HRVATSKI SABOR KLASA: /17-18/180 URBROJ: II V ~NP*021-12/17-18/180*65-17-W*H3 Zagreb, 24. srpnja ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVA

Транскрипт

1 HRVATSKI SABOR KLASA: /17-18/180 URBROJ: II V ~NP*021-12/17-18/180*65-17-W*H3 Zagreb, 24. srpnja ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVATSKOGA SABORA Na temelju članka 143. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora u prilogu dostavljam odgovor Vlade Republike Hrvatske na zastupničko pitanje od 21. lipnja godine, Ranka Ostojića, zastupnika u Hrvatskom saboru. ^^PREDSJEDNIK 'ordan Jandrokovič

2 VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Klasa: /17-01/168 Urbroj: / Zagreb, 20. srpnja REPUBLIKA HRVATSKA 65 - HRVATSKI SABOR ZAGREB, Trg Sv. Marka 6 Primljeno: 9 1 _ n 7_ 7^7 Klasifikacijska oznaka: j Orq. jed. Urudžbeni broj:/ Pril. Vrij. HS"NP PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA Predmet: Zastupničko pitanje Ranka Ostojića, u vezi sa sadržajem i potpisnicima deklaracije kojom se utvrđuje zaštita vanjskih granica Europske unije - odgovor Vlade Zastupnik u Hrvatskome saboru, Ranko Ostojić, postavio je, sukladno s člankom 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13 i 113/16), zastupničko pitanje u vezi sa sadržajem i potpisnicima deklaracije kojom se utvrđuje zaštita vanjskih granica Europske unije. odgovor: Na navedeno zastupničko pitanje Vlada Republike Hrvatske, daje sljedeći «Srednjoeuropska obrambena suradnja {Central European Defence Cooperation, u daljnjem tekstu: CEDC) je inicijativa pokrenuta godine, a usmjerena je na jačanje suradnje na području obrane te jačanje i daljnju specijalizaciju obrambenih sposobnosti država članica: Republike Austrije, Češke Republike, Republike Hrvatske, Mađarske, Slovačke Republike, Republike Slovenije te Republike Poljske kao promatrača. Pragu. Zadnji sastanak ministara obrane CEDC-a održanje 19. lipnja godine u Na sastanku su sudjelovali ministar obrane Češke Republike, Martin Stropnickv, ministar obrane i sporta Republike Austrije, Hans Peter Doskozil, državni tajnik Ministarstva obrane Slovačke Republike, Marian Salon, zamjenik ministra obrane Mađarske, Tamas Vargha i državni tajnik Ministarstva obrane Republike Slovenije, Miloš Bizjak. U ime Ministarstva obrane Republike Hrvatske na sastanku je sudjelovao pomoćnik ministra obrane za obrambenu politiku, dr. sc. Petar Mihatov.

3 Na sastanku su predstavnici članica CEDC-a raspravljali o pitanjima iz područja sigurnosti i obrane, uključujući i aktualne sigurnosne i obrambene teme na dnevnom redu Europske unije, kao i o poduzetim i budućim praktičnim koracima u suočavanju s migrantskom krizom na tzv. Zapadno-balkanskoj ruti. Razgovaralo se i o pripremi Zajedničkog akcijskog plana koji treba sadržavati i plan koordinacije (djelovanja i praktične suradnje) u odgovoru na potencijalnu migrantsku krizu. Izrada Akcijskog plana dogovorena je na Konferenciji ministara obrane CEDC-a i ministara unutarnjih poslova država Salzburškog foruma te predstavnika pozvanih država na tzv. Zapadno-balkanskoj ruti, održanoj 8. veljače godine u Beču. Izrada Zajedničkog akcijskog plana je u tijeku, a omogućit će zajedničko shvaćanje/razumijevanje opsega migrantske krize, razradu pokazatelja krizne situacije, uspostavu koordinacijskih mehanizama za pružanje međusobne potpore te sadržavati prikaz identificiranih personalnih i materijalnotehničkih potreba pojedinih država. Izrada Zajedničkog akcijskog plana dogovorena je radi jačanja suradnje i međusobne potpore država CEDC-a i država na zapadno-balkanskom migracijskom pravcu, u kontekstu doprinosa učinkovitom i integriranom pristupu upravljanju svim aspektima migracija na razini Europske unije. Učinkovita i dugoročno održiva migracijska politika ključna je kako bi se osigurala učinkovita kontrola vanjskih granica Europske unije i zaustavio nekontrolirani priljev migranata prema Europskoj uniji. Stoga je i u okviru CEDC-a zaštita vanjskih granica Europske unije prepoznata kao ključni instrument za rješavanje krize. Republika Hrvatska smatra kako zbog daljnjih pritisaka treba i zadržati pažnju na zapadnobalkanskom migracijskom pravcu, uključujući praćenje situacije i izgradnju odgovarajućih mehanizama koordinacije odgovora za slučaj ponovne eskalacije situacije. Pritom je, uz uspješnu provedbu Izjave Europska unija - Republika Turska, od 18. ožujka godine, za suzbijanje nezakonitih migracija jednako značajan i nastavak jačanja suradnje sa svim državama na zapadno-balkanskom migracijskom pravcu, uključujući države izvan Europske unije, čiji angažman, uz potporu Europske unije i država članica Europske unije, ostaje od velike važnosti. Stoga ciljevi Zajedničkog akcijskog plana uključuju sposobnost prepoznavanja prijetnji, učinkovitu razmjenu informacija te uspostavu učinkovitije koordinacije odgovora na izazov migracija. Zajednički akcijski plan u potpunosti uzima u obzir nacionalna zakonodavna rješenja članica CEDC-a te će zadaće koje proizlaze iz Zajedničkog akcijskog plana provoditi državna tijela u čiju nadležnost ulaze takve zadaće. U Republici Hrvatskoj nadzor državne granice u nadležnosti je Ministarstva unutarnjih poslova. Uloga Oružanih snaga Republike Hrvatske, u skladu s odredbama Zakona o obrani (Narodne novine, br. 73/13, 75/15 i 27/16), i Zakona o nadzoru državne granice (Narodne novine, br. 83/13 i 27/16), može se kretati samo u okvirima potpornih aktivnosti (logističke potpore) policiji. Kada Ministarstvo unutarnjih poslova ili predsjednik Vlade Republike Hrvatske to ocijene potrebnim zbog sigurnosnih i/ili humanitarnih razloga, Oružane snage Republike Hrvatske mogu pružiti potporu u zaštiti državne granice na način propisan Zakonom kojim se uređuje obrana Republike Hrvatske. Na sastanku je usvojena Zajednička deklaracija ministara obrane CEDC-a koja naglasak stavlja na važnost zajedničkog pristupa Europske unije u zaštiti vanjskih granica Europske unije s ciljem odgovora na negativne posljedice migracijske krize, te upućuje na

4 3 potrebu intenziviranja suradnje, koordinacije i dijaloga u CEDC+ formatu na razini Europske unije u kontekstu upravljanja migracijama. Uz navedeno Deklaracija ističe dugoročnu orijentiranost CEDC-a unaprjeđenju sigurnosne i obrambene suradnje radi doprinosa europskoj sigurnosti. U Deklaraciji se: - pozdravlja napredak u suradnji između država članica CEDC-a, posebno u području upravljanja migracijama kao i prva inačica Zajedničkog akcijskog plana te se pozivaju ministarstva unutarnjih poslova da u suradnji s ministarstvima obrane pristupe finalizaciji Zajedničkog akcijskog plana - navodi uspostava zajedničkog sustava situacijske svjesnosti 2 {situational awareness) o migracijskoj situaciji te osiguranju potrebnih mjera kako bi se u slučaju potrebe brzo aktivirali potrebni civilni, policijski i vojni kapaciteti, uz poštivanje nacionalnih zakonskih rješenja i nadležnosti - prepoznaje činjenica kako je zajednički pristup Europske unije u zaštiti vanjskih granica najvažniji smjer djelovanja u suzbijanju negativnih posljedica migracijske krize - navodi kako će CEDC zemlje zajednički nastupati u okviru Europske unije kako bi se osigurala učinkovita zaštita vanjske granice Europske unije, koristeći sve potrebne civilne, policijske i vojne kapacitete - navodi kako suzbijanje korijenskih uzroka migracija mora ostati na vrhu dnevnog reda u Europskoj uniji i drugim formatima suradnje - ohrabruje međunarodna zajednica za nastavak rada na suzbijanju krijumčarskih mreža - ohrabruju nacionalna tijela odgovorna za programe pomoći da učine sve što je u njihovoj mogućnosti kako bi pomogli u stabilizaciji zemalja izvorišta migracija - prepoznaje da iako nezakonite, migracije nisu primarna odgovornost ministarstava obrane i oružanih snaga, njihova potpora može, u određenim okolnostima, i uz puno poštovanje nacionalnih zakonodavstava, biti zatražena od primarno nadležnih tijela u slučaju krizne situacije te su u tom smislu CEDC zemlje spremne promicati komunikaciju, koordinaciju i suradnju u tom području i pružati međusobnu potporu u slučaju potrebe - naglašava važnost međunarodnih operacija u tijeku na tzv. Zapadnom Balkanu, ističući orijentaciju prema nastavku suradnje kako bi se dugoročno osigurala stabilnost i sigurnost tog područja te će u tom smislu države CEDC-a koordinirati svoje stavove za svaku odluku vezanu za proces Strateškog pregleda misije Europske unije u Bosni i Hercegovini EUFOR Althea - navodi kako će države CEDC-a u okviru Europske unije nastaviti ukazivati na sigurnosne izazove na tzv. Zapadnom Balkanu kako bi se dala veća vidljivost tom području na razini Europske unije te kako bi Europska unija promicala i aktivno podržavala procese euroatlantske integracije zemalja aspirantica iz jugoistočne Europe - navodi kako će države CEDC-a, u skladu s osnivačkim načelima CEDC-a, nastaviti istraživati druga područja u vidu jačanja međusobne sigurnosne i obrambene suradnje, posebno u razmjeni informacija, koordinaciji zajedničkih stavova unutar Europske unije, udruživanju i dijeljenju sposobnosti te zajedničkoj obuci i vježbama 1 CEDC+ format podrazumijeva sastanke predstavnika država članica CEDC-a s predstavnicima država na tzv. Zapadnobalkanskoj ruti (Republika Albanija, Republika Bugarska, Bosna i Hercegovina, Republika Makedonija, Crna Gora, Republika Rumunjska i Republika Srbija). 2 Situacijska svjesnost podrazumijeva kontinuirano praćenje i procjenu trenutačne situacije u jugoistočnoj Europi po pitanju migrantskih kretanja (broj migranata, formiranje potencijalnih novih migracijskih ruta, broj osoblja upućenog u inozemstvo te analiza čimbenika koji ukazuju na kriznu situaciju).

5 4 - naglašava dugoročni karakter suradnje unutar CEDC-a te spremnost daljnjeg doprinosa europskoj obrani, sigurnosti i stabilnosti. Eventualno potrebna dodatna obrazloženja u vezi s pitanjem zastupnika, dat će Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane.