naslovna strana besplatna

Транскрипт

1 Broj 215. GodinaV. 21. studenoga2008. w w w.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNIPRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SLO 1,80; SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 O biljeæena 17. godiπnjica stradanja kabrnje i V ukovara ISSN X PRINTED IN CROATIA

2 1 7. G OD I NJ IC A S T RA D A NJ A KA BRNJ E I VU KOVA RA S nimio: T omis lav B RAN DT i Marija ALVIR

3 IMPRES U M TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRÆAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr) Izvrπni urednik: Mario GaliÊ (mario.galic@morh.hr) Urednici i novinari: Marija Alvir, (marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊ Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotograf: Davor Kirin GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr) Prijevod: Jasmina Peπek Tajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelo tel: Lektorice: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: ; fax: Pretplata: Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), devizni raëun u ZagrebaËkoj banci Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, Zagreb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun poziv na broj 16 5, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na adresu TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Zagreb. Tisak: Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, Sv. I. Zelina Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, Zagreb, Republika Hrvatska hrvojnik@morh.hr Naklada: 5800 primjeraka U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara (EMPA) "Grad je bio meta: bolnica, Dom umirovljenika..." radni je naziv najnovijeg izdanja Hrvatskog memorijalno- -dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koje govori o agresiji JNA i srpskih snaga na Republiku Hrvatsku te o srpskoj okupaciji Vukovara Kompaktne podmornice stiæu S t r a n a 8 Europski konstruktori podmornica Ëvrsto vjeruju da Êe uskoro na svjetskom træiπtu biti ponuappleene vrlo sofisticirane nenuklearne, kompaktne podmornice, koje Êe cijenom biti dostupne i financijski manje moênim mornaricama U talijanskom gradiêu Braccianu odræan 19. meappleunarodni filmski festival vojnodokumentarnog filma "Vojska i narod" Petominutni spot o hrvatskim Oruæanim snagama proglaπen je odlukom meappleunarodnog æirija najboljim u kategoriji promidæbenih filmova, πto je dosad najveêi uspjeh... S t r a n a 4 Uskoro u tisku najnovije izdanje Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata posveêeno Vukovaru Brigadir Stjepan Cifrek, vojni izaslanik RH za Rumunjsku i Bugarsku Od trenutka svog dolaska nastojao sam razviti dobre odnose ne samo s mjerodavnim ustanovama zemlje primateljice, nego i sa svim vojnim izaslanicima akreditiranima u Bukureπtu i Sofiji. Suradnja s OS obje zemlje je dobra, intenzivna, kvalitetna i raznolika... S t r a n a 1 2 Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT S t r a n a 22 3

4 U talijanskom gradiæu B raccianu odræan 19. m eapple unarodni film ski festival vojnodokum entarnog film a "Vojska i narod" Spot o hrvatskim O ruæanim snagam a najbolji prom idæbeni film festivala Iak o su do sada v eê nek olik o p uta na ov om festiv alu osv ajali p oseb ne nagrade z a film ov e v ojne p roduk c ije, ov e godine p redstav nic i h rv atsk ih O ruæ anih snaga im ali su osob iti raz log z a z adov oljstv o i p onos. P etom inutni sp ot o h rv atsk im O ruæ anim snagam a p roglaπ en je odluk om m eapple unarodnog æ irija najb oljim u k ategoriji p rom idæ b enih film ov a, π to je dosad najv eê i usp jeh, k ak o S luæ b e z a odnose s jav noπ Ê u i inform iranje M O R H -a tak o i O djela h rv atsk ih v ojnih glasila, u Ë ijoj je p roduk c iji raapple en Ves na P IN T ARIΔ, s nimio Æ eljk o S T IP AN OVIΔ vojnih glasila, u Ëijoj je produkciji raappleen. Uspjeh je to veêi πto je konkurencija bila iznimno jaka. Na festivalu se natjecalo dvadeset i πest dræava, s pedeset filmova nominiranih u nekoliko razliëitih kategorija. Projekcije su se odræavale u prostoru ËasniËkog doma TopniËke πkole talijanskih oruæanih snaga, gdje su ga sveëano i otvorili predsjednik festivala general Giorgio Zucchetti, zapovjednik TopniËke πkole general Pippo F ilipponi i gradonaëelnik Bracciana Giuliano Sala, a festival se veê tradicionalno odræava pod pokroviteljstvom talijanskog predsjednika i naëelnika F estival V ojska i narod sveë ano je otvorio general G iorgio Z u c c h etti a na njemu se u nekoliko razlië itih kategorija natjec a- lo 26 zemalja V eê nekoliko godina zaredom Hrvatska sa svojim filmovima vojne tematike sudjeluje na meappleunarodnom filmskom festivalu vojnodokumentarnog filma "V ojska i narod", koji se svake godine odræava poëetkom studenoga u talijanskom gradiêu Braccianu nedaleko od Rima. Iako su do sada veê nekoliko puta na ovom festivalu osvajali posebne nagrade za filmove vojne produkcije, ove godine predstavnici hrvatskih Oruæanih snaga imali su osobiti razlog za zadovoljstvo i ponos. Petominutni spot o hrvatskim Oruæanim snagama proglaπen je odlukom meappleunarodnog æirija najboljim u kategoriji promidæbenih filmova, πto je dosad najveêi uspjeh, kako Sluæbe za odnose s javnoπêu i informiranje MORH-a tako i Odjela hrvatskih 4

5 H rvatskoj vojnoj filmskoj produ kc iji nagrada za najb olji promiapple æ b eni film dosad je najveêe priznanje na ovom filmskom festivalu Z apovjednik T opnië ke π kole talijanskih O S general P ippo F ilipponi u ru Ë io je plaketu za najb olji promidæ b eni film naë elniku O djela H V G -a Æ eljku StipanoviÊu Glavnog stoæera Oruæanih snaga Republike Italije. Hrvatske Oruæane snage predstavile su se na festivalu s Ëetiri videouratka u razliëitim kategorijama. RijeË je o filmovima "» uvari svjetskog mira", koji govori o doprinosu naπih snaga u mirovnoj misiji u Afganistanu, i "Kadetski bal - uz taktove JelaËiÊeva marπa" s jedinstvenom temom sudjelovanja naπih kadeta na tradicionalnom ËasniËkom balu u BeËu, kratkom promidæbenom spotu "Hrvatske Oruæane snage" te petominutnom povijesnom osvrtu na vrijeme Domovinskog rata "Zadar - Maslenica 1993". Prva tri redateljski potpisuju djelatnici Odjela HV G-a, a posljednji Ivica MateπiÊ i Bernard Kotlar. Sva Ëetiri su popraêena s velikom pozornoπêu, a u kvalitetu naπe vojne videoprodukcije nakon osvojene plakete za najbolji film u kategoriji promidæbe te posebne nagrade u kategoriji povijesti autora MateπiÊa i Kotlara viπe zaista ne trebamo sumnjati. Postignuto je joπ draæe kad se vidi kako veêina zemalja sudionica, osim πto ima daleko duæu tradiciju u vojnoj videoprodukciji, ima i, za naπe poimanje, nevjerojatno ekipirane i brojne timove i odjele koji rade samo na tom poslu, da prateêu tehniku i logistiku kao i financijske moguênosti i ne spominjemo. Za usporedbu, spomenimo tek da, primjerice, Brazilci i Rumunji imaju stotinjak zaposlenih djelatnika u odjelu videoprodukcije, Nizozemci gotovo πezdeset, vicarci i Izraelci blizu pedeset, Belgijanci trideset i pet, Juænoafrikanci dvadesetak... a Hrvatska tek tim ljudi koji se moæe izbrojiti na prste jedne ruke, ali koji daje sve od sebe da se hrvatske Oruæane snage i na ovaj na- Ëin predstave svijetu u πto boljem svjetlu. Treba li tome joπ πto dodati?! Naravno, bilo bi nekorektno reêi da se ne vide razlike u kvaliteti izmeappleu naπih filmova i filmova zemalja koje imaju i ulaæu u videoprodukciju daleko viπe od nas, no upravo su ovakvi festivali prava mjesta da vidimo gdje smo i pokuπamo ispraviti eventualne propuste. Ipak, unatoë naπim skromnim ljudskim i tehniëkim uvjetima - ne zaostajemo.» injenica koja potkrepljuje tu tvrdnju jest i naπa osvojena nagrada. V eliko je to priznanje hrvatskoj vojnoj filmskoj produkciji, koja je prepoznata i na meappleunarodnoj razini, pridonoseêi i na ovaj naëin pozitivnoj promidæbi svojih Oruæanih snaga u svijetu. Iako je nama naπ uspjeh najveêi, najviπe razloga za slavlje imali su predstavnici Nizozemske, Ëiji je film "Kraljica Azalea" proglaπen najboljim filmom festivala, i to zaista zasluæeno. Meappleunarodni æiri, u kojemu su bili predstavnici Pakistana, NjemaËke, Austrije i Italije, imao je priliëno teæak posao. Ipak, nizozemski film predstavljen na festivalu, u kojemu je na jedinstven naëin prikazan sklad æenstvenosti i vojniëke profesije, bio je zaista vrhunski uradak koji se nije mogao previdjeti. Dodjela zasluæenih plaketa i pehara predstavnicima nagraappleenih zemalja odræana je u kinodvorani TopniËke πkole, a za najbolji promidæbeni film uru- Ëio ju je naëelniku Odjela hrvatskih vojnih glasila, Æ eljku StipanoviÊu, zapovjednik πkole, general Pippo F ilipponi. Zavrπni govor na zatvaranju festivala ponovno je odræao general Zucchetti, koji je izrazio nadu da na jubilarni 20. festival "V ojska i narod" dogodine svi sudionici ponovno krenu putem koji Êe ih dovesti u Italiju. Nadamo se, i hrvatske predstavnike. U svakom sluëaju, dat Êemo sve od sebe, kao πto to uvijek i Ëinimo kada je u pitanju promidæba naπe vojske. 5

6 G OD I NJ IC A O biljeæena 17. godiπnjica stradanja kabrnje ZloËin koji nikada neêem o zaboraviti "O v dje su ub ili nev ine i nenaoruæ ane ljude sam o z ato π to nisu h tjeli otiê i iz sv ojih k u- Ê a. T o je b io p restraπ an z loë in, k oji nik ad neê e z ab orav iti ni ov a V lada ni sv e b uduê e v lade", istak nuto je na k om em orativ nom sk up u K omemorativnim skupom, paljenjem svijeêa i polaganjem vijenaca pokraj spomen-obiljeæja masovne grobnice i glavnoga kriæa na mjesnome groblju, te misom u mjesnoj crkvi u kabrnji je 18. studenog obiljeæena 17. godiπnjica muëkog stradanja 43 civila i branitelja. Broj πkabrnjskih ærtava tijekom viπegodiπnje okupacije poveêao se na 80, a joπ je πestero mjeπtana nakon rata poginulo u eksplozijama zaostalih neprijateljskih mina. V i- jence su pokraj spomen-obiljeæja na mjestu masovne grobnice poloæila mnogobrojna izaslanstva. Uime Ureda Predsjednika RH izaslanstvo je vodio brigadir Mladen F uzul, uime predsjednika Hrvatskoga sabora potpredsjednik Sabora Ivan Jarnjak, a uime premijera i V lade ministar Boæidar Kalmeta. V ijence su poloæila i svijeêe zapalila i izaslanstva Zadarske æupanije, grada Zadra, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, te izaslanstva opêina i gradova Zadarske æupanije. T omis lav B RAN DT Na komemoracijskome skupu postavljene su fotografije 86 ubijenih kabrnjana, a okupljenima su govorili predstavnici Sabora, V lade, Zadarske æupanije i drugi. Potpredsjednik Sabora Ivan Jarnjak tom je prigodom rekao kako se i danas sjeêamo trenutaka boli u kabrnji 1991., kada on kao ministar unutarnjih poslova nije mogao pruæiti pomoê. "No, bili smo svjesni da Hrvate nitko i nikada nije i neêe moêi pokoriti", istaknuo je, dodajuêi kako patnju kabrnje moramo doæivljavati kao patnju cijeloga hrvatskog naroda i kako s ovog skupa ne upuêujemo poruke mrænje, ali pamtimo da je srpska vojska ovdje poëinila jedan od najteæih ratnih zloëina. Taj masakr neêemo zaboraviti, kao πto neêemo zaboraviti ni drugih koji su ugradili svoj æivot u temelje samostalne Hrvatske", rekao je Jarnjak. Ministar Boæidar Kalmeta rekao je kako nam svaki njegov dolazak u kabrnju uvijek vraêa slike iz godine. "Ovdje su ubili nevine i nenaoruæane ljude samo zato πto nisu htjeli otiêi iz svojih kuêa. To je bio prestraπan zlo- Ëin, koji nikad neêe zaboraviti ni ova V lada ni sve buduêe vlade", istaknuo je ali i poruëio da ne treba æivjeti samo u proπlosti. "Æ rtve neêe biti zaboravljene, ali moramo æivjeti sadaπnjost radi buduênosti. Proπlost nam ne smije biti grë i ne smijemo nikoga mrziti, a trebamo se okrenuti razvoju. kabrnja Êe dobiti novu sportsku dvoranu, vodu, sadræaje za mlade i za starije. Time Êemo se najbolje oduæiti onima koji su dali æivot". Ratni zapovjednik samostalnoga kabrnjskog bataljuna Marko MiljaniÊ istaknuo je da su πkabrnjski branitelji i mjeπtani prije 17 godina pokazali primjerom kako se brani i voli domovina. Okupljenima su govorili i zadarski æupan Stipe ZriliÊ te predsjednik Koordinacije udruga iz Domovinskog rata u Zadarskoj æupaniji Ante Martinac. U programu obiljeæavanja 17. godiπnjice stradanja kabrnje sudjelovalo je takoappleer oko 200 hrvatskih ratnih vojnih invalida i njihovih obitelji iz Osijeka. 6

7 O biljeæen D an sjeæanja na ærtvu Vukovara Vukovar je Lijepa N aπa, Vukovar je m oja Hrvatska I ov e su se godine u V uk ov aru ok up ili b rojni graapple ani H rv atsk e i π ire k ak o b i se p risjetili tragedije otp rije sedam naest godina snimio D. T O T H "V ukovar je Lijepa Naπa, V ukovar je moja Hrvatska" naziv je komemorativnog programa ovogodiπnjeg Dana sjeêanja na ærtvu V ukovara I ove su se godine tim povodom 18. studenoga u V ukovaru okupili brojni graappleani Hrvatske i πire kako bi se prisjetili tragedije otprije sedamnaest godina, a poëast vukovarskim ærtvama odali su i najviπi dræavni duænosnici na Ëelu s predsjednicima Republike Stjepanom MesiÊem, Sabora Lukom BebiÊem i V lade Ivom Sanaderom. Nakon komemorativnog skupa u krugu vukovarske bolnice, kolona sjeêanja uputila se do Memorijalnog groblja ærtava iz Domovinskog rata, gdje su poloæeni vijenci i zapaljene svijeêe te je sluæena misa zaduπnica. Molitvu za poginule nakon polaganja vijenaca kod spomen-obiljeæja te polaganja ruæa na grobnice pokopanih branitelja i civila, predvodio je nadbiskup appleakovaëko-osjeëki mons. Marin SrakiÊ. Predsjednik Republike Marija ALVIR Stjepan MesiÊ izjavio je u V ukovaru kako se nakon dosadaπnje obnove moæe nazrijeti stari, prijeratni sjaj toga baroknoga grada, ali je, kako je ocijenio, gospodarstvo ostalo nepokrenuto. " V ukovar mora ponovno postati grad proizvodnje i izvoza", poru- Ëio je Predsjednik. Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka BebiÊ istaknuo je da je V ukovar bio i ostao simbol Domovinskog rata i otpora Hrvatske srpskoj agresiji. "V ukovar se danas obraêa buduênosti s povjerenjem, i to je jamstvo njegove opstojnosti", rekao je, dodajuêi kako je V ukovar sedamnaest godina nakon Domovinskoga rata postao svjestan svojega znaëenja i povijesne veliëine i doprinosa opstojnosti Hrvatske. "Ono πto u V ukovaru danas vidimo je hrvatsko zajedniπtvo ljudi koji su u taj grad doπli iz svih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i inozemstva", ocijenio je u koloni sjeêanja predsjednik V lade Ivo Sanader, dodajuêi kako je iz godine u godinu sve vidljivije da se u V ukovar ulaæe. Hrvatska, prema njegovim rijeëima, ulaganjima u V ukovar uzvraêa tome gradu za sve πto je uëinio u Domovinskom ratu. "V ukovar se branio i svakim danom viπe kojim je odolijevao nadmoênijem neprijatelju, bio je dan viπe ostatku Hrvatske u pripremi za obranu i pobjedu u Domovinskom ratu", ocijenio je Sanader. V ukovarska gradonaëelnica Zdenka Buljan je istaknula kako V ukovar ima pravo traæiti da mu se uzvrati sve ono πto je dao za hrvatsku slobodu i neovisnost. V ukovaru je joπ potrebna potpora i pomoê da bi bio prepoznatljiv "kao razvijen grad i mjesto tolerancije i ljudi koji su preuzeli odgovornost za svoju slobodu", rekla je vukovarska gradonaëelnica. U spomen na sve poginule i nestale hrvatske branitelje i civile u obrani V ukovara niz Dunav je u sklopu projekta "Svjetlosna rijeka sjeêanja" u veëernjim satima iz brodica vukovarskih brodara puπteno stotine upaljenih lampiona. 7

8 VU KOVA R U skoro u tisku najnovije izdanje Hrvatskog m em orijalno-dokum entacijskog centra D om ovinskog rata posveæeno Vukovaru Grad je bio meta "G rad je b io m eta: b olnic a, D om um irov ljenik a..." radni je naz iv najnov ijeg iz danja H r- v atsk og m em orijalno - dok um entac ijsk og c entra D om ov insk og rata iz k ojeg donosim o najz anim ljiv ije iz v atk e, a k oje gov ori o agresiji J N A i srp sk ih snaga na R ep ub lik u H r- v atsk u te o srp sk oj ok up ac iji V uk ov ara Ant e N AZOR, rav nat elj Hrv at s k og memorijalno-d ok u ment ac ijs k og c ent ra Domov ins k og rat a D ovoappleenjem novih pojaëanja za napad na V ukovar, JNA je 30. rujna sluæbeno zapoëela Operaciju V u- kovar. Njezine snage grupirane su u dvije operativne grupe - Sjever i Jug, s linijom razgraniëenja na rijeci V uki. Operacija je planirana u Generalπtabu OS SF RJ u Beogradu, Ëiji je naëelnik bio general pukovnik Blagoje AdæiÊ, a zapovjednik operacije bio je general potpukovnik Æ ivota PaniÊ, zapovjednik 1. vojne oblasti (armije). U æestokom napadu JNA je uspjela 1. listopada osvojiti Marince te okruæiti Bogdanovce i blokirati kukuruzni put prema V ukovaru. Time je braniteljima presjeëen put opskrbe, a V ukovar se od tada nalazio u potpunom okruæenju. SljedeÊega dana, 2. listopada, JNA je okupirala i selo C eriê, a hrvatski branitelji krajnjim naporom odbili su snaæan napad na V ukovar. Taj dan dræi se jednim od najkrvavijih dana u bitki za V ukovar. Potom je 5. listopada krajnjim naporom odbijen i snaæan napad JNA na selo Nuπtar, koje postaje presudna toëka za obranu V inkovaca, kao i za oëekivani proboj prema V ukovaru. No, prvi veêi pokuπaj hrvatske vojske i policije (AntiteroristiËka jedinica LuËko i specijalne postrojbe MUP-a RH iz Slavonskog Broda i V inkovaca) da 13. listopada oslobode selo Marince i deblokiraju cestu prema V ukovaru nije uspio. U snaænom napadu JNA i srpskih paravojnih postrojbi, iz πume ergaj na Luæac i dio Borova Naselja 16. listopada probijene su linije obrane. Tom prilikom poginuli su Blago Zadro, zapovjednik 3. bojne, i Alfred Hill, zapovjednik vojne policije u V ukovaru. Ipak, branitelji su borbama prsa o prsa uspjeli sprijeëiti presijecanje vitalne komunikacije V ukovar - Borovo Naselje, a sljede- Êeg dana u protuudaru su oëistili naselje Luæac, uniπtili neprijateljski pontonski most na V uki, prodrli u dio πume ergaj te zarobili veêe koliëine streljiva i oruæja, ukljuëujuêi i tri tenka, od kojih su dva uspjeli izvuêi i koristiti se njima u obrani. ObruË oko V ukovara sve viπe se stezao, a pomoê braniteljima mogla je doêi samo iz pravca V inkovaca, jer je sva sela prema Iloku do sredine listopada okupirala JNA. Zbog Ëvrste blokade braniteljima V ukovara poëelo je ponestajati streljiva, a i njihov umor bio je velik. Nedostajale su veêe svjeæe snage za zamjenu, a broj poginulih i ranjenih poveêavao se svakim danom. Konvoj LijeËnici bez granica, Ëiji je dolazak u V ukovar 19. listopada JNA pokuπala iskoristiti da dodatno ugrozi poloæaje vukovarskih branitelja, izvukao je 113 ranjenika i nakratko poboljπao uvjete u bolnici. Nasuprot tome, JNA je neprestano dovodila nove snage i, dakako, nije imala problema sa streljivom. Jedan od kljuënih uspjeha u napadu na V ukovar JNA je ostvarila 2. studenoga prodorom u Luæac, naselje izmeappleu V ukovara i Borova Naselja, Ëime je ugrozila povezanost i opskrbu ta dva grada. Istoga dana propao je novi pokuπaj Hrvatske vojske da oslobodi sela Marince i C eriê i prekine blokadu V ukovara, a branitelji Bogdanovaca odbili su napad oklopniπtva i pjeπaπtva JNA. NadgledajuÊi iz πume ergaj napad 51. mehanizirane brigade JNA na Luæac, 3. studenoga poginuo je general major JNA Mladen BratiÊ, zapovjednik Operativne grupe Sjever, odnosno zapovjednik Novosadskoga korpusa JNA. Borbe za Luæac nastavljene su, a 9. studenoga Zapovjedniπtvo operativne grupe V inkovci, V ukovar i Æ upanja izvijestilo je da su u naseljima Luæac i Budæak obrambene snage bile prisiljene povu- Êi se na priëuvne poloæaje. Za obranu V ukovara nastupili su kritiëni trenuci. KritiËno je bilo i kod Lipovca, na granici sa Srbijom te na granici izmeappleu Hrvatske i BiH, gdje je JNA nagomilala svoje snage. OgorËene borbe za selo Bogdanovce, jedinu isturenu toëku obrane V ukovara, voappleene su sve do 10. studenoga, kad su JNA i srpske paravojne postrojbe okupirale selo i masakrirale zateëeno stanovniπtvo. Istoga dana srpske snage izvele su napad iz smjera Luπca na Priljevsku cestu sa svrhom zauzimanja nadvoænjaka prema srediπtu V ukovara i spajanja sa svojim postrojbama koje su djelovale na Trpinjskoj cesti, a u V ukovaru su zauzele podruëje Milova brda i Slavije te odvojile Mitnicu od uæega srediπta grada. Obrana V ukovara presjeëena je na dva mjesta, a branitelji su sabijeni u tri odvojena dæepa. NaËelnik Glavnoga stoæera HV -a Antun Tus izjavio je 12. studenoga da je jugovojska tijekom vikenda uspjela uêi u dva dijela V ukovara, ali da se nije probila do srediπta grada. NastavljajuÊi sa silovitim napadima, JNA je do 13. studenoga zauzela V U- PIK-ov silos u Priljevu i time konaëno presjekla put izmeappleu Borova Naselja i V ukovara. Istoga dana hrvatske postrojbe su iz smjera Nuπtra opet pokuπale osloboditi selo Marince i deblokirati V ukovar, ali je JNA odbila njihov napad. To je bio posljednji pokuπaj Hrvatske vojske da probije put do V ukovara i spasi grad od okupacije, koja se, s obzirom na golem nerazmjer u odnosu snaga i naoruæanja izmeappleu branitelja i agresora, Ëinila neizbjeænom. Tako je i bilo. Znatno brojnija i nadmoênija jugovojska, u Ëijem su se sastavu borili pobunjeni Srbi iz Hrvatske i 8

9 VU KOVA R ostale paravojne srpske postrojbe, slomila je herojski otpor malobrojnih, opkoljenih branitelja i u ponedjeljak 18. studenoga okupirala najveêi dio V ukovara. SljedeÊi dan, 19. studenoga, okupirano je i Borovo Naselje. Manji dio hrvatskih branitelja nastavio je pruæati otpor neprijatelju do ranih jutarnjih sati 20. studenoga, a neki branitelji povukli su se iz Borova Naselja 23. studenoga. Tijekom nekoliko dana, zapravo noêi, uoëi konaëne okupacije V ukovara, dio vukovarskih branitelja i njihovih zapovjednika, kao i glavni zapovjednik obrane V ukovara, uspjeli su se u skupinama probiti iz grada na slobodni teritorij. V eêinom su krenuli samoinicijativno, kad su izgubili svaku nadu u pomoê izvana, æeleêi time svoje najmilije poπtedjeti gledanja kako ih muëe i ubijaju, ali i sprijeëiti da i oni doæive istu sudbinu. S njima je u proboj otiπao i manji dio civila. Dio njih nikada nije stigao do cilja. Neki od branitelja iziπli su iz grada da bi pokuπali skupiti pomoê i vratiti se u V ukovar, ali u tome nisu uspjeli. Izlazak - prema procjenama, nekoliko stotina - hrvatskih branitelja i civila iz V ukovara u raznim probojima prema Nuπtru poseban su dio vukovarske drame. Mnogi branitelji dvojili su: otiêi u proboj ili ostati u gradu i biti zarobljeni. Obje odluke bile su itekako teπke i opasne. Branitelji koji, takoappleer zbog brige za svoje bliænje i ranjene, nisu otiπli u proboj ostali su 18. studenoga prepuπteni na milost i nemilost neprijatelju. Bez streljiva, informacija i sustava zapovijedanja nisu viπe mogli pruæiti ozbiljniji otpor, a s nastavkom obrane samo bi dodatno ugrozili æivote civila i ranjenika u skloniπtima. Zbog toga su zapoëeli pregovore s oficirima JNA i dogovorili predaju pojedinih dijelova grada, uvjetovavπi svoje trenutaëno "polaganje oruæja jamstvom JNA da Êe osigurati nesmetan odlazak civila i brigu o ranjenicima. S okupacijom grada uslijedila su masovna smaknuêa hrvatskih branitelja i civila te pljaëka i progon civilnoga pu- Ëanstva. Izdvajaju se Hrvati, odvajaju muπkarci od æena, domaêi Srbi upiru prstom i prokazuju svoje susjede u Borovo- C ommerceu, V eleprometu i na drugim mjestima, gdje su odmah ubijani. Razulareni srpski vojnici provodili su u djelo rijeëi iz pjesme - bit Êe mesa, klat Êemo Hrvate - koju su pjevali marπirajuêi razruπenim vukovarskim ulicama. N eπto se æestoko dogaapple alo protekle noæi. G o- tovo svi prië aju o m asovnim streljanjim a zarobljenih Hrvata i ranjenim a iz vukovarske bolnice. "N oæas sm o ih od sedam uveë e do jedan ujutru ubijali na O vë ari i Petrovoj gori", prië a krupni bradonja iz Sm edereva dok pije jutarnju kafu i puπi na dugaë ku m uπtiklu. "I to baπ danas na m oju slavu Svetog A rhangela. Joj, da si Ë uo kako m ole, cvile, plaë u i tvrde da oni nisu ni na koga pucali i da nikog nisu ubijali." M nogo opπirnija u opisivanju streljanja bila je izvesna D ragica-d aca iz N ovog Sada. M eapple utim, reë e m i da je zabrinuta jer se svi koji su streljali na O v- Ë ari sad hvale tim e. Tela pobijenih zatrpao je buldoæer. U bice su briæljivo opljaë kale ærtve: prstenje, burm e, lanë iæe, ruë ne Ë asovnike. S vi m i tvrde da je i ljivanë anin ubio nekoliko zarobljenika da bi video kako m u funkcioniπe novi skraæeni autom at A K -74. K apetan M iroslav R a- diæ i ostali kom andiri Ë eta sloæili su se da je na- Ë injena velika greπka, odnosno da je trebalo diskretnije pobiti zarobljenike. "N isam im ao dovoljno m ojih ljudi za ovu akciju te sam m orao da angaæujem ove pijane dobrovoljce. S ad æe zbog njihove brbljivosti o ovom e svi da znaju, i da znaπ, neæe ovo ispasti na dobro", kaæe jedan kom andir Ë ete TO. Zanim ljivo je da niko od njih ne strepi od nekog suapple enja, veæ se svi plaπe zbog eventualnog revanπizm a Hrvata. Zapravo, m nogi od njih otvoreno su m i rekli da nisu sigurni da se Hrvati jednoga dana neæe vratiti. (autentië ne biljeπke srpskog novinara Jovana D uloviæa, zapisane 21. studenoga u 8 sati; objavljeno pod naslovom K rvava prië a u Ë asopisu Vrem e od 20. studenoga 1995., na str. 19) B itka za povijest V ukovar je okupiran, no upornom i æilavom viπemjeseënom obranom njegovi branitelji sprijeëili su po- Ëetni zamah i usporili oëekivanu dinamiku napadnih operacija neprijatelja. Æ rtvujuêi vlastite æivote stvorili su prijeko potrebno vrijeme da se u ostalim dijelovima Hrvatske provede mobilizacija i ustroje nove postrojbe te nabavi oruæje i ostala sredstva ratne tehnike, kao i da hrvatsko vodstvo intenzivira diplomatske aktivnosti u svrhu meappleunarodnog priznanja. Osim toga, vezivanjem glavnine neprijateljskih snaga, koje su u bitki za V ukovar dobrim dijelom razbijene i demoralizirane, tako da viπe nisu bile sposobne za ozbiljnije napredovanje, obrana V ukovara onemoguêila je spajanje snaga JNA iz istoëne i zapadne Slavonije, koje je u planovima JNA za osvajanje Hrvatske imalo strateπko znaëenje. Istodobno, branitelji V ukovara pokazali su da je moguêe uspjeπno se boriti protiv toliko nadmoênijeg agresora, a ubojstva civila i razmjeri razaranja V ukovara razotkrili su svjetskoj javnosti pravu sliku srpske agresije. Time su pridonijeli razumijevanju dogaappleaja u Hrvatskoj i ubrzali meappleunarodno priznanje Hrvatske. Svojom iznimnom ulogom u spreëavanju neprijatelja da okupacijom cijele istoëne Slavonije ostvari operacijsku dubinu, odnosno povoljne uvjete za daljnje napredovanje prema Zagrebu i ostvarenje cilja - stvaranja tzv. velike Srbije, obrana V ukovara poprimila je strateπko znaëenje za ukupnu obranu Hrvatske. U radovima o bitki za V ukovar kao zakljuëak navodi se da je "velik broj protivnikove tehnike i ljudstva, koje su vukovarski branitelji uniπtili ili izbacili iz stroja, toliko materijalno, politiëki i psiholoπki oslabio vojni potencijal JNA, odnosno srpskog agresora, da se moæe reêi da su vukovarski branitelji otvorili vrata uspostavi slobodne i neovisne Hrvatske i pobjedi Hrvatske u Domovinskom ratu. Zbog toga je bitka za V ukovar "strategijska znaëajka sustava vrijednosti suvremene hrvatske dræave, a svojim domoljubljem i hrabroπêu vukovarski branitelji zasluæili su poëasno mjesto u hrvatskoj povijesti. P rired ila M. ALVIR, fot ografiju u pod loz i s nimio T. B RAN DT 9

10 OS RH esta obljetnica ZzP -a U vojarni Satnik Josip Zidar u V elikoj Buni nadomak Zagreba, 17. studenog odræana je sveëanost povodom obiljeæavanja 6. obljetnice ustrojavanja Zapovjedniπtva za potporu. Tadaπnje zapovjedniπtvo za logistiku osnovano je kao prva velika logistiëka ustrojbena cjelina unutar OSRH-a kako bi konsolidiralo logistiëki sustav. Osim djelatnika Zapovjedniπtva, na sveëanosti su bili visoki Ëasnici iz drugih postrojbi OSRH-a, predstavnici vojnog duπobriæniπtva i bivπi djelatnici postrojbe na Ëelu s nekadaπnjim zapovjednikom umirovljenim generalom Pavlom Krpanom. Aktualni zapovjednik ZzP-a brigadni general Mate OstoviÊ odræao je kraêi govor, u kojemu je zahvalio svima onima koji su radili u Zapovjedniπtvu i pridonijeli njegovim dostignuêima. Naglasio je da ZzP uspjeπno obavlja velik broj zadaêa potpore OSRH-u, s osobitim naglaskom na meappleunarodne misije ISAF i UNDOF, te da Êe broj obveza ubuduêe rasti, ali Êe sve one biti uspjeπno izvrπene. Kraj sveëanog dijela proslave bio je iskoriπten za dodjelu odlikovanja, promaknuêa, nagrada i pohvala najistaknutijim djelatnicima ZzP-a. D. VLAHOVIΔ O bljetnica» asniëke πkole O biljeæena 17. obljetnica 141. brigade HV-a snimio T. B R AN D T» asniëka πkola HV U "Petar Zrinski" obiljeæila je 11. studenog 17. obljetnicu, a na prigodnoj sveëanosti organiziranoj na HV U "Petar Zrinski" bili su polaznici 8. naraπtaja temeljne ËasniËke izobrazbe, kadeti, djelatnici» asniëke πkole i njihovi gosti. Prije sveëanosti, u kapelici sv. Mihaela Arkanappleela sluæena je misa koju je predvodio fra Æ arko Relota. Zapovjednik» asniëke πkole, brigadir Predrag MarkotiÊ, podsjetio je na razvoj te vojno-obrazovne ustanove u proteklih sedamnaest godina i njezinu ulogu u obrambenom sustavu. Zamjenik ravnatelja HV U i zapovjednik Ratne πkole "Ban Josip JelaËiÊ" brigadni general Slaven Zdilar u svom govoru osvrnuo se na znaëenje» asniëke πkole i njezinu ulogu u profesionalnom razvoju Ëasnika. Na kraju sveëanosti, najboljim polaznicima πkole, kadetima i djelatnicima uruëene su nagrade i pohvale. Z. LOVA E N U sklopu oëuvanja uspomene na 141. brigadu Hrvatske vojske, osnovanu 12. studenog i izraslu u najteæim danima Domovinskog rata, Udruga-klub pripadnika i prijatelja 141. brigade HV -a obljeæila je 17. obljetnicu postrojbe misom zaduπnicom i polaganjem vijenaca. Misu je u crkvi sv. Ante na Poljudu sluæio fra Ante Kekez, a izaslanstva ratnih zapovjednika, uz pripadnike postrojbe, poloæila su vijence na spomen-obiljeæja poginulim braniteljima na MalaËkoj i na groblju hrvatskih branitelja na Lovrincu brigada HV -a nastala je od pripadnika splitske i kaπtelanske samostalne dragovoljaëke bojne, ustrojene iz sastava organiziranih dragovoljaëkih odreda Narodne zaπtite pri mjesnim zajednicama s podruëja Splita i Kaπtela. Postrojba je sudjelovala u borbenim zadaêama na Juænom bojiπtu, spreëavajuêi prodore neprijatelja na Ston i njegovo zaleapplee, a na drniπkoj bojiπnici, djelujuêi na podruëju Mose- Êa - Svilaje, u obrani zadarskog zaleapplea, dio postrojbe sudjelovao je i u operacijama Miljevci i PeruËa, dok su u zavrπnim operacijama Oluja, Maestral i Juæni potez dali znaëajan doprinos u oslobaappleanju preostalih okupiranih podruëja RH. Na ratnom putu 141. brigade æivot je izgubilo 59 njezinih pripadnika, a jedan se vodi kao nestali. P. K ORIΔ 1 0

11 OS RH Treæi tjedan na sluæenju dragovoljnog vojnog roka Obuka sve intenzivnija P rv i dragov oljni roë nic i v eê su sv ladali v elik dio tem eljnih radnji k oje m ora p oz nav ati sv ak i v ojnik, a ob uk a je iz dana u dan sv e intenz iv nija. V ojnië k i im æ iv ot ne p ada teπ k o p a tak o nem a ni p rituæ b i iak o je ob uk a itek ak o z ah tjev na. M otiv ac ije im ne nedostaje, a to su nam p otv rdili i njih ov i instruk tori Leid a P ARLOV, s nimio Dav or K IRIN P rojekt dragovoljnog sluæenja vojnog roka uπao je u treêi tjedan. Prvi dragovoljni roënici veê su svladali velik dio temeljnih radnji koje mora poznavati svaki vojnik, a obuka je iz dana u dan sve intenzivnija. Upoznali su se s osobnim naoruæanjem, zapoëeli s pripremama i za svoje prvo gaappleanje te se polako, ali sigurno privikavaju na zahtjevan reæim vojniëkog æivota. Svakodnevno rade na podizanju motoriëkih sposobnosti i usvajanju vojnostruënih znanja, a napredak ne izostaje. Ustajanje u πest, pospremanje leæaja, tjelovjeæba, doruëak, nastava, predavanja, instrukcije i tako do popodnevnih sati s kratkim pauzama njihova su svakodnevica. Kad smo ih posjetili poëetkom tjedna, sve je bilo u znaku priprema za predstojeêu prisegu, πto ih je ispunjavalo ponosom te im davalo dodatni elan i "punilo baterije". V ojniëki æivot im ne pada teπko pa tako nema ni prituæbi iako je obuka itekako zahtjevna. Motivacije im ne nedostaje, a to su nam potvrdili i njihovi instruktori kao i satnik Ivica MarkanjeviÊ, zamjenik zapovjednika Srediπta za temeljnu obuku u Poæegi, gdje Êe dragovoljni roënici provesti prvih πest tjedana obuke. Dobro je znati da je velikoj ve- Êini njih, nakon dvotjednog vojniëkog æivota u krugu vojarne, æelja vojsku izabrati kao profesiju. "Kod dragovoljnih roënika mnogo je veêi voljni moment nego kod roënika koji su bili na odsluæenju obveznoga vojnog roka. Sve napore svladavaju bez pogovora. U interesu im je da budu πto bolji i veêina njih se vidi i dalje u Hrvatskoj vojsci", rekao nam je jedan od njihovih instruktora nadnarednik Ivan krnjug, koji, kao i drugi instruktori πto provode obuku, ima bogato iskustvo u radu s roënicima. Nadamo se da Êe i ostatak obuke, koja Êe biti sve sloæenija i zahtjevnija, provesti jednako uspjeπno kao i do sada te da Êe se pamtiti ne samo po tome πto su prvi naraπtaj dragovoljnih roënika nego i po uspjesima koje Êe dalje postizati svi oni od njih koji ostanu u sluæbi u Oruæanim snagama. Meappleu prvim su dragovoljnim roënicima Suzana Kutleπa, diplomirana ekonomistica, i Luka ReæiÊ, koji je diplomirao na F akultetu politiëkih znanosti. Oboje su iz Splita, zadovoljni su dosadaπnjim tijekom obuke, a i Suzani i Luki æelja je ostati u Hrvatskoj vojsci, koja, uvjereni su, mladim i obrazovanim ljudima pruæa brojne moguênosti, te dalje graditi vojnu karijeru. Suzana K utleπa Dosad sam vrlo zadovoljna. Obuka je raznolika, a iz dana u dan sve se viπe privikavamo na vojniëki æivot. "Ekipa" je super i uvijek se ima neπto raditi. Æ elja mi je ostati i dalje u Hrvatskoj vojsci, koja, sigurna sam, pruæa razli- Ëite moguênosti i u kojoj itekako ima mjesta za mlade i obrazovane ljude. Luka R eæiæ Oduvijek sam æelio iêi u vojsku, samo πto je to trebalo uskladiti s mojim æeljama i æeljama moje obitelji. Ovo je doista onako kako sam i oëekivao. Zaduæili smo potpuno novu opremu, obuka je vrlo intenzivna, cijeli dan nam je ispunjen i vrijeme viπe nego brzo prolazi. Ima nas iz cijele Hrvatske. Dobro smo se snaπli i jedni drugima pomaæemo. Otkad znam za sebe æelio sam ovo proêi i kad bih odustao bilo bi to kao da sam pogazio ono u πto sam vjerovao u æivotu. 1 1

12 RA ZG OVOR B rigadir Stjepan C ifrek, vojni izaslanik R epublike Hrvatske za R um unjsku i B ugarsku Suradnja s obje zem lje je intenzivna, kvalitetna i raznolika O d trenutk a sv og dolask a nastojao sam raz v iti dob re odnose ne sam o s m jerodav nim ustanov am a z em lje p rim ateljic e, nego i sa sv im v ojnim iz a- slanic im a ak reditiranim a u B uk ureπ tu i S ofiji. S uradnja s oruæ anim snagam a ob je z em lje je dob ra, intenz iv na, k v alitetna i raz nolik a. U Ë estalim am erië k o-rum unjsk o-b ugarsk im z druæ enim v jeæ b am a otv ara se m oguê nost sudjelov anja i ostalih p artnera, p a tim e i naπ ih snaga. Æ eljk o S T IP AN OVIΔ T ijekom nedavna sluæbena boravka hrvatskog izaslanstva u Bukureπtu, u pratnji i na usluzi naπim predstavnicima bio je brigadir Stjepan C ifrek, hrvatski vojni izaslanik akreditiran u Bugarskoj i Rumunjskoj. Bila je to prigoda i da se dijelom upoznamo s djelokrugom njegova rada i razinom suradnje koju naπe Oruæane snage imaju s oruæanim snagama tih dviju zemalja. Brigadir C ifrek je u hrvatskim Oruæanim snagama od samih njihovih poëetaka obavljajuêi niz odgovornih duænosti, a na mjesto rezidentnog vojnog izaslanika u Rumunjskoj postavljen je Odlukom Predsjednika RH 15. rujna 2006., dok je Odlukom Predsjednika RH od 1. oæujka imenovan i nerezidentnim vojnim izaslanikom za Bugarsku. Prvi ste hrvatski vojni izaslanik u Bukureπtu, ali osim Rumunjske pokrivate i podruëje Bugarske. Oteæava li vam ta Ëinjenica kvalitetno djelovanje? Prije mog dolaska u Bukureπt, Rumunjsku je pokrivao Ured vojnog izaslanika RH iz Madæarske, koji je vodio pukovnik Ivan JuπiÊ kao nerezidentni vojni izaslanik. Od oæujka ove godine, mom poslu vojnog izaslanika dodane su i nove obveze u susjedstvu: postao sam nerezidentni V IZ u Bugarskoj. Dobivanjem joπ jedne zemlje opseg mog posla znatno se poveêao pa su uëestali i moji odlasci u susjednu Bugarsku, ali sam time dobio bolji uvid u situaciju u C rnomorskoj regiji, koja je postala iznimno znaëajna toëka i za globalnu sigurnost. Obje zemlje Ëlanice su NATO-a i EU-a, a i jedna i druga provode i transformaciju i modernizaciju svojih OS u skladu sa standardima πto su ih prihvatile sve Ëlanice. Imaju moguênost zajedniëkog djelovanja u provedbi mirovnih operacija, ali i suoëavanja i davanja primjerenih odgovora na asimetriëne prijetnje. U svakoj od njih nalaze se i po Ëetiri ameriëke vojne baze, utemeljene bilateralnim sporazumima sklopljenim sa SAD-om potkraj godine. Osim redovitih posjeta postrojbama OSB i prigodom najvaænijih nacionalnih blagdana, nastojim biti nazoëan i na zdruæenim vjeæbama koje se i tamo vrlo intenzivno odræavaju. TehniËki je najteæe doêi na mjesto odræavanja tih aktivnosti jer uglavnom putujem osobnim vozilom, a ceste su nerijetko loπe i prenapuëene kolonama vozila. Ondje ne vrijede zakoni za zabranu prometa kamionima tijekom vikenda. Dogaapplea se, kad sam u jednoj zemlji, da me trebaju u drugoj, uglavnom zbog pitanja o provedbi bilaterale i nuæne korespondencije. S obzirom na opseg poslova, bilo bi dobro u uredu imati osobu za administrativno-tehniëke poslove. Treba oëekivati da Êe se posao i obveze V IZ-a poveêavati naπim ulaskom u punopravno Ëlanstvo NATO-a. Kako ocjenjujete bilateralne vojne odnose Hrvatske i ovih dviju zemalja? Bilateralna vojna suradnja za obje zemlje vrlo je vaæna, pa stoga i intenzivna. Razmjena miπljenja i iskustva eksperata naπih uprava Ministarstva obrane i OS-a s upravama MO i OS obiju zemalja kao Ëlanica NATO-a i EU-a od nemjerljive je vaænosti, kao i vrlo dobra suradnja svih grana OS-a. U obje zemlje πaljemo predstavnike svojih OS na razliëite oblike πkolovanja, ne samo na uëenje stranog jezika veê na vrlo vaæne teëajeve NATO-a iz razliëitih podruëja i specijalnosti. Stoæer NATO-a prati koje su zemlje poslale svoje predstavnike na ove teëajeve na kojima mi uvijek imamo predstavnike. V rlo smo ozbiljno pristupili postizanju naπega strateπkog nacionalnog cilja - biti sastavni dio kolektivnog sustava NATO-a, za πto smo i dobili pozivnicu upravo ovdje u Bukureπtu 3. travnja ove godine. Osobno sam ponosan πto sam bio sudionik toga iznimno vaænog dogaappleaja za RH i za naπe Oruæane snage. 1 2

13 RA ZG OVOR Rumunjska i Bugarska su meappleu prvim zemljama koje su verificirale hrvatsko punopravno Ëlanstvo u NATO savezu. Kako to komentirate? Za Rumunjsku i Bugarsku, kao Ëlanice EU-a, ali i zemlje u Ëijoj je vanjskoj politici kao vaæna toëka definirano "strateπko partnerstvo sa SAD-om, takoappleer je vaæno da Hrvatska, ali i Albanija, kao i Makedonija, postanu NATO Ëlanice radi ojaëavanja jugoistoënog krila NATO-a. RijeË je o zaπtiti i osiguranju energetskih koridora, ali i o sigurnosnim aspektima ne samo za regiju nego i za cjelokupnu meappleunarodnu zajednicu. Ovdje mislim na vrlo vaænu buduêu opskrbu Europe prirodnim plinom iz Azije, projekt "Nabucco i PEOP - naftovod C onstanta - Trst. Tu su i ostale asimetriëne prijetnje poput meappleunarodnog terorizma, proliferacije oruæja za masovno uniπtenje, puteva droge i trgovine bijelim robljem. Trusno podruëje C rnomorske regije, rat u Gruziji, pitanje Transnjistrije u susjednoj Republici Moldaviji izazovi su za NATO i ovo viπe nije teoretski definirano podruëje "zamrznutih konflikata, kako se to podruëje obiëavalo nazivati prije, veê uzavrelo grotlo koje svako malo uznemiri æeljenu harmoniju, ponekad naæalost s razarajuêim posljedicama (rat u Gruziji). U kojim podruëjima se, po vaπem miπljenju, bilateralna suradnja s ove dvije zemlje moæe joπ upotpuniti ili unaprijediti? Bilateralna suradnja moguêa je na svim podruëjima, posebice u gospodarstvu, a u tim okvirima ima prostora i za vojnu suradnju. V ojske ovih dviju zemalja nalaze se u drugoj fazi transformacije, u kojoj je nuæno opremanje i modernizacija vojne opreme i naoruæanja, koja Êe trajati Ëitavo sljedeêe desetljeêe. S obzirom na oëitu spremnost Rumunjske i Bugarske da uloæe znatna sredstva u tu svrhu, πto je vidljivo iz porasta obrambenih proraëuna, koji su bili veêi od 2% BND-a, hrvatska obrambena industrija mogla bi ponuditi svoje perspektivne proizvode i naêi πansu za otvaranje novih træiπta. to promijeniti. Od trenutka svog dolaska nastojao sam razviti dobre odnose ne samo s mjerodavnim ustanovama zemlje primateljice, nego i sa svim vojnim izaslanicima akreditiranima u Bukureπtu i Sofiji. Osim πto je to i priznanje Republici Hrvatskoj, u ovom je poslu iznimno vaæan i osobni angaæman u uspostavljanju kontakata i u kontinuiranom odræavanju komunikacije s ostalim vojnim izaslanicima. Diplomatsko iskustvo zasigurno je otvorilo novu perspektivu u mojoj osnovnoj profesiji kao Ëasnika Oruæanih snaga Republike Hrvatske. HoÊe li na planu bilateralne suradnje s ove dvije zemlje doêi do nekih promjena oëekivanim ulaskom Hrvatske u NATO savez? To je strateπko pitanje. Smatram da Êe se bilateralna suradnja joπ viπe intenzivirati, ali nikako izvan konteksta kolektivne sigurnosti u sklopu NATO-a. U to bi se mogla ukljuëiti i priprema za zajedniëku provedbu meappleunarodnih operacija, u kojima je veê uspostavljena meappleusobna suradnja. Meappleu ostalim, tu valja spomenuti i deklariranje partnerskih snaga u bazen snaga NATO-a za voappleenje meappleunarodnih operacija u kojima i naπe OS kontinuirano sudjeluju. Na primjer, osim naπeg doprinosa operaciji uspostavljanja stabilnosti u Afganistanu, vaæan je i doprinos vojnih postrojbi Rumunjske i Bugarske, koje u operacijama sudjeluju sa znatnim brojem pripadnika. V alja oëekivati da taj oblik suradnje u meappleunarodnim operacijama u perspektivi dobije joπ veêi zamah. Kakvu suradnju vi kao vojni izaslanik imate s rumunjskim i bugarskim oruæanim snagama? Suradnja s oruæanim snagama obje zemlje je dobra, intenzivna, kvalitetna i raznolika. UËestalim ameriëkorumunjsko-bugarskim zdruæenim vjeæbama otvara se moguênost sudjelovanja i ostalih partnera, pa time i naπih snaga. Tu inicijativu u razgovorima V ojnodiplomatskog zbora sa zapovjednikom ameriëkih Zdruæenih namjenski organiziranih snaga "Istok, stacioniranih u rumunjskoj zrakoplovnoj bazi "Mihail Kogalniceanu, poduprla je i ameriëka strana. Spoznaju o postrojbama OS-a obiju zemalja i njihovim moguênostima vojni izaslanici imaju priliku upotpuniti redovitim polugodiπnjim posjetima u Bugarskoj i godiπnjim organiziranim posjetima vojnim bazama u Rumunjskoj. Uz to postoji i moguênost posjeta postrojbama na osobni zahtjev vojnog izaslanika. Zamjenik ste doajena Vojnodiplomatskog zbora. Kako gledate na tu Ëinjenicu, koja je i priznanje Hrvatskoj i naπim Oruæanim snagama? Da, zamjenik sam doajena V ojnodiplomatskog zbora akreditiranog u Rumunjskoj, ali naæalost joπ uvijek za zemlje koje nisu punopravne Ëlanice NATO-a. No ubrzo Êe se i 1 3

14 KONC ERT Sim fonijski puhaë ki orkestar O ruæanih snaga nastupio u B eë u Koncert za pam Êenje O rk estar p od rav nanjem T om islav a F aë inija i ov aj je p ut ostav io p oseb an dojam. Iz v rstan nastup p raê en je b urnim p ljesk om oduπ ev ljene p ub lik e, k oju su na k raju nagradili m aestralnom iz - v edb om G otov Ë ev a Z av rπ nog k ola iz op ere "E ro s onoga sv ijeta N apis ala i s nimila Marija ALVIR 1 4 U sklopu Ëetvrtog F estivala hrvatske glazbe u BeËu, koji je odræan od 12. listopada do 18. studenoga u organizaciji Koncertne direkcije Zagreb, meappleu uglednim glazbenicima nastupio je i Simfonijski puhaëki orkestar Oruæanih snaga RH. Koncert je odræan 16. studenoga u crkvi Am Hof, u kojoj je i sjediπte Hrvatske katoliëke misije, nakon nedjeljne mise na kojoj su se okupili brojni tamoπnji Hrvati. C rkva Am H of, u kojoj je odræ an konc ert, od godine je æ u pna c rkva H rvata u b eë koj nadb isku piji, njih oko 3 0 tisu Êa, i sjediπ te H r- vatske katolië ke misije, koja u B eë u djelu je od godine. V iπ e od deset godina voditelj M i- sije i rektor c rkve jest fra Ilija V rdoljak, koji je zajedno s pomoênim b eë kim b isku pom zadu æ e- nim za strane vjernike vodio misno slavlje u sklopu kojega je nastu pio i Simfonijski pu h aë ki orkestar O S-a Orkestar pod ravnanjem Tomislava F aëinija i ovaj je put ostavio poseban dojam. Na programu su bili Pré lude à l'aprè s midi d' un F aune C laudea Debussyja, Simfonijsko kolo Jakova Gotovca i Respighijeva I pini di Roma, a zajedno sa solistom Matijom MeiÊem izveli su meappleimurske pjesme Tri dni mi je i Kaj se pripetilo V ladimira Ruædjaka u obradi Mladena Tarbuka te skladbu Zelena dubrava Josipa V r- hovskoga u F aëinijevoj obradi. Izvrstan nastup praêen je burnim pljeskom oduπevljene publike, koju su na kraju nagradili maestralnom izvedbom GotovËeva Zavrπnog kola iz opere "Ero s onoga svijeta. Koncert u BeËu pratio je veleposlanik RH u Austriji Zoran JaπiÊ, koji je Ëestitao zapovjedniku Orkestra te dirigentu i glazbenicima. Orkestar Oruæanih snaga RH pod tim imenom djeluje od 1. listopada, a uz Simfonijski puhaëki orkestar OS-a u svom sastavu ima i Orkestar HRM-a te Klapu HRM-a "Sv. Juraj. Kako je istaknuo zapovjednik Orkestra Miroslav V ukovojac-dugan, namijenjen je glazbenom praêenju raznih protokolarnih, sveëanih i koncertnih aktivnosti unutar OS- RH-a i drugih dræavnih institucija, a ima i javne koncertne nastupe u zemlji i inozemstvu, samostalno ili u suradnji s civilnim orkestrima. Nakon vikenda u BeËu Simfonijskom puhaëkom orkestru OS-a predstoje novi nastupi, meappleu kojima posebno valja istaknuti tradicionalni BoæiÊni koncert u Lisinskom. Svi koji su barem jednom imali priliku uæivati u tom predblagdanskom ugoappleaju zasigurno ga s nestrpljenjem oëekuju. N e propustite: 27. studenog u H rv atsk om glaz b enom z av odu K om orni sastav S im fonijsk og p uh aë k og ork estra O S -a p od rav nanjem T om islav a F aë inija 21. p rosinc a u K D "V atroslav L isinsk i" B oæ iê ni k onc ert S im fonijsk og p uh aë k og ork estra O S -a U z O rk estar nastup aju: R adojk a v erk o, G oran N av ojec, H a- na H egeduπ iê, grup e "R iv ers" i "F ides" te z b orov i glaz b enih π k o- la iz B jelov ara i K riæ ev ac a

15 Izloæbeni prostor MO RH-a na Interliberu MORH Od 12. do 16. studenoga na ZagrebaËkom velesajmu odræavao se 31. meappleunarodni sajam knjiga i uëila poznat pod nazivom Interliber. Ove godine na njemu se predstavilo 290 izlagaëa, od toga 206 domaêih i 84 inozemna, a zemlja-gost bio je Izrael. Kao i uvijek svaki domaêi nakladnik koji ima znaëajniju ulogu na naπem træiπtu iskoristio je priliku da se predstavi na Sajmu. Interliber potvrdio je da hrvatsko nakladniπtvo uvelike napreduje, kako po broju izlagaëa i njihovih izdanja tako i po broju posjetitelja (procijenjeno na ).» ini se da se ta ekspanzija odrazila i na MORH i OSRH. Naime, na Interliberu je, u skladu s tradicijom, bio postavljen i izloæbeni prostor MORH-a. Kao i uvijek, imao je viπestruku funkciju: osim predstavljanju knjiænih izdanja, sluæio je i predstavljanju samih Oruæanih snaga, te djelomice NATO-a. Tijekom nekoliko dana, svim zainteresiranim posjetiteljima bili su na raspolaganju hrvatski Ëasnici i doëasnici koji su im pruæali æeljene informacije, uz logistiëku pomoê razliëitih publikacija. LogiËno je da su veliku ulogu imali upravo proizvodi Odjela hrvatskih vojnih glasila: Ëasopis Hrvatski vojnik, audio i videomaterijali, fotomonografije, promotivni letci i broπure... IzdavaËka ekspanzija vidjela se u izdanjima vojnostruëne literature koju stvara OSRH. Samo u ovoj godini izdano je Ëetrdesetak naslova (prednjaëi HRZ) i veêina je bila izloæena na Interliberu. Sve knjige svojim su sadræajem vrlo aktualne i usklaappleene s modernim vojnim doktrinama, bilo da je rijeë o tehniëkim naslovima (Zlin 242-L), ili jeziënim (Englesko-hrvatski zrakoplovni rjeënik), a sluæe kao literatura za obuku polaznika vojnih πkola, ali i za svakodnevnu uporabu naπim vojnicima. Takoappleer, veêina je dostupna i civilima preko Nacionalne i sveuëiliπne knjiænice, kojoj OSRH dostavlja odreappleen broj primjeraka od svakog izdanja. Ukratko, uz uobiëajeno znaëajnu promidæbenu funkciju, izloæbeni prostor u maskirnom ove je godine pokazao da izdavaπtvo u OSRH-u dolazi na pozicije koje bi i trebalo imati. D. VLAHOVIΔ Sem inar o parlam entarnom nadzoru sigurnosnog sektora RAC V IAC - Srediπte za sigurosnu suradnju organizirao je 13. i 14. studenoga u vojarni V itez Damir MartiÊ u Rakitju meappleunarodni seminar na temu Parlamentarni nadzor sigurnosnog sektora. Svrha seminara bila je stvoriti regionalni forum za sveobuhvatnu raspravu na temu seminara, odnosno za razvijanje opêeg razumijevanja demokratske kontrole oruæanih snaga u zemljama regije. Seminar su otvorili Nedæad HadæimusiÊ, direktor RAC V IAC -a, i brigadir Omer F aruk Basturk, voditelj RAC V IAC -ova Odjela za dijalog i suradnju. Prvo je predavanje imao Peter V anhoutte iz organizacije DC AF -a (Democratic C ontrol of Armed F orces) iz Nizozemske, a govorio je o vaænosti civilnog nadzora nad oruæanim snagama i potrebi rada sigurnosnih sektora u skladu s ustavima i zakonima zemalja u kojima djeluju. V anhoutte je govorio o nuænosti dugoroënog sigurnosnog planiranja i posebno fokusiranja na medije kako bi se sprijeëio negativan imidæ sigurnosnih sustava u javnosti, naglaπavajuêi da parlamentarni nadzor nad OS-om i ostalim dijelovima sigurnosnog sustava, koji se provodi pomoêu parlamentarnih odbora, jaëa razvoj demokracije u druπtvu i pridonosi unapreappleenju i razvoju cijeloga sigurnosnog sektora. Predavanja su potom odræali drugi eksperti iz podruëja sigurnosti: dr. sc. V latko C vrtila, dekan F akulteta politiëkih znanosti u Zagrebu, koji je govorio o iskustvima parlamentarnog nadzora nad sigurnosnim sektorom u RH i dr. sc. W illem van Eekeln iz nizozemskog C ESS-a, koji je govorio o ulozi demokratske vlade i parlamenta u suoëavanju s reformama sigurnosnog sektora, pred kojim stoje nove sigurnosne prijetnje danaπnjice. Na seminaru je bilo 45 sudionika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, C rne Gore, Hrvatske, Makedonije, Moldavije i Srbije, te predstavnika meappleunarodnih organizacija: OESS-a - (OSC E - Organization for Security and C ooperation in Europe), RC C -a (Regional C ooperation C ouncil), DC AF -a (Democratic C ontrol of Armed F orces), te C ESS-a (C entre for European Security Studies). N. HRAS T IΔ snimio: N. H R AST I snimio D. KIR IN 1 5

16 NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE AMERI»KA tvrtka Alliant Technosystems (ATK) provela je uspjeπnu demonstraciju precizno voappleenog projektila u sklopu razvoja sustava NLOS-LS (Non-Line of Sight Launch System - lanser projektila velikog dometa). Tri uspjeπna testa provedena su na vojnom poligonu W hite Sands Missile Range u ameriëkoj saveznoj dræavi Novi Meksiko. NLOS-LS je precizni napadni sustav velikog dometa, kojim Êe se opremati topniëke postrojbe ameriëke kopnene vojske (US Army) i brodovi tipa LC S. RijeË je o modularnom samodostatnom sustavu koji ne ovisi o platformi s koje se ispaljuje. Konstruiran je tako da bude kompatibilan s danaπnjim, ali i buduêim sustavima za U S Army Razvoj preciznog projektila upravljanje paljbom. Sustav NLOS- LS sastoji se od kontejnerske lansirne jedinice i preciznog streljiva odnosno projektila. Prema planu razvoja, NLOS-LS bi trebao biti na raspolaganju godine. TrenutaËni plan predviapplea nabavu viπe od projektila, koji mogu gaappleati pokretne i nepokretne ciljeve, na vodi i na kopnu. Tijekom testova projektil je pokazao moguênost sigurnog napuπtanja kontejnera, prijelaz u kontrolirani let tijekom faze penjanja i krstarenja te provedbu planiranih aerodinamiënih manevara. Uspjeh te faze otvorio je vrata testiranju voappleene faze leta, odnosno provjeri sustava za precizno upravljanje letom. M. P E T ROVIΔ Excalibur se sprem a za prvi let ZNANSTVENICI iz ameriëke tvrtke Aurora F light Sciences pripremaju se za prvi probni let novog prototipa bespilotne letjelice Ex calibur, koji bi trebao biti obavljen u prosincu ove godine. Posebnost Ex - calibura je to πto ima hibridni pogon, odnosno uz turboventilacijsku ima i elektropogonsku skupinu. Temeljna je svrha sadaπnjeg dizajna hibridnog pogona omoguêavanje Ex caliburu V TOL (V ertical Take Off and Land) okomitog polijetanja i slijetanja, a time znaëajne tehniëko- -taktiëke samostalnosti u smislu da nisu potrebni posebni lanseri za bespilotnu letjelicu odnosno uzletno-sletna staza. Ex calibur Êe se primarno oslanjati na turbofun pogonsku skupinu, koju Êe dijelom rabiti za polijetanje i veêim dijelom za krstarenje u zraku, dok je elektropogon u funkciji pomaganja pri promjeni reæima leta odnosno za polijetanje i prelazak u krstarenje i obratno. Zbog uporabe hibridnog pogona i V TOL letnih moguênosti, znanstvenici Aurora F light Sciencesa su u dizajnu Ex calibura primijenili nekoliko izuzetno naprednih rjeπenja, koja su u biti derivat tiltrotorske tehnologije. Naime, pogonske skupine su smjeπtene u nosu letjelice te na vrhovima krila. Turbofun pogon W illiams F 415 smjeπten u nosu ima moguênost okomitog rotiranja, dok se elektropogon koji je razmjeπten na vrhove krila (i rabi litij-polimer baterije) prema potrebi vodoravno uvlaëi i izvlaëi iz tijela krila. Sadaπnji prvi prototip Ex calibura ima 40% dimenzije konaënog modela Ex calibura, odnosno sadaπnji mu je raspon krila 3,048 m, dok bi konaëni model trebao imati raspon krila od 6,4 m. Sadaπnji Ex calibur je teæak 326 kg, a konaëni bi model trebao biti maksimalno teæak na polijetanju oko 1812 kg. KonaËni model Ex calibura trebao bi biti UC AV (Unmaned C ombat Aerial V ehicle) tip bespilotne letjelice, odnosno zamiπljeno je da nosi Ëetiri navoappleena projektila zrak-zemlja Hellfire. Znanstvenici Aurora F light Sciencesa nadaju se da bi sa svojim Ex caliburom mogli zainteresirati ameriëku obrambenu agenciju DARPA-u, koja bi potom financijski pomogla daljnji razvoj Ex calibura. I. S K E N DE ROVIΔ 1 6

17 NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE Testiranja sustava FC S VOJNICI ameriëke kopnene vojske, u zadnjih nekoliko mjeseci, osim redovitih duænosti imaju i jednu dopunsku: testiraju dosad dovrπene elemente buduêeg sustava F C S (F uture C ombat Systems - buduêi borbeni sustavi). RijeË je o najvaænijem razvojnom projektu ameriëke kopnene vojske (US Army) u zadnjih Ëetrdesetak godina. Tako vojnici 1. oklopne divizije u vojnoj bazi F ort Bliss testiraju neke elemente danas dostupnih tehnologija razvijenih u programu F C S. V ojnici testiraju dosad dovrπene tehnologije: autonomne senzore, samovozni topniëki sustav NLOS-C, robotsko kopneno vozilo SUGV S i malu bespilotnu letjelicu UGV. Ti Êe sustavi omoguêiti bolje razumijevanje taktiëke situacije boljim i obimnijim prikupljanjem podataka. Besposadni sustavi, zraëni i kopneni, omoguêavaju pak jednostavnije i sigurnije obavljanje napornih, opasnih i prljavih poslova. Postrojba kojoj su na raspolaganju besposadni sustavi moæe se posvetiti vaænim poslovima i osloboditi vojnike od onih zamornih i vrlo opasnih. NajveÊa je vrijednost testiranja u tome πto vojnici - mnogi od njih sa stvarnim terenskim iskustvom - mogu dati svoje primjedbe na temelju kojih se oprema modificira. Jedan od primjera je robot SUGV. V ojnici U S Army su nakon testiranja zatraæili da se na vozilo ugradi joπ jedna kamera, i to u tijelo robota, kao dodatak glavnoj kameri na radnoj ruci. Ako se ruka uniπti, ostaje joπ kamera na tijelu koja omoguêava nastavak uporabe robota. M. P E T ROVIΔ A m eriëka m ornarica i m arinci oprem aju flotu DMLG B -im a POTKRAJ listopada ameriëka ratna mornarica (US Navy) objavila je da su joj isporuëeni prvi produkcijski primjerci poboljπane navoappleene bombe opêe namjene Mk 82, kojoj je dodan kit za navoappleenje bombe do cilja - Dual Mode Laser Guided Bomb. Bombu je prilagodila ameriëka tvrtka Raytheon, i to na traæenje Zapovjedniπtva ameriëke ratne mornarice za zrakoplovne sustave (US Naval Air Systems C ommand - NA- V AIR), na temelju programa nabave pokrenutog godine. U biti, rijeë je o poboljπanju dobro poznate laserski navoappleene bombe Mk 82, nominalne teæine 227 kg, poznate pod nazivom Enhanced Pavew ay II. Bomba je uz laserski upravljaëki kit dobila GSP/INS sustav navoappleenja kako bi postala uporabljiva u oteæanim meteouvjetima poput magle, guste naoblake i sl. Ugradnja dualnih sustava na bombe sve je popularnija proteklih godina, i sve viπe zrakoplovstava se odluëuje na tzv. retrofit postojeêih bombi odnosno na ulaganje u razvijanje i proizvodnju navoappleenih bombi nove generacije. To su, primjerice, britanski program poboljπanja laserski navoappleenih bombi Pavew ay IV, Boeingove LJDAM, Rafaleove Spice te Raytheonove Enhanced Pavew ay. Iako opremanje bombi dualnim sustavima za navoappleenje podrazumijeva dodatna financijska izdvajanja, ono donosi veêu operativnu pouzdanost, moguênost djelovanja po protivniëkim ciljevima s veêe udaljenosti i viπu razinu preciznosti udara, πto bi trebalo pridonijeti dodatnom smanjenju neæeljenih kolateralnih ærtava. AmeriËka ratna mornarica s Enhanced Pavew ayima II DMLGB kani naoruæavati svoje borbene avione F /A-18 A-D Hornet (u skoroj buduênosti i Super Hornete), dok Marinski korpus kani naoruæati borbene avione AV -8B Harrier. U Europi su svoje borbene avione DMLGB-ima naoruæala ratna zrakoplovstva Nizozemske, Danske i Portugala. I. S K E N DE ROVIΔ 1 7

18 NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE G P S za sve B u siness W ire TVRTKA TriQ uint Semiconductor iz Hillsboroa u ameriëkoj saveznoj dræavi Oregon predstavila je novi integrirani GPS modul oznake TQ M Tvrtka navodi da je rijeë o najintegriranijem modulu, koji omoguêava integraciju GPS funkcionalnosti u male ruëne ureappleaje raznih vrsta. Kako se træiπte GPS ureappleaja neprestano πiri, proizvoappleaëi GPS Ëipseta stalno poveêavaju narudæbe, pa je TriQ uint dosad isporuëio viπe od 130 milijuna GPS modula proizvoappleaëima GPS opreme. Novi integrirani modul TQ M ima dimenzije od 3x 3 mm, πto ga Ëini pogodnim za ugradnju u male prijenosne ureappleaje i za vojne prijenosne aplikacije kao πto su GPS ureappleaji integrirani u osobna raëunala i sliëne ureappleaje. Modul je prilagoappleen za rad na naponu od 1,8 ili 2,8 V. Tvrtka navodi da je ostvaren napredak na podruëju filtera za selekciju izvora zraëenja, πto je kljuë za kvalitetan prijenosni GPS ureappleaj. Razlog je to πto je ureappleaj izloæen brojnim izvorima RF zraëenja i kljuëno je meappleu njima brzo prepoznati signal GPS satelita. Situacija je joπ sloæenija kad se u nekim podruëjima signal satelita, koji je relativno slab, mora boriti s brojnim, snaænijim izvorima zemaljskog RF zraëenja. Modul je razvijen u suradnji s nekoliko vodeêih tvrtki na podruëju GPS ureappleaja, a meappleu njima je i tvrtka SiRF Technologies, jedna od vodeêih na podruëju satelitske navigacije. M. P E T ROVIΔ Modernizirane ruske podm ornice A kula (Typhoon) TRI najstarije ruske podmornice naoruæane strateπkim projektilima klase Akula (NATO oznake Typhoon) okonëale su posljednju seriju pokusnih plovidbi nakon opseæne nadogradnje sustava i njihove modernizacije. Podmornica RF S Dimitrij Donski naoruæana je interkontinentalnim balistiëkim projektilima Bulava 30 (NATO oznake SS-NX-30), a ispitivanja tog sustava okonëana su krajem kolovoza ove godine. Izvjeπ- Êa nagovjeπêuju da bi raketni sustav Bulava 30 trebao proêi konaëno ispitivanje tijekom rujna ili listopada ove godine, obiljeæavajuêi time kulminaciju programskih ispitivanja koja su zapoëela godine. Podmornica RF S Dimitrij Donski izgraappleena je krajem u brodogradiliπtu Severodvinsk, a u operativnu sluæbu ruske mornarice ulazi Tijekom odlazi u isto brodogradiliπte na dugotrajne prepravke sve do ponovnog porinuêa Prvo podvodno probno ispitivanje projektila Bulava 30 provedeno je u prosincu 2005., kada je projektil imao domet 6000 km. Nakon prvog uspjeπnog uslijedila su tri neuspjeπna lansiranja, u rujnu, listopadu i prosincu 2006., zatim jedno uspjeπno lansiranje u lipnju te ponovni neuspjeh u studenom iste godine. Planirana su dodatna tri lansiranja do prosinca pa se oëekivalo produljenje trajanja programa do prosinca Projektili Bulava 30 imaju moguênost noπenja πest ili viπe nuklearnih bojnih glava, svaka programirana za gaappleanje posebnog cilja. Pokretani su krutim gorivom, a pretpostavlja se da im je maksimalni domet 8300 km. V jerojatnost pogotka mete je unutar radijusa od m. Izvorno su projektili Bulava 30 projektirani za namjenu na novim ruskim strateπkim podmornicama klase Borei (Type 955), no uzastopna kaπnjenja u gradnji te platforme natjerala su duænosnike ruske mornarice na istraæivanje drugih inaëica uporabe novih projektila. Povrπinske istisnine tona te podvodne istisnine tona Ëine podmornice klase Typhoon najveêim podmornicama ikada izgraappleenima, koje ukljuëuju trup s dvostrukom oplatom. Od πest inicijalno izgraappleenih podmornica joπ su tri u aktivnoj operativnoj sluæbi ruske mornarice: RF S Dimitrij Donski, RF S Arhangelsk i RF S Severstal. Posljednje dvije navedene podmornice joπ uvijek su opremljene zastarjelim sustavom za lansiranje balistiëkih projektila Makejev Sturgeon (NATO oznake SS-N-20), a sve tri se nalaze u sastavu ruske Sjeverne flote. V rlo je vjerojatno da Êe konvertirana podmornica Dimitrij Donski ostati u operativnoj sluæbi i nakon okonëanja ispitivanja projektila Bulava 30. M. P T IΔ G RÆ E LJ 1 8

19 NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE N ovi brzi patrolni brodovi za A læir FRANCUSKA brodograappleevna tvrtka Ocea osvojila je ugovor za dostavu 21 brzog patrolnog broda (F ast Patrol Boat - F PB) namijenjenog potrebama alæirske ratne mornarice. Prema dogovoru, prve isporuke novih patrolnih brodova duljine 30 m i pribliæne istisnine 100 t oëekuju se veê krajem ove godine. Izvori bliski ugovornim stranama objavili su da je ugovor o projektiranju, gradnji i dostavi brodova F PB 98 potpisan 2007., a isporuka pojedinih plovnih jedinica planirana sekvencionalno tijekom sljedeêe Ëetiri godine. U skladu s neimenovanim izvorima, vrijednost ugovora prema brodogradiliπtu procjenjuje se na oko 135 milijuna eura (198 milijuna dolara), a proπla je godina okonëana s 39 milijuna eura prihoda. Prodaja brzih patrolnih brodova F PB 98 Alæiru prvi je izvozni ugovor u podruëju vojne tehnike za brodogradiliπte Ocea nakon dostave 10 brzih patrolnih brodova oznaëenih kao F PB 110 Kuvajtu u kolovozu godine, za πto je ugovor bio potpisan u sijeënju Osnovna znaëajka trupa patrolnih brodova F PB 110 namijenjenih kuvajtskoj mornarici oëituje se u duljini 35 m, a maksimalna brzina koju mogu razviti iznosi 30 Ëv. U razdoblju brodogradiliπte je Kuvajtu dostavilo tri broda iste namjene, no oznaëena kao F PB 100. Temeljno naoruæanje kuvajtskih brzih patrolnih brodova zasniva se na uporabi triju strojnica kalibra 12,7 mm po jednoj plovnoj jedinici, dok je naoruæanje alæirskih patrolaca joπ uvijek nepoznato. Iako je sjediπte brodograappleevne tvrtke Ocea u Les Sables-d Olonne na obali Atlantskog oceana, svi navedeni brzi patrolni brodovi izgraappleeni su ili se joπ grade u njihovu brodogradiliπtu u Saint-Nazaireu. M. P T IΔ G RÆ E LJ AMERI»KO ratno zrakoplovstvo poëetkom studenoga sklopilo je novi ugovor, vrijedan 147 milijuna ameriëkih dolara, s tvrtkom Lockheed Martin za kupnju nove koliëine naprednih ciljnih podvjesnika AN/AAQ -33 Sniper ATP (Advanced Targeting Pod). Lockheed Martinovi træiπni takmaci kontinuirano tehniëki poboljπavaju svoje sliëne podvjesnike, koji se takoappleer rabe u ameriëkom ratnom zrakoplovstvu, πto se posebice odnosi na Northrop Grumman/RAF A- EL-ov podvjesnik AN/AAQ -28 LITE- USA F naruëio nove Snipere A TP NING AT. To potiëe Lockheed Martin da ne posustaje s poboljπanjima Snipera. Tako Êe novonaruëena koli- Ëina Snipera ukljuëivati Q uint Netw orking Technology, πto omoguêava poboljπani dvosmjerni datalink izmeappleu ostalih aviona u zraku koji su opremljeni Sniperom ATP te zemaljskih postaja. Poboljπan je i bandw ith video streama u realnom vremenu, s poboljπanom potporom komunikacije s borbenim helikopterima AH-64D Apache pomoêu sustava V UIT-2, a poboljπane su i senzorske moguênosti u uvjetima slabog dnevnog svjetla te u infracrvenom spektru. Sva ta poboljπanja odlikuje modularni inæenjerski dizajn, πto omogu- Êava obavljanje odreappleenog tzv. retrofita na prethodnim inaëicama Snipera. C iljniëki podvjesnik Sniper ATP kombinira srednjovalni F LIR senzor treêe generacije s iznimno kvalitetnim prikazom velike razluëivosti, TV kameru s C C D Ëipom, te laserskim senzorom za oznaëavanje i praêenje zahvaêenog cilja. Uz to cijeli sustav je podupiran iznimno naprednim algoritmom za obradu i stabiliziranje videoprikaza. Podvjesnici Sniper ATP dosad su u ameriëkom ratnom zrakoplovstvu uspjeπno integrirani na borbene avione F -15 i F -16, juriπne avione A-10 Thunderbolt II i bombardere B-1 Lancer. Sniperima se koriste Belgija, V elika Britanija, Kanada, Norveπka, Oman, Pakistan, Poljska, Saudijska Arabija i Singapur. I. S K E N DE ROVIΔ 1 9

20 S VIJ ET N uklearna energija (II. dio) D ræava koja proizvodi najveêi udio svoje elektriëne energije u nuklearnim elektranama jest Francuska sa 75% proizvedene elektriëne energije u nuklearnim elektranama. Slijede je Litva sa 73%, Belgija s 58%, Bugarska, SlovaËka i vedska s 47%, U krajina s 44% i Juæna Koreja s 43%. U joπ deset dræava, iz nuklearne energije proizvodi se po viπe od 25% elektriëne energije Ank ic a» IÆ ME K Sjedinjene AmeriËke Dræave proizvode 19,8% elektriëne energije u nuklearnim elektranama, ali zbog velikog opsega proizvodnje imaju najveêi udio u ukupno proizvedenoj energiji u nuklearnim elektranama s 28%. Slijedi ih F rancuska s 18% i Japan s 12%. S poveêanjem broja dræava koje imaju nuklearne elektrane, pove- Êao se i rizik da gorivo iz nuklearnih elektrana doapplee do pojedinaca koji ga æele upotrijebiti u svrhe koje nisu mirnodopske. U zadnje vrijeme je aktualan terorizam, a teroristi bi s nuklearnom tehnologijom mogli prouzroëiti nuklearnu katastrofu. Pri zaπtiti od zlonamjernog koriπtenja nuklearnom energijom, i politiëari i znanstvenici moraju poduzeti odreappleene mjere. Zbog tog problema meappleunarodne organizacije nametnule su pravila o sigurnosti za 140 dræava diljem svijeta. Problem s Ëuvanjem nuklearnog goriva (a i radioaktivnog otpada) trenutaëno je najizraæeniji u dræavama koje su nastale raspadom Sovjetskog Saveza. Nuklearne elektrane su dosegle razinu pouzdanog i ekonomiënog izvora elektriëne energije. To potvrappleuje i rad NE Krπko u protekle 23 godine pogona. Prema najnovijem izvjeπtaju IAEA, u svijetu je u pogonu 441 nuklearna elektrana s ukupnom instaliranom snagom MW, koje su u godini proizvele 2574 TW h, πto pokazuje da je prosjeëno iskoriπtenje instalirane snage 7176 h/god. (odnosno da je prosjeëni faktor optereêenja oko 82% ). Najviπe je sagraappleenih nuklearnih elektrana u SAD-u (109), zatim u F rancuskoj (59), Japanu (54), V el. Britaniji (31), Rusiji (30), NjemaËkoj (19), J. Koreji (18), Kanadi (14). Krajem godine u svijetu su bile u izgradnji 32 nuklearne elektrane, najviπe u Indiji (7) i Kini (4). T ekst u c ijelosti proë itajte na: w w w.h rvatski-vojnik.h r W estingh ou se 20

21 VOJ NA T EH NIKA T omislav B R AN D T Vaænost hrvatskih vojnih luka u svjetlu novih m eappleunarodnih i pom orskih odnosa M ore pod suverenitetom obalne dræave πirok je i jedinstven put, koji svaka dræava treba i mora nadzirati. Svaka dræava upravo zbog toga posveêuje sve viπe pozornosti nadzoru mora i ulaæe znatna sredstva kako bi ojaëala snage za nadzor i zaπtitu mora pod svojim suverenitetom ili onih dijelova mora i podmorja u kojima ostvaruje suverena prava Iv an ZE» E VIΔ-T ADIΔ Svjesni smo razliëitih dræavnih interesa koji vladaju u meappleunarodnim odnosima, od kojih jedan segment zauzimaju i meappleunarodni odnosi na moru. Pojedine dræave planski ulaæu sredstva kako bi ojaëale svoj poloæaj na moru. Dakako, razliëiti su interesi zbog kojih one to rade. Jedne radi sigurnosti i nadzora svoga mora u svrhu oëuvanja prirodnih resursa i zaπtite morskog okoliπa, a druge pak zbog svoje pretenciozne i osvajaëke politike. Neke su dræave toliko nagomilale ubojite potencijale da su postale prijetnja svjetskom miru i stabilnosti, a svoju silu i moê Ëesto pokazuju daleko od svojih obala. V eêina zemalja nema moguênosti ni potrebe pratiti takav ritam, te ima potpuno drugaëiji stav i miπljenje. Tome treba pridodati i veliku opasnost od teroristiëkih akcija, koje su postale stalna prijetnja svjetskom miru, a koje ugroæavaju i morske prostore bilo da je rijeë o podruëju pod suverenitetom obalne dræave, podruëju u kojemu obalna dræava ima suverena prava ili podruëju otvorenog mora kojim plove brojni plovni objekti, takoappleer ugroæeni od potencijalnih teroristiëkih djelovanja. Zbog toga je meappleunarodna pomorska zajednica u okviru konvencije SOLAS donijela godine Meappleunarodni pravilnik o sigurnosnoj zaπtiti brodova i luëkih postrojenja. U svjetlu novih meappleunarodnih odnosa, potrebno je sagledati ulogu Republike Hrvatske u zaπtiti njezinih morskih podruëja od opasnosti koje im svakodnevno prijete. Hrvatska je pomorska dræava, ima svoju kulturu i pomorsku tradiciju, sudjeluje u brojnim aktivnostima vezanima uz more i pomorstvo, koristi i iskoriπtava more, ima svoja lovna podruëja, luke i brodogradiliπta, a u posljednje vrijeme nadasve pokuπava zaπtititi to svoje prirodno bogatstvo od razliëitih opasnosti koje mu prijete ili bi mogle prijetiti u buduênosti. T ekst u c ijelosti proë itajte na: w w w.h rvatski-vojnik.h r 21

22 RA T NA MORNA RIC A Kom paktne podm ornice stiæu Europski konstruktori podmornica Ëvrsto vjeruju da Êe uskoro na svjetskom træiπtu biti ponuapple ene vrlo sofisticirane nenuklearne, kompaktne podmornice, koje Êe cijenom biti dostupne i financijski manje moênim mornaricama M oderne nenuklearne podmornice potvrdile su se u posljednjih tridesetak godina kao visoko opasan borbeni sustav, ali i vrlo sposobna platforma za prikupljanje informacija. U rukama sposobne posade, ovakav borbeni stroj postaje vrlo izazovan i æilav protivnik Ëak i kada protiv sebe ima najbolje opremljene i odliëno uvjeæbane snage za protupodmorniëko ratovanje. Iskustvo britanske mornarice otprije 26 godina iz ratnog sukoba za F alklande (Malvine) sluæi kao korisno podsjeêanje koliko teπko moæe biti pronalaæenje podmornice u morskim dubinama. Premda je britanska eskadra raspolagala velikim pomorskim snagama opremljenim tada zasigurno najboljim sredstvima za protupodmorniëko ratovanje, nije uspjela detektirati podmornicu San Luis, jedinu argentinsku podmornicu tipa Igor S P IC IJ ARIΔ 209 koja se uspjela naêi u zoni ratnog sukoba. V jeruje se da je samo tehniëki kvar na sustavu za lansiranje torpeda sprijeëio argentinske podmorniëare da naprave barem nekoliko uspjeπnih napada na britanske fregate i razaraëe koji su djelovali blizu falklandskih obala. V rlo bolno iskustvo doæivjeli su i Amerikanci godine, kada su na zdruæenim pomorskim vjeæbama australske podmornice odnijele viπekratne pobjede u simuliranim sukobima s ameriëkim nuklearnim lovcima podmornica. Rezultat je bilo unajmljivanje πvedske AIP podmornice Gotland (zajedno s posadom) na dvije godine i temeljito uvjeæbavanje vlastite povrπinske i podvodne flote u lovu na suvremenu nenuklearnu podmornicu zadnje generacije. Spoznaja da prikrivenim borbenim djelovanjem na znaëajnim i frekventnim pomorskim rutama podmornica moæe lako prekinuti komercijalni promet dovodi neke nacije, koje raspolaæu Ëak i nesofisticiranim podmorniëkim snagama, u poziciju da provode pomorske operacije i ostvare Ëak i nerazmjerno velik regionalni utjecaj. Opremljene novim, superosjetljivim senzorima, oruæjem i novim propulzijskim sustavima koji su danas dostupni na svjetskom træiπtu, stara dizel-elektriëna podmornica lako se moæe pretvoriti u opasnog igraëa koji moæe prikriveno djelovati u blizini protivniëke obale, vezati na sebe znaëajne protivniëke efektive, prikupljati informacije, ali i produbljavati vlastitu zonu udara na neprijateljske kopnene ciljeve kako u litoralnom pojasu tako i u dubini protivniëkog teritorija. T ekst u c ijelosti proë itajte na: w w w.h rvatski-vojnik.h r 22

23 VOJ NA POVIJ ES T Teπki tenkovi C har B /B 1/B 1 bis/b 1ter U natoë kombinaciji Ëudnih rjeπenja, Char B1 bis pokazao se uëinkovitim borbenim vozilom koje je bez problema uniπtavalo sve njemaëke tenkove S iniπ a RADAK OVIΔ U z tenk SOMUA S35, upravo je tenk C har B1, posebice ina- Ëica C har B1bis, bio osnova francuskih oklopnih snaga u trenutku njemaëkog napada u svibnju PoËeci njegova razvoja seæu sve do ranih dvadesetih godina XX. stoljeêa i napora generala Jean-Baptistea Eugè nea Estiennea da razvije najsuvremeniji srednji tenk. Radi toga je godine od tvrtki Renault, Schneider, F AMH, F C M i Delaunay-Belleville zatraæio izradu studija novog tenka, zapravo oklopnog vozila, naoruæanog topom od 75 mm postavljenim u prednji dio vozila i dvjema strojnicama kalibra 7,5 mm. Namjera je bila da se na toj osnovi, tj. usporedbom i prihvaêanjem najboljih rjeπenja, dobije najbolji moguêi proizvod. V ozilo je trebalo imati najveêu masu od 13 tona i oklop debljine do 25 mm. C ijeli je projekt voappleen pod imenom Tractor 30. Nakon razmatranja svih prijedloga, odluëeno je da Renault zajedno sa Schneiderom, F AMH (F orges et Acieries de la Marine et d Homecourt) i F C M (F orges et C hantiers de la Mé diterrané e) naprave tri prototipa kako bi se i u praksi ispitala predloæena rjeπenja. Potpuno razliëito od tadaπnje uobiëajene francuske prakse razvoja oklopnih vozila, koja je favorizirala da svaki proizvoappleaë ponudi kompletno vozilo napravljeno iz vlastitih komponenti, general Estienne je odluëio razvoj nekoliko vaænijih komponenti dodijeliti toëno odreappleenim tvrtkama. Tako je Schneider dobio zadaêu razvoja transmisije, a Renault razvoja motora. Sva tri prototipa izvrgnuta su intenzivnim testiranjima i stalnim modifikacijama kako bi se otklonili uoëeni nedostaci i dodatno poboljπale borbene moguênosti. Na kraju je kao najbolji prijedlog odabran prototip koji su zajedno napravili Renault i Schneider. Ovjes je preuzet s F AMH-ova prototipa, a gusjenica s F C M-ova. Tako je nastao C har B1. Renault je 17. sijeënja dobio ugovor za izradu prvog prototipa tenka C har B1, koji je imao masu od 25 tona, a glavno naoruæanje bio mu je top kalibra 75 mm, smjeπten u prednji dio vozila s moguênoπêu pomicanja samo po visini, ali ne i po pravcu. Joπ dvije strojnice smjeπtene su u prednji dio tijela te dvije u kupolu. Posada je brojila Ëetiri Ëlana, πto je s obzirom na brojnost naoruæanja opet bilo premalo. Intenzivna testiranja i poboljπanja prototipa C har B1 trajala su sve do kraja godine. U meappleuvremenu su napravljene veêe izmjene. Maksimalna debljina oklopa poveêana je s 25 na 40 mm, uklonjena je jedna strojnica iz tijela, a ugraappleena je kupola s topom kalibra 47 mm. Tako je masa poveêana na 28 tona. T ekst u c ijelosti proë itajte na: w w w.h rvatski-vojnik.h r 23

24 POD LIS T A K Hom o Volans, rani hrvatski avijatië ari Ivan SariÊ, pilot i konstruktor VeÊ SariÊ leti zrakoplovom vlastite konstrukcije u rodnoj Subotici. On je, nakon zagrebaëkog izumitelja Penkale, bio drugi Hrvat koji je sagradio uspjeπan zrakoplov. Iako u njegovu æivotopisu nije zabiljeæen znatan doprinos ratnom zrakoplovstvu, tom je zaslugom zavrijedio mjesto u naπem podlistku... Leonard E LE R E K Ivan SariÊ rodio se 27. lipnja u Subotici, u tadaπnjoj juænoj Ugarskoj. Otac mu je bio Hrvat Pavao SariÊ, a majka Ana roapple. Mak vjerojatno Maapplearica. U rodnom gradu zavrπava gimnaziju godine, te upisuje trgovaëku akademiju. Iako bez formalnog tehniëkog obrazovanja, bio je vrstan poznavatelj mehanike, s kojom se susreêe joπ kao djeëak u susjedovoj kovaëkoj radionici. Na trgovaëkoj akademiji bavi se sportom: postao je atlet, hrvaë i jedan od utemeljitelja mjesnoga nogometnog kluba. Kao gimnazijalac izradio je drveni bicikl, kojim je u Subotici izazvao oduπevljenje. Nakon gimnazije nabavlja pravi bicikl te se od bavi biciklizmom. Brojnim pobjedama ulazi meappleu elitu ugarskog biciklizma i poëinje karijeru meappleunarodnoga biciklistiëkog asa. est mjeseci pohaapplea biciklistiëku akademiju u Grazu. Pobjeappleuje πirom srednje Europe na trideset natjecanja - u Austriji, Ugarskoj, NjemaËkoj i drugdje. Oduπevljen je pojavom prvih motorkotaëa pa sam izraappleuje motorkotaë kojim godine na natjecanju u NjemaËkoj osvaja drugo mjesto. Iste je godine iz starih dijelova sagradio automobil. Bavio se i automobilizmom pa pohaapplea niz europskih automobilistiëkih utrka na kojima je suvozaë njemaëkog vozaëa Arthura Delfossea, ( ) iz Kölna. Inæenjer Delfosse bio je vlasnik tvornice motora i poslije automobila. Bio je njemaëki pionir u gradnji zrakoplovnih motora i zrakoplova (1909.), a licencno je proizvodio poznate zrakoplove motore Anzani, kakvim je svojedobno Bleriot preletio La Manche. SariÊ s Delfosseom godine kreêe na europsku automobilistiëku turneju te pohaapplea mnoga natjecanja. S usret sa zrakoplovstvom Njih dvojica na turneji obilaze mnoge tvornice zrakoplova i zrakoplovnih motora, a u ljeto su u Parizu na jednoj zrakoplovnoj priredbi. Tu je SariÊ razgledao i fotografirao zrakoplov Louisa Bleriota, tip XI. Po uzoru na njega odluëuje sagraditi vlastiti zrakoplov. Njegov prijatelj i uëitelj aerotehnike Delfosse, koji ga je podræao u naumu, obeêao mu je darovati zrakoplovni motor. SariÊ gradi zrakoplov u podrumu obiteljske kuêe u Subotici. U poëetku radi u tajnosti kako bi izbjegao porugu mjeπtana, kakvu je doæivio sa svojim automobilom. Supruga mu pomaæe u krojaëkim, a prijatelji SevËiÊ i Brukler u stolarskim radovima. Raspon krila njegova zrakoplova iznosio je 8,5 metara, a duæina trupa 8 m. Krila tipa parasol (kiπobran) bila su presvuëena platnom, opremljena krilcima, a uëvrπêena s 44 ËeliËne æice. Drveni trup reπetkaste strukture ojaëan je okovima i zateznom uæadi, nije presvuëen platnom, a podvozje Ëine dva kotaëa s ublaæivaëima te repna drljaëa. U kabini se nalazio upravljaë, ruëica snage i pletena vrtna sjedalica skraêenih nogu. Sve platnene povrπine bile su lakirane i obojene svijetloplavom bojom. Samograditelja je zrakoplov stajao razumnih 300 kruna jer je veêina materijala bila dar lokalnih obrtnika. Gradnja je trajala viπe od godine, a u srpnju godine zrakoplov je zavrπen. Tada mu iz Delfosseove tvornice stiæe motor Anzani od 24 KS. Avion je izloæen je od 14. do 20. lipnja u dvorani Gradskog kazaliπta. Na obliænjem hipodromu sagraappleen je hangar, kamo je zrakoplov ubrzo premjeπten. Potkraj srpnja godine, SariÊ poëinje uëiti osnove letenja te uspijeva preletjeti Ëitavu duljinu hipodroma. Nedostatna snaga motora bila je znatno ograniëenje pa SariÊ odluëuje sagraditi jaëi motor. PeterocilindriËni zvjezdasti motor snage 50 KS, sli- Ëan motoru Gnome, sagradio je po svom nacrtu u subotiëkoj tvorni- 24

25 POD LIS T A K ci Rotman, a na njega je ugradio Anzanijev rasplinjaë. U poëetku je motor radio kao rotacijski, a poslije je pregraappleen u fiksni. Prvi javni let U rujnu su SariÊevi letovi bivali sve dulji i viπi pa ga gradska uprava potiëe da priredi javni let. Grad je uskoro oblijepljen plakatima na kojima stoji: Ivan SariÊ, subotiëki avijatiëar, 16. listopada godine, u nedjelju poslije podne u tri sata, na konjiëkom trkaliπtu, prireappleuje viπe letenja svojim monoplanom. U sluëaju loπeg vremena, priredba se da je aparat slabe i krhke konstrukcije. Ali zanos za letenjem nije mi dopuπtao pomisliti na strah. KotaËi su poëeli kliziti po zemljiπtu prekrivenom travom. Onda je nastupio trzaj. Zatim joπ jedan. I joπ jedan. I onda sam bio u zraku. Uzletio sam na visinu od trideset metara i letio sam u du- æini od tisuêu metara. Iπlo je sve kako sam oëekivao. Uzbuappleenje koje sam doæivio ne bih danas mogao potpuno reproducirati u sjeêanju. Znam samo da sam bio ispunjen neizmjernim unutarnjim zadovoljstvom koje nije imalo granice. Novinar budimpeπtanskog ime SariÊ II. Njome je letio godine. S ariæev m odel helikoptera Njegove daljnje radove na konstrukciji zrakoplova i letenju omeo je I. svjetski rat, no SariÊ ipak nastavlja s konstruiranjem letjelica. Godine konstruirao je model helikoptera pokretan zvjezdastim motorom, koji je pokazao odliëne rezultate u letu. Za izradbu helikoptera u prirodnoj veliëini nije imao novaca. Poslije je radio u svojoj struci kao sluæbenik raëunovodstvenog ureda u Subotici. Do visoke dobi bio je SariÊ ispred svog prvog aviona na kojem je vidljiv motor Anzani od 24 KS odlaæe za iduêu nedjelju. Dan je bio lijep, s neπto vjetra, pa se okupilo Ëak 7000 SubotiËana i gradskih uglednika. SariÊ je izveo dva leta. Prvo je preletio s kraja na kraj trkaliπta, a zatim je postavio zrakoplov na poëetak trkaliπta te je, rulajuêi po zemlji samo 30-ak metara uzletio na visinu od oko trideset metara i u πirokom krugu obletio trkaliπte. Pri slijetanju jedan je cilindar motora napukao i iz njega je poëeo sukljati dim, no SariÊ je uspio sretno sletjeti. Oduπevljena ga je publika ponijela do tribine, gdje su mu uzvanici Ëestitali i oko vrata mu objesili srebrni vijenac, koji su za svojeg hrabrog sugraappleanina izradile uëenice Obrtne πkole. Sam letaë o svom pothvatu kazuje: Bio sam svjestan dnevnika Hirlap Gyula Revaπ, poznati zrakoplovni struënjak, na upit subotiëkih novinara za miπljenje o SariÊevu zrakoplovu, rekao je: Ako pri usporeappleivanju iskljuëimo inozemne pilote, Subotica moæe biti ponosna na svoga sina. Maapplearski su se zrakoplovi mjesecima samo kotrljali po zemlji kao kovana rublja. Joπ nijedan nije zasluæio naziv pilota, bili su samo πoferi... Poslije je SariÊ izveo mnoge modifikacije na svojem zrakoplovu. Ugradio je jaëi sedmerocilindriëni zvjezdasti motor, koji nabavlja u suradnji s tvorniëarom Delfosseom. Izgradio je i tri elise razliëita koraka. Unio je neke promjene i na repnim povrπinama i na amortizerima podvozja. Znatno usavrπenoj letjelici dao je predsjednik motociklistiëkog druπtva i tajnik biciklistiëkog udruæenja. Aktivno je radio u mnogim tehniëkim sekcijama tadaπnje Narodne tehnike. Poslije II. svjetskog rata, od SariÊeva su zrakoplova ostali samo motor, tri elise, æeljezni okovi i neki sitni dijelovi. Godine 1959., na temelju konstruktorovih fotografija i sjeêanja, zrakoplov SariÊ 1 rekonstruiran u subotiëkom aeroklubu. Rekonstrukcija se danas Ëuva u Muzeju zrakoplovstva na beogradskom aerodromu SurËin, a na njoj su mnogi dijelovi originalni. Ivan SariÊ je umro u rodnoj Subotici 23. kolovoza godine s navrπenih devedeset godina æivota. Do kraja æivota radio je na svojim izumima, kao i na promicanju sporta. 25

26 BIBLIOT EKA Roger Moorhouse: Ubiti Hitlera - TreÊi Reich i urote protiv Führera, Srednja Europa, Zagreb Atentatori na Hitlera kreêu se u rasponu od obiënih zanatlija do vojnika s visokim Ëinovima, od apolitiënih do ideologijom opsjednutih osoba te od neprijateljskih agenata do najbliæih suradnika. Svima njima najveêi je neuspjeh bilo to πto nisu mogli izvrπiti povjerenu im zadaêu - osloboditi svijet od Adolfa Hitlera. Ipak, oni zasluæuju viπe od toga da postoje samo kao usputne biljeπke u povijesti, viπe od opskurnosti na koju su bili osuappleeni od svoga vremena i obiëaja te, u mnogim sluëajevima, od svojih nacistiëkih krvnika. Ovo je pripovijest o njihovim planovima, njihovim motivima i njihovim neuspjesima, ali i pripovijest o uspjeπnom preæivljavanju jednog tiranina. Autor opisuje niz pokuπaja atentata na Adolfa Hitlera, od najpoznatijih atentatora ( Canaris i Stauffenberg) do manje poznatih ili posve nepoznatih, koji su æeljeli promijeniti tijek povijesti. Tko su oni bili, kakve su ih pobude vodile, Ëemu su uistinu teæili? Odgovori na sva ta i druga pitanja oblikuju sjajnu pripovijest o ljudskom junaπtvu i neobiënoj smjelosti, ali istodobno i o podlosti i izdaji. Hitler nije bio svjestan svih zavjera koje su smiπljane protiv njega niti je bio svjestan razmjera njemaëkog pokreta otpora. Nije bio svjestan niti toga koliko je imao sreêe da izbjegne atentat. Njegov je sigurnosni reæim bio Ëvrst, ali je imao propusta. Hitlerovo preæivljavanje nije imalo veze s intervencijom Providnosti, nego je za to trebao zahvaliti loπoj sreêi svojih neprijatelja ili Ëak svojoj vraπki dobroj sreêi. Iako to Ëesto nije znao, Hitler se poigravao sa smrêu nekoliko puta. Da je, primjerice, njegov govor u Bü rgerbrä ukelleru u Mü nchenu trajao samo deset minuta duæe, ubila bi ga domiπljato izraappleena bomba Georga Elsera. Da je gubio vrijeme razgledavajuêi izloæbu naoruæanja godine, pao bi kao ærtva prvog svjetskog bombaπa samoubojice. Da upaljaë u Tresckow ljevim bocama konjaka nije zakazao, Hitlera bi eksplozija otpuhala u zaborav negdje iznad Bjelorusije. Moæda je to neznanje bila blagodat za F ü hrera jer mu je omoguêila da se pokaæe, u svom zavrπnom Ëinu, kao voljeni i poπtovani voapplea arijevskog naroda, a i da umre, kako je to on opisao, sretna srca. Moorhouse postavlja i teπko pitanje o smislu tiranoubojstva, tj. o opravdanosti atentata na diktatore. U knjizi se daje i πira slika povijesnih okolnosti u kojima su æivjeli Hitler i njegovi potencijalni ubojice, opisuju se druπtveni i politiëki preduvjeti pojedinih pokuπaja atentata, kao i sudbina atentatora. Mirela ME N G E S FILMOT EKA Djevojka s jezera talijanska krimi drama ( 2007.) trajanje: 95 minuta redatelj: Andrea Molaioli glume: Toni Servillo ( detektiv Sanzio), Valeria Golino (Chiara Canali), Omero Antonutti (otac di Mario) Iako su nam prvi susjedi, naπe poznavanje suvremenog talijanskog filma je oskudno (osim onog s Monicom Bellucci). Stoga je prava poslastica imati priliku pogledati najbolje od suvremene produkcije s Tjedna suvremenoga talijanskog filma u kinu Tuπkanac u Zagrebu. Tjedan je zatvorio jedan od najnagraappleivanijih talijanskih filmova proπle godine, Djevojka s jezera ( La ragazza del lago), redatelja debitanta Andree Molaiolija. Pri- Ëa o malom mjestu pokraj Udina koje uzdrma ubojstvo lokalne ljepotice i po svemu djevojke slobodnih nazora gotovo je tipiëna priëa o detektivu koji malo-pomalo rasvjetljava zloëin i traæi ubojicu. Nema zaista u ovom filmu niπta novo, drukëije ili posebno πto bi ga izdvojilo od tipiënih ameriëkih tv-proizvoda za nedjeljno poslijepodne. Iako su likovi mozaiëno posloæeni unutar same strukture filma te izvrsno oblikovani, posebna draæ filma jest atmosfera savrπeno uklopljena u spektakularnu prirodu talijanske regije F riuli-venezia Giulia. LogiËno, glumaëki je superioran Toni Servillo, koji najëeπêe ulogu interpretira neverbalnom komunikacijom, Ëime se joπ viπe pojaëava zaëudnost samog filma. Ipak, glavna zamjerka filmu je duæina.» ini se, naime, da je film mnogo duæi, πto pokazuje da je redatelj u montaæi imao problema s ritmom. No, s obzirom na Ëvrstu strukturu filma, nejasno je πto se to trebalo odnosno moglo iz filma izbaciti da se dobije potrebna protoënost. SreÊom, nije na nama da rjeπavamo, u ovom sluëaju nerjeπivi, problem. Leon RIZMAUL Kriste Kralju, sjeti nas se! D U H OVNOS T Zadnja je nedjelja u crkvenoj godini, a 34. nedjelja kroz godinu ujedno je svetkovina Gospodina naπega Isusa Krista, kralja svega stvorenja, pa dolikuje da ovoj svetkovini posvetimo koju rijeë. U danaπnje je vrijeme uobiëajeno da se premijerom, predsjednikom, kraljem, na svoj naëin dræavnim poglavarom, postaje ili izborima ili nasljedstvom. I kad Ëovjek pogleda predizborne kampanje koje se vode da bi se postalo kraljem, uviapplea kako se ponekad i ne biraju sredstva samo da bi se to postiglo. No, javnost se na to navikla i ne obazire se previπe. Nisam struënjak za prouëavanje ljudske psihe i ne mogu kompetentno govoriti o tome πto to Ëovjeka tjera da se kandidira za tako vaæno mjesto i funkciju. No, kao obiëan smrtnik, uviappleam neke stvari koje me u najmanju ruku tjeraju na razmiπljanje. Sve osobe na vrhu odnosno na vlasti imaju, istina, veliku odgovornost za druπtvenu zajednicu, ali nisam baπ siguran da ih upravo to motivira u natjecanju za predsjedniëka, premijerska ili kraljevska mjesta. Nekad mi se Ëini, a bio bih sretan da nisam u pravu, da je posrijedi ipak slatki okus vlasti i s tim povezanih povlastica. Na dan kada se u KatoliËkoj crkvi slavi svetkovina Krista Kralja duæan sam progovoriti o jednom drugom kralju. NeobiËnom, posebnom, drukëijem, poærtvovnom, altruistiënom Kralju. Onomu koji je jedini od svih kraljeva rekao da njegova uloga na zemlji nije u tome da njemu drugi sluæe, veê da on bude sluga svima; kralju koji nije traæio da se drugi ærtvuju za njega, veê se sam do ærtve æivota ærtvovao za druge; kralju koji nije æivio ni u kakvim palaëama, veê se zadovoljio time da lisice imaju jazbine, ptice nebeske gnijezda, a Sin»ovjeËji nema gdje bi glavu naslonio ; kralju koji nije navikao ni na kakvu raskoπ, veê sam sebe oplijeni uzevπi lik sluge ; kralju koji je bio izdan, popljuvan, ismijan, poniæen, ubijen kao najveêi delinkvent, usprkos Ëinjenici da je na sebe preuzeo odgovornost za druπtvenu zajednicu (breme grijeha Ëitavoga svijeta stavljeno je preko kriæa na njegova ramena). Zato On nije kralj za ovo vrijeme, za ovu zemlju, za zemaljska kraljevstva, ali je kralj za sva vremena, sve zemlje, sva kraljevstva. Zato se On nije ovdje natjecao ni za kakvog kralja, iako su ga i na zemlji takvim proglasili, veê mu je cilj sjetiti se ponekih ljudi kada doapplee u svoje kraljevtsvo. Kojih ljudi? Onih za koje evanappleelist Matej kaæe da su znali najpotrebnijima u ljudskom druπtvu dati kruha kad su ovi bili gladni, koje su napojili kad su bili æedni, koje su posjetili u tamnici kad su bili zatvoreni, koje su obukli kad su ostali bez odjeêe, koje su primili u svoj stan kad su bili prognani. Nitko to nije trebao uëiniti Njemu kao kralju, dovoljno je da je uëinio nekomu od ljudi, onima kojima je to bilo potrebno, najmanjima, najpotrebnijima, najugroæenijima. Tko na zemlji umije tako æivjeti i tako se ponaπati, njemu Krist Kralj poruëuje: Doappleite, blagoslovljeni... primite u baπtinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta! Koji pak ne, takvima bez ustruëavanja kaæe: Odlazite od mene, prokleti, u oganj vjeëni, pripravljen appleavlu i anappleelima njegovim! Zaπto? Jer πto god ne uëiniste jednomu od onih najmanjih, ni meni ne uëiniste. Kriste, neobiëni Kralju, kada sjedneπ na svoje prijestolje i budeπ razluëivao jedne od drugih, sjeti nas se i uvedi nas u svoje kraljevstvo, u æivot vjeëni. Pomozi nam da Te ovdje na zemlji prepoznamo u najpotrebnijima kako bi i Ti prepoznao nas i uveo nas u svoje kraljevstvo. Æ ark o RE LOT A 26

27 VREMEPLOV 22. studenog Vatreno oruæje u Hrvatskoj Najstariji spomen vatrenog oruæja u Hrvatskoj potjeëe iz uvijek oprezne DubrovaËke Republike, koja je pozorno pratila sve novosti u razvoju ratnog umijeêa. U skladu s time, dubrovaëko Malo vijeêe zakljuëilo je 22. studenog ugovor s nekim Nikolom Teutonicusom o izradi jedne spingarde. Iako neki struënjaci smatraju da je spingarda bila bacaëko, a ne vatreno oruæje, i prvi sljedeêi spomen vatrenog oruæja potje- Ëe iz Dubrovnika. Tijekom rata hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika i Genove protiv Venecije 1378., VijeÊe umoljenih naloæilo je kapetanima sedam topovskih poloæaja prema moru, da bombardama pucaju po svakom mletaëkom brodu koji uplovi u prolaz izmeappleu Lokruma i grada. Osim πto je prednjaëio u uporabi topova, Dubrovnik je prednjaëio i u njihovoj izradi. VeÊ osnovana je topovska ljevaonica, a DubrovËani su prodavali, darivali i posuappleivali topove ostalim dalmatinskim komunama ili vladarima u zaleappleu. Tijekom XVI. stoljeêa izraappleivao ih je slavni majstor Ivan Rabljanin. Mnogi dubrovaëki topovi nestali su u vrijeme francuske i austrijske vojne uprave, a danas ih tek nekoliko na dubrovaëkim zidinama podsjeêa na vatrenu moê drevne Republike. 27. studenog Prvi kriæarski pohod Poslije gubitka gotovo cijele Male Azije i pada Jeruzalema, na bizantskom je dvoru zavladala panika. Ratoborni muslimanski Seldæuci zaprijetili su i samom Carigradu, pa je car Aleksije Komnen pozvao Zapad da mu pomogne najamniëkim odredima. PomoÊ je zaista stigla, ali u obliku koji Bizantinci nisu æeljeli niti oëekivali. Dana 27. studenog papa Urban II. na velikom je koncilu u francuskom Clermontu potaknuo Europu da oslobodi sveta mjesta u Palestini i pomogne istoënim krπêanima. Pritom je obeêao i nagradu, neprolaznu slavu u kraljevstvu nebeskom. Urbanova temeljna zamisao kompromitirala se u osam krvavih kriæarskih ratova, u kojima su europski vitezovi tijekom dva stoljeêa manje marili za Bizant, a viπe za vlastitu korist stvaranjem novih feudalnih dræavica na osvojenom podruëju. U jednom trenutku opljaëkali su i Carigrad te njime vladali viπe od pedeset godina. Uspjesi su bili privremeni, a gubici Istoka i Zapada procjenjuju se na dva milijuna mrtvih. Leon RIZMAUL WEB INFO KVIZ pripremio D. VLAHOVIΔ povijest.net S vi mi koji se u svojem radu Ëesto moramo koristiti povijesnim podacima ili jednostavno volimo uëiteljicu æivota ponekad smo i umorni od traæenja literature koja se bavi onim πto nas zanima. Isti sluëaj je i s internetom, koji je najpraktiëniji za stjecanje æeljenih znanja. VeÊina zanimljivih portala je na stranim jezicima, i bez obzira koliko ih dobro poznavali ipak je ljepπe i bræe Ëitati hrvatski. Zato je dobro imati povijest.net, ili hrvatski povijesni portal, koji je zapravo specijalizirani elektroniëki Ëasopis za povijest i srodne znanosti. Prije gotovo tri godine pokrenuo ga je profesor Miljenko HajdaroviÊ. Na ovim stranicama povjesniëari i ostali struënjaci iz cijele Hrvatske objavljuju razliëite Ëlanke i povijesne preglede, koji obuhvaêaju razdoblje od kamenog doba pa sve do danaπnjih dana. Za æeljne rasprave postoje i forumi. Novi Ëlanci redovito stiæu: evo, upravo ovoga tjedna objavljen je zanimljivi pregled Korejskoga rata... Povijest.net je prije svega produkt inicijative jednog entuzijasta koji sam obavlja veêinu poslova vezanih za stranicu, zato i ima odreappleenih nedostataka. Ipak, ona je vrlo perspektivna i mogla bi, uz malo viπe promocije i kozmetike, postati zaista reprezentativna...elektroniëki Ëasopis u punom smislu rijeëi! Domagoj VLAHOVIΔ 1. U antiëko doba naziv Pariza bio je: A Sotia B Parisia C Lutetia 2. Prije no πto je postao muzej, Louvre je bio: A vojarna B kraljevska palaëa C crkva 3. Najpoznatije pariπko brdo zove se: A Montmartre B Fontainebleau C Temple 4. Gradnja Eiffelovog tornja je zavrπena: A godine B godine C godine 5. Katedrala Notre Dame po stilu gradnje je: A gotiëka B romaniëka C barokna Rjeπenje: 1c;2b;3a;4b;5a 27

28