se taj sklad promijeniti jer Êe jedno pokuπati vladati drugim. Razmislite: Napravite listu posljedica grijeha i razmotrite kako svaka posljedica utjeëe na ljudske odnose. Mi obiëno razmiπljamo o utjecaju grijeha na naπ odnos s Bogom i s drugim ljudima, ali rijetko razmiπljamo o njegovom utjecaju na naπ odnos prema ostalim djelima stvaranja. Kako grijeh utjeëe na Ëovjekov odnos prema drugim djelima stvaranja? 3. Obnavljanje izgubljenog (Prisjetite se u razredu sljedeêeg teksta: Ponovljeni zakon 7,6-11.) Plan spasenja pokazuje Boæju æelju da obnovi jedinstvo koje je izgubljeno zbog grijeha. U okviru svojega plana, Bog je odluëio da Abraham postane otac naroda koji Êe predstavljati Njegov karakter okolnim narodima na Zemlji (Postanak 12,3). Ovaj obeêani blagoslov ukazivao je na Isusa, sina Abrahamova (Matej 1,1), Ëija Êe smrt i uskrsnuêe omoguêiti pomirenje izmeappleu Boga i ljudskog roda. Abraham je pokazao vjeru i povjerenje u Boæja obeêanja. Njegova djela pokazuju πto Bog zahtijeva od nas. Ipak, to nije razlog πto su Abrahamovi potomci pozvani da predstavljaju Boga. Bog je izabrao Abrahama prije nego πto je pokazao vjeru i prije nego πto se posluπno pripremio da ærtvuje Izaka. Abraham i njegovi potomci bili su izabrani zato πto je Bog ljubavi vjeran svojim obeêanjima. Ova istina je posebno vaæna jer pokazuje da je temelj odnosa izmeappleu Boga i Njegovog naroda Boæji karakter, a ne ono πto narod jest ili πto Ëini. Razmislite: Bog je dao Ëetiri posebna obeêanja Abrahamu: obeêanje o zemlji, o mnoπtvu potomaka, o velikom imenu i da Êe biti blagoslov svim narodima. Kako se svako obeêanje odnosi na Boæji plan da obnovi jedinstvo meappleu djelima stvaranja? Zaπto je vaæno da shvatimo da se odnos izmeappleu ljudi i Boga temelji na Boæjem karakteru? TRE I KORAK: Primijenite! Samo za uëitelje: Pitanja za primjenu potiëu Ëlanove razreda da razmotre kako u praksi izgleda predstavljati Boga i kako vjerno predstavljanje moæe utjecati na misiju Crkve. 8 PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018)

9 Za primjenu: 1. to znaëi biti stvoren na Boæju sliku? Kako bi to trebalo utjecati na vaπa djela? 2. Bog je pozvao Crkvu da predstavlja Njegov karakter. Koliko dobro Crkva predstavlja Boæju ljubav i jedinstvo danas u svijetu? Kako to moæe uëiniti bolje? 3. Na koje naëine vi osobno moæete bolje svjedoëiti o Boæjoj ljubavi i Njegovoj æelji da vlada sklad? 4. to izvjeπtaj o Babilonskoj kuli otkriva o oblicima jedinstva koji su prihvatljivi Bogu? 5. Razgovarajte o sljedeêoj izjavi Ellen G. White zabiljeæenoj u sijeënju godine: Najuvjerljiviji dokaz Kristovog poslanja koji moæemo pruæiti svijetu nalazi se u savrπenom jedinstvu.... U skladu s naπim jedinstvom s Kristom bit Êe i naπa snaga da spaπavamo duπe. (Naπe visoko zvanje, str. 172)»ETVRTI KORAK: Budite kreativni! Samo za uëitelje: Kao πto je Bog pozvao Abrahama i njegove potomke da predstavljaju Njegovo ime i karakter, tako je pozvao i Crkvu da bude Njegov predstavnik na Zemlji. SljedeÊe aktivnosti potiëu uëenike da prihvate Boæji poziv da budu Njegovi predstavnici ljubavi i sklada u Crkvi i meappleu bliænjima. ZajedniËke aktivnosti: 1. Provedite vrijeme u molitvi traæeêi od Boga da pomogne Ëlanovima razreda da pronaappleu najbolje naëine na koje mogu predstaviti Boga meappleu bliænjima. 2. Izaberite jednu ulicu u svojem susjedstvu i isplanirajte evanappleeosku sluæbu u okviru koje Êe Ëlanovi vaπeg subotnjoπkolskog razreda pokazati Boæju ljubav pomaæuêi sugraappleanima. Osobne aktivnosti: 1. Istraæite razliëita shvaêanja Boæjeg obliëja o kojem teolozi raspravljaju. Zatim prikaæite kako Êete ove spoznaje primijeniti u svojem æivotu. 2. Razmislite o svojim odnosima. Izdvojite jedan koji biste æeljeli poboljπati. Molite se za taj odnos. Zatim napiπite πto sve moæete uëiniti u tom odnosu da biste bili bolji svjedok Boæje ljubavi. Izdvojite jedan prijedlog kao prvi korak u izgradnji tog odnosa tijekom sljede- Êeg tjedna. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018) 9

10 Pouka listopada Uzroci nejedinstva KljuËni tekst: Izreke 9,10. UËenik Êe Znati: Shvatit Êe da Boæja rijeë pruæa mudrost koja, kada se slijedi, πiri sklad meappleu Boæjim narodom. OsjeÊati: Osjetit Êe potrebu da osobno shvati Boæju volju iznesenu u Njegovoj RijeËi.»initi: OdluËit Êe slijediti Boæju rijeë u vezi s onim πto je ispravno. Smjernice za pouëavanje I. Znati: Posluπnost pridonosi jedinstvu A. Kako Izreke definiraju mudrost u 4. i 9. poglavlju? B. Navedeni blagoslovi u Ponovljenom zakonu 28,1-14 ne obuhva- Êaju jedinstvo. Koji aspekti ovog teksta pokazuju da posluπnost Boæjoj rijeëi potiëe jedinstvo? C. Kako dolazi do sklada ako slijedimo Boæju rijeë? Kako nam Pavlov savjet upuêen KorinÊanima pomaæe da odgovorimo na ovo pitanje? II. OsjeÊati: Potreba za razumijevanjem Boæje volje A. Zaπto se savjet Roboamovih prijatelja njemu Ëinio ispravnim? B. Jeste li kada bili toliko privræeni odreappleenoj ideji da ste smatrali da je to Boæja volja za vas? to je bilo posljedica te vaπe odluke? C. Koji odnosi u Crkvi pokazuju da je razumijevanje Boæje volje nuæno? III.»initi: Slijediti Boæju volju A. Kako moæemo razlikovati svoje sklonosti od Boæje volje? B. Koje korake moæete poduzeti ako niste sigurni πto je Boæja volja? Saæetak: Primjeri iz Svetog pisma otkrivaju da vjernost i pokoravanje Boæjoj volji πiri jedinstvo i sklad meappleu Boæjim narodom. Meappleu- 10 PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018)

11 tim, neposluπnost i teænja da slijedimo vlastite sklonosti stvaraju uvjete za pojavu nejedinstva. PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: Izreke 9,10. KljuËno naëelo duhovnog rasta:»ovjekova sklonost da radi ono πto mu se Ëini ispravnim na osnovi vlastite prosudbe Ëesto dovodi do problema koji stvaraju nesklad i nejedinstvo. KrπÊani mogu izbjeêi ovu zamku traæeêi mudrost u Boæjoj rijeëi, posebno se usredotoëujuêi na Krista, srediπte Evanappleelja. Samo za uëitelje: Vlastita prosudba lako moæe osujetiti Ëinjenje onoga πto je ispravno. Kada zapoënete razgovor u razredu, pomozite uëenicima da shvate da je lako stvoriti probleme ako slijedimo osobne sklonosti umjesto mudri savjet. Uvodni razgovor: U svibnju godine snaæne oborine izazvale su poplave sjeverno od Brisbanea u Australiji. Iako su sluæbe za hitne sluëajeve upozoravale vozaëe da ne voze kroz poplavljena podruëja, mnogi ljudi zanemarili su ova upozorenja. Pojedini vozaëi donijeli su odluku da voze kroz duboku vodu jer voda nikada nije bila previπe duboka na cestama kojima su redovno putovali. Drugi su tvrdili da Êe proêi poplavljenim podruëjem jer ga poznaju vrlo dobro. Meappleutim, loπe su procijenili situaciju. Neposredna posljedica njihove pogreπne procjene bila je da je petero ljudi izgubilo æivot kada je bujica odnijela njihove automobile. Mnogim drugim ljudima bila je potrebna pomoê da se spase iz snaænih bujica. Pitanja za razgovor: U izvjeπtaju koji smo Ëitali pronalazimo dva razloga za zanemarivanje pravog savjeta. Koji joπ razlozi mogu navesti osobu da zanemari pouzdan savjet u ovakvoj situaciji? Kako biste kategorizirali razloge koje ljudi obiëno navode da zanemare ono πto je ispravno? DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uëitelje: U Bibliji nalazimo brojne primjere ljudi koji su donosili pogreπne odluke, ali nalazimo i osnovu za donoπenje boljih odluka. Pomozite uëenicima da prepoznaju koliko je vaæno da traæe PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018) 11

12 Boæju mudrost pri donoπenju odluka Ëak i onda kada doæive posljedice pogreπnih odluka. Biblijski komentar 1.»ovjekov sud o tome πto je ispravno i pogreπno (Prisjetite se u razredu sljedeêih tekstova: Suci 17,6; 1. o kraljevima 12,1-16.) Joπuina knjiga obiluje rijeëima hvale i nadom buduêi da su se Abrahamovi potomci, koji su lutali pustinjom Ëetrdeset godina, konaëno naselili u ObeÊanoj Zemlji. Zadivljeni Boæjim silnim djelima, Izraelci su se zavjetovali da Êe zauvijek sluæiti Bogu. Tom prigodom obnovili su svoj zavjet. Meappleutim, na prvim stranicama Sudaca raspoloæenje se naglo mijenja. U toj knjizi Izrael je prikazan kao narod koji jednostavno pokuπava preæivjeti stalne napade, Ëak i graappleanski rat. Snaæno duhovno iskustvo steëeno nakon dolaska u ObeÊanu Zemlju nestalo je i biva zamijenjeno duhovnom maloduπnoπêu i otvorenim otpadniπtvom. Izrael je sluæio Bogu pod Joπuinim vodstvom i dok su svjedoci Boæjih silnih djela bili æivi, ali novi naraπtaj nije poznavao Boga niti je shvaêao πto je On uëinio za Izrael (Joπua 24,31; Suci 2,7-10). U tom neznanju odbacili su Boæje zakone, zamijenivπi ih svojim odlukama i radeêi ono πto je po njihovom miπljenju bilo ispravno. Posljedica je bila uruπavanje discipline i jedinstva Boæjeg naroda, kao i pojava bezakonja i pobune. Æalostan izvjeπtaj u Sucima opisuje ciklus otpadniπtva koji se ponavlja; tlaëenje od strane okolnih naroda, upuêivanje molbi Bogu da djeluje, Boæje oslobaappleanje, a onda ponovno otpadniπtvo.»inilo se da je Boæja uloga nakon πto bi izbavio Izrael bila brzo zaboravljana. Izrael je stalno gubio iz vida πto je Bog uëinio za njih. Otprilike stotinu godina kasnije, kralj Roboam, Salomonov sin, doπao je na Ëelo naroda. Iako su David i Salomon slijedili Boga, narod je i dalje radio po svome. Roboam se odmah suoëio s odlukom hoêe li nastaviti oëevu politiku ili Êe provoditi svoju. Tijekom tri dana, koliko je odvojio za donoπenje ove odluke, Roboam se savjetovao s oëevim savjetnicima i svojim vrπnjacima; ali nije zatraæio savjet od Boga. Njegova konaëna odluka da oteæa æivot narodu bila je odluëujuêi razlog podjele meappleu Boæjim narodom. Razmislite: to je navelo Izrael da uëini ono πto je prema njegovoj prosudbi bilo ispravno? Kako su mogli izbjeêi ovu pogreπku? Dok razmiπljate o tekstu u Sucima 21,25, πto je prema vaπem miπljenju pisac Sudaca smatrao rjeπenjem izraelskog problema? Na Ëemu za- 12 PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018)

13 snivate svoj odgovor? Kako Roboamova vladavina pokazuje da kralj nije bio rjeπenje izraelskog problema? 2. Pravi Izvor mudrosti (Prisjetite se u razredu sljedeêih tekstova: Izreke 9,10; Jakov 1,5.) U suprotnosti sa sebiënim ponaπanjem opisanim u Sucima i 1. o kraljevima, Pismo pokazuje da prava mudrost dolazi iz drugog izvora. I Izreke i Poslanica apostola Jakova jasno poistovjeêuju mudrost s Bogom. U Izrekama se ukazuje na odnosni aspekt mudrosti, naglaπavajuêi da je strah Gospodnji poëetak spoznaje (Izreke 1,7). SliËno tome, u 9. poglavlju Izreka pisac tvrdi da je Gospodnji strah poëetak mudrosti a razboritost je spoznaja Presvetog (Izreke 9,10). Mudrost se prema ovom razumijevanju stjeëe i nalazi u susretu s moênim Bogom. Sâm odnos se prepoznaje kao neodvojivi dio mudrosti. Meappleutim, Jakov istiëe da je Bog Davatelj mudrosti (Jakov 1,5). On naglaπava Boæju velikoduπnost i milost koji spremno daje mudrost onima koji je traæe. Ovdje je Bog prikazan kao Onaj koji daje mudrost za donoπenje odluka. Razmislite: Postoji li prema vaπem miπljenju sukob u razumijevanju mudrosti u Izrekama i u Poslanici apostola Jakova? Zaπto da i zaπto ne? Kako su obje ideje povezane? Zaπto su obje vaæne? 3. Ispravno usmjerena pozornost (Prisjetite se u razredu sljedeêih tekstova: 1. KorinÊanima 1,10-17; 2. Timoteju 2,14-19.) Korint je bio vaæno trgovaëko srediπte, smjeπten na grëkoj prevlaci. Zbog blizine Atene, u njemu je cvjetala grëko-rimska kultura, dok je geografski poloæaj kao morske luke poticao sve vrste poroka. NeobiËno je πto je tu osnovana crkva, ali Pavao u svojim poslanicama, a poslije i Klement, ukazuju da je u njoj bilo mnogo problema. Jedan od tih problema bio je unutarnja podjela (1. KorinÊanima 1,10-17). Iako u 1. KorinÊanima nalazimo brojne razloge za podjelu, u prvom poglavlju opisane su podjele nastale zbog toga πto su se vjernici oslanjali na osobe i uëenja razliëitih voapplea. KorinÊani nisu napustili svoju vjeru, ali su ponosno iskazivali svoju vjernost pojedinim krπêanskim voappleama. Pavao im je savjetovao da predmet njihove pozornosti treba biti netko drugi. Pozornost nisu trebali posveêivati ljudskim voappleama, veê Isusu Kristu, srediπtu svoje vjere. KrπÊani nisu pozvani da slijede voapplee, veê Isusa koji, kako istiëe Pavao, nije ni ohol ni razdije- PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018) 13

14 ljen. Jedinstvo moæe vladati samo kada su krπêani usmjereni na Onoga koji ih je sjedinio i poruπio prepreke koje su ih razdvajale. Njegova smrt na kriæu je Boæja sila (1. KorinÊanima 1,18) i Boæja mudrost (1. KorinÊanima 1,24), iako je izbor ovog sramnog simbola moæda izgledao bezumno grëko-rimskim sluπateljima. Razmislite: Kakvu vrstu jedinstva Pavao oëekuje od KorinÊana? OËekuje li on da se u svemu sloæe? (Usporedite 1. KorinÊanima 1,10; 8,7-13). Kako usredotoëenost na Krista donosi jedinstvo kakvo opisuje Pavao? TRE I KORAK: Primijenite! Samo za uëitelje: Lako je sloæiti se s Ëinjenicom da je Boæja mudrost najbolja, a da ta spoznaja ne promijeni naπ pristup æivotu. Pomozite razredu da razmisli zaπto se opiremo promjenama, a zatim pomozite uëenicima da uoëe ulogu zajednice s Bogom u odreappleivanju Njegove volje. Za primjenu: 1. Zaπto je ljudima privlaëno da Ëine πto æele? Kako traæenje Boæje volje moæe postati privlaënije? 2. Zaπto Ëesto nakon krize gubimo iz vida πto je Bog uëinio za nas? to moæemo uëiniti da to u buduênosti ne zaboravimo? 3. Da li posluπnost Boæjoj volji uvijek vodi jedinstvu? Zaπto ne? 4. to moæemo nauëiti o mudrosti na osnovi toga πto smo u zajednici s Bogom? Kako nam to pomaæe kada traæimo mudrost u vezi s posebnim pitanjima? 5. Kako moæemo odræavati svoju usredotoëenost na Krista kada smo toliko zauzeti u ovom svijetu?»etvrti KORAK: Budite kreativni! Samo za uëitelje: Pavao povezuje Krista s mudroπêu i poziva KorinÊane da gledaju na ono πto svijet smatra ludoπêu Isusovu smrt na kriæu. Pomozite uëenicima da praktiëno primijene Pavlovo rjeπenje za nejedinstvo u crkvi. Aktivnosti: 1. Posvetite vrijeme prouëavanju prvih Ëetiriju poglavlja 1. Korin- Êanima. Zatim napravite prezentaciju u kojoj Êete istaknuti Pavlovo rjeπenje problema nejedinstva. 14 PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018)

15 2. Izvedite kratko uprizorenje koji Êe gledateljima pomoêi da razmisle o tome πto znaëi gledati na Isusa i Njegovu smrt umjesto na mudrost ovoga svijeta. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018) 15

16 Pouka listopada Da svi jedno budu KljuËni tekst: Ivan 17, UËenik Êe Znati: Razumjet Êe Isusovu teænju da Njegovi sljedbenici budu ujedinjeni. OsjeÊati: Uvidjet Êe vaænost jedinstva za Crkvu i za misiju.»initi: Svijetu Êe prikazati Boæji karakter ljubavi i jedinstva. Smjernice za pouëavanje I. Znati: Nalog za jedinstvo A. Kako su Boæja narav i Njegov karakter povezani s krπêanskim jedinstvom? B. Molitva za jedinstvo upuêena je uz nekoliko drugih molbi za Isusove sljedbenike. Kako su molbe meappleusobno povezane i s Ëim Êe se prvi krπêani suoëiti nakon Isusove smrti? C. Zaπto je Isus bio toliko zabrinut za jedinstvo svojih sljedbenika? II. OsjeÊati: Za misiju je potrebno jedinstvo A. Na koje naëine nejedinstvo meappleu Isusovim sljedbenicima utjeëe na misiju Crkve? B. to nejedinstvo u Crkvi nagovjeπtava o Boæjoj naravi i karakteru? III.»initi: Pokazivati ljubav i poπtovanje A. Kakvu sliku o Bogu vaπi odnosi prikazuju svijetu? B. Koje prepreke onemoguêavaju da se prikaæe pravi Boæji karakter? C. Koje korake trebate poduzeti da biste ispravnije odraæavali Boæji karakter? Saæetak: Isusova molitva u Ivanu 17 pokazuje Njegovu veliku æelju da Njegovi sljedbenici ispravno prikazuju Boæju narav i karakter 16 PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018)

17 svijetu. Jedinstvo namjere izmeappleu Oca i Sina pokazuje da je i meappleu krπêanima potrebno jedinstvo. PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: Ivan 17, KljuËno naëelo duhovnog rasta: Isusovi sljedbenici pozvani su da jedinstvom meappleu sobom predstavljaju Boæju ljubav i karakter svijetu. Samo za uëitelje: Naglasite da ljudi oko nas, kada se predstavljamo kao krπêani, poëinju prosuappleivati krπêanstvo i Boæji karakter na osnovi onoga πto vide u naπim meappleuljudskim odnosima, bili mi svjesni svojega utjecaja ili ne. Uvodni razgovor: Kada sam se preselio u Sjedinjene AmeriËke Dræave na postdiplomski studij, nesvjesno sam postao predstavnik svoje zemlje. Kada sam govorio pred ljudima, oni su mislili da svojim naglaskom predstavljam govor svih Novozelanappleana. Smatrali su da moj stil oblaëenja odraæava trenutaënu modu na Novom Zelandu. Sve moje rijeëi, djela, Ëak i izbor hrane bili su pomno prouëavani i smatralo se da toëno odraæavaju moje podrijetlo. U mnogo sluëajeva zapaæanja ljudi bila su toëna; ali u odreappleenim stvarima pretpostavke su ih dovele u zabludu. Svaki krπêanin je pozvan da bude Boæji predstavnik. Prema naëinu na koji razmiπljamo i postupamo, svijet shvaêa Boæji karakter. Kada se ponaπamo sebiëno izazivajuêi nesklad, svijet zapaæa podijeljenog i nemoênog Boga: ali kada pokazujemo ljubav i jedinstvo meappleu sobom, pokazujemo pravi Boæji karakter. Pitanja za razgovor: Kada ste nesvjesno bili predstavnik neëega? Kakav su dojam vaπi postupci ostavili u vezi s osobom, zemljom ili sportom koji ste predstavljali? Je li veêa vjerojatnost da Êete ostaviti bolji dojam kada neπto svjesno predstavljate? Obrazloæite svoj odgovor. DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uëitelje: Ovaj odjeljak iznosi saæeti pregled odnosnih aspekata Isusove molitve u Ivanu 17. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018) 17

18 Biblijski komentar DugaËku molitva u Ivanu 17 neki struënjaci prepoznaju kao znakovito oproπtajno obraêanje. Sam sadræaj molitve ukazuje da je molitva izgovorena u namjeri da ohrabri uëenike koji Êe se uskoro suoëiti s izazovima bez Isusove tjelesne prisutnosti. 1. KljuËni odnos (Prisjetite se u razredu sljedeêeg teksta: Ivan 17, ) U samom srediπtu molitve u Ivanu 17 nalazi se odnos izmeappleu Oca i Sina. To je odnos savrπene ljubavi i jedinstva koji je postojao prije postanka svijeta (Ivan 17,24). Otac je prikazan kao jedini pravi Bog (Ivan 17,3), Otac Sveti (Ivan 17,11), i Otac pravedni (Ivan 17,25). Ova imena opisuju i Njegov karakter i Njegova pravedna djela. Isus je u molitvi prikazan kao Krist (Ivan 17,3), Sin (Ivan 17,1) i Poslani (Ivan 17,3), koji Ëini ono πto Otac traæi. Odnos izmeappleu Oca i Sina pokazuje πto Isus zahtijeva od svojih sljedbenika. Odnos izmeappleu Oca i Sina takoappleer ima vaænu ulogu u rijeëima koje Isus izgovara o vjeënom æivotu. VjeËni æivot ovisi o spoznaji i Oca i Sina. Meappleutim, zapazite da nije u pitanju samo znanje o Njihovom postojanju. Izjava da Ëovjek mora znati da je Otac jedino pravi Bog i da je poslao Sina pokazuje da je za vjeëni æivot potrebno osobno i iskustveno znanje. SimboliËno znaëenje imena upotrijebljenih za Oca pojaëava ovu misao, nagovjeπtavajuêi da su oni koji primaju vjeëni æivot iskusili pravedna i otkupiteljska Boæja djela. U ovom tekstu nisu prikazani samo boæanska narav i jedinstvo Oca i Sina, veê i Njihovo velikoduπno davanje. Otac daje Sinu, a Sin zauzvrat prosljeappleuje mnogo od onoga πto mu je Otac dao. Razmislite: Kako se upotreba titula Otac i Sin odnosi na glavne poruke u Ivanu 17? U kojem su smislu Otac i Sin jedno? to velikoduπni Boæji karakter znaëi za Njegovu crkvu? 2. Isusova slava i poslanje (Prisjetite se u razredu sljedeêeg teksta: Ivan 17,1-5.) Isusovo je poslanje bilo da svijetu otkrije Boæje ime i Njegovu rijeë (Ivan 17,6-8), da Mu ukaæe Ëast i proslavi Ga. U hebrejskom jeziku ime je oznaëavalo istaknuto obiljeæje i karakter. Prema tome, kada je Isus izjavio da je otkrio OËevo ime, to trebamo razumjeti na naëin da je otkrio Boæju narav i karakter. Isus je svojim djelima prikazao Boæji karakter pun ljubavi. Isus zapoëinje molitvu traæeêi od Boga da Ga proslavi. Ta molba nije bila izraz sebiënosti. Bila je utemeljena 18 PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018)

19 na jedinstvu Oca i Sina, i doprinijela je Isusovoj namjeri da otkrije OËev karakter. ZahvaljujuÊi jedinstvu koje je vladalo izmeappleu Oca i Sina, to je znaëilo da Êe, ako Isus bude proslavljen, samim tim biti proslavljen i Otac. Isus se, dakle, molio da izvrπi svoje poslanje, da OËeva ljubav bude zapaæena i da primi Ëast i slavu koja Mu pripada. Razmislite: Razmotrite upotrebu rijeëi slava i proslavljanje u drugim tekstovima u Evanappleelju po Ivanu; zatim objasnite πto Ivan podrazumijeva pod rijeëju proslavljanje. Odnosi li se to na ono πto se dogodilo prigodom Kristovog uzaπaπêa ili na neπto drugo? U kojem se smislu Kristovi sljedbenici proslavljaju? 3. Isus se moli za sve svoje sljedbenike (Prisjetite se u razredu sljedeêeg teksta: Ivan 17,6-26.) U nastavku Isusove molitve otkriveno je da je poslanje vjernika objavljivanje i proslavljanje Boæjeg karaktera. Isusova molitva za uëenike potvrappleuje da je pred njima, dok pokuπavaju ispuniti ovo poslanje, teπko putovanje. Isus se moli za zaπtitu svojih sljedbenika prizivajuêi Boæje ime i karakter. On moli Oca da Ëuva i πtiti vjernike, zato πto je On milostivi Bog pun ljubavi, vjeran svojim obeêanjima. Boæja zaπtita je nuæna, jer uëenici ostaju u svijetu koji je neprijateljski raspoloæen prema vrijednostima i naëelima za koja se zalaæu. Oni su, prema tome, meta Sotone koji nastoji sprijeëiti njihovo svjedoëenje svijetu. Isus objaπnjava da Boga na najbolji naëin moæemo predstaviti svijetu tako πto Êemo pokazivati Njegov karakter u svojem svakidaπnjem æivotu. Svjestan Ëinjenice da su Njegovi uëenici raspravljali oko toga tko Êe biti najveêi u kraljevstvu, Isus se posebno molio za jedinstvo vjernika. Zavist, ponositost i pohlepa prijetili su da ih razdvoje i samim tim uniπte sliku o Bogu koju su trebali pokazati svijetu. Jedinstvo, s druge strane, neêe pokazati samo Boæju narav i karakter, veê i Njegovu preobraæavajuêu silu. ZnaËajno je πto se Krist nije molio samo za jedinstvo izmeappleu vjernika. Takoappleer se molio i za jedinstvo s Njim i Njegovim Ocem. Isus je prepoznao da meappleusobno jedinstvo ovisi o jedinstvu s Bogom. Kada smo ujedinjeni s Njim, kada gradimo jedinstvo cilja s Njim, to zauzvrat preobraæava naπe odnose. Promjenu takoappleer ima na umu kada traæi da uëenici budu posve- Êeni istinom. Kada stupaju u dodir s istinom kakva je u Isusu, Isusovi sljedbenici doæivjet Êe promjenu æivota. Ova promjena je vaæna budu- Êi da Kristovi sljedbenici trebaju svjedoëiti o istini. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018) 19

20 Razmislite: Zaπto se prema vaπem miπljenju Isus moli da Njegovi sljedbenici budu jedno s Njim i da vide Njegovu slavu? Za Ëiju se zaπtitu Isus moli Bogu i zaπto? Kakve se promjene dogaappleaju kada smo u zajednici s Isusom? Kako krπêani mogu ostati u toj zajednici? TRE I KORAK: Primijenite! Samo za uëitelje: SljedeÊa pitanja mogu pomoêi Ëlanovima razreda da ocijene svoju ulogu i motivaciju u predstavljanju Boæjeg karaktera. Za razmiπljanje i primjenu: 1. Zaπto je vaæno da osobno poznajemo Boga, a ne samo da posjedujemo znanje o Njemu? 2. Koji vas aspekti Boæjeg imena i karaktera pokreêu da svjedoëite svijetu? 3. Koja je Isusova molba za uëenike najznaëajnija u Crkvi dvadeset prvog stoljeêa? 4. Kako biste ocijenili svoje svjedoëenje o Boæjem karakteru i naravi? Kako moæemo poboljπati svoje svjedoëenje? 5. Kakvu vrstu jedinstva Isus æeli da ostvare Njegovi uëenici? Razmotrite kakvo jedinstvo On ima s Ocem. Kako to jedinstvo izgleda u praksi?»etvrti KORAK: Budite kreativni! Samo za uëitelje: SljedeÊe aktivnosti omoguêavaju osobno i zajedniëko razmiπljanje o povezanosti izmeappleu naπih djela i svjedoëenja. Aktivnosti: 1. Usporedite Gospodnju molitvu iz Mateja 6 s molitvom iz Ivana 17, a zatim odgovorite na sljedeêa pitanja. Koje sliënosti i razlike zapaæate? UpuÊuje li se i u Mateju 6 na jedinstvo? Gdje? Koji se aspekti Boæjeg karaktera spominju u ovim molitvama? 2. Ispitajte koliko je iskren vaπ odgovor kad su u pitanju vaπi odnosi i misija na koju ste pozvani. 3. Pronaappleite najnovije Ëlanke o adventistiëkim krπêanima. Razvrstajte ih u dvije skupine: 1) Ëlanke koji odræavaju pozitivnu sliku Boæjeg karaktera i 2) Ëlanke koji odraæavaju loπu sliku Boæjeg karaktera. Izaberite jedan ili dva Ëlanka i pomno razmislite o njima. Koji su postupci mogli dovesti do drugaëijeg ishoda? Je li uzrok takvih posljedica bilo nejedinstvo? Obrazloæite. 20 PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018)

21 Pouka listopada KljuË jedinstva KljuËni tekst: Efeæanima 2,9.10. UËenik Êe Znati: Shvatit Êe da su Kristovi æivot i smrt kljuëni za ispunjenje Boæjeg konaënog cilja da unese sklad i jedinstvo meappleu sva djela stvaranja. OsjeÊati: Njegovat Êe stavove koji pomaæu da se odræi jedinstvo u Kristu.»initi: Ostat Êe u zajednici s Kristom kako bi mogao doæivjeti puninu Njegovih blagoslova. Smjernice za pouëavanje I. Znati: Ispunjavanje Boæje namjere A. Koja je Boæja namjera za Njegova stvorenja? B. to je Krist svojom smrêu uëinio za nas? C. Razgovore o tome πto je Krist uëinio za nas mi Ëesto ograniëavamo na teoloπku temu spasenja. Na koje posebne naëine Isusov æivot i smrt utjeëu na odnose i jedinstvo? II. OsjeÊati: Poniznost i pokornost A. Koje stavove Pavao smatra nuænima za odræavanje jedinstva za koje je Krist dao toliko mnogo? B. Kako moæemo njegovati ove osnovne stavove kako bi postali prirodna reakcija u naπem æivotu? C. to u praktiënom smislu znaëi pokoravati se jedni drugima? III.»initi: Ostati u zajednici s Kristom A. Koje prednosti stjeëemo ako smo povezani s Kristom? B. Kako moæemo odræati svakidaπnju zajednicu s Njime? Saæetak: Bog nam je u Kristu dao sve duhovne blagoslove. Ova nevjerojatna istina obuhvaêa posvojenje, oprost i otkupljenje, ali i ozdravljenje naπih odnosa. Dok odræavamo zajednicu s Kristom, dolazi do promjene naπih stavova i postupaka, πto potiëe jedinstvo. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018) 21

22 PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: Efeæanima 2, KljuËno naëelo duhovnog rasta: Da bismo doæivjeli jedinstvo koje Bog oëekuje od svoje Crkve, moramo stalno biti povezani s Kristom, Izvorom jedinstva. Samo za uëitelje: Novi zavjet jasno stavlja Isusa u srediπte krπ- Êanskog æivota. Njegova smrt i uskrsnuêe pruæaju spasenje, nadu i spoznaju kako je jedinstvo moguêe meappleu krπêanima. Dok razgovarate o pouci, naglasite kako su Kristov æivot i smrt kljuë za postizanje krπêanskog jedinstva. Uvodni razgovor: Dajte razredu πifriranu poruku vezanu za temu iz pouke, ali im nemojte dati kljuë po kojem se rjeπava. Izaberite sloæenu πifru koju Ëlanovi razreda neêe moêi sami otkriti. Neka razred odreappleeno vrijeme razmiπlja i pokuπava odgonetnuti poruku. Nakon otprilike pet minuta nagovijestite im rjeπenje, ne otkrivajuêi sve detalje. Dajte razredu nekoliko minuta da pokuπa shvatiti πto ste im rekli. Ako im je i dalje potrebna pomoê, pokaæite im kljuë za rjeπavanje poruke. Provedite nekoliko minuta u razgovoru o srediπnjoj misli poruke prije nego πto se osvrnete na sljedeêa pitanja. Pitanja za razgovor: Zaπto je kljuë bio vaæan za rjeπavanje poruke? Odræavanje unutarnjeg crkvenog jedinstva zagonetno je mnogim crkvama. Zaπto je prema vaπem miπljenju teπko ostvariti jedinstvo? Kako nam spoznaja da je Krist KljuË jedinstva moæe pomoêi u rjeπavanju problema u mjesnoj crkvi? DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uëitelje: Poslanica Efeæanima ukratko izlaæe Radosnu vijest i Boæje viappleenje o Crkvi koja ljubavlju i jedinstvom ispunjava Njegovu namjeru. Kada prouëite nekoliko tekstova iz Poslanice Efeæanima, naglasite da Crkva i njezino jedinstvo ovise o Kristu i naπem odnosu s Njim. Biblijski komentar Razgovor o nejedinstvu Ëesto se svodi na doktrinu ili istinu. Krπ- Êani smatraju da bi nejedinstvo nestalo kad bismo se mogli sloæiti oko toga u πto vjerujemo. Iako jedinstvo u doktrini ima odreappleenu 22 PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018)

23 ulogu u crkvenom jedinstvu, doktrinarno jedinstvo nije primarno za razumijevanje jedinstva i nejedinstva. KljuË jedinstva nalazimo u Isusu Kristu. 1. Izvor jedinstva (Prisjetite se u razredu sljedeêeg teksta: Efeæanima 1,3-14.) Nijedan razgovor o jedinstvu Crkve ne moæe se povesti bez priznanja da Isus Krist ujedinjuje prvenstveno svojom smrêu i uskrsnuêem. Upravo ovi dogaappleaji potiëu rijeëi hvale na poëetku Poslanice Efeæanima. Redci su prilagoappleeni hebrejskom naëinu izraæavanja hvale, i karakteristiëno je da se ponavlja Ëinjenica kako je sve πto je Bog uëinio za nas uëinjeno u Kristu ili u Njemu. Opπirna lista blagoslova koje vjernici dobivaju u Njemu nabraja da smo izabrani, unaprijed odreappleeni, posvojeni, da nam je darovana milost, otkupljenje, oprost i peëat koji je zalog naπe baπtine. Doista, u Kristu nam nije uskraêen nijedan duhovni blagoslov (Efeæanima 1,3). Meappleutim, zapazite naëin na koji odnos i jedinstvo Ëine pozadinu velikog dijela teksta prije nego πto su stavljeni u prvi plan u 10. retku: izabrani smo da budemo sveti i pravedni. Bog je æelio da budemo poput Njega i da razgovaramo s Njim. Ponovno smo se povezali s Bogom preko posinjenja, a naπi naruπeni odnosi iscijeljeni su putem otkupljenja i oprosta. Pavao saæima cjelokupan utjecaj ovih blagoslova u Efeæanima 1,9.10. Preko ovih blagoslova Bog moæe donijeti jedinstvo svojim stvorenjima u Kristu. Usmjerenost na Krista kao KljuËa jedinstva nastavlja se u Efeæanima 2,11-22, gdje je Krist prikazan kako uklanja prepreke da bi svi imali jednak pristup Bogu. Tekst upuêuje na zid razdvajanja u æidovskom Hramu, koji je neæidovima ograniëavao pristup bogosluæju u Hramu, a samim tim i pristup Bogu. Kristova smrt je slikovito sruπila ovaj zid da bi i Æidovi i pogani mogli biti pomireni s Bogom. Meappleutim, nisu samo Æidovi i pogani sada mogli biti pomireni s Bogom. Pavao je shvatio da je Krist sruπio sve prepreke, bile one rasne, klasne ili spolne. Svi ljudi sada imaju isti pristup Bogu i Njegovom uzviπenom spasenju. Razmislite: to znaëi imati svaki duhovni blagoslov u Kristu? Kakvu vaænost nebeski blagoslovi imaju za sadaπnji æivot? Kako nam Pavao u Efeæanima 1 pomaæe da shvatimo Boæje pobude i namjere da nas blagoslovi? Kako je ova namjera povezana s jedinstvom? PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018) 23

24 2. Ostati povezan s Izvorom (Prisjetite se u razredu sljedeêeg teksta: Efeæanima 4,1-6.) Kao rezultat onoga πto je Bog uëinio u Kristu, mi smo jedno tijelo u kojem stanuje isti Duh, koje æivi u istoj nadi (Efeæanima 4,4). Imamo jednoga Gospodina i jednu vjeru o kojoj svjedoëimo jednim krπtenjem (Efeæanima 4,5). BuduÊi da je Bog toliko mnogo uëinio da sve ujedini, oni koji sebe nazivaju krπêanima, pozvani su da æive tako da odræavaju to jedinstvo. Tekst od Ëetvrtog do πestog poglavlja Poslanice Efeæanima opisuje stavove i djela kojima se odræava to jedinstvo. Neki od kljuënih stavova su poniznost (Efeæanima 4,2), krotkost (Efeæanima 4,2), trpljenje (Efeæanima 4,2), istinoljubivost (Efeæanima 4,25), ljubav (Efeæanima 5,2), pokoravanje (Efeæanima 5,22.23) i posluπnost (Efeæanima 6). Meappleutim, ne moæemo ostvariti jedinstvo ako nismo povezani s Kristom. Pavao upuêuje na ovu istinu u Poslanici Efeæanima kada govori o svim blagoslovima koje imamo u Njemu (Efeæanima 1, ). Ivan je izriëitiji. On opisuje potrebu za povezivanjem s Kristom koristeêi se slikom trsa (Ivan 15,1-17). Loza raste i napreduje samo kada je povezana s izvorom æivota. Kada polaæemo vjeru u Kristovo djelo otkupljenja i krπtavamo se u Njegovu smrt i uskrsnuêe, povezani smo s Izvorom æivota, sile i jedinstva. Meappleutim, sâm Ëin krπtenja ne jamëi stalnu povezanost s Izvorom æivota. Neprestano trebamo nastojati da ostanemo povezani s Kristom kako bismo donosili rod; promijenjeni stavovi Ëine nas sposobnima da volimo i sluπamo jedni druge. Ostati povezan s Kristom, prema tome, pruæa temelj za meappleusobno jedinstvo. to smo bliæe Kristu, imat Êemo bliskiji odnos s ljudima koji nas okruæuju. Razmislite: U kojem smo smislu u Kristu? Kako moæemo ostati povezani s Kristom da bismo davali rod i bili promijenjeni onako kako Bog æeli? TRE I KORAK: Primijenite! Samo za uëitelje: BuduÊi da je Krist izvor jedinstva Crkve, svaki vjernik pozvan je da odræava to jedinstvo. Pomozite uëenicima da shvate svoju potrebu da ostanu povezani s Izvorom æivota i jedinstva kako bi ispunili Boæju volju u vezi s Crkvom. Za razgovor: 1. Zaπto su svi blagoslovi navedeni na poëetku Poslanice Efeæanima usredotoëeni na jedinstvo Boæjih djela stvaranja? 24 PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018)

25 2. Ako je Krist kljuë jedinstva i ako krπêansko jedinstvo poëiva na Njemu, kakvu ulogu svaki vjernik ima u jedinstvu Crkve? 3. Razgovarajte o sljedeêem navodu Ellen G. White: Dok je mladica samo izvana povezana s trsom, ne moæe postojati æivotna veza. U tom sluëaju nema rasta niti plodnosti. Tako moæe postojati samo prividna veza s Kristom, bez stvarne zajednice s Njim po vjeri. Ispovijedanje vjere dovodi ljude u crkvu, ali karakter i ponaπanje pokazuju jesu li oni u vezi s Kristom. (Isusov æivot, str. 562) 4. Koji je od spomenutih stavova u Poslanici Efeæanima prema vaπem miπljenju najvaæniji za odræavanje jedinstva i sklada u Crkvi? Na kojim Ëinjenicama zasnivate svoj odgovor?»etvrti KORAK: Budite kreativni! Samo za uëitelje: Moæe se Ëiniti kako je misao da je Krist kljuë jedinstva i sklada u velikoj mjeri teoretska. Vaæno je da vaπ razred shvati da je Kristova uloga vrlo praktiëna. Aktivnosti: 1. Nacrtajte dijagram na kojem Êete povezati misli iz pouke. Pokaæite kako je Krist kljuë jedinstva. 2. Napravite veliki kljuë od nekog vama dostupnog materijala. Podijelite ceduljice svakom Ëlanu razreda i zamolite ih da dovrπe jednu od sljedeêih reëenica: Krist je kljuë za poboljπanje mojeg odnosa s... Krist je kljuë za uklanjanje prepreka izmeappleu mene i... Krist je kljuë za otkrivanje Boæje namjere za moj æivot u vezi s... Krist mi je oprostio; prema tome, ja trebam oprostiti... Krist mi je ponudio milost; prema tome, ja trebam... Kada svi zavrπe zadatak, priëvrstite popunjene ceduljice na kljuë. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018) 25

26 Pouka listopada 3. studenoga Jedinstvo u prvoj Crkvi KljuËni tekst: Djela 2, UËenik Êe Znati: Shvatit Êe da se jedinstvo izgraappleuje zajedniëkim duhovnim putovanjem i silom Duha Svetoga. OsjeÊati: Cijenit Êe povezanost izmeappleu posveêenja Bogu i ljubavi prema drugima.»initi: Posvetit Êe se produbljivanju zajedniπtva meappleu Ëlanovima crkve. Smjernice za pouëavanje I. Znati: ZajedniËko duhovno iskustvo podupire jedinstvo A. Koja su vjerovanja, obiëaje i vrijednosti, zabiljeæene u 2. poglavlja Djela, pripadnici prve Crkve smatrali vaænima? B. Zaπto je bilo vaæno da se vjernici sastaju i u Hramu i u svojim domovima? C. Koju je posebnu ulogu Duh Sveti imao u novoj zajednici? II. OsjeÊati: PosveÊenost Bogu utjeëe na druge A. Pogledajte listu aktivnosti u Djelima 2, Je li neka aktivnost vaænija od drugih? Zaπto? B. Kako posveêenost Bogu vodi do mijenjanja stavova prema drugim ljudima? C. Kako ste doæivjeli ovu promjenu stava u svojem æivotu? III.»initi: Put do zajedniπtva A. Kako se krπêansko zajedniπtvo razlikuje od druæenja s prijateljima? B. to spreëava suvremene vjernike da u potpunosti iskuse dobrobiti crkvenog zajedniπtva? C. Koje korake u unapreappleenju zajedniπtva moæete poduzeti u svojem subotnjoπkolskom razredu i u cijeloj crkvenoj obitelji? 26 PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018)

27 Saæetak: Prva Crkva je zahvaljujuêi sili Duha Svetoga postala svjedok jedinstva, izraæavanja ljubavi i velikoduπnosti jer su vjernici provodili vrijeme zajedno, pokazujuêi ljubav i posveêenost Bogu. PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: Djela 2, KljuËno naëelo duhovnog rasta: Dok zajedno sudjelujemo u bogosluæju i zajedniπtvu, Duh Sveti djeluje na nas i mijenja naπ odnos prema drugima. Ova promjena odaje slavu Bogu. Samo za uëitelje: Brojne su dobrobiti zajedniπtva opisanog u Djelima 2. Najvaænija je da nam zajedniëki rad i cilj pomaæu da zaboravimo pojedinosti koje nas dijele, mijenjajuêi tako naëin na koji promatramo jedni druge. Uvodni razgovor: U prvoj polovini 19. stoljeêa, na sjevernoameriëkom kontinentu krπêanske crkve doæivjele su vjersko buappleenje koje se obiëno naziva Drugo veliko buappleenje. Iako je upamêeno po pretjeranim izljevima emocija, ovo buappleenje dovelo je do drugih vaænih posljedica. OsvjedoËeni ne samo u svoje grijehe, veê i u zlo oko sebe, krπêani su pokrenuli obnovu druπtva. TisuÊe krπêana pristupalo je dobrovoljnim druπtvima koja su imala posebne ciljeve, kao πto su smanjenje uæivanja alkohola ili ublaæavanje siromaπtva. Mnoga druπtva bila su priliëno uspjeπna u postizanju svojih ciljeva. Meappleutim, dogodilo se neπto πto nitko nije oëekivao. KrπÊani iz razliëitih vjerskih zajednica, koji su obiëno dolazili u sukob oko doktrine ili su jednostavno odbacivali jedni druge, shvatili su da ih je zajedniëki rad na projektu i ostvarivanje istog cilja zbliæilo i potaknulo da njeguju æelju da zajedno slave Boga. Poput Crkve u Djelima apostolskim, krπêani ukljuëeni u rad dobrotvornih druπtava uvidjeli su da se razvija meappleusobni sklad kada provode vrijeme u bliskim odnosima s ljudima istih pobuda. Pitanja za razgovor: Sjetite se drugih primjera kada je blizak zajedniëki rad s istim ciljem ili pobudama neoëekivano unio sklad meappleu ljude. Koja je glavna pobuda ujedinila prvu Crkvu? Koliko se Ëesto sjetite pobuda koje su vas ujedinile s ostalim krπêanima? DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uëitelje: Razgovori o tekstu u Djelima 2,42-47 Ëesto se svode na navedene oblike ponaπanja prve Crkve. Dok istraæujete PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018) 27

28 ove retke, pokuπajte usmjeriti pozornost na stavove, vrijednosti i odnose. Razmotrite πta je potaknulo takvo ponaπanje. Biblijski komentar Drugo poglavlje Djela apostolskih pruæa nam uvid u æivot prve krπêanske zajednice. Bila je to zajednica koja je iskusila silu Duha Svetoga i bila uvjerena u vaænost evanappleeoske poruke. Bila je to takoappleer zajednica koja je pokazivala Boæju ljubav na praktiëan naëin u dubokom jedinstvu u Duhu, koje se neprestano naglaπava u prvim poglavljima Djela apostolskih. Takvo jedinstvo nije nastalo sluëajno. 1. Definicija posveêenosti (Prisjetite se u razredu teksta iz Djela 2.) Za prve Isusove sljedbenike reëeno je da su neprestano bili posveêeni apostolskoj nauci i zajedniπtvu. Kada ste neëemu posveêeni, znaëi da ste tome odani. Odanost zahtijeva svesrdnu pozornost, πto znaëi da do posveêenosti ne moæe doêi bez znaëajnog stupnja discipline. Prema tome, posveêenost se nikome ne moæe zapovjediti ili nametnuti. Prava posveêenost proistjeëe iz osobnih stavova i prioriteta. To je odgovor srca. Razmislite: Kako biste opisali posveêenost? Kakav oblik posve- Êenost poprima u 21. stoljeêu? Jesu li svi oblici posveêenosti zdravi? Zaπto jesu i zaπto nisu? 2. PosveÊenost Bogu (Prisjetite se u razredu sljedeêih tekstova: Djela 1,12-14; 2,42-47.) PosveÊenost Bog bila je glavni predmet prve Crkve. To zapaæamo u njihovom posveêenom dræanju apostolskog nauka, molitvi i slavljenju Boga. Predanost je pripravila put za izlijevanje Duha Svetoga na blagdan Pedesetnice (Djela 1,12-14). PosveÊenost Bogu je na ovaj naëin prethodila promjeni odnosa krπêana prema drugim ljudima. Kada su vjernici prihvatili Krista i posvetili sebe Njemu, stavili su se u poloæaj u kojem je Duh Sveti mogao djelovati i preobraziti njihov æivot. Luka naglaπava da nije samo jedno ili dvoje vjernika u izolaciji bilo svesrdno predano Kristu. Svi oni koji su iskusili Boæju silu bili su zajedno i dijelili su istu odanost. Meappleutim, ne trebamo zaboraviti da su odnosi s drugima, protkani ljubavlju u zajednici i izvan nje, takoappleer bili rezultat posveêenosti Bogu. Kada odgovorimo na Boæju milost na vidljiv naëin, ukazujemo Mu Ëast. 28 PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018)

29 Razmislite: to je bilo glavni poticaj ranih krπêana da budu posveêeni Bogu? Kako potpuna posveêenost Bogu moæe izgledati u 21. stoljeêu? Moæemo li se ugledati na prvu Crkvu? 3. PosveÊenost zajedniπtvu (Prisjetite se u razredu sljedeêeg teksta: Djela 2,42-44.) RijeË zajedniπtvo prijevod je grëke rijeëi koinonia. Izvedena je iz grëkog korijena koinos, πto znaëi zajedniëki, dijeljeni ili meappleusobni. On se, dakle, odnosi na ono πto je zajedniëko ljudima. RijeË koinonia Ëesto je u grëkoj knjiæevnosti opisivala bliskost, posveêenost i braëni odnos. Izraæava misao bliske povezanosti u okviru koje postoji uzajamno dijeljenje, kao i dobru volju koja se pokazuje u dijeljenju s drugima. U Djelima 2 zajedniπtvo je izraæeno u obliku zajedniëkog vremena, zajedniëkih aktivnosti, zajedniëkog poslanja i zajedniëke svojine. Meappleutim, vjernici su meappleusobno dijelili sve πto su imali samo zbog zajedniëkog temelja, zajedniëkog odnosa s Kristom. Iako je lako navesti aktivnosti prve Crkve kao oëitovanje zajedniπtva, zajedniπtvo u Novom zavjetu prvenstveno se oëituje u odnosima, a ne aktivnostima. Vjernici su njegovali uzajamne odnose i zajedniëki æivot upravo zato πto su imali zajednicu s Kristom. Odnos izmeappleu vjernika bio je blizak. Ova bliskost u prvoj Crkvi zapaæa se u neuobiëajenom Ëinu dijeljenja obroka s ostalim vjernicima, bez obzira na druπtveni i materijalni status ili etniëko podrijetlo. Razmislite: Koje kljuëne rijeëi u Djelima 2,42-47 otkrivaju narav zajedniπtva u prvoj Crkvi? Zaπto Luka naglaπava radost i zahvalnost u ovom tekstu? 4. Rezultati posveêenja (Prisjetite se u razredu sljedeêih tekstova: Djela 2,45-47; 4,32-37.) Kada su se vjernici posvetili Bogu i zajedniπtvu, nisu samo prepoznali svoju zajedniëku povezanost s Kristom, veê su postali svjesniji potreba ljudi u svojem okruæenju. Pomagali su na svaki moguêi naëin, Ëak su prodavali svoja imanja i dijelili svoju imovinu. GrËka konstrukcija u 44. i 45 retku, s ponovljenom upotrebom imperfekta, ukazuje da u pitanju nije bio samo usamljen sluëaj, veê redovna i stalna praksa u zajednici. Bio je to odgovor koji je proistekao iz ljubavi prema Bogu i jednih prema drugima. Meappleutim, ova svijest o potrebama bliænjih nije bila jedina posljedica posveêenja prvih vjernika. Luka takoappleer naglaπava njihovu radost, izraæenu u zahvalnosti i hvali Bogu, i PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018) 29