naslovna strana besplatna

Транскрипт

1 Broj205. GodinaV. 12. rujna2008. w w w.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNIPRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SLO 1,80; SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 ISSN X PRINTED IN CROATIA RAZGOVORkontraadmiralAnteUrliÊ,z apovjednik HRM-a Imamo jasnu viziju svoga razvoja

2 BOJ NA Z A S PEC IJ A LNA D J ELOVA NJ A S nimio: T omis lav B RAN DT Spremni za misiju u» adu

3 IMPRES U M TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRÆAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr) Izvrπni urednik: Mario GaliÊ (mario.galic@morh.hr) Urednici i novinari: Marija Alvir, (marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊ Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotograf: Davor Kirin GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr) Prijevod: Jasmina Peπek Tajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelo tel: Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: ; fax: Pretplata: Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), devizni raëun u ZagrebaËkoj banci Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, Zagreb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun poziv na broj 165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na adresu TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Zagreb. Tisak: Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, Sv. I. Zelina Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, Zagreb, Republika Hrvatska hrvojnik@morh.hr Naklada: 5800 primjeraka U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara (E MPA) "Vi ste temelj sposobnosti i spremnosti O ruæanih snaga", poruëio je ministar VukeliÊ postrojenim specijalcima, te im zahvalio za doprinos u ostvarenju hrvatskih strateπkih ciljeva, a general LuciÊ je podsjetio na njihovu mirnodopsku ulogu koja podrazumijeva spremnost pomoê civilnom druπtvu u bilo kakvim oblicima ugroze S t r a n a 8 Sea King Mk 7 - mornariëki leteêi radar Novi radar Searchwater 2000AE W omoguêio je Sea King Mk 7 ASaC-u otkrivanje i praêenje ciljeva na kopnu, πto je britanska vojska dobro iskoristila tijekom operacije Telic Kontraadmiral Ante UrliÊ, zapovjednik HRM-a HRM je instrument hrvatske pomorske moêi i odluëujuêa poluga u oëuvanju suverenosti na naπem moru. Posljednjih godina ulaæu se znatna sredstva u modernizaciju i opremanje te nabavu i izgradnju novih plovnih sredstva koja Êe biti kompatibilna s mornaricama NATO saveza... S t r a n a 4 Obiljeæena osma obljetnica Bojne za specijalna djelovanja 26. svjetsko vojno prvenstvo u hrvanju FantastiËna braêa Neven i Nenad Æugaj, dvadesetpetogodiπnji blizanci, poruënici Hrvatske vojske, hrvatski "civilni" hrvaëki reprezentativci i diplomirani kineziolozi osvojili su dvije svjetske medalje! Neven je osvojio zlato u kategoriji do 74, a Nenad broncu u kategoriji do 84 kilograma... S t r a n a 1 2 Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Naslovnicu snimio Tomislav BR ANDT S t r a n a 22 3

4 RA Z G OVOR Kontraadmiral A nte U rliê, zapovjednik H rvatske ratne mornarice Imamo jasnu viziju svoga razvoja H R M je ins trum e nt h rv ats k e p o m o rs k e m o Ê i i o d luë ujuê a p o lug a u o Ë uv anju s u- v e re no s ti na naπ e m m o ru. P o s lje d njih g o - d ina ulaæ u s e z natna s re d s tv a u m o d e rniz ac iju i o p re m anje te nab av u i iz g rad nju no v ih p lo v nih s re d s tv a k o ja Ê e b iti k o m - p atib ilna s m o rnaric am a N A T O s av e z a. D aljnji raz v o j H R M -a b it Ê e u funk c iji p o - d iz anja s p o s o b no s ti z a s up ro ts tav ljanje no v im riz ic im a i iz az o v im a k o ji d o laz e iz p o m o rs k o g o k ruæ ja. Im am o jas nu v iz iju s v o g a raz v o ja i ne p re s tano rad im o na p o - d iz anju naπ ih k ljuë nih s p o s o b no s ti Leid a P ARLOV, s nimio Dav or K IRIN H rvatska ratna mornarica uskoro Êe obiljeæiti svoj Dan i sedamnaestu obljetnicu ustrojavanja. O onom πto je u tom razdoblju uëinjeno, ali i o daljnjem razvoju razgovarali smo sa zapovjednikom H R M-a kontraadmiralom Antom U rliêem. Hrvatska ratna mornarica posljednjih nekoliko godina svoj Dan i obljetnicu ustrojavanja obiljeæava svaki put u drugom gradu. Ove godine to je Makarska... U stvaranju H R M-a sudjelovali su ljudi iz svih krajeva L ijepe Naπe. Zbog toga smo odluëili da bi bilo dobro, osim u Splitu kao najveêoj bazi H R M-a, proslave Dana H R M-a organizirati i u drugim gradovima duæ obale kao i na naπim otocima. Do sada je proslava Dana H R M-a, osim u Splitu, bila odræana u ibeniku, Puli, Dubrovniku i Zadru. Srediπnja sveëanost obiljeæavanja Dana H R M-a ove godine bit Êe u Makarskoj. Makarska je tijekom povijesti imala znaëajnu ulogu u stvaranju hrvatske mornarice. Poznato je da se baπ u tom podruëju srednjodalmatinskog akvatorija u vrijeme kneza Branimira, kad je H rvatska postala potpuno neovisna dræava, odigrala poznata bitka u kojoj su 18. rujna godine poraæeni Mle- Ëani, koji su htjeli prisvojiti hrvatsku obalu i otoke. SjeÊanje na taj dogaappleaj i znaëenje rujna godine u stvaranju H R M-a uzeti su kao Dan H rvatske ratne mornarice. Ova pomorska pobjeda H rvata - Neretvana - Primoraca nije prva, ali je vaæna jer je potvrdila trajnu nazoënost i vezanost H rvata uz obale J adrana te potvrdila izreku da se ni jedno more ne moæe pokoriti ako se ne pokori narod uz njegove obale. Tijekom Domovinskog rata ova izreka je joπ jednom potvrappleena i pokazala je da je snaga u narodu. Naime, veê poëetkom rujna dogaappleanjima u luci PloËe, u akciji Zelena tabla - Male Bare, zauzimanjem skladiπta naoruæanja stvarani su preduvjeti za otpor neprijatelju. U brzo nakon toga ponosni sinovi Kreπimirova grada ibenika udarili su temelje danaπnjoj H rvatskoj ratnoj mornarici, koja je veê do kraja uspjela razbiti neprijateljsku blokadu i protjerati neprijatelja iz hrvatskog dijela J adrana. Tada smo pokazali svima da smo odluëni i sposobni obraniti opstojnost naπe domovine. I zato proslavljajuêi Dan H R M-a u razliëitim mjestima æelimo odati duæno poπtovanje svima onima koji su pridonijeli njegovu stvaranju. Makarski kraj, od uspostave hrvatske dræave do danas, dao je dva zapovjednika H R M-a, meappleu kojima je bio i prvi zapovjednik H R M-a admiral flote Sveto L e- tica - Barba. Kakvim biste ocijenili razvoj HRM-a u proteklom razdoblju i πto biste izdvojili kao njegova najveêa postignuêa? H R M je instrument hrvatske pomorske moêi i odluëujuêa poluga u 4

5 RA Z G OVOR oëuvanju suverenosti na naπem moru. Posljednjih godina ulaæu se znatna sredstva u modernizaciju i opremanje te nabavu i izgradnju novih plovnih sredstava koja Êe biti kompatibilna s mornaricama NATO saveza, a uvelike je poboljπan i sustav odræavanja brodova i opreme H R M-a. U Ëinjen je veliki napredak na podruëju prilagodbe na putu prema NATO savezu. To se moglo napraviti samo struënoπêu i profesionalnoπêu mornariëkog osoblja. Znatno smo napredovali u obuci i uvjeæbanosti i prihvaêanju NATO standarda, a to smo pokazali i proπle godine na NATO vjeæbi Noble Midas gdje smo bili na razini NATO mornarica po izvrπavanju svojih zadaêa. Bez dobro obuëenih kadrova ne moæe biti razvoja, ali preduvjet i za kadrove i za razvoj jest modernizacija postojeêih i nabava novih sredstava i opreme s kojom smo veê zapoëeli. U zadnje vrijeme, imamo jaku potporu Ëelnih ljudi iz MOR H -a i GSOSR H -a u pitanjima naπih glavnih projekata opremanja i modernizacije brodova Flotile i Obalne straæe R H. Spomenuli ste Obalnu straæu. Koje se aktivnosti trenutaëno provode u sklopu Obalne straæe? Obalna straæa skupa s ostalim dræavnim subjektima koji sudjeluju u zaπtiti nacionalnih interesa na J a- dranskom moru pridonosi sigurnosti i zaπtiti ljudskih æivota, materijalnih dobara i oëuvanju okoliπa te πtiti morske resurse tako da se oni upotrebljavaju u skladu s hrvatskim zakonima. Zbog toga Obalna straæa mora odgovoriti na razliëite izazove uzrokovane ljudskim Ëimbenikom i prirodnim nepogodama. Aktivnosti koje provode H R M i Obalna straæa R H u njezinu sastavu imaju svrhu uspostaviti i odræati pomorsku sigurnost radi osiguranja slobode plovidbe i iskoriπtavanja mora u skladu s hrvatskim zakonima. Osim mirnodopskih zadaêa, Obalna straæa kao sastavni dio ukupne pomorske moêi R H, u slu- Ëaju rata, pridruæuje se obrani domovine odnosno naπih pomorskih granica, protiv svih prijetnji koje πtete nacionalnoj sigurnosti. Najbolji naëin odræanja pomorske sigurnosti jest stalna prisutnost na moru (ophodnje, nadzori, inspekcije), koja dovodi do smanjenja kriminalnih radnji i odvraêanja od njih. Kvalitetno gospodarenje morem i podmorjem donosi golema financijska sredstva pod uvjetom da se more i podmorje oëuvaju od raznih vrsta ugroza. Kako ste zadovoljni procesom opremanja i modernizacije HRM-a te profesionalnim razvojem mornariëkog kadra? H R M, kao i cjelokupni OSR H, prolazi proces duboke transformacije i reorganizacije. Provedene reforme u podruëju obrane dovele su nas do skorog pristupa u NATO savez i ulaska u sustav kolektivne obrane. Prioriteti koje je H R M postavio opremanjem i modernizacijom svojih snaga vezani su upravo za naπ ulazak u NATO savez, tako da budemo kompatibilni i operabilni za rad s mornaricama tih zemalja. Modernizacija i opremanje H R M-a provode se u skladu sa zadanim smjernicama DugoroËnog plana razvoja Oruæanih snaga. Do ulaska u NATO savez, nuæno je i dalje raditi na opremanju i modernizaciji radi podizanja ukupnih sposobnosti H R M-a. U voappleenjem lovca mina u operativnu uporabu, H R M je znatno podigao protuminske sposobnosti. Zavrπetkom i uvoappleenjem u operativnu uporabu radara novih radarskih sustava znatno su poboljπani nadzor i kontrola J adranskog mora i morskih prilaza. Ovako opremljen sustav omoguêava nadzor J adranskog mora u realnom vremenu, a prikupljene podatke mogu dobiti svi zainteresirani subjekti na moru. Isto tako, izvrπeno je opremanje brodova novim radarskim sustavima, sustavima za automatsku identifikaciju (AIS), nabavljena je oprema za protuminske ronioce, izvrπeno je strukturno kabliranje glavnine objekata u vojarni L ora te se kontinuirano radi na poboljπanju radnih i stambenih prostora u mjestima gdje borave naπe postrojbe. U posljednje Ëetiri godine dosta smo napravili i na popuni Ëasnika borbenog roda Pomorstvo i TehniËke sluæbe H R M-a, tako da smo na taj naëin uvelike poboljπali popunu visokostruënim osobljem, iako je to trajni proces. U H R M-u se posebna pozornost poklanja mlaappleim Ëasnicima koji posjeduju potrebnu struënu spremu i zvanje, te uspjeπno obnaπaju duænost na koju su rasporeappleeni. Njihov profesionalni razvoj kontinuirano se prati, te se planski premjeπtaju na nove - viπe, odgovornije i zahtjevnije duænosti. Istodobno s obnaπanjem duænosti, planiraju se i upuêuju na viπe stupnjeve vojne izobrazbe, kako u zemlji tako i u inozemstvu. Nedavno je potpisan ugovor o nabavi dva finska raketna broda. to ti brodovi znaëe HRM-u i kada bi trebali stiêi u Flotu HRM-a? Nabavom korveta klase H elsinki H R M Êe znatno ojaëati svoje sposobnosti za protupovrπinsku i PZO borbu, a dobit Êemo i novu sposobnost za protupodmorniëko djelovanje, koju dosad nismo mogli razvijati. Ovi brodovi znatno Êe podiêi sposobnosti intervencije i boravka na moru te osigurati uravnoteæenje mornariëkih sposobnosti. S opremom kojom raspolaæu, ti brodovi moêi Êe se upotrebljavati za odgovore na πiroku lepezu ugroza. U pravo od sposobnosti brodova i motrilaëkih sustava na otocima ovisit Êe i naπa pomorska sigurnost i zaπtita naπih nacionalnih interesa na J adranu. Dolazak tih brodova predviappleen je do kraja ove godine. Po dopremanju brodova u R H bit Êe potrebno dodatno ih opremiti i staviti u operativnu uporabu. Brodovi su u dobrom stanju, a s njima dobivamo i dosta priëuvnih dijelova. U sklopu bogate meappleunarodne suradnje, s kojim zemljama najviπe suraappleujete i na koji se naëin ta suradnja realizira? Mnogobrojne aktivnosti meappleunarodne vojne suradnje H R M-a, viπe od stotinu godiπnje, u funkciji su dostizanja interoperabilnosti i kompatibilnosti s ratnim mornaricama dræava NATO saveza. Meappleunarodne aktivnosti su od velike vaænosti i za regionalnu sigurnost i jaëanje sigurnosti pomorskog prometa na J a- dranu, a provode se u sklopu regionalnih inicijativa sa susjednim dræavama te dræavama uæeg i πireg regionalnog okruæja. U sklopu bogate meappleunarodne suradnje organiziraju se susreti visoke razine (susret zapovjednika mornarica europ- 5

6 RA Z G OVOR skih zemalja, susreti zapovjednika mornarica zemalja Sredozemlja, godiπnji simpoziji pomorskih zemalja, meappleusobni posjeti zapovjednika mornarica), tijekom kojih se razvija suradnja prijateljskih ratnih mornarica, te se zajedniëkim naporima dogovara o provedbi sigurnosti i stabilnosti na moru. Meappleunarodna vojna suradnja takoappleer se realizira i zajedniëkim uvjeæbavanjem i obukom po funkcionalnim podruëjima, pohaappleanjem vojnih πkola i teëajeva, posjetom stranih ratnih brodova hrvatskim lukama, posjetom brodova H R M-a lukama u regiji, razmjenom Ëasnika na brodovima, boravkom Ëasnika H R M-a na stranim ratnim brodovima i dr. Takoappleer, ne smije se zaboraviti ni razvoj suradnje kroz vojni sport i natjecanja u kojima sudjeluju i naπi djelatnici. H R M svake godine organizira meappleunarodno natjecanje jedriliëarskih timova - Kup H R M-a. U dva navrata smo bili domaêini svjetskom vojnom prvenstvu u mornariëkom petoboju, te upravo zavrπenom Svjetskom vojnom prvenstvu u hrvanju. Iako suraappleujemo s gotovo svim ratnim mornaricama E urope, mornaricama NATO/PzM zemalja, najintenzivnija je suradnja s ratnim mornaricama SAD-a, Francuske, Italije, Albanije i GrËke. P ripadnici H rvatske ratne mornarice pokazali su hrvatskom narodu tijekom D omovinskog rata odluënost i snagu da osiguraju opstojnost svoje dræave i da obrane plave granice naπeg Jadrana. Time su pridonijeli izgradnji mira i stabilnosti na naπim prostorima. Kao πto su tada znali πto treba napraviti za obranu domovine, neka i sad nastave i daju maksimalan doprinos u provedbi svojih zadaê a Upravo ste se vratili iz Kanade. Kakvim biste ocijenili boravak u Kanadi? Tijekom boravka u Kanadi obavio sam niz sluæbenih posjeta i razgovora s visokim predstavnicima kanadske vojske, meappleu kojima bih izdvojio susret sa zamjenikom naëelnika Stoæera obrane viceadmiralom Deanom McFaddenom i pomoênikom naëelnika Stoæera mornarice komodorom Kelly ijem W illiamsonom. Posjetio sam i Zapovjedniπtvo kanadske atlantske flote u H alifax u, gdje mi je domaêin bio zapovjednik atlantske flote kontraadmiral Paul Madison. Na poziv predsjednika Senata Kanade Noella Kinselle, s veleposlanicom R H u Kanadi Veselom Mrappleen KoraÊ bio sam i u najve- Êoj vojnoj bazi C ommonw ealthu Gagetow nu, gdje se kanadski vojnici pripremaju za sudjelovanje u meappleunarodnim misijama. Sa svojim kanadskim kolegama razgovarao sam o bilateralnoj obrambenoj suradnji dviju zemalja i to prije svega iz podruëja mornarice, te o moguênostima njezinog proπirenja. Konkretno smo razgovarali o moguênostima πkolovanja naπih Ëasnika u ËasniËkoj πkoli u Torontu, ukljuëivanju u razne programe obuke u H alifax u, programu jeziëne izobrazbe kao i o razmjeni Ëasnika na ratnim brodovima. HRM redovito sudjeluje u brojnim vjeæbama meappleu kojima su i one u sklopu Jadransko-jonske inicijative. Koliko te vjeæbe i zajedniëka suradnja pridonose sigurnosti na moru? H R M je u posljednjih nekoliko godina intenzivirao sudjelovanje u meappleunarodnim vojnim vjeæbama, πto je u skladu s nacionalnom politikom πto bræe integracije u NATO i usvajanja NATO standarda na svim razinama. PojaËanim sudjelovanjem u meappleunarodnim vojnim vjeæbama namjeravamo s jedne strane jaëati sposobnosti H R M-a za obranu i djelotvoran nadzor naπega mora, a s druge strane jaëati suradnju s ratnim mornaricama iz regije i pridonijeti ukupnim obrambenim sposobnostima NATO saveza u sustavu kolektivne obrane. Tako je u proteklih jedanaest mjeseci H R M bio doma- Êin tri meappleunarodne vojne vjeæbe, i to u listopadu proπle godine NATO NR F vjeæbi Noble Midas 0 7, najveêoj vojnoj vjeæbi ikad odræanoj na teritoriju R H, u svibnju ove godine multilateralnoj vojnoj vjeæbi Adrion 0 8 -L ivex a trenutaëno H R M je doma- Êin NATO/PzM vjeæbi C ooperative Marlin 0 8, u kojoj sudjeluje 13 dræava NATO-a i Partnerstva za mir te Mediteranskog dijaloga, ukupno 7 5 Ëasnika, od Ëega je 3 0 pripadnika H R M-a. Iako ova vjeæba ne ukljuëuje snage, vrlo je vaæna za edukaciju pripadnika H R M-a u usvajanju NATO procedura vezanih za planiranje operacija na moru. C ilj H R M-a u godini jest sudjelovati s nekoliko brodova u mornariëkim vjeæbama koje Êe se odræati izvan R epublike H rvatske. Poznato je da Hrvatska ratna mornarica aktivno sudjeluje u protupoæarnim, ali i u mnogim drugim aktivnostima kojima je cilj pomoê civilnom stanovniπtvu. Da, osim obrambenih zadaêa i zadaêa Obalne straæe, H R M provodi i druge zadaêe pruæanjem potpore civilnom puëanstvu u sluëaju prirodnih nepogoda i katastrofa. J edna od takvih zadaêa je i sudjelovanje u protupoæarnim aktivnostima. H rvatska ratna mornarica za provedbu ove zadaêe ima ustrojene i obuëene protupoæarne namjenski organizirane snage, koje se sastoje od desantnih brodova πto sluæe za prijevoz gasitelja i tehnike, ronilaca i gumenih Ëamaca za spaπavanje na moru te ljudstva za rad u Vatrogasnom operativnom zapovjedniπtvu OSR H -a. H R M sa svojim brodom vodonoscem redovito pruæa potporu stanovniπtvu naπih otoka u opskrbi pitkom vodom u suπnim ljetnim mjesecima. Nedavno su pripadnici H R M-a sudjelovali i u va- 6

7 RA Z G OVOR appleenju iz mora potonulog zrakoplova Piper PA Semiole, njemaëke πkole za uvjeæbavanje pilota Interkokpit, koji je bio lociran pomoêu sonara s naπeg lovca mina. Za uspjeπno sudjelovanje u toj akciji vaappleenja potonulog zrakoplova, dobili smo i pohvalu talijanskog konzula u Splitu Augusta Vaccara. R onioci H R M-a sudjeluju u mnogim zadaêama potpore civilnim strukturama i u potpori provedbe mnogih regata. Brodovi H R M-a sudjeluju u potpori provedbe nauëno-istraæivaëkih, sportskih, kulturnih i drugih aktivnosti. H R M je spreman svoje sposobnosti staviti na raspolaganje civilnom puëanstvu kad god je to potrebno. Kakvim vidite daljnji razvoj HRM-a i koje biste projekte izdvojili kao prioritetne u sljedeêem razdoblju? Daljnji razvoj H R M-a bit Êe u funkciji podizanja sposobnosti za suprostavljanje novim rizicima i izazovima koji dolaze iz pomorskog okruæja. Daljnji razvoj H R M-a bit Êe u skladu s dodijeljenim financijskim sredstvima za opremanje i modernizaciju definiranim DugoroËnim planom razvoja OSR H -a. Imamo jasnu viziju svoga razvoja i neprestano radimo na podizanju naπih kljuënih sposobnosti. Meappleu projektima opremanja i modernizacije koji su pred nama izdvojio bih samo neke. Tako se, primjerice, u godini planira po- Ëetak gradnje i zavrπetak jednog, te poëetak gradnje drugog obalnog ophodnog broda, a zapoëet Êemo i s postupkom izrade potrebne dokumentacije za poëetak gradnje izvanobalnog ophodnog broda (IOB). Za navedene brodove H R M je izradio taktiëke studije, koje je odobrio MOR H. U sljedeêoj godini, predviappleena je isto tako modernizacija lovca mina, Ëime Êe se stvoriti bolji uvjeti za sposobnosti nadzora plovnosti morskih puteva te pronalaæenje i uklanjanje morskih mina. Modernizacijom kljuënih komponenti protuminskog sustava (taktiëka konzola, podsustav precizne navigacije, daljinski upravljano vozilo, pramëani sonar) omoguêit Êe se provedba zadaêa uniπtavanja mina i u aktivnoj defenzivnoj protuminskoj borbi. Dodatnim opremanjem i obnavljanjem ronilaëke opreme osigurat Êemo bolje uvjete za podvodno djelovanje protuminskih ronilaca i provedbu programa temeljne i napredne obuke u tehnikama ronjenja razliëitom opremom, udisnim medijima i dubinama ronjenja u Srediπtu za obuku H R M-a. Na taj naëin pridonosimo implementaciji prihvaêenih partnerskih ciljeva usvajanjem NATO standarda i procedura. Isto tako, sljedeêe godine planiramo poëeti s opremanjem broda SB- 7 3 "Faust VranËiÊ" potrebnom opremom za provedbu namjenskih zadaêa pri ronjenju na veêim dubinama i za ekoloπke zadaêe zaπtite mora. Za poboljπanje obuke i uvjeæbavanje ronilaca i pomorskih diverzanata, kako iz sastava OSR H -a tako i iz drugih zemalja, planiramo opremiti i dovesti u funkciju ronilaëki toranj u Divuljama, a u planu je i moderniziranje i opremanje poligona za borbenu otpornost broda (BOB). R adi poveêanja smjeπtajnih kapaciteta (za sudjelovanje u meappleunarodnim aktivnostima i za potrebe sustava πkolovanja) potrebno je izvrπiti rekonstrukciju na B-7 2 "Andrija MohoroviËiÊ" tako da se skine brodska dizalica te preinaëi skladiπni prostor. To su, naravno, samo neki od glavnih projekata opremanja i modernizacije H R M-a u sljedeêem razdoblju. to biste poruëili pripadnicima HRM-a povodom njihove obljetnice? Najprije, svim pripadnicima H R M-a Ëestitam 17. obljetnicu osnivanja i Dan H R M-a. Pripadnici H rvatske ratne mornarice pokazali su hrvatskom narodu tijekom Domovinskog rata odluënost i snagu da osiguraju opstojnost svoje dræave i da obrane plave granice naπeg J adrana. Time su pridonijeli izgradnji mira i stabilnosti na naπim prostorima. Kao πto su tada znali πto treba napraviti za obranu domovine, neka i sad nastave i daju maksimalan doprinos u provedbi svojih zadaêa. R epublika H rvatska i OSR H nalaze se pred skorim ulaskom u E uropsku uniju i NATO savez. H R M je vrlo bitna sastavnica OSR H i umnogome je zasluæan za naπ ulazak u NATO. Zbog toga joπ jednom zahvaljujem svim pripadnicima H R M-a na naporima u izgradnji i provedbi zadaêa i neka dostojno proslave svoj dan. 7

8 M inistar obrane Branko V ukeliê u pratnji zapovjednika Bojne za specijalna djelovanja brigadira Nikole Æ upaniêa pregledao je poëasni postroj BSD -a, a meappleu pripadnicima postrojenim na srediπnoj sveëanosti bili su i oni koji uskoro odlaze u mirovnu misiju u» ad (desno) O biljeæena osma obljetnica B ojne za specijalna djelovanja Spremni za sve izazove "V i s te te m e lj s p o s o b no s ti i s p re m no s ti O ruæ anih s nag a", p o ruë io je m inis tar V uk e liê p o s tro je nim s p e c ijalc im a, te im z ah v alio z a d o p rino s u o s tv are nju h rv ats k ih s trate π - k ih c ilje v a, a g e ne ral L uc iê je p o d s je tio na njih o v u m irno d o p s k u ulo g u k o ja p o d raz u- m ije v a s p re m no s t p o m o Ê c iv ilno m d ruπ tv u u b ilo k ak v im o b lic im a ug ro z e Mar ija ALVIR, s nimio T omis lav B RAN DT Bojna za specijalna djelovanja obiljeæila je osmu obljetnicu, a tim je povodom u vojarni Drgomalj u Delnicama 8. rujna odræana prigodna sveëanost na kojoj su bili ministar obrane Branko VukeliÊ i naëelnik Glavnog stoæera general zbora J osip L uciê. U z visoke duænosnike MOR H -a i OSR H -a, meappleu brojnim uzvanicima bili su takoappleer predstavnici policije i Vojno-diplomatskog zbora, æupanijskih i lokalnih vlasti, kao i braniteljskih udruga, te umirovljeni i bivπi specijalci. U dostizanju svjetskih standarda»estitajuêi sadaπnjim i bivπim pripadnicima ove i drugih specijalnih postrojbi H rvatske vojske iz kojih je nastala Bojna za specijalna djelovanja, ministar VukeliÊ je posebno istaknuo vaænost prisjeêanja na ærtve Domovinskog rata, podsjetivπi da su i temelji BSD-a stvarani u ratu. NapominjuÊi da je to najelitnija i najobuëenija postrojba OSR H -a pred kojom su uvijek najteæe zadaêe i Najviπi uzvanici poloæ ili su vijence kod spomen-obiljeæ ja poginulim pripadnicima specijalnih postrojbi O SR H -a, a potom su u pratnji vojnog kapelana Ivana J urasiêa razgledali nedavno otvorenu spomen-sobu s imenima i fotografijama specijalaca poginulih u D omovinskom ratu. P osebnu poëast poginulim kolegama i suborcima odali su umirovljeni i bivπi pripadnici specijalnih postrojbi H V -a 8

9 SveËanoj proslavi osme obljetnice BSD -a, uz ministra obrane Branka V ukeliêa i naëelnika G SO S-a generala zbora J osipa L uciêa, nazoëili su brojni visoki vojni i civilni duæ nosnici, a tom su prigodom pripadnicima postrojbe uruëeni ukazi o promaknuêima te nagrade i pohvale B ojna za specijalna djelovanja nastala je spajanjem Srediπta za posebne borbene vjeπtine iz epurina i 1. hrvatskog gardijskog zdruga, a njezinu jezgru Ëine pripadnici s iskustvom iz D omovinskog rata, koji su bili u sastavu specijalnih i izvidniëkih postrojbi te gardijskih brigada najveêi izazovi, izrazio je zadovoljstvo πto im je sustav omoguêio vrhunsku opremu i naoruæanje, kao i sve bolje uvjete æivota i rada, kako u zemlji tako i u mirovnim misijama u kojima sudjeluju, dodavπi da Êe se i ubuduêe ulagati najveêi napori kako bi se poboljπao standard svih pripadnika OSR H -a. IstiËuÊi da je cilj MOR H -a i GSOS-a dostiêi svjetske odnosno NATO standarde u svakom pogledu, zakljuëio je da sva briga i skrb obrambenog sustava treba biti usmjerena na Ëovjeka. "Vi ste temelj sposobnosti i spremnosti Oruæanih snaga", poruëio je ministar obrane postrojenim specijalcima, te im zahvalio za doprinos u ostvarenju hrvatskih strateπkih ciljeva, ponajprije vezanih uz NATO. Istaknuo je i vaænost suradnje Oruæanih snaga s lokalnom zajednicom, napominjuêi da i u tom pogledu BSD moæe posluæiti kao dobar primjer, i zakljuëio da je H rvatska vojska uvijek bila uz hrvatski narod, kako u ratu tako i danas, te da Êe tako biti i ubuduêe. I general L uciê izrazio je uvjerenje da su hrvatski vojni specijalci spremni odgovoriti svim mogu- Êim izazovima i eventualnim prijetnjama, te podsjetio i na njihovu mirnodopsku ulogu koja podrazumijeva spremnost za pomoê civilnom druπtvu u bilo kakvim oblicima ugroze. O tim i drugim aktivnostima postrojbe govorio je zapovjednik BSD-a brigadir Nikola Æ upaniê, koji je istaknuo bogatu meappleunarodnu suradnju, sudjelovanje u meappleunarodnim vojnim vjeæbama i mirovnim misijama, te ujedno najavio skori odlazak petnaestorice pripadnika Bojne u mirovnu misiju u»ad. Nakon obilaska novosagraappleenih i preureappleenih objekata namijenjenih za sport i rekreaciju pripadnika BSD -a koji rade i borave u vojarni D rgomalj, svoje umjeêe pokazali su pripadnici Satnije za antiteroristiëku borbu te psi za detekciju minsko-eksplozivnih sredstava, a gosti su imali priliku razgledati i bogatu opremu specijalaca - padobransku, ronilaëku i planinarsku te razno naoruæ anje i borbena vozila 9

10 ME U NA ROD NA S U RA D NJ A P osjet izaslanstva Sluæbe za odnose s javnoπê u M inistarstva obrane Republike Slovenije Razmjena iskustava u korist dobrosusjedskih odnosa Z a d o m aê ine s u b ila p o s e b no z anim ljiv a s lo v e ns k a is k us tv a v e z ana uz ulaz ak u N A T O i E U, d o k s u g o s ti p ak najv iπ e z anim anja p o k az ali z a h rv ats k i naë in rje π av anja p e rs o - nalnih p itanja, nap o s e o nih v e z anih z a z b rinjav anje i o b nav ljanje o s o b lja N ap is ala i s nimila Mar ija ALVIR U posjetu Z apovjedniπtvu H K O V -a u K arlovcu P redstavnici Sluæbe za odnose s javnoπêu Ministarstva obrane R epublike Slovenije bili su poëetkom rujna u uzvratnom posjetu SOJ I-u MOR H -a. U tro- Ëlanom izaslanstvu koje je predvodio glasnogovornik slovenskog Ministarstva obrane Aleπ Sila bila je i njegova zamjenica Aleksandra Pelko te bojnik Marko Prvinπek, naëelnik Odjela za odnose s javnoπêu Glavnog stoæera Slovenske vojske. Na poëetku dvodnevnog posjeta, sa slovenskim kolegama u Ministarstvu obrane sastali su se predstavnici MOR H -ove Sluæbe za odnose s javnoπêu i inofrmiranje, a u pratnji slovenskog izaslanstva bio je njihov vojni izaslanik brigadni general Bojan uligoj. NaËelnik SOJ I-a Goran GroπiniÊ predstavio im je najvaænije aktivnosti Sluæbe, a njegovi suradnici upoznali su ih s radom pojedinih odjela, nakon Ëega su meappleusobno razmijenili iskustva. Za domaêine su posebno zanimljiva bila slovenska iskustva vezana uz ulazak u NATO i E U, dok su gosti najviπe zanimanja pokazali za hrvatski naëin rjeπavanja personalnih pitanja, napose onih vezanih za zbrinjavanje i obnavljanje osoblja. Viπe o tome imali su priliku saznati u Srediπnjici za upravljanje osobljem smjeπtenoj u zagrebaëkoj vojarni C roatia, gdje su se sastali s Ëelnicima te ustrojbene cjeline. Zapovjednik Srediπnjice brigadir Zdravko Andabak i njegovi suradnici, brigadiri Ivica Bitanga i Vlado GruiÊ, upoznali su goste s ustrojem i zadaêama SzU O-a te naëinom pribavljanja osoblja za potrebe OSR H -a. Slovensko izaslanstvo u pratnji hrvatskih kolega posjetilo je potom Zapovjedniπtvo H rvatske kopnene vojske u Karlovcu, gdje ih je primio zamjenik zapovjednika general bojnik Mate ObradoviÊ. On im je ukratko predstavio H KoV te su razgovarali o naëinu provoappleenja obuke, meappleunarodnim vjeæbama i sudjelovanju u mirovnim misijama, a general ObradoviÊ posebno je istaknuo vaænost razmjene iskustava. U Operativnom srediπtu brigadir Sendi KneæeviÊ odræao je multimedijalnu prezentaciju kojom je pobliæe predstavio H KoV. Potom su gosti u pratnji domaêina obiπli zgradu Zapovjedniπtva i vojarnu Domobranska, upoznavπi se s bogatim sadræajem tih perspektivnih objekata. Drugi dan posjeta, gosti iz Slovenije u pratnji hrvatskih domaêina posjetili su Bojnu za specijalna djelovanja, smjeπtenu u vojarni Drgomalj u Delnicama. U ime Zapovjedniπtva BSD-a pozdravio ih je zamjenik zapovjednika pukovnik Ivica Baturina sa suradnicima, a nakon prezentacije postrojbe pripadnici Bojne demonstrirali su pojedine vjeπtine specifiëne za specijalce. Svoje umijeêe pokazala su i dva psa iz Desetine sluæbenih pasa, koja je odnedavno takoappleer u njihovu sastavu, a u sklopu taktiëko-tehniëkog zbora predstavljena je oprema i naoruæanje BSD-a. G ostima su pripadnici BSD -a demonstrirali svoje vjeπtine, a predstavljeno je i naoruæ anje kojim se koriste 1 0

11 VOJ NA PS IH OLOG IJ A Pogreπke u laiëkom procjenjivanju ljudi O p aæ anje i p ro s uapple iv anje d rug ih b itno je z a us p je π no funk c io niranje p o je d inc a, ali i c i- je le o rg aniz ac ije. K o lik o s u te naπ e p ro c je ne to Ë ne? N aæ alo s t, is traæ iv anja p o k az uju d a je rije tk o tk o o d nas u to m e p o uz d an i to Ë an D ruπtvena smo biêa i svaki dan velik dio vremena provodimo s drugim ljudima. Pri tome stalno procjenjujemo πto drugi misle, osjeêaju, kakve su im sposobnosti, predviappleamo πto Êe uëiniti i traæimo uzroke njihova ponaπanja. Svatko od nas ima potrebu da u vrlo kratko vrijeme donese prosudbu o nekoj osobi. Prosudbe temeljimo na mnogobrojnim informacijama iz okoline koje nastojimo organizirati i potom interpretirati kako bismo razumjeli ljude oko sebe, planirali vlastite postupke i komunikaciju, dobili i odræali sliku o sebi i okolnom svijetu, smanjili napetost i neizvjesnost u nepoznatoj situaciji. Sve to manje-viπe Ëinimo automatski, bez mnogo razmiπljanja. Naπe procjene imaju i praktiëne posljedice. One utjeëu na neke manje znaëajne, ali æivotno vaæne odluke: tko Êe nam postati prijatelj, koga Êemo primiti na posao ili predloæiti za napredovanje... Opaæanje i prosuappleivanje drugih bitno je za uspjeπno funkcioniranje pojedinca, ali i cijele organizacije. Procjenjujemo nama bliske osobe i one s kojima smo svakodnevno u kontaktu, ali procjenjujemo i nepoznate ljude nakon vrlo kratkog razgovora. Koliko su te naπe procjene toëne? Naæalost, istraæivanja pokazuju da je rijetko tko od nas u tome pouzdan i toëan. Naπa opaæanja razlikuju se u veêoj ili manjoj mjeri od objektivne stvarnosti, a vrlo Ëesto se razliëiti ljudi ne slaæu u svojim procjenama jedne te iste osobe ili situacije. Mnogi Ëimbenici djeluju na to πto Êemo i kako opaæati, a ne ovise samo o onome koga procjenjujemo. Prosudbe su vezane uz situaciju u kojoj se procjenjivanje dogaapplea, ali u najveêoj mjeri rezultat su samog procjenjivaëa. to Êe osoba opaziti i na πto Êe staviti naglasak pri procjenjivanju drugih ljudi u velikoj mjeri ovisi o njezinim motivima, interesima i Ëuvstvima, ali i o prijaπnjem iskustvu. Kako bismo olakπali procjenjivanje i bræe donijeli sud o nekome, razvrstavamo ljude u razliëite kategorije na temelju "vlastite teorije liënosti" i "prokuπanih metoda".»esto pogreπno prosuappleujemo osobu samo na temelju jedne njezine zna- Ëajke. Primjerice, o inteligenciji zakljuëujemo na temelju neëijeg obrazovanja, druπtvenosti ili tjelesnog izgleda, a Ëak se pri tome znamo pouzdati u veze izmeappleu osobnosti S u z ana F ILJ AK i horoskopskog znaka, tjelesne teæine, visokog ili niskog Ëela i sl. U koliko se osoba izdvaja od prosjeënosti (glasni, izuzetno privlaëni ili jednostavno posebni pojedinci), op- Êenito joj pridajemo pozitivnije osobine. NajËeπÊa pogreπka u procjenjivanju dogaapplea se zbog prvog dojma koji na nas ostavlja neka osoba. Ponekad je dovoljno tek nekoliko sekundi za prvi dojam, koji postaje filter za sve ono πto poslije doznajemo o osobi. Naknadne informacije zanemarujemo, odbacujemo ih ili interpretiramo tako da naπe poëetno miπljenje ostane nepromijenjeno. Osoba ne mora progovoriti ni rijeë, ali njezin tjelesni izgled, glas, frizura, odjeêa, naëin kako se kreêe, kako nas pozdravlja, s kim je u druπtvu i πto u tom trenutku radi "odluëuju" πto Êemo o njoj misliti i kako Êemo procijeniti i njezine druge osobine. Znamo li, primjerice, da je netko viπeg druπtvenog statusa, procijenit Êemo ga znatno viπim nego πto Êe metar pokazati. Muπkarca kojega prvi put vidimo, a u druπtvu je atraktivne æene, proglasit Êemo imuênijim i vaænijim na poslovnoj sceni. Osobe koje nose naoëale obiëno se procjenjuje pametnijima i struënijima, ali i nemaπtovitijima, srameæljivijima i konvencionalnijima. Naπe dobro ili loπe trenutaëno raspoloæenje i naπe predrasude i stereotipi takoappleer utjeëu na to kako Êemo procjenjivati druge. Opaæamo one aspekte situacije, one crte osobnosti i znaëajke koji su u skladu s naπim potrebama, vrijednostima i stavovima. L judi zapravo vide ono πto æele vidjeti. Viπe nam se sviappleaju osobe koje su nam sliënije po sposobnostima, rasi, socioekonomskom statusu, obrazovanju, pa Ëak i po visini i teæini. One koji misle kao i mi, smiju se istim vicevima i vole sliëne stvari, skloniji smo procjenjivati boljima. Ako i sami imamo neku osobinu (bilo pozitivnu ili negativnu), lakπe Êemo je i toënije opaziti kod drugih, pa Ëesto predbacujemo drugima upravo one mane koje nas i same "rese". Kako bismo smanjili pogreπke koje se dogaappleaju u procjenjivanju drugih, potrebno je svjesno razvijati "mehanizme provjere" za situacije kada pogreπne prosudbe mogu biti opasne... Valja se svjesno usmjeriti na promatranje, odgoditi zakljuëivanje dok se ne prikupe pouzdaniji podaci, pripremiti se na ulaz novih informacija i dopustiti sebi moguêu promjenu poëetnog miπljenja. 1 1

12 26. svjetsko vojno prvenstvo u hrvanju, Solin rujna H rvatski organizacijski i natjecateljski uspjeh F antas tië na b raê a N e v e n i N e nad Æ ug aj, d v ad e s e tp e to g o d iπ nji b liz anc i, p o ruë nic i H r- v ats k e v o js k e, h rv ats k i "c iv ilni" h rv aë k i re p re z e ntativ c i i d ip lo m irani k ine z io lo z i o s v o - jili s u d v ije s v je ts k e m e d alje! N e v e n je o s v o jio z lato u k ate g o riji d o 7 4, a N e nad b ro nc u u k ate g o riji d o 84 k ilo g ram a. Iz v anre d an us p je h d v o jic e m lad ih Ë as nik a najv e Ê e je p o s tig nuê e h rv ats k o g v o jno g s p o rta jo π o d S v je ts k ih v o jnih ig ara u Z ag re b u... D obar organizacijski posao - predstavnik C ISM -e brigadir W alter van V elthoven, predsjednik O rganizacijskog odbora brigadir Z dravko A ndabak i gradonaëelnik Solina Blaæ enko Boban Domagoj VLAHOVIΔ, s nimili Dav or K IRIN i K ar lo G OB E C O d Svjetskih vojnih igara u Zagrebu proπlo je veê devet godina. Tada su hrvatski vojni sportaπi - naravno, uz silnu pomoê vrhunskih imena koja su tada sluæila vojni rok - osvojili hrpu medalja. Aktivna suradnja OSR H -a s C ISM-om, krovnom svjetskom vojnosportskom organizacijom, nastavila se i nakon SVI-ja. Naπa zemlja prihvatila se organizacije 2 0 -ak raznih svjetskih prvenstava i redovito dobivala pohvale. No, neπto je nedostajalo. Sa svim promjenama koje su donosili preustroj i smanjivanje osoblja, te naglaπavanjem nekih drugih prioriteta, u OSR H -u nije viπe bilo dovoljno kvalitetnih sportskih kadrova koji bi u svoje postrojbe donosili i medalje sa SP-a. Vitrine u vojarnama ostajale su prazne, πto za naciju koja itekako voli i cijeni sport, te je, bez laæne skromnosti, vrlo talentirana, jednostavno nije bilo logiëno. S 2 6. svjetskim vojnim prvenstvom u hrvanju (Solin, rujna), hrvatskoj suπi u medaljama doπao je kraj! FantastiËna braêa Neven i Nenad Æ ugaj, dvadesetpetogodiπnji blizanci, 1 2

13 VOJ NI S PORT poruënici H rvatske vojske, hrvatski "civilni" hrvaëki reprezentativci i diplomirani kineziolozi, osvojili su dvije svjetske medalje! Neven je osvojio zlato u kategoriji do 7 4, a Nenad broncu u kategoriji do 8 4 kilograma.»isto sportski gledano, koliki je to uspjeh? Pokuπat Êemo to objasniti ovako: po zavrπetku sveëanog otvaranja Prvenstva navratili smo do malobrojne hrvatske hrvaëke druæine i upitali Æ ugaje o snazi Prvenstva. Obojica su se tek lagano nasmijeπila i prokomentirala neπto poput "jako je kao civilno". Sigurno je da mnoge kolege, vojne hrvaëe, poznaju i s civilnih, dakle vrhunskih natjecanja i turnira diljem svijeta. U ostalom, dovoljno je na otvaranju bilo vidjeti neke od reprezentacija koje su svojom brojnoπêu i "logistiëkom" potporom pokazivale koliko ulaæu u vojni sport i koliko im je stalo do medalja. Na dan otvaranja, 3. rujna, na travnjak solinskoga Gradskog stadiona zakoraëili su pripadnici 2 2 vojske. Od sve- Ëanosti se nije traæio nekakav golemi spektakl. Bilo je dovoljno i vrlo zanimljivo vidjeti - πarolikost! Mnoπtvo zastava, odora, boja, rodova, te ljudi razliëitih "dimenzija" (naravno, zbog πirokog raspona natjecateljskih kategorija). Zemlje sudionice smjestile su se na tri kontinenta: u E u- ropi, Aziji i Sjevernoj Americi. Neki, poput Kineza, Korejaca, Indijaca ili rilanëana, morali su prijeêi zaista popriliënu kilometraæu da bi doπli do hrvatskoga antiëkog grada. Zanimljiva je bila i brojnost. R ecimo, E stonija i L atvija su imale samo po jednog natjecatelja, a vojske Indije, Irana, ri L anke, Turske i U krajine poslale su maksimalnih 14 sudionika i tako pokrile sve kategorije i u slobodnom i u grëko-rimskom stilu. Ambicioznije reprezentacije dovele su i viπe trenera, lijeënika i duænosnika. H rvatska reprezentacija na otvorenju SP -a Otvorenje je bilo obiljeæeno i kratkim govorima. GradonaËelnik Solina Blaæenko Boban poæelio je natjecateljima ugodan boravak u gradu (koji je, uzgred reëeno, tih dana obiljeæavao i svoje dane). Sluæbeni predstavnik C ISM-e, belgijski brigadir W alter van Velthoven, podsjetio je nazoëne da svjetska vojnosportska organizacija ove godine slavi πezdesetogodiπnjicu i kratko opisao njezinu povijest, te misiju koja se ogleda u sloganu "Prijateljstvo kroz sport". Brigadir nije propustio zahvaliti H rvatskoj na suradnji i impresivnoj brojci dosad organiziranih meappleunarodnih vojnosportskih natjecanja. Te brojke znaëe i kvalitetu koja donosi povjerenje. Prvenstvo je sveëano otvorio predsjednik Organizacijskog odbora, hrvatski brigadir Zdravko Andabak. PozdravljajuÊi sudionike naglasio je da je Svjetsko vojno prvenstvo u hrvanju "viπe od sporta", i da je vrlo bitno druæenje sportaπa iz raznih vojski te izmjena njihovih iskustava. Ako ste opet æeljeli doæivjeti πarenilo s otvaranja, dovoljno je bilo da 4. rujna, kad su zapoëela natjecanja u grëko-rim- M ED A LJE GR»KO - R IMSKI STIL do 5 5 kg zlato: Mohsen H AJ IPOOR (Iran) srebro: Gy u-j in C H OI (R. Koreja) bronca: J ermaine H ODGE (SAD), Vjugar R AGIMOV (U krajina) do 6 0 kg zlato: Mohammad MOH SE NI (Iran) srebro: Suresh KU MAR (Indija) bronca: Seung-J ae W OO (R. Koreja), Ismail GÖ ZE (Turska) do 6 6 kg zlato: Afshin BIABANGAR D (Iran) srebro: Faruk SAH IN (SAD) bronca: H einz MAR NE TTE (NjemaËka), VjaËeslav SIL IVON»U K (Bjelorusija) do 7 4 kg zlato: Neven Æ U GAJ (H rvatska) srebro: J oheni SIL IVON»U K (Bjelorusija) bronca: Dmitro PI KOV (U krajina), J ames SH IL L OW (SAD) do 8 4 kg zlato: Artur MIC H AL KIE W IC Z (Poljska) srebro: Andrej BAR ANOVSKI (Bjelorusija) bronca: Nenad Æ U GAJ (H rvatska), J an FISC H E R (NjemaËka) do 96 kg zlato: Andrzej DE BE R NY (Poljska) srebro: Sergij J E R O KIN (U krajina) bronca: R eza FAR ZIZADE H (Iran), Mindaugas E Æ E R SKIS (L itva) do 12 0 kg zlato: Oleksandr»E R NJ E C KIJ (U krajina) srebro: Bashir BABAJ ANZADE H (Iran) bronca: Mindaugas MIZGAITIS (L itva), J oseb»u GO VIL I (Bjelorusija) SL OBODNI STIL do 5 5 kg zlato: Adhamjon A»IL OV (U zbekistan) srebro: SANDE E P (Indija) bronca: H asan MOR ADGH OL IE I (Iran), Tian ZH E NGU ANG (Kina) do 6 0 kg zlato: H y un-j in J OO (R. Koreja) srebro: J evgenij H AVIL OV (U krajina) bronca: Mehmet Y OZGAT (Turska), Manoj KU MAR (Indija) do 6 6 kg zlato: Y oung-h o J U NG (R. Koreja) srebro: Said DADASH PU R (Iran) bronca: Aliπoh VOH IDOV (U zbekistan), Viktor BE L OKOPITNIJ (U krajina) do 7 4 kg zlato: Oleg BIL OC E R KIVSKIJ (U krajina) srebro: Aleksandr MOTL (Bjelorusija) bronca: C elal DAL (Turska), Artem PR ISJ AJ NJ U K (U zbekistan) do 8 4 kg zlato: Soslan GAC IJ E V (Bjelorusija) srebro: Peter W E ISE NBE R GE R (NjemaËka) bronca: R AVINDE R (Indija), R adoslaw H OR BIK (Poljska) do 96 kg zlato: J afar DAL IR I (Iran) srebro: Mateusz GU C MAN (Poljska) bronca: Satish KU MAR (Indija), Alan BZIKOV (Bjelorusija) do 12 0 kg zlato: Fardin MASOU MI VAL ADI (Iran) srebro: Maksim MIH AL E VI» (Bjelorusija) bronca: Deng ZH IVE I (Kina), Y unus OTU R SU N (Turska) 1 3

14 VOJ NI S PORT skom stilu, navratite do solinske Gradske sportske dvorane. Borbe su se vodile usporedno na tri strunjaëe, a hrvaëi koji su se tek spremali za nastup ili ga odradili smjestili su se na tribinama. Neki su doπli samo pogledati i sokoliti svoje kolege. Zajedno s trenerima, to su radili vrlo temperamentno i glasno. Bilo je zaista zanimljivo promatrati reakcije nakon meëeva. Naprimjer, jedan korejski hrvaë je nakon pobjede pristupio svojim voappleama delegacije i joπ vruê, u trenirci, uredno i odrjeπito vojniëki pozdravio nadreappleene te im vjerojatno podnio svojevrsni prijavak. Dakle, vidjeli smo i Ëuli mnogo guæve, vike, πarenila, ali i odliënog hrvanja, preokreta, te rijetko viappleenih primjera borbenosti i upornosti. Naæalost, s borilaëkim sportovima dolaze i ozljede. Bilo je i njih, no, nadamo se - niπta nepopravljivo. U ostalom, neke su reprezentacije doπle s lijeëniëkim osobljem, a i organizator je osigurao ekipu uvijek spremnu za pruæanje pomoêi. Interakcija GSOSR H -a, H R M-a kao tehniëkog nositelja, C ISM-e, grada Solina i H rvatskoga M ED A LJE U KU P N O - REP REZEN TA C IJE R E PR E ZE NTAC IJ A Z S B U k. Iran U krajina Poljska R epublika Koreja Bjelorusija U zbekistan H R VATSKA Indija NjemaËka SAD Turska Kina L itva hrvaëkog saveza dala je odgovarajuêe rezultate. Vjerujemo da su svi sudionici napustili Solin zadovoljni, ne samo zbog sportskih uspjeha, a to su na samom zatvaranju potvrdili i predstavnici C ISM-e i FIL A-e (Meappleunarodne hrvaëke federacije). toviπe, izrazili su æelju da naπa zemlja ponovo organizira SP u bliskoj buduênosti. U ostalom, pozitivnu sliku nudila je veê i sama dvorana. Sva boriliπta bila su adekvatno hrvaëki opremljena, suci i zapisniëari imali su informatiëku potporu, publika je bodovni tijek meëeva mogla pratiti na velikim displejima, a sve borbe snimane su kamerama. Za sigurnost hrvaëa i normalno odvijanje natjecanja brinuli su se pripadnici hrvatske Vojne policije i nitko nije mogao ni na koji naëin ometati tijek Prvenstva. No, napokon je doπlo vrijeme i da rezimiramo same rezultate natjecanja. Naravno, braêa Æ ugaj zasluæila su poseban "odjeljak" u tekstu, ali bilo je tu mnogo izvanrednih hrvaëa... Borbama u grëko-rimskom stilu pripala su prva dva dana natjecanja, 4. i 5. rujna. U tri najlakπe kategorije (do 5 5, 6 0 i 6 6 kg), Iranci H ajipoor, Mohseni i Biabangard jednostavno su pomeli konkurenciju, osvojivπi stopostotno tri zlata. U sljedeêoj kategoriji umijeπao se naπ Neven Æ u- gaj, a prema viπim kategorijama u dva su se navrata zlatom okitili Poljaci Michalkiew icz i Deberny. Meappleu najteæima, vrlo uvjerljiv bio je U krajinac Oleksandr»ernjeckij. OdliËna informatiëka obrada podataka izbacila je najuspjeπniju grëko-rimsku reprezentaciju: U krajinu. Iranci su osvojili viπe medalja, joπ po srebro i broncu uz spomenuta tri zlata, no nisu bili toliko ujednaëeni kao U krajinci, solidno zastupljeni u svim kategorijama, uz Ëetiri medalje. Vrlo dobar dojam ostavili su treêeplasirani Bjelorusi. Slobodnostilaπi su zapoëeli s borbama 6. rujna, a dan poslije s njihovim je ogledima Prvenstvo bilo i zakljuëeno. Za razliku od grëko-rimskog stila, Iranci su ovaj put imali glavne adute u dvije najteæe kategorije i do 96 kg zlatan je bio J a- far Daliri, a do 12 0 kg Fardin Masoumi Valadi. Dva zlata osvojili su Korejci Y oo (do 6 0 kg) i J ung (do 6 6 kg). Meappleu najlakπima najbolji je bio U zbekistanac AËilov, do "srednjih" 7 4 kg U krajinac Bilocerkivskij, a do 8 4 kg Bjelorus Gacijev. Kriteriji Prvenstva su najuspjeπnijom slobodnostilaπkom ekipom proglasili Bjeloruse, slijedili su Iranci, a da tri najuspjeπnije reprezentacije ne budu iste kao u grëko-rimskom stilu pobrinuli su se Nijemci, tek s jednim srebrom, ali s najveêim brojem viπih, ne i najviπih plasmana. Meappleu slobodnostilaπima nastupila su i dvojica hrvatskih natjecatelja. U kategoriji do 6 0 kg Ante Zerdum je u prvom kolu naletio na raspoloæenog Nijemca E w alda i nije imao previπe prilike, dok je do 90 kg Ivan Buzov isprva uvjerljivo pobijedio rilan- Ëanina Pereru, ali i za njega je potom bio koban Nijemac. Oldriku W agneru naπ je hrvaë pruæio dobar otpor, no poraæen je i zavrπio je kao osmi meappleu dvanaestoricom. Solidno! Kad zbrojimo konkurenciju u oba natjecateljska stila, naslovom najuspjeπnije reprezentacije okitili su se Bjelorusi. Osvojili su osam medalja, a i ostali njihovi natjecatelji bili su priliëno uspjeπni. Drugi su Iranci, koji su, meappleutim, uvjerljivo najuspjeπniji po broju medalja i njihovu sjaju: osvojili su ih Ëak devet, od kojih pet zlata! Sam vrh ljestvice nisu dohvatili zbog slabijih nastupa u srednjim kategorijama. TreÊi su bili U krajinci, s vrlo dobrih sedam medalja. Meappleu najuspjeπnijima joπ su i Indijci te Poljaci, a H rvati su trinaesti. Sa samo Ëetiri hrvaëa, to je veliki uspjeh! 1 4

15 B raê a Æugaj, hrvatski Ëasnici i svjetske hrvaëke klase VOJ NI S PORT O svajaëi medalja za H rvatsku, braêa Neven i Nenad Æ ugaj, dva dana nakon zatvaranja natjecanja navratili su u redakciju H rvatskog vojnika. Sretni smo πto smo im imali priliku i osobno Ëestitati, kao i dvojcu koji je bio u njihovoj pratnji: voapplei hrvatske sportske ekipe na SP-u bojniku J osi arliji i treneru Vladi L isjaku, hrvatskoj olimpijskoj hrvaëkoj legendi. L isjak se posebno za ovu priliku pridruæio vojnoj reprezentaciji, i sigurno je da je njegov udio u solinskom uspjehu bio golem. R azgovarajuêi o putu do medalja, saznali smo da je Nevenu najteæe bilo u prvom kolu protiv U krajinca Piπkova, dvostrukoga svjetskog juniorskog prvaka, kad je preokrenuo borbu i pobijedio. Poraz bi bio koban. U slijedila je pobjeda protiv Iranca Mohammadija i polufinalni trijumf nad Fincem Nurmelom. U finalu je bio moæda i najuvjerljiviji i nadmaπivπi Bjelorusa SilivonËuka popeo se na najviπu stepenicu - svjetskog prvaka! Na prvi pogled, razlika izmeappleu dvojice blizanaca tek je u nekoliko Nenadovih kilograma (naravno, "kvalitetnih") viπe. "BronËani" Æ ugaj prvo je svladao Albanca Sollakua, a potom L itvanca L ukaπeviëa. U polufinalu jednostavno nije imao sreêe, izgubivπi od naposljetku zlatnog Poljaka Michalkiew icza (takoappleer svjetske "civilne" klase) tek zbog rasporeda osvojenih bodova. Poljak je na kraju proglaπen i najboljim hrvaëem SP-a. Kako je rekao L isjak: "Nenad je bio spreman i za zlato". U natoë nesretnom porazu, nije izgubio volju i u borbi za treêe mjesto "pao" je U krajinac Abdulajev. NazoËnost Vlade L isjaka u reprezentaciji potvrdila je izvrsnu suradnju H rvatskog hrvaëkog saveza i OSR H -a. Dvije medalje su rezultat izvrsnih trotjednih priprema, ali prije svega znanja i volje braêe Æ ugaj, o kojima je olimpijski pobjednik iz L os Angelesa govorio samo biranim rijeëima. "Oni su u vrhu svjetskog hrvanja. Da se naappleu u Pekingu nedostajale su nijanse. Problemi su ozljede i Ëeste promjene pravila." L ista hrvaëa na SP-u bila je impresivna, rekao je L isjak. "Nije bilo lako kad smo vidjeli ædrijeb, ali momci su se pripremali da budu najbolji", dodao je trener. BraÊa Æ ugaj poëeli su se joπ kao klinci u Brezovici baviti hrvanjem. Nenad (lijevo) i Neven Æ ugaj s medaljama osvojenim na 2 6. vojnom SP -u u hrvanju Od samih poëetaka pokazivali su izraziti talent, ali i nevjerojatnu srëanost, vrlo bitnu za borilaëki sport. U z vrhunski sport, nisu zanemarili πkolovanje i stekli su visoku naobrazbu na Kinezioloπkom fakultetu. U slijedio je upis u»asniëku πkolu. U z sugestiju bivπeg trenera i brigadira OSR H -a Matije AraËiÊa, Æ ugaji su shvatili da im vojna karijera moæe pomoêi da uspjeπno spoje profesionalni i sportski æivot. Danas su aktivni poruënici H rvatske vojske, rade u vojarni C roatia, ali su isto tako i aktivni hrvaëi, te mogu spajati posao, trening i natjecanja. Mislimo da nije ni potrebno naglaπavati koliko takav dvojac znaëi za naπe Oruæane snage. Osim πto kao sportaπi imaju mnogo dodirnih toëaka s vojniëkim naëinom æivota i mogu biti uspjeπni Ëasnici, njihova pojava u odori i hrvaëki uspjesi zasigurno su pozitivni za ukupnu sliku OSR H -a. Dvije medalje iz Solina mogle bi znaëiti sportsku prekretnicu za naπu vojsku, ne samo natjecateljsku nego opêenito. One su pokazatelji pozitivnih pomaka. U ostalom, bojnik arlija, takoappleer kinezioloπki struënjak, naglasio je da se stanje vojnosportskih boriliπta u objektima OS- R H -a popravlja te da je sve viπe zainteresiranih za sport i sve viπe natjecanja. Takoappleer, primjer braêe Æ u- gaj mnogo Êe znaëiti vrhunskim sportaπima zainteresiranima za vojnu karijeru i za prikljuëenje OS- R H -u. S viπe dobrih sportaπa, njihovim primjerom i znanjima, i fiziëka sprema svih pripadnika OSR H -a bit Êe podignuta na viπu razinu. 1 5