naslovna strana besplatna

Транскрипт

1 Broj217. Godina V. BESPLATNIPRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SLO 1,80; SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 ISSN X PRINTED IN CROATIA Prezentacija vozila i tehnikeuvojarni "Croatia Suvremena sredstva za suvremenu logistiku

2 PROSLAVLJAMO 10 GODINA SURADNJE ITTa I MORHa

3 IMPRES U M TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRÆAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr) Izvrπni urednik: Mario GaliÊ (mario.galic@morh.hr) Urednici i novinari: Marija Alvir, (marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊ Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotograf: Davor Kirin GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr) Prijevod: Jasmina Peπek Tajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelo tel: Lektorice: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: ; fax: Pretplata: Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Z agreb (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), devizni raëun u Z agrebaëkoj banci Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, Z agreb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun poziv na broj 165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na adresu TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Z agreb. Tisak: Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, Sv. I. Zelina Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, Zagreb, Republika Hrvatska hrvojnik@morh.hr Naklada: 5800 primjeraka U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara (EMPA) Sve aktivnosti i zadaêe predviappleene programom, napomenuli su naπi sugovornici, odvijaju se po planu. Naglasili su i kako programom nije strogo definirana satnica πto se pokazalo viπe nego dobrim, a instruktorima i drugima koji planiraju svakodnevnu obuku dana je moguênost da je prilagoappleavaju roënicima i tako iz njih izvuku doista najbolje Snajperska djelovanja (7. dio) S t r a n a 1 1 Iskustva iz suvremenih ratova voappleenih nakon II. svjetskog rata, a osobito iskustva iz Domovinskog rata, te raznih asimetriënih sukoba novog doba, pokazuju kako je definitivno promijenjena uloga i taktika uporabe pjeπaπtva u uvjetima izvoappleenja integralne zraëno-kopnene operacije Prezentacija vozila i tehnike u vojarni "Croatia Z a ulaganje u nabavu neborbenih vozila u sljedeêe tri do Ëetiri godine predviappleeno je oko 300 milijuna kuna, od Ëega za iduêu godinu oko 60 milijuna. "Æ elimo ostvariti πto bolje uvjete offseta, a u sam vrh prioriteta stavili smo vozila za Partnerske ciljeve, istaknuo je ministar V ukeliê S t r a n a 4 Dragovoljni roënici u Poæeπkom srediπtu za temeljnu obuku U Splitu odræano 10. prvenstvo OSRH u plivanju Nakon odraappleenih pet disciplina pobjednik je momëad Gardijske motorizirane brigade iz Knina, koja je prvi put postala prvak OSR H-a u plivanju, drugoplasirana je bila momëad HR M-a, dok su se kao treêeplasirani na postolje popeli pripadnici BSD-a... S t r a n a 1 2 Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Naslovnicu snimio Tomislav BR ANDT S t r a n a 21 3

4 OS RH P rezentacija vozila i tehnike u vojarni "C roatia S uvremena sredstva za suvremenu logistiku Z a u lag anje u nab av u ne b orb e nih v oz ila u slje d e Ê e t ri d o Ë e t iri g od ine pre d v iapple e no je ok o 3 00 m iliju na k u na, od Ë e g a z a id u Ê u g od inu ok o 6 0 m iliju na. U pripre m i je v iπ e g o- d iπ nji nat je Ë aj z a nab av u t ih sre d st av a. "Æ e lim o ost v arit i π t o b olje u v je t e offse t a, a u sam v rh priorit e t a st av ili sm o v oz ila z a P art ne rsk e cilje v e, ist ak nu o je m inist ar V u k e li Domagoj VLAHOVIΔ, s nimio T omis lav B RAN DT U zagrebaëkoj vojarni "C roatia" 28. studenoga odræana je prezentacija vozila i tehnike, "Suvremena sredstva za manipulaciju tereta za suvremenu logistiku OSR H ". Na prezentaciji je bilo visoko izaslanstvo MOR H -a i G SOSR H, na Ëelu s ministrom obrane Brankom VukeliÊem, dræavnim tajnikom Matom R abotegom i zapovjednikom H KoV-a general pukovnikom Mladenom Kruljcem. Prezentacija je imala dva dijela, teoretski i praktiëni. U prvom dijelu, brigadni general J osip StojkoviÊ, naëelnik Uprave za logistiku G SOSR H, predoëio je stanje aktualnog voznog parka OSR H -a te analizu buduêih potreba za nabavom vozila, s teæiπtem na opremanju koje je u skladu s Partnerskim ciljevima usuglaπenim s NATO-om. Uslijedila je prezentacija djelatnika Sluæbe za prijam i potporu i Uprave za materijalne resurse MOR H -a, u kojoj su ukratko predstavljena novonabavljena sredstva za manipulaciju tereta.»lanovi izaslanstva i predstavnici medija imali su se prilike 4

5 uvjeriti u moguênosti novih sredstava na jednom od poligona vojarne "C roatia. Organizirana je terenska pokazna vjeæba u kojoj je prikazano manipuliranje paletama i kontejnerima pomoêu viπefunkcionalnog terenskog vozila sa sustavom za manipulaciju, tri vrste viliëara (terenski, kontejnerski, Ëeoni), tegljaëa s poluprikolicom, terenskog vozila i terenske kontejnerske dizalice. U demonstraciji je sudjelovalo 17 djelatnika i 12 sredstava. Nakon praktiënog dijela prezentacije, ministar VukeliÊ je dao izjavu za medije, u kojoj je istaknuo da je za ulaganje u nabavu neborbenih vozila u sljedeêe tri do Ëetiri godine predviappleeno oko 30 0 milijuna kuna, od Ëega za iduêu godinu oko 60 milijuna. U pripremi je viπegodiπnji natjeëaj za nabavu tih sredstava. "Æ elimo ostvariti πto bolje uvjete offseta, a u sam vrh prioriteta stavili smo vozila za Partnerske ciljeve", rekao je ministar, dodajuêi da je netom zavrπena prezentacija pokazala nove sposobnosti i moguênosti OSR H -a. Iz prezentacije "Stanje neborbenih m otornih vozila i prioriteti oprem anja O SR H U bazi operativno uporabljivih motornih vozila OSR H evidentirano je oko nebojnih motornih vozila u kojima je zastupljeno 4 5 marki i oko tipova prosjeëne starosti 20 godina. Od do otpisano je oko motornih vozila koja su financijski neisplativa za popravak i daljnju uporabu. Po materijalnom ustroju u OSR H -u bi na uporabi trebalo biti 5550 neborbenih vozila, a trenutaëno ih je na uporabi Dakle, nedostaje ih Da bi ispunio Partnerske ciljeve, OSR H bi od do trebao nabaviti 8 66 novih vozila, od toga najviπe razliëitih terenskih kamiona. 5

6 MORH R azmjenom iskustava do bolje suradnje Od 1. do 3. prosinca u sluæbenom posjetu Oruæanim snagama R H bio je naëelnik G lavnog stoæera OS R e- publike Bugarske general zbora Z latan Stojkov sa suradnicima. Prvog dana posjeta visokog je gosta u MOR H -u i G SOSR H -u primio njegov hrvatski kolega general zbora J osip L uciê. Teme razgovora bile Dræavni tajnik Mate R aboteg na Ëelu visokog izaslanstva MOR H -a i G SOSR H -a koje boravi u viπednevnom posjetu hrvatskom kontingentu u Afganistanu susreo se 2. prosinca sa zapovjednikom ISAF -a generalom zbora Davidom D. McKiernanom. G eneral je izrazio zadovoljstvo susretom s dræavnim tajnikom R abotegom i zamjenikom naëelnika G SOSR H kontraadmiralom Z denkom SimiËiÊem istaknuvπi kako mu je Ëast susresti se s predstavnicima R epublike H r- vatske, o Ëijem je sudjelovanju i doprinosu misiji ISAF govorio biranim rijeëima. Dræavni tajnik R aboteg izjavio je kako su razlozi posjeta ISAF -u osobni uvid u djelovanje hrvatskog kontingenta i eventualne potrebe za poboljπanjem u smislu potpore. Drugi razlog posjeta, osobito susreta sa zapovjednikom ISAF -a McKiernanom jest oëitovanje Ëvrste potpore hrvatske Vlade misiji u Afganistanu i opredjeljenje za nastavak djelovanja u misiji s istom veliëinom» vrsta potpora misiji u Afganistanu snimio T. B R A N D T snimio B. E N K su sigurnosna situacija u regiji, reforma i ustroj Oruæanih snaga R H te sudjelovanje hrvatskih OS u meappleunarodnim mirovnim misijama. Istoga dana generala Stojkova primio je i ministar obrane R H Branko VukeliÊ. Drugi dan posjeta zapoëeo je obilaskom H rvatskoga vojnog uëiliπta u zagrebaëkoj vojarni Petar Z rinski. Z a generala Stojkova i bugarsko izaslanstvo odræana je prezentacija Obrazovni sustav OSR H, kojoj je nazoëio i ravnatelj H VU-a general bojnik Mirko undov. Tom prilikom dogovorena je intenzivnija suradnja H VU-a sa srodnom institucijom u Bugarskoj. Nakon prezentacije bugarsko izaslanstvo je obiπlo i R atnu πkolu i TaktiËko-simulacijsko srediπte H KoV-a. Bugarsko izaslanstvo posjetilo je i Delnice, Bojnu za specijalna djelovanja. Odræana je prezentacija o BSD-u, a u povratku su posjetili tvrtku H S Produkt u Karlovcu, gdje im je predstavljen razvoj i proizvodnja naoruæanja, samokresa H S i najnovije hrvatske juriπne puπke proizvedene po standardima NATO-a. D. VLAHOVIΔ snaga, ali i s novim sposobnostima. G eneral McKiernan zahvalio je ministru obrane i hrvatskoj Vladi na doprinosu, izrazivπi optimizam u uspjeh misije izgradnje povjerenja i stabilnosti u Islamskoj R epublici Afganistanu, gdje pripadnici hrvatskih Oruæanih snaga daju zapaæeni doprinos zajedniëkim naporima. U sklopu posjeta ISAF -u, dræavni tajnik R aboteg, kontraadmiral SimiËiÊ, zapovjednik 12. H R VC ON-a brigadir Z latko F erenëeviê, naëelnik Uprave KIS G SOS- R H brigadir Blago DujmoviÊ, zapovjednik Z a- povjedno operativnog srediπta brigadir Vlado indler, zamjenik naëelnika SOJ I-a pukovnik Draæen J onjiê i prvi doëasnik OS- R H ËasniËki namjesnik G oran Turk posjetili su Z druæeno operativno srediπte ISAF -a, gdje ih je naëelnik C J OC -a brigadir Michael New man upoznao s naëinom rada i dnevnim aktivnostima. Susreli su se takoappleer s pripadnicima H R VC ON-a koji rade u stoæeru ISAF -a, u kojemu profesionalno obnaπaju vrlo odgovorne duænosti. D. J ON J IΔ snimio D. J O N J I 6

7 N jemaëki i hrvatski predstavnici o personalnom upravljanju U organizaciji Uprave za personalne poslove G SOSR H -a, u MOR H -u su od 1. do 3. prosinca odræani bilateralni razgovori predstavnika uprava za personalne poslove oruæanih snaga H rvatske i NjemaËke. R azgovaralo se o reorganizaciji personalnog upravljanja u OS- R H te o iskustvima SR NjemaËke u provedbi novaëenja za djelatnu vojnu sluæbu, organizaciji mirovinskog sustava, stambenom zbrinjavanju i personalnoj rotaciji njemaëkih vojnika. Z amjenik naëelnika odjela PSS-a i ovlaπtenik za pribavljanje vojnog osoblja SR NjemaËke, general bojnik W olfgang Born istaknuo je da je suradnja OS-a dviju zemalja na zavidnoj razini te dodao da se hrvatski i njemaëki OS susreêu s istim problemima. Upravljanje ljudskim resursima izuzetno je MORH vaæno u njemaëkim oruæanim snagama. Postoji opasnost da se previπe raspravlja o materijalima, sredstvima i organizaciji. Sve je to vaæno, ali ne i odluëujuêe.»ovjek je odluëujuêi i zato je vaæno naêi pravu osobu i postaviti je na pravu duænost, rekao je general Born. Vojnike treba privuêi, a kada ih pridobijete, treba ih obuëavati, usmjeravati, te vrlo obzirno postupati s njima. Stoga zajedniëki moramo razmisliti kako Êemo organizirati priëuvu. G eneral je dodao da se vra- Êa u SR NjemaËku s poticajem i idejom o dragovoljnom sluæenju vojnog roka, koje H rvatska odnedavno ima. Ovaj bilateralni sastanak omoguêio nam je razmjenu iskustava i ideja na podruëju personalnog upravljanja. Suradnja hrvatskih i njemaëkih ustrojbenih cjelina nuæna je za procjenjivanje i primjenu planova jednih i drugih OS u svojim sustavima, rekao je naëelnik Odjela za πkolstvo u Upravi za personalne poslove i Ëelnik hrvatskog tima u bilateralnim razgovorima, brigadir Berislav ipicki. Tijekom trodnevnog boravka u G lavnom stoæeru, generala Borna i suradnike u sluæbeni posjet primio je i ravnatelj Uprave za ljudske resurse Nenad SmolËec. I. VALE N T IΔ MIK IK O biljeæena 17. godiπnjica pogibije prvih hrvatskih zrakoplovaca Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeêa podno spomenika u srediπtu Otoka obiljeæena je 2. prosinca 17. godiπnjica pogibije prvih hrvatskih zrakoplovaca Marka Æ ivkoviêa, Mirka VukuπiÊa, Ante Plazibata i R ade G rive.»etvorica hrvatskih zrakoplovaca, pripadnici osjeëkoga Prvoga samostalnog zrakoplovnog voda, poginuli su u noêi s 1. na 2. prosinca nedaleko od Otoka, na vinkovaëkom podruëju, kad je njihov zrakoplov sruπila neprijateljska raketa. Oni su prvi hrvatski zrakoplovci poginuli u Domovinskom ratu. Osim Ëlanova obitelji i rodbine te suboraca poginulih zrakoplovaca, vijence su poloæila i svijeêe zapalila i izaslanstva H rvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzraëne obrane (H R Z i PZ O), Vukovarsko-srijemske æupanije, grada Otoka te stradalniëkih i braniteljskih udruga. "S poπtovanjem se danas snimio D. K IR IN prisjeêamo njihove ærtve i æivota koje su ugradili u stvaranje samostalne i neovisne H rvatske", rekao je zamjenik zapovjednika H R Z -a i PZ O-a, brigadir Draæen Êuri. R atni zapovjednik osjeëkoga Prvoga samostalnog zrakoplovnog voda, umirovljeni brigadir Vladimir R ajtar podsjetio je kako zrakoplovci tada nisu raspolagali profesionalnom opremom i letjelicama, nego su sve morali improvizirati. "Nije nas bilo strah jer smo znali da smo na pravoj strani", rekao je R ajtar. G ovorili su i otoëki gradonaëelnik J o- sip ariê i zamjenik vukovarsko-srijemskog æupana Æ eljko C irba. Molitvu za poginule zrakoplovce, hrvatske branitelje i civile poginule u srpskoj agresiji na Otok, u kojoj su poginula 24 branitelja i troje civila, predvodio je otoëki æupnik vlë. Antun KneæeviÊ, koji je u crkvi sv. Antuna Padovanskog sluæio misu zaduπnicu. (H) 7

8 MORH N astavlja se uspjeπna suradnja IN A-e i M O R H -a Nakon uspjeπno zavrπenog joπ jednog ciklusa osposobljavanja djelatnika OSR H -a za siguran rad sa zapaljivim tekuêinama, provedenog u organizaciji Uprave za logistiku G lavnog stoæera OSR H -a u suradnji s tvrtkom INA d. d. Z agreb, u Ministarstvu obrane 26. studenoga odræan je sastanak predstavnika MOR H -a i OS- R H -a s predstavnicima INA-e. Na sastanku su bili dræavni tajnik MOR H -a Mate R aboteg i zapovjednik Uprave za logistiku general bojnik J osip StojkoviÊ te ravnatelj Uprave za materijalne resurse Darko Polanec i naëelnik Sluæbe za razvoj, opremanje i modernizaciju brigadni general Milan KneæeviÊ sa suradnicima. Izaslanstvo INA-e predvodili su izvrπni direktor SD Trgovine na malo Nikola PaulinoviÊ i direktor Sektora za upravljanje maloprodajnom mreæom Mirko PeriÊ, a u izaslanstvu su bili i INA-ini predstavnici koji su sudjelovali u obuci djelatnika OSR H -a, Ivanka Poljak-R adoviê, Ivan BrËiÊ i Damir Piljek. Z ajedno s njima u organizaciju i provedbu obuke, koja se u Oruæanim snagama u suradnji s INA-om provodi od godine, bili su ukljuëeni pukovnik Z denko J anëec iz Uprave za logistiku i satnik Slavko KaraËa iz Z apovjedniπtva za potporu. Obuka je provedena tijekom posljednjih nekoliko mjeseci u obliku dvodnevnog seminara na pet lokacija diljem H rvatske, a za siguran rad sa zapaljivim tekuêinama osposobljeno je 14 7 djelatnika iz viπe ustrojbenih cjelina OSR H -a. Sudionici sastanka u MOR H -u osvrnuli su se na dosadaπnju suradnju, ocijenivπi je obostrano korisnom, te Sastanak s predstavnicima vjerskih zajednica snimio D. V L A H O V I snimio D. K IR IN su ujedno razmotrili moguênosti njezina razvoja i πirenja. Na kraju sastanka, dræavni tajnik MOR H -a uru- Ëio je predstavnicima INA-e zahvalnice i prigodne darove za njihov doprinos dugogodiπnjoj suradnji te primio potvrde o uspjeπno zavrπenoj obuci djelatnika OSR H -a. M. ALVIR R avnatelj H VU-a general bojnik Mirko undov odræao je 27. studenoga sastanak s predstavnicima vjerskih zajednica vezan uz njihovo sudjelovanje u kreiranju dodatnih multikulturalnih, multietiënih i multikonfesionalnih sadræaja, koji bi bili ukljuëeni u sve razine izobrazbe na H VU, te u sve preduputne obuke πto ih polaze pripadnici OSR H -a prije odlaska u mirovne misije. Na sastanku su bili predstavnici Islamske zajednice u R H, Æ idovske vjerske zajednice Bet Israel, Srpske pravoslavne crkve, E vangeliëke crkve i Vojnog ordinarijata, te zapovjednik ObuËnog srediπta za meappleunarodne vojne operacije brigadir Tomislav PaviËiÊ i djelatnici H VU-a koji sudjeluju u procesu izobrazbe. Ovakav oblik suradnje s vjerskim zajednicama dogovoren je na njihovu nedavno odræanom sastanku s naëelnikom G SOSR H -a generalom zbora J osipom L u- ciêem. G eneral undov je istaknuo kako se ova suradnja provodi radi πto bolje pripreme pripadnika OSR H -a za sudjelovanje u meappleunarodnim misijama, ali i svim drugim meappleunarodnim aktivnostima OS-a. Modul koji Êe se kreirati trebao bi biti sastavni dio izobrazbe na svim razinama na H VU od sljedeêe akademske godine. UËiliπte daje punu potporu ovoj aktivnosti, a pripadnicima vjerskih zajednica bit Êe osigurani svi uvjeti za nesmetan rad i provoappleenje nastave, istaknuto je na sastanku. G eneralni vikar Vojnog ordinarijata mons. J osip antiê istaknuo je da se tek u zajedniπtvu moæe uëiniti neπto dobro za hrvatskog Ëasnika, koji nosi svoju kulturu, ali je i otvoren za upoznavanje drugih kultura. Prema njegovim rijeëima, multikulturalnost i multikonfesionalnost treba biti prisutna kao vrednota u kojoj se "neêemo doæivljavati kao suparnici nego kao suradnici". Kad je o preduputnoj obuci rijeë, brigadir PaviËiÊ je istaknuo da naglasak treba biti na praktiënim manifestacijama pojedine religije, πto Êe pripadnicima OSR H -a u podruëju operacija biti od konkretne pomoêi. Pohvalnom i plodonosnom ocijenjena je suradnja s Islamskom zajednicom u H r- vatskoj, koja je veê tri godine ukljuëena u pripreme pripadnika OSR H -a za sudjelovanje u misiji ISAF u Afganistanu. Predstavnici vjerskih zajednica podræali su ovakav oblik suradnje te je dogovoreno da se za sljedeêi sastanak, koji bi se trebao odræati poëetkom sljedeêe godine, dostave prijedlozi s konkretnim sadræajima i satnicom za svaku razinu izobrazbe na H VU. L. P ARLOV 8

9 RA C VIA C O dræan seminar B orba protiv krijumëarenja i trgovine ljudima R AC VIAC - Srediπte za sigurnosnu suradnju 1. i 2. prosinca organiziralo je u vojarni Vitez Damir MartiÊ u R akitju seminar na temu Borba protiv krijumëarenja i trgovine ljudima. J ugoistoëna E uropa jest jedna od glavnih poveznica E urope i Azije i pruæa izvrsne uvjete za ilegalne migracije i trgovinu ljudima. Samo bliskom suradnjom i koordinacijom djelovanja zemalja regije moguêe je boriti se protiv takvih prijetnji. Svrha seminara bila je pruæiti sudionicima moguênost razmjene iskustava i informacija u borbi protiv krijum- Ëarenja ljudi, te potaknuti raspravu oko glavnih izazova i raspoloæivih moguênosti u borbi protiv sveprisutnog fenomena krijumëarenja i trgovine ljudima. Seminar je zamiπljen kao forum za eksperte iz raznih dræavnih institucija, policije i oruæanih snaga koji mogu dati svoj doprinos. Z amjenik direktora R AC VIAC -a brigadir Tomislav Vibovec pozdravio je okupljene sudionike i predavaëe i poæelio im uspjeh u radu. Sudjelovalo je 35 sudionika, a osim vojnih, policijskih i dræavnih sluæbenika zemalja regije zaduæenih za borbu protiv krijumëarenja i trgovine ljudima, na seminaru su bili i predavaëi iz meappleunarodnih organizacija; E UR OPOL, MAR R I C entre, IC MPD, IOM, OSC E, UNIC R I, IIH L i F R ONTE X. Sudionici su razmijenili informacije o dokumentima, strategijama, ulozi i akcijama dræavnih institucija zaduæenih za borbu protiv ilegalnih migracija i trgovine ljudima, te kaznama predviappleenim za spomenuta kaznena djela u zemljama regije. Utvrdili su najëeπêe rute krijum- Ëarenja ljudima u regiji, te predloæili naëine intenzivnije daljnje suradnje operativnih institucija (obavjeπtajnih sluæbi, kriminalistiëkih policija) dræava na Ëijem podruëju se rute nalaze. Ulogu i akcije R epublike H rvatske u R adionica U pravljanje ljudskim resursima Nizozemski Institut za obrambene studije (Netherland Defence C ollege - NDC ) u suradnji s R AC VIAC -om - Srediπtem za sigurnosnu suradnju, organizirao je u vojarni "Vitez Damir MartiÊ" od 24. do 28. studenog radionicu na temu Upravljanje ljudskim resursima. R adionica je nastala kao odgovor na zahtjeve koji su uo- Ëeni tijekom proπlogodiπnje radionice, a ona se primarno bavila promjenama koje nastaju zbog profesionalizacije oruæanih snaga. Izgradnja modernih, izvrπnih i dragovoljnih vojnih snaga traæi znatne promjene u sustavu upravljanja osobljem, ne samo u pribavljanju i zadræavanju, snimila N. B O» K A J snimio N. H R A ST I borbi protiv ilegalnih migracija i trgovine ljudima na seminaru je predstavio Z oran F ilipoviê iz Ministarstva unutarnjih poslova R H. Prijaπnji seminari na temu krijum- Ëarenja ljudima bili su u suorganizaciji R AC VIAC -a i MAR R I C entra iz Skopja, a ovaj seminar je prvi Ëiju je organizaciju i voappleenje u potpunosti preuzeo R AC VIAC. N. HRAS T IΔ upuêivanju u misije izvan granica vlastitih zemalja, prilagodbi obuke profesionalnih vojnika, veê i dodatnim psihosocijalnim i ekonomskim aspektima tih promjena tijekom cjelokupnog procesa upravljanja osobljem, a osobito u dijelu koji se odnosi na izdvajanje vojnog osoblja iz sustava oruæanih snaga. Primarni cilj ove radionice bio je omoguêiti predstavnicima pozvanih zemalja bolji uvid u osobne i organizacijske aspekte tranzicije OS-a u modernu i profesionalnu vojsku koja prati strateπke ciljeve same zemlje i zavrπetak zapo- Ëetih procesa vlastite europske sigurnosne integracije. Predstavnici NDC -a iznijeli su korisna vlastita iskustva iz sliënih procesa πto ih je Kraljevina Nizozemska unutar svojih oruæanih snaga proπla sredinom 90 -ih godina. Predstavnici zemalja sudionika radionice imali su priliku iznijeti svoje trenutaëne izazove i poteπkoêe na koje nailaze, te u ozraëju pozitivne razmjene iskustava i znanja potraæiti najbolja rjeπenja. Izvedba same radionice osmiπljena je na dinamiëan naëin tako da su se izmjenjivala predavanja sa samostalnim radom u skupinama, te voappleenim raspravama. R adionici je pristupilo i uspjeπno je zavrπilo 18 polaznika. Oni se bave upravljanjem osobljem u sustavima obrane zemalja J ugoistoëne E urope: Albanije, Bosne i H ercegovine, C rne G ore, H rvatske, Makedonije, Moldavije i Srbije. N. B O» K AJ 9

10 VOJ NA PS IH OLOG IJ A N uænost uëinkovite komunikacije S v ak i Ë ov je k im a pot re b u d ob it i pov rat nu inform aciju o u Ë ink u, o t om e k ak o ob av lja sv oj posao i k ak o t o d ru g i procje nju ju. P ov rat ne inform acije su nam v rlo v aæ ne je r olak π av aju post iz anje cilja. Ist raæ iv anja pok az u ju d a z aposle ni k oji ne d ob iju pov rat - nu inform aciju o t om e k ak o ob av ljaju sv oj posao post aju z ab rinu t i, ne rv oz ni, ne z ad o- v oljni i im aju t e nd e nciju napu st it i posao Ana MAT K OVIΔ Z a djelotvornost svake organizacije, pa tako i vojne, nuæna je uëinkovita komunikacija. Uspjeπnost organizacije uvelike ovisi o kvaliteti komunikacije. UnatoË golemom napretku u komunikacijskoj i informacijskoj tehnologiji, problemi u komunikaciji nisu se bitno smanjili. OËigledno komunikacija meappleu ljudima ne ovisi o tehnologiji nego o njihovim psihiëkim motivima i situaciji u kojoj se nalaze. Z a poboljπanje komunikacije nuæno je prvo razumjeti Z A TO i KAKO se ona odvija. Komunikacija je proces odaπiljanja, prenoπenja i primanja poruka, signala ili informacija (Petz, 1992) i ona meappleu ljudima izgleda tako prirodno i normalno da se rijetko pitamo Ëemu ona sluæi. No, problemi u komuniciranju postoje od pamtivijeka. Uostalom, razvoj govora je samo posljedica pokuπaja smanjivanja nejasnoêa u prenoπenju poruke. Kroz proces komunikacije moæemo uvjeriti drugu osobu da promijeni svoje stavove, miπljenja i ponaπanje u smjeru koji je za nas korisniji i poæeljniji. Uvjeravanje i nagovaranje nije jedini, ali je sigurno vrlo Ëest i vaæan naëin utjecanja na druge ljude. SljedeÊi razlog za komunikaciju jest smanjenje nesigurnosti i nejasnoêe. Poznato je da veêina ljudi teπko podnosi nejasne i nesigurne situacije, i ako je takvih situacija mnogo, ljudi postaju nesigurni i zabrinuti. To je posebno izraæeno kod nejasnih normi ponaπanja, radnih uloga i statusa pojedinca. U takvim situacijama, veêina ljudi pokuπava dobiti odgovore komunicirajuêi s drugima. Svaki Ëovjek ima potrebu dobiti povratnu informaciju o uëinku, o tome kako obavlja svoj posao i kako to drugi procjenjuju. Povratne informacije su nam vrlo vaæne jer olakπavaju postizanje cilja. Neki ljudi izravno traæe povratne informacije, dok se drugi oslanjaju na suptilne ili usputne znakove koje dobivaju od drugih. Istraæivanja pokazuju da zaposleni koji ne dobivaju povratne informacije o tome kako obavljaju svoj posao postaju zabrinuti, nervozni, nezadovoljni i imaju tendenciju napustiti posao. J oπ jedan od razloga za komunikaciju jest potreba za druπtvom. U ljudskoj je prirodi druæenje s drugima i potreba razmjene iskustava. Proces komunikacije sadræi pet temeljnih elemenata: KOMUNIKATOR -POR UKA-SR E DSTVO-PR IMA- TE L J -POVR ATNA INF OR MAC IJ A. Da bi se uopêe moglo komunicirati, a osobito u nekom poslovnom kontekstu, sudionici komunikacije moraju zadovoljiti odreappleene uvjete, i to: moraju poznavati jezik - πto ukljuëuje poznavanje verbalnih i neverbalnih elemenata te jeziënih uzoraka prikladnih za odreappleenu komunikacijsku situaciju, moraju imati interakcijske vjeπtine odnosno poznavati obiljeæja razliëitih komunikacijskih situacija i znati odabrati prikladan oblik interakcije, svojevrsni protokol te imati kulturno znanje odnosno poznavati bitna obiljeæja druπtvene strukture u kojoj komuniciraju, te sustav njezinih vrijednosti i stavova. Komunikator, prije svega, mora imati ideju koju æeli prenijeti, potom tu ideju pretvoriti u poruku (kodirati): odabrati prikladne rijeëi, crteæe, pokrete i sliëno, a zatim je poslati. Pri tome mora voditi raëuna i o tome je li pravo vrijeme za komunikaciju. Kad poruka stigne do primatelja, on je mora dekodirati i razumjeti. Komunikacija je uspjeπna ako poruka od komunikatora do primatelja stigne neizmijenjena, ako je primatelj razumije i ako ispravno procijeni njezinu vaænost. Z bog velikog broja Ëimbenika koji utjeëu na komunikaciju, rijeë je o sloæenom procesu u kojemu lako moæe doêi do poremeêaja. 1 0

11 OS RH D ragovoljni roënici u P oæeπkom srediπtu za tem eljnu obuku Pri zavrπ etku temeljne obuke S v e ak t iv nost i i z ad aê e pre d v iapple e ne prog ram om, napom e nu li su naπ i su g ov ornici, od v ijaju se po planu. N ag lasili su i k ak o prog ram om nije st rog o d e finirana sat nica, π t o se pok az alo v iπ e ne g o d ob rim, a inst ru k t orim a i d ru g im a k oji planiraju sv ak od - ne v nu ob u k u d ana je m og u Ê nost d a je prilag oapple av aju roë nicim a i t ak o iz njih iz v u k u d oist a najb olje Leid a P ARLOV, s nimio Dav or K IRIN T emeljna obuka prvih dragovoljnih roënika u zavrπnoj je fazi. Djelatnici poæeπkog Srediπta za temeljnu obuku obuëavaju ih svim onim osnovnim radnjama, postupcima i procedurama kojima moraju suvereno vladati vojnici, a roënici voappleeni æeljom da im vojni poziv bude profesija tijekom obuke doslovce daju sve od sebe. U protekla dva tjedna, teæiπte obuke je bilo na osobnom naoruæanju te pripremama i provoappleenju gaappleanja. G aappleanje automatskom puπkom AK 4 7 provedeno je na streliπtu u Novom Selu. Svi roënici uspjeπno su ga proveli, iako je najveêem broju njih to bilo prvo gaappleanje u æivotu. "Osobno sam gledao rezultate i prezadovoljan sam", rekao nam je zamjenik zapovjednika poæeπkog Srediπta, satnik Ivica MarkanjeviÊ, istaknuvπi kako je upravo to rezultat dobre pripreme, tako da nije Ëudno πto su i rezultati bili dobri. Njegovo miπljenje dijeli i prvi doëasnik Srediπta, stoæerni narednik Ivan C iglar. On nadzire obuku i svakodnevno je s roënicima. Obuku je ocijenio izazovnom, s mnogo meappleusobno povezanih zadaêa. R adnje koje se provode jesu normirane, a uvjeti i standardi su, istaknuo je, veoma zahtjevni. Kad smo ih posjetili, u Poæegi je sve bilo u znaku priprema za gaappleanje piπtoljem H S SudeÊi prema motivaciji s kojom su pristupili tom dijelu obuke treba oëekivati da ni tu neêe izostati dobri rezultati. Proveli su i obuku iz topografije, kretanja na nepoznatom terenu, orijentacije, te taktike kretanja, rukovanja naoruæanjem pod paljbom, zatim πestkilometarsku hodnju..., a do kraja obuke joπ ih oëekuje i noêno taborovanje. Sve aktivnosti i zadaêe predviappleene programom, napomenuli su naπi sugovornici, odvijaju se po planu. Naglasili su i kako programom nije strogo definirana satnica. To se pokazalo viπe nego dobrim, a instruktorima i drugima koji planiraju svakodnevnu obuku dana je moguênost da je prilagoappleavaju roënicima i tako iz njih izvuku doista najbolje. Svaki od roënika, odluëivπi se na dragovoljno sluæenje vojnog roka, ispred sebe je postavio odreappleeni cilj. NajveÊem broju njih to je sluæba u Oruæanim snagama. To je æelja i Nede Mijan iz Okruga G ornjeg na otoku»iovu i F ilipa F abijanca iz Velike G o- rice. Neda je diplomirala raëunarstvo, a na dragovoljno sluæenje vojnog roka odluëila se jer æeli ostati u Oruæanim snagama. Vojska ju je oduvijek fascinirala. Dosad nije ni pokuπavala traæiti posao u civilstvu, jer joj je kaæe, vojska oduvijek bila prvi izbor. Najnapornije je, prisjeêa se, bilo na poëetku, kad se trebalo privikavati na vojniëki æivot, a sada, iako je obuka napornija, ipak je lakπe. "Oduvijek sam htio biti vojnik i zato sam odluëio i iskoristiti ovu moguênost", rekao nam je F ilip, koji je projekt dragovoljnog sluæenja vojnog roka ocijenio vrlo dobrim. Nema prisile, a onaj tko æeli doêi trudit Êe se provesti obuku najbolje πto moæe. Ovdje smo svi koji to æelimo, rekao je F ilip, kojemu je æelja zavrπiti padobransku obuku. Vjerujemo da Êe im se æelje i ostvariti te da Êe s jednakom motivacijom nastaviti i dalje. 1 1

12 OS RH U Splitu odræano 10. prvenstvo O SR H u plivanju Prvi na postolju - momëad Gardijske motorizirane brigade N ak on od raapple e nih pe t d isciplina pob je d nik je m om Ë ad G ard ijsk e m ot oriz irane b rig ad e iz K nina, k oja je prv i pu t post ala prv ak O S R H -a u pliv anju, d ru g oplasirana je b ila m om - Ë ad H R M -a, d ok su se k ao t re Ê e plasirani na post olje pope li pripad nici B S D -a.» e st it a- ju Ê i pob je d nicim a na osv oje nim m e d aljam a, iz aslanik naë e lnik a G S O S R H i pre d sje d nik P oë asnog od b ora P rv e nst v a, k ape t an b ojnog b rod a P re d rag S t ipanov iê, isk az ao je z ad o- v oljst v o post ig nu t im re z u lt at im a na nat je canju, k oji su b ili b olji ne g o pre t h od nih g od ina OJ I HRM-a E kipno najbolja je G ardijska motorizirana brigada, drugi je H R M, a treê i B SD N a bazenima portskog centra Poljud u Splitu, 26. studenog pedeset natjecatelja i natjecateljica sudjelovalo je na 10. prvenstvu Oruæanih snaga R epublike H rvatske u plivanju. R ijeë je o veê tradicionalnom natjecanju koje okuplja natjecatelje iz svih postrojbi Oruæanih snaga, veê desetu godinu za redom, kako bi odmjerili snage u tradicionalnim i vojniëkim plivaëkim disciplinama. Sudionici su bili iz sljedeêih postrojbi Oruæanih snaga R H : Bojne za specijalna djelovanja - Delnice, G ardijske oklopne mehanizirane bojne - Osijek, G ardijske motorizirane brigade - Knin, H rvatske ratne mornarice, H rvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzraëne obrane, Pukovnije veze, Srediπnjice elektroniëkog izviappleanja, Vojnoobavjeπtajne bojne - Ogulin i Z apovjedniπtva za potporu. Izaslanik naëelnika G lavnog stoæera Oruæanih snaga R H i predsjednik PoËasnog odbora 10. prvenstva OSR H, kapetan bojnog broda Predrag StipanoviÊ, na sveëanosti otvaranja Prvenstva, pred postrojenim sudionicima, istaknuo je vaænost sporta rekavπi kako veê sudjelovanje na Prvenstvu Oruæanih snaga R epublike H rvatske u plivanju znaëi pobjedu, jer time se pokazuje da je uz svakodnevne obveze moguêe postizati zapaæene sportske rezultate. Prvi su nastupali natjecatelji i natjecateljice u disciplini 50 m u odori s puπkom. Natjecatelji plivaju u koπulji dugih rukava i hlaëama s gumenom puπkom, jednake teæine kao i prava. U toj disciplini natjecalo se 14 natjecatelja, a najbolje vrijeme postigao je Ivan MilanoviÊ iz H R M-a. Drugo mjesto osvojio je L uka BiskupoviÊ iz G ardijske motorizirane brigade, a treêe mjesto Predrag heler iz Vojnoobavjeπtajne bojne. SljedeÊa disciplina bila je 20 0 metara slobodno, u kojoj se natjecalo osam plivaëa i jedna plivaëica. Pobjednik utrke bio je Marin Kriæanac iz G ardijske motorizirane brigade, drugo mjesto osvojio je Marko Buha iz H R M-a, a tre- Êe Marin Tudor iz G ardijske motorizirane brigade. J edina natjecateljica bila je Darija G vozdenëeviê iz H R M-a. Posljednja pojedinaëna disciplina bila je 50 metara prsno, u kojoj je plivalo 14 natjecatelja i dvije natjecateljice. Prvo i drugo mjesto otiπlo je u Bojnu za specijalna djelovanja: najbolje rezultate postigli su pripadnici navedene postrojbe, Kreπimir MarasoviÊ i Dragan R oæiê. TreÊe mjes- N atjecatelji plivaju u koπulji dugih rukava i hlaëama s gumenom puπkom, jednake teæ ine kao i prava 1 2

13 OS RH» estitke i pehari najboljima to pripalo je Nenadu R adiêu iz G ardijske motorizirane brigade. J edine natjecateljice na Prvenstvu bile su pripadnice H rvatske ratne mornarice Darija G vozdenëeviê i Ana Bulat, a najæeπêa borba za æenske medalje, u utrci 50 metara prsno, donijela je pobjedu Dariji G vozdenëeviê. U prvoj ekipnoj disciplini, 4 x 50 m slobodno, sudjelovale su G ardijska motorizirana brigada, Bojna za specijalna djelovanja, H R M, G ardijska oklopna mehanizirana brigada i Pukovnija veze. Pobjedu i najviπe bodova svojoj ekipi donijeli su Nenad R adiê, L uka BiskupoviÊ, Marin Tudor i Marin Kriæanac iz G ardijske motorizirane brigade. Posljednja utrka 10. prvenstva OSR H u plivanju bila je πtafeta 4 x 50 metara u odori s puπkom. PlivaËi su ponovno odjenuli odore kako bi svojoj momëadi donijeli odluëujuêe bodove u konaënoj borbi za pehare πto se dodjeljuju ukupnom pobjedniku. U ovoj disciplini plivale su πtafete G ardijske motorizirane brigade, H rvatske ratne mornarice, Bojne za specijalna djelovanja i Pukovnije veze. I ovaj put pobjednici su bili pripadnici G ardijske motorizirane brigade, u sliënom sastavu kao i prethodna πtafeta, osim πto je umjesto Marina Tudora plivao Ante»oviÊ. Nakon odraappleenih pet disciplina dobili smo pobjednika. To je momëad G ardijske motorizirane brigade iz Knina, koja je prvi put postala prvak Oruæanih snaga R H u plivanju. Drugoplasirana je bila momëad H rvatske ratne mornarice, dok su se kao treêeplasirani na postolje popeli pripadnici Bojne za specijalna djelovanja. Na sveëanosti zatvaranja Prvenstva pehare im je uruëio kapetan bojnog broda Predrag StipanoviÊ.»estitajuÊi pobjednicima na osvojenim medaljama, izaslanik naëelnika G lavnog stoæera OS R H i predsjednik Po- Ëasnog odbora Prvenstva, kapetan bojnog broda Predrag StipanoviÊ, iskazao je zadovoljstvo postignutim rezultatima na natjecanju, koji su bolji nego prethodnih godina. To pokazuje da se sportu u Oruæanim snagama pridaje sve veêe znaëenja. S obzirom na to da je jedino H rvatska ratna mornarica imala æensku ekipu, pozvao je pripadnice ostalih postrojbi Oruæanih snaga R H da se prijave na sljedeêim natjecanjima. Kapetan bojnog broda P redrag S tipanoviê, naëelnik stoæera ZH R M -a, predsjednik P oëasnog odbora 10. prvenstva O SR H u plivanju i izaslanik naëelnika G SO SR H Z adivljen sam ovogodiπnjim rezultatima. Vidljiv je veliki napredak u odnosu na proπlogodiπnje prvenstvo. Vidi se da je uloæen veliki trud. Ove godine je poveêan i broj natjecatelja. OËekujem da Êe se iduêe godine prijaviti joπ viπe natjecatelja, a osobito natjecateljica, kako bi plivaëice iz H rvatske ratne mornarice dobile dostojnu konkurenciju. Organizacija ovogodiπnjeg prvenstva bila je besprijekorna, te bih iskoristio priliku da Ëestitam svim pripadnicima Oruæanih snaga R H koji su sudjelovali u njegovoj organizaciji. P oruënica bojnog broda D arija G vozdenëeviê, Ëasnica za m eapple unarodnu vojnu suradnju u Zapovjedniπtvu H R M -a i natjecateljica u m om Ëadi H R M -a Ovo mi je veê treêe prvenstvo Oruæanih snaga u plivanju. Æ ensko plivanje nije dovoljno raπireno u OSR H. Proπle i ove godine bile su samo dvije plivaëice na Prvenstvu. teta πto se ne odaziva viπe natjecateljica. Plivanje je prekrasan sport. Pozivam sve pripadnice OS- R H koje imaju volje da se slobodno odazovu na iduêa natjecanja. Ova natjecanja nisu zahtjevna i rezultati nisu kao na profesionalnoj razini jer mi nismo vrhunski sportaπi nego vojnici koji vole plivanje. Svrha Prvenstva nije pobijediti nego omasoviti plivanje i opêenito sport u Oruæanim snagama, ali je najvaænije druæiti se kroz sport. M ornar Ivan M ilanoviê, topnik na raketnoj topovnjaëi "P etar Kreπim ir IV. i natjecatelj u m om Ëadi H R M -a TreÊi put sudjelujem na Prvenstvu. Ove godine sam postigao sliëno vrijeme kao i proπle, ali je konkurencija bila mnogo jaëa. Osvojio sam prvo mjesto u utrci na 50 metara u odori s puπkom, no πtafeta G ardijske motorizirane brigade bila je jaëa. Imaju odliëne plivaëe. Da smo imali duæe pripreme, imali bismo bolje rezultate. Nadam se da Êu do iduêe godine imati prilike bolje se pripremiti kako bih postigao bolje rezultate. Isto tako se nadam da Êe biti viπe natjecatelja iz Oruæanih snaga R H te osobito iz H rvatske ratne mornarice. Satnik M arin Tudor, voditelj m om Ëadi G ardijske m otorizirane brigade Ovo Prvenstvo pamtit Êemo po tome πto smo prvi put uspjeli poraziti mornaricu i osvojiti ukupno prvo mjesto. To je ujedno prvo prvenstvo OSR H -a u plivanju na kojemu je naπa brigada sudjelovala u ovom ustroju. U naπoj ekipi natjecali su se Marin Kriæanac, koji je s tri osvojena zlata bio i najuspjeπniji sudionik Prvenstva, zatim L uka BiskupoviÊ (2 zlata i 1 srebro), Nenad R a- diê (2 zlata i 1 bronca), Ante»oviÊ (1 zlato) te Denis VukoviÊ i ja (1 zlato i 1 bronca), a u sastavu priëuve bili su Ivica KatiÊ i Igor Dilber. Ponosni smo na ostvarene rezultate i uspjeh koji smo postigli te zahvalni zapovjedniku brigade na pruæenoj prilici da se natjeëemo. Organizacija je bila izvrsna pa svakako planiramo i ubuduêe sudjelovati, a nadamo se da Êe se dogodine zajedno s nama natjecati i pripadnice naπe brigade. 1 3

14 OS RH Prezentacija treê e faze projekta "H rvatska vojska - hrvatsko druπtvo Institut za razvoj i istraæivanje obrambenih sustava u suradnji s Institutom druπtvenih znanosti "Ivo Pilar odræao je 28. studenog u Maloj dvorani»asniëkog doma H VU "Petar Z rinski prezentaciju treêe faze projekta H rvatska vojska - hrvatsko druπtvo. Na prezentaciji su bili predstavnici ustrojbenih cjelina MOR H -a i OSR H -a. R ijeë je o fazi "H rvatska vojska i nacionalna strategija razvitka koja ima za cilj utvrditi ulogu Oruæanih snaga u oblikovanju i poticanju nacionalne strategije razvitka. Usmjerena je na nekoliko specifiënih podruëja u kojima se æeli istraæiti kompatibilnost vojnog sektora s razvojnim Na dan kada je prije sedamnaest godina ustrojena brigada H rvatske vojske, 1. prosinca, u Drniπu je obiljeæena sveëana obljetnica te nekadaπnje postrojbe iz sastava Oruæanih snaga. Brigada je ustrojena u Primoπtenu, a tijekom Domovinskog rata sudjelovala je u svim vaænijim bitkama na podruëju Dalmacije od Drniπa do Dubrovnika, ponajviπe na drniπkom ratiπtu. Brigada je preustrojena godine u domobransku pukovniju, a postrojba je ugaπena. U osam godina postojanja kroz tu je postrojbu proπlo oko sedam tisuêa pripadnika, uglavnom s podruëja Drniπke zagore te iz Kaπtela, Trogira i ibenika, a tijekom Domovinskog rata poginulo je 39 pripadnika te je ranjeno njih viπe stotina. U spomen na poginule pripadnike postrojbe na dan njezina ustrojavanja kod spomen-kriæa u srediπtu Drniπa poloæeni su vijenci i zapaljene svijeêe, a u mjesnoj crkvi sv. Ante sluæena je misa zaduπnica za sve poginule hrvatske branitelje. Uz predstavnike lokalne vlasti i braniteljskih udruga te u nazoënosti nekadaπnjih pripadnika postrojbe i Ëlanova obitelji njihovih poginulih suboraca, na obiljeæavanju obljetnice bio je i pukovnik Æ eljko NakiÊ, zapovjednik pukovnije od do njezinoga gaπenja. M. ALVIR Sofijin bal u Topuskom snimio J. V U K U I H T V procesima hrvatskog druπtva kao i na predlaganje okvira buduêih razvojnih strategija u nekim aspektima civilno-vojne suradnje. Provest Êe se kroz Ëetiri radionice: H r- vatska vojska i druπtvo znanja, H rvatska vojska i stvaranje nove gospodarske strukture, H rvatska vojska kao Ëimbenik lokalnog razvitka te H rvatska vojska i zaπtita okoliπa. OJ I O biljeæena 17. obljetnica 142. brigade H V-a H umanitarni B oæiê ni koncert u Lisinskom Kadeti i kadetkinje Kadetske bojne,»asniëke πkole H VU-a "Petar Z rinski" sudjelovali su kao gosti krajem studenog na Sofijinom balu u Topuskom i u sveëanom programu izveli dvije toëke: beëki valcer s kojim su otvorili bal i J elaëiê marπ. Na sveëanosti je bio i ravnatelj H r- vatskoga vojnog uëiliπta general bojnik Mirko undov sa suprugom, pukovnik Stipe Semren sa suprugom, te natporuënica Katica OsreËki kao Ëelnik tima kadeta. Topusko se moæe podiëiti brojnim uglednim i plemenitim posjetiteljima ljeëiliπta, a posebno se istiëe ime i pojava hrvatske banice Sofije J elaëiê roapple. Stockau. Ona je u Topuskom provela tri ljeta , i godine. U toplice je doπla prvi put godine zajedno s banom J osipom J elaëiêem, a Ëasnici Prve banske i slunjske graniëarske pukovnije priredili su sve- Ëanost i bal u njezinu Ëast. Od tada Topusko njeguje ovu lijepu tradiciju koju su ove godine, svojim gotovo do savrπenstva uvjeæbanim i izvedenim plesom, upotpunili i naπi kadeti. OJ I Tradicionalni BoæiÊni koncert Simfonijskog puhaëkog orkestra OSR H -a odræat Êe se 21. prosinca u Koncertnoj dvorani Vatroslav L isinski s poëetkom u 20 sati. Ovogodiπnji koncert bit Êe humanitarnog karaktera te Êe se djelatnicima MOR H -a i pripadnicima OSR H -a, kao i svim ostalim posjetiteljima, za ulaznice naplaêivati simboliëan iznos. snimila L. PA R L O V 1 4

15 Godiπnji brifing VDZ-a na H VU OS RH Vojni izaslanici akreditirani u R H odræali su 21. studenoga svoj treêi godiπnji brifing Vojno-diplomatskog zbora. DomaÊin VDZ -u bio je H VU "Petar Z rinski". Doajena VDZ -a pukovnika Burkharda Michaela Kü hnapfela iz Savezne R epublike NjemaËke i zamjenika doajena brigadnog generala Bojana uligoja iz R epublike Slovenije, kao i ostale Ëlanove VDZ -a primio je ravnatelj H VU-a general bojnik Mirko undov. U uvodnom dijelu general undov pozdravio je sve nazoëne i zaæelio im ugodnu dobrodoπlicu na H VU-u, a dekan H VU-a brigadir Æ eljko Akrap odræao je prezentaciju na temu: "Sustav vojne izobrazbe u OS- R H. Slijedila je vrlo zanimljiva rasprava i mnogobrojna pitanja pripadnika VDZ -a, posebice u dijelu provedbe i organizacije vojne izobrazbe. Vojni izaslanici obiπli su R atnu πkolu "Ban J osip J elaëiê, kolu stranih jezika "Katarina Z rinska kao i Kadetsku bojnu»asniëke πkole. Pripadnicima VDZ -a pokazani su takoappleer novoureappleeni amfiteatri i uëionice. Na kraju je snimljena zajedniëka fotografija i razmijenjeni su protokolarni darovi. Z. LOVA E N Posjet N acionalnom parku B rijuni R avnatelj H VU "Petar Z rinski general bojnik Mirko undov u Splitu je od 19. do 20. studenoga odræao redoviti mjeseëni kolegij na kojemu su sudjelovali svi zapovjednici πkola i naëelnici odjela i ustrojbenih cjelina H VU-a. Osim redovitog izvjeπêivanja, glavna tema kolegija bila je raπëlamba provedbe sveëane promocije polaznika vojnih πkola u Vukovaru i sveëane prisege kadeta u Kninu. Posebna toëka posveêena je izradi plana proraëuna za godinu. Tijekom kolegija u Splitu prireappleen je i radni sastanak u Z apovjedniπtvu H R M-a. Z apovjednik H R M-a kontraadmiral Ante UrliÊ bio je domaêin general bojniku Mirku undovu i njegovim suradnicima. Ovaj radni sastanak odræan je na inicijativu ravnatelja H VU-a i zapovjednika H R M-a kako bi se uspostavila πto bolja suradnju dviju grana OSR H posebice na planu vojne izobrazbe. Z a vrijeme boravka u Splitu, ravnatelj H VU-a sa svojim uæim timom obiπao je Pomorski fakultet. Dekan Pomorskog fakulteta dr. sc. R adovan AntoniÊ predstavio je sustav funkcioniranja na fakultetu, procese prilagodbe Bolonjskom sporazumu i simulatore. R avnatelj H VU-a upoznao je dekana Pomorskog fakulteta s UËiliπtem kao vojnom obrazovnom ustanovom, s njegovim dosadaπnjim postignuêima i daljnjom vizijom razvoja. Na radnom sastanku razgovaralo se o moguênostima daljnje suradnje. Z. LOVA E N Djelatnici kole stranih jezika "Katarina Z rinska", H rvatskog vojnog uëiliπta iz Z agreba i polaznici teëaja STANAG i intenzivnog teëaja engleskog jezika za meappleunarodne mirovne operacije ISAF VP posjetili su 20. studenog Nacionalni park Brijuni u sklopu nastavnog plana i programa kola u prirodi. Djelatnici kole i polaznici teëaja zahvaljuju se ravnatelju nacionalnog parka E duardu KoliÊu, Odjelu Vojne policije G SOS- R H i zapovjedniku PoËasno-zaπtitne bojne G SOSR H koji su zasluæni πto se ovaj izlet organizirao. Z. LUC IΔ Godiπnji susret prvih doëasnika O SR H U vojarni Z emunik odræan je trodnevni radni sastanak doëasniëkog lanca potpore OSR H na kojemu je uz prvog doëasnika OSR H ËasniËkog namjesnika G orana Turka, sudjelovalo joπ 20 doëasnika iz svih postrojbi i sastavnica OSR H. Uz raπëlambu ostvarenih aktivnosti u ovoj godini, prvi doëasnici su tijekom susreta pripremili idejni Koncept obuke i smjernice za izradu Programa obuke i ocjenjivanja doëasnika na ObuËnom kampu doëasnika OSR H, koji Êe se iduêe godine organizirati u vojarni Udbina. Takoappleer, definirane su i konkretne zadaêe i aktivnosti doëasniëkog lanca potpore u u pridruæivanju R H NATO-u. M. K ARA» IΔ M jeseëni kolegij ravnatelja H VU 1 5

16 NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE BRITANSKI vojnici u Afganistanu prvi Êe se okoristiti napretkom u sigurnosti i zaπtiti πto Êe je pruæati tri nove klase oklopnih vozila. Spomenuta Êe vozila britansko ministarstvo obrane nabaviti kako bi ojaëalo zaπtitu vojnika koji djeluju na sigurnosno problematiënim podruëjima. U listopadu je ono pokrenulo plan N ovi oklop za britanske vojnike nabave 70 0 novih oklopnih vozila vrijednih 70 0 milijuna funti. Od toga 350 milijuna ide za nabavu novih oklopnih kamiona namijenjenih opskrbi najvaænijim potrepπtinama (voda, hrana, streljivo) za postrojbe u nesigurnim zonama. Vozila su nazvana TSV (Tactical Support Vehicles - taktiëka vozila U K MoD za potporu) i dolazit Êe u tri kategorije, teπkoj, srednjoj i lakoj. U teπkoj je kategoriji vozilo W olfhound TSV, koje je utemeljeno na poznatom oklopnom vozilu C ougar 6x 6 tvrtke F orce Protection s posebnim tovarnim dijelom na straænjem kraju. Srednje vozilo je H usky TSV (na slici), utemeljeno na vozilu International MX T-MVA tvrtke Navistar Defence, a dolazit Êe u tri inaëice, opêoj, ambulantnoj i zapovjednoj. L ako vozilo je C oy ote TSV a derivat je lakog vozila J ackal 6x 6 tvrtke Supacat i posebno je osmiπljeno za poveêanje mobilnosti postrojbi na najteæim terenima. Isporuka prvih vozila predviappleena je u godini. M. P E T ROVIΔ N ovo zrakoplovno oruæje NAKON viπegodiπnjeg razvoja i serije raznih testiranja znanstvenici istraæivaëkog instituta ameriëkog ratnog zrakoplovstva planiraju ubrzo obaviti demonstraciju novog stand-off zrakoplovnog naoruæanja, koje bi se, prema njihovim oëekivanjima, moglo poëeti financirati od i isporuëivati od godine. R ijeë je o tzv. ubojici elektroniëkih sustava odnosno o naoruæanju koje bi bilo sposobno generirati impulse visokosnaænih mikrovalova te stoga to naoruæanje i nosi naziv H PM (H igh Pow er Microw aves). U ameriëkom ratnom zrakoplovstvu smatraju kako takvo novo naoruæanje moæe biti prikladno za napade na πiroki spektar protivniëkih ciljeva, poput napada na protuzraënu obranu, zapovjedno - komunikacijska srediπta, radarske poloæaje, aerodrome itd. Uz to, napominje se i moguênost selektivnog napada na razne antenske i raëunalne sustave protiv kojih bi se djelovalo erupcijom mikrovalova kroz elektroinstalaciju u objektima, te bi se tako, primjerice, mogla uniπtiti memorija na raëunalima pa Ëak i spaliti pojedine osjetljive elektroniëke komponente. AmeriËki znanstvenici razmatraju daljnji razvoj H PM-a, odnosno moguênost da H PM moæe obnavljati svoje punjenje te napadati viπe ciljeva. Platforme koje su moguêi kandidati za integriranje i noπenje H PM-a su dodatno modificirane J DAM bombe, krstareêi projektili te bespilotne letjelice. I. S K E N DE ROVIΔ 1 6

17 NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE Satelitski nadzor BRITANSKA tvrtka Q inetiq razvila je novi ureappleaj za satelitski nadzor i praêenje, Ocellus S10 0. On je zamiπljen kao srediπnji dio usluge internetskog praêenja objekata na koje se Ocellus ugradi. Ocellus se moæe rabiti za praêenje lokacije vozila, opreme ili tereta bilo gdje na svijetu. Moæe uspjeπno raditi i u uvjetima u kojima dosadaπnji G PS sustavi ne rade najbolje, tj. u urbanom okruæju, πumi, zatvorenom prostoru, a omoguêava postavljanje na mjesta koja nemaju izravnu vidljivost prema nebu odnosno satelitima. Srediπnji je dio Ocellusa S10 0 visokoosjetljivi G PS prijamnik Q 20 i Q inetiq napredna Q inetiq ova tehnologija, koja omoguêava precizno odreappleivanje poloæaja i u uvjetima vrlo slabog signala sa satelita. To u praksi znaëi da se ureappleaj za praêenje moæe postaviti na dosad neuporabljiva mjesta kao πto su unutraπnjost vozila, pretinac za rukavice ili pak ispod sjedala. Tvrtka navodi da se Ëak moæe postaviti ispod vozila jer moæe raditi hvatajuêi satelitski signal koji se odbija od asfalta. Z a dojavljivanje pozicije sustav rabi G SM/G PR S modem koji dostavlja podatke serveru putem globalne beæiëne podatkovne mreæe. Ocellus ima senzor kretanja tako da moæe detektirati kretanje, a nakon toga sustav se automatski budi i dojavljuje aktualnu promjenu poloæaja. M. P E T ROVIΔ DANSKI borbeni avioni F -16 uskoro Êe biti opremljeni dodatnim 3D audiosustavom pomoêu kojega Êe se postiêi viπa razina preæivljavanja u zraku, odnosno dodatno radno rastereêenje pilota u kabini aviona. R ijeë je o naprednoj 3D/ANR tehnologiji, odnosno o trodimenzionalnom audiosustavu te sustavu za aktivno smanjenje buke, koji je dosad bio obiljeæje borbenog aviona nove generacije F -35, ali je ta tehnologija postala pristupaëna (tehnoloπki i cjenovno) za ugradnju i na druge postojeêe zrakoplovne platforme, poput aviona i helikoptera. Nositelj razvoja 3D/ANR za danske F -16 je danska tvrtka Terma u suradnji s europskim konzorcijem E ADS Defense E lektronics. Ove su godine Terma i E ADS obavili viπe uspjeπnih letnih testiranja na danskim avionima F -16BM, nakon Ëega je dansko kraljevsko ratno zrakoplovstvo odluëilo 3D/ANR sustavom opremiti 36 svojih borbenih aviona F -16A/B, za πto Êe biti izdvojeno 12 milijuna danskih kruna, odnosno oko 2,3 milijuna ameriëkih dolara. Testni pilot danskog kraljevskog ratnog zrakoplovstva satnik Ole Audio Alert Torp istaknuo je kako 3D/ANR omoguêava pilotu u avionu znatno bolju orijentaciju u zraku, odnosno bolju svjesnost situacije u zraku, a posebice se to odnosi na nadolazeêe protivniëke projektile. Ovaj sustav bi pilotu, u sluëaju napada na njega, glasovnim i video (signalnim) upozorenjem trebao omoguêiti do dvije sekunde dragocjenog vremena za raniju reakciju nego dosad, odnosno za aktiviranje potrebnih obrambenih protumjera te za poduzimanje obrambenog manevra avionom. Te dvije sekunde su vrlo dragocjene, jer primjerice protivniëki projektil, koji se pribliæava brzinom od 4 M, za dvije sekunde moæe pre- Êi udaljenost od 2,2 km. Konfiguracija 3D/ANR sustava na danskim F -16 predviapplea integriranje 3D audiosustava s Terminim AL Q sustavom za elektroniëko ratovanje te s H MC S (H elmet Mounted C ueing Sy stem) sustavom na pilotskoj kacigi. Uz to, rabe se smjernice iz E ADS-ovog AAR -60 pasivnog sustava za upozoravanje na protivniëke projektile, te iz R ay theonovog AL R -69(V)2 R W R (R adar W arning R eceiver) sustava. I. S K E N DE ROVIΔ 1 7