naslovna strana besplatna

Транскрипт

1 Broj189. Godina V. w w w.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNIPRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SLO 1,80; SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 PRINTED IN CROATIA ISSN X»ESTITAMO RAZGOVOR kapetan bojnogbroda Robert HRANJ, naë elniksluæ be z a NATOi Pz M» ekajunasbrojne i z ahtjevne z adaê e

2 S VIJ ET P ripremio D. VLAHOVIΔ F ö rsvarsmakten DU B LIN Papa protiv kazetnih bombi U aktualnu globalnu kampanju zabrane koriπtenja kazetnih bombi ukljuëio se i papa Benedikt XVI., reëeno je 18. svibnja u novostima Voice of America. Sugerirao je diplomatima na meappleunarodnom kongresu u Dublinu da potpiπu ugovor o zabrani oruæja koje je dosad ubilo ili ranilo tolike tisuêe civila. Potrebno je ispraviti pogreπke iz proπlosti, rekao je Sveti Otac, dodavπi da je molio za ærtve tih bombi i njihove obitelji. InaËe, skup u Irskoj na kojemu se razmatra zabrana primjene bombi sa zvonëiêima okuplja izaslanike iz viπe od 100 zemalja, no ne i iz SAD-a, Izraela, Rusije i Kine. O TTA W A K anadski Viktorijin kriæ K anadski dræavni duænosnici objavili su 16. svibnja da nekadaπnji sjevernoameriëki britanski dominion odsad ima vlastitu inaëicu Viktorijina kriæa, najviπega britanskog vojnog odlikovanja. Novi kriæ je rezultat mnogih razmiπljanja, istraæivanja historiografije, posveêenosti detaljima i suradnji, kaæu Kanaappleani. Izvorni Viktorijin kriæ pojavio se 1856., a od dosad 1353 odlikovana vojnika samo su 94 Kanaappleana. Vojnici Êe ga odsad dobivati odlukom svoje vlastite vlade, a zanimljivo je da Êe kanadski kriæ biti iskovan dijelom od metala od kojega se radi i britanski, a dijelom od komadiêa metala iz svake od kanadskih regija. STO C KH O LM ProraËunske nesuglasice P rvi vojnik πvedskih oruæanih snaga Hakan Syren javno je objavio da Êe, u skladu s najavljenim smanjenjem proraëunskih troπkova za obranu, πvedske obrambene sposobnosti odsad biti manje. Stezanje remena Êe se odraziti i na provoappleenje meappleunarodnih mirovnih misija, citira ga agencija DPA. Takve rijeëi proturjeëe Syrenovim prijaπnjim izjavama, po kojima je trebalo imati hrabrosti poduzeti takvu akciju. Odgovor πvedskog predsjednika Vlade bio je jednostavan. Rekao je za radijske vijesti da svaka aktivnost koja se financira iz poreznih davanja i susreêe se s deficitom ili rashodima uvijek dobiva isti odgovor: sugerirajte nam kako da rijeπimo problem. 2 N ational Defence US N avy USAF C U R A Ç A O Daleko od Nizozemske... G lavni grad Nizozemskih Antila, Curaçao, svake tri godine je domaêin Dana Nizozemske mornarice. Proslava se odræava kako bi mornarica odala poëast naslijeappleu πto ga imaju u tom udaljenom kutku svijeta, kao i da Nizozemci zahvale lokalnom stanovniπtvu tog otoëja u Karipskome moru. Ove godine, na proslavi su bili i njihovi kolege iz AmeriËke ratne mornarice, a demonstracijski tim zrakoplova F-16 izveo je svoj program iznad otoka. TO KIO O pasni ratni ostatak J apanska vojska je proteklog vikenda iz mjesta Chofu blizu Tokija morala evakuirati stanovnika. Naime, u oæujku su ondje pronaappleeni ostaci jednotonske bombe, koja je vjerojatno suvenir sruπenoga ameriëkog bombardera B-29, koji je svoju tuænu sudbinu doæivio Akcija je bila brza i inæenjerci su demontirali opasni predmet za manje od dva sata, a svi ljudi koji su æivjeli u krugu od 500 metara daleko od bombe vratili su se u svoje domove. P EKIN G PomoÊ K ini N aæalost, udarne vijesti na naπem planetu proteklih su dana govorile o katastrofalnom potresu u Kini, koji je odnio desetke tisuêa ljudskih æivota. Naravno, u spaπavanje unesreêenih i saniranje materijalnih πteta ukljuëeni su i pripadnici kineske vojske i policije, i to njih viπe od Vojna pomoê stigla je i iz inozemstva. Na priloæenoj fotografiji, kineski satnik Guan Youfei pozdravlja ameriëkoga brigadnog generala Charlesa Hoopera, ameriëkoga vojnog izaslanika u kineskoj metropoli. Amerikanci su za poëetak poslali dva transportna zrakoplova C-17, puna hrane, vode, pokrivaëa, alata i drugih potrepπtina. Za pomoê Kinezima zaduæeno je ameriëko PacifiËko zapovjedniπtvo.

3 IMPRES U M TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRÆAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr) Izvrπni urednik: Mario GaliÊ (mario.galic@morh.hr) Urednici i novinari: Marija Alvir, (marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊ Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaË GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr) Prijevod: Jasmina Peπek Tajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelo tel: Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: ; fax: Pretplata: Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), devizni raëun u ZagrebaËkoj banci Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, Zagreb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun poziv na broj 16 5, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na adresu TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Zagreb. Tisak: Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, Sv. I. Zelina Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, Zagreb, Republika Hrvatska hrvojnik@morh.hr Naklada: 5800 primjeraka U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara (EMPA) Triumf (napokon) u operativnoj uporabi Prilagoappleavanje organizaciji kao πto je NATO velik je napor za oruæane snage svake partnerske dræave, pa tako i naπe. Preuzimali smo obveze za koje smo bili uvjereni da ih moæemo realizirati. Pri tome nismo æeljeli biti ni preskromni ni nedovoljno ambiciozni Predstavnici Odjela hrvatskih vojnih glasila u dvodnevnom posjetu uredniπtvu Ëasopisa Vojska Ukrajine Bio je to prije svega posjet kolegama, razmjena meappleusobnih iskustava, prilika za nove spoznaje i detaljnije upoznavanje, ali svakako i velik iskorak prema, vjerujemo, uspjeπnoj buduêoj suradnji. VeÊ za kratko vrijeme moglo se nazreti da imamo mnogo zajedniëkog unatoë razlikama, a razmjena informacija iz struke uvelike Êe koristiti i jednima i drugima S t r a n a 8 UnatoË kaπnjenju u razvoju, S-400 je toliko napredan PZO sustav da bi u iduêih deset godina mogao postati najveêi izvozni uspjeh ruske namjenske industrije Kapetan bojnog broda Robert Hranj, naëelnik Sluæbe za NATO i PzM S t r a n a 4 ZajedniËka vatrogasna vjeæba zraënih i zemaljskih snaga Maapplearske i Hrvatske Prilikom poæara, poplava, potresa ili nekih drugih prirodnih katastrofa, ne smiju postojati granice koje bi sprijeëile pomoê susjedu iz regije u nevolji. U takvim situacijama svi postajemo jedna postrojba, naglasio je glavni vatrogasni zapovjednik Mladen J urin S t r a n a 1 2 Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Naslovnicu izradio Predrag BEL U IÆ S t r a n a 22 3

4 RA ZG OVOR Kapetan bojnog broda Robert HRANJ naëelnik Sluæbe za N AT O i PzM i obnaπatelj duænosti pomoênika ministra obrane za obrambenu politiku oëekuje nas formalno pregovaranje s N AT O -om i njegovim Ëlanicama o Ëitavom spektru politiëkih, gospodarskih, obrambenih, pravnih i sigurnosnih pitanja radi pune integracije u N AT O, Hrvatska preuzima i dodatne obveze prilagoapple avanja svog obrambenog sustava struënjaci Saveza na zadnjem sastanku rekli su da je Hrvatska, po svemu sudeêi, najspremnija od svih dræava koje su uπle u N AT O» ekaju nas brojne i zahtjevne zadaêe P rilag o apple avanje o rg aniz ac iji k ao π to je N A T O ve lik je nap o r z a o ru æ ane snag e svak e p artne rsk e d ræ ave, p a tak o i naπ e. S vo je vo ljno sm o p rih vatili p re u z im anje o d re apple e nih stand ard a, p ravila p o naπ anja i naë e la. S ve to p o d raz u m ije va p ro m je ne i re fo rm e, a k ad se su o Ë avate s njim a nailaz ite i na o tp o re. M i sm o to, k ao su stav, re lativno u s- p je π no p re bro d ili. P re u z im ali sm o o bve z e z a k o je sm o bili u vje re ni d a ih m o æ e m o re a- liz irati. P ri to m e nism o æ e lje li biti ni p re sk ro m ni ni ne d o vo ljno am bic io z ni Domagoj VLAHOVIΔ, s nimio Dav or K IRIN V rlo brzo po ulasku Republike Hrvatske u NATO-ov program Partnerstva za mir, u MORH-u je osnovana Sluæba za NATO i PzM. Osnovana je sa zadaêom pripreme stavova i pozicija MORH-a o brojnim vaænim pitanjima suradnje Hrvatske i NATO-a, te da bude svojevrsni posrednik izmeappleu MORH-a i NATO-a i u tom smislu uskladi i organizira sve aktivnosti koje trebaju pripremiti obrambeni sustav za punopravno Ëlanstvo u NATO-u. Bukureπtanska pozivnica veliko je priznanje njihovu radu i dobar povod da obavimo razgovor s naëelnikom Sluæbe, kapetanom bojnog broda Robertom Hranjem. Iako je taj Ëasnik danas i obnaπatelj duænosti pomoênika ministra obrane za obrambenu politiku, u razgovoru smo se zadræali uglavnom na pitanjima koja se tiëu njegove izvorne sluæbe... Kako je trenutak dobivanja pozivnice bio doëekan u Sluæbi za NATO i PzM? Bili smo intenzivno ukljuëeni u pripreme sudjelovanja predstavnika MORH-a u Bukureπtu. Iako sam iz Sluæbe ondje bio nazoëan samo ja, svi su djelatnici vrlo emotivno doæivljavali samit, koji je bio ostvarenje jednog od ciljeva na kojima je Sluæba radila veê godinama. Ukratko, svima nam je bilo izrazito drago. OsjeÊali smo se dijelom jedne velike priëe kojoj smo i sami dali znatan doprinos. Hrvatska je dobila pozivnicu za Ëlanstvo u NA- TO-u. No to nije ni blizu zavrπetka priëe. Joπ nas Ëekaju mnogobrojne zadaêe i veliki koraci, tako da praktiëki nismo ni imali vremena poπteno proslaviti dobivanje pozivnice. S osnivanjem Sluæbe za NATO i PzM bili ste na njezinu Ëelu, potom ste izbivali, a onda se opet vratili i tu ste posljednje dvije godine. Kako je Sluæba rasla i napredovala sve to vrijeme? Sluæba se znatno promijenila, no ne toliko u broju pripadnika: bila je mala i joπ je uvijek relativno mala. Fluktuacija kadra bila je priliëno velika, ali je Sluæba sazrela. Razvili smo profilirane struënjake za pitanja suradnje s NATO-om i osjeêa se kvalitetan pomak u radu. to biste ocijenili najveêim postignuêem Sluæbe? Vrlo je teπko izdvojiti neπto pojedinaëno. Sigurno je da je pozivnica za Ëlanstvo u NATO-u neπto vrlo dojmljivo, no rad Sluæbe je kontinuiran i imamo brojne svakodnevne zadaêe koje moramo realizirati. Svaku doæivljavamo kao vlastiti uspjeh, od godiπnjih planova za Ëlanstvo, preko rada na partnerskim ciljevima, procesa planiranja i analize, do organizacije brojnih seminara i vjeæbi... Iako tu Sluæba za NATO predstavlja samo jedan manji dio sveukupnih napora i angaæiranja cijelog obrambenog sustava, pozitivne ocjene koje Ëesto dobivate od NATO-ovih struënjaka velika su satisfakcija. S druge strane, πto je bilo najteæe?» esto je velik izazov bio koordinirati brojne institucije i cjeline u MORH-u 4

5 RA ZG OVOR i OSRH-u koje su bile ukljuëene u pojedine zadaêe i projekte. Pitanja su priliëno specifiëna i Ëesto zahtijevaju visoku razinu specijalistiëkih ekspertiza i znanja, potrebnih za vrlo πirok dijapazon tema suradnje s NATO-om. Sluæba je uglavnom veza izmeappleu OSRH-a i NATO-a, tako da je naπ konaëni "proizvod" prema NATO-u uspjeh cijelog sustava. U skladu s tim, kakva je vaπa suradnja s drugim ustrojbenim cjelinama MORH-a i OSRH-a? OpÊenito govoreêi, suradnja je bila uspjeπna, πto potvrappleuju zadnje pozitivne ocjene struënjaka NATO-a i predstavnika dræava Ëlanica, a u konaënici i dobivena pozivnica. Prilagoappleavanje takvoj organizaciji kao πto je NATO velik je napor za oruæane snage svake partnerske dræave, pa tako i naπe. Dragovoljno smo prihvatili preuzimanje odreappleenih standarda, pravila ponaπanja i naëela. Sve to podrazumijeva promjene i reforme, a kad se suoëavate s njima nailazite i na otpore. Mi smo to, kao sustav, relativno uspjeπno prebrodili. Preuzimali smo obveze za koje smo bili uvjereni da ih moæemo realizirati. Nismo æeljeli biti ni preskromni ni nedovoljno ambiciozni, jer smo se samo tako mogli usmjeriti na prave reformske zadaêe i projekte. NajveÊi problem za Hrvatsku nakon Rige, πto je bilo navedeno i u deklaraciji samita, bilo je prihvaêanje NATO-a u naπem javnom mnijenju. Slika se promijenila, a u tome je sudjelovala i vaπa Sluæba? JaËanje potpore javnosti bilo je pitanje na kojemu su se angaæirale mnogobrojne dræavne institucije, posebno MVP i naπa Misija pri NATO-u. Hrvatska je izradila i posebnu strategiju informiranja javnosti o pitanjima buduêeg Ëlanstva u NATO-u. To je bila zadaêa na kojoj smo se i mi morali posebno angaæirati. Vjerujem da jedan od razloga poveêanja javne potpore leæi u Ëinjenici da smo na objektivan naëin uspjeli prezentirati dovoljno informacija o tome πto je NATO i πto za Hrvatsku znaëi Ëlanstvo. Jedan od problema bio je i to πto pitanje Ëlanstva nije visoko na listi prioriteta prosjeënih graappleana, i oni su teπko mogli neposredno povezati pitanja sigurnosti dræave i koristi Ëlanstva u jednoj takvoj organizaciji kao πto je NATO. Kad se jasnije prezentirala veza izmeappleu naπe neposredne sigurnosti i Ëlanstva u NATO-u, te moguênosti da kao Ëlanica neposredno utjeëemo na odluke o vlastitoj sigurnosti i sigurnosti naπe regije, potpora javnosti znatno je porasla. No, ovom pitanju moramo posveêivati duænu pozornost i u godinama koje dolaze, jer smisleno i aktivno sudjelovanje u organizaciji koja odluëujuêe utjeëe na pitanja sigurnosti i obrane svojih Ëlanica zahtijeva potporu vlastite javnosti. J esu li kontakti s drugim aspirantima za Savez sada intenzivniji u smislu da æele da im prenesemo svoja pristupna iskustva? U svom pribliæavanju NATO-u, Hrvatska je intenzivno suraappleivala s albanskim i makedonskim prijateljima u AmeriËko-jadranskoj povelji ili A3. Hrvatska je spremna nastaviti s takvom suradnjom i dalje, jer se pokazalo da je to iznimno korisno za stabilizaciju cijele regije. U tom smislu, odmah po ulasku dræava naπe regije u PzM, Hrvatska je ponudila suradnju i pomoê i tim novim Ëlanicama PzM-a. Ponudili smo im suradnju u podruëju obrambenog sustava, te ekspertizu i iskustva naπeg pribliæavanja NATO-u. Hrvatskoj je u interesu da cijela regija u bliskoj buduênosti bude obuhvaêena procesima integriranja u EU i NA- TO, i stoga πto takvim pristupom, u konaënici, promiëemo i πtitimo vlastite interese. Suraappleujemo s predstavnicima ministarstava obrane Crne Gore, BiH i Srbije. Ne æelimo se nametati, ali spremni smo za suradnju i pomoê. OËekuje li se u sljedeêih godinu dana sudjelovanje pripadnika OSRH-a u nekoj veêoj NATO-ovoj vjeæbi, u kojoj dosad nismo sudjelovali? Nema nekih velikih promjena za OSRH. VeÊ sad sudjelujemo u brojnim vjeæbama s NATO-om. Sama pozivnica neêe niπta bitno 5

6 RA ZG OVOR promijeniti: idemo ritmom i planom koji je bio odobren u normalnim procedurama. Sve vojne vjeæbe NATO-a planiraju se i dvije godine unaprijed. Nastavit Êemo sudjelovati u vojnim vjeæbama u skladu s vlastitim potrebama i procjenama. Podsjetit Êu na proπlogodiπnji Noble Midas, πto je dodatni pokazatelj koliko je Hrvatska u organizacijskom smislu spremna za obveze koje Êe Savez postavljati. Koje NATO vjeæbe predstoje u samoj Hrvatskoj? Neπto veliko poput Noble Midasa zasad nije u planu, nego znatno manje vjeæbe, stoæerne ili sa simboliënim snagama. U ovoj godini planiramo sudjelovati u 20-ak meappleunarodnih vojnih vjeæbi, od toga πest u Hrvatskoj. No, nije iskljuëeno da za dvije-tri godine opet preuzmemo neki veêi projekt. U medijima se u posljednje vrijeme provlaëilo pitanje naπih kadrova koji bi trebali raditi u NATO-u. Ima li ih dovoljno i odgovaraju li kriterijima? Jedna od obveza koju RH eksplicitno prihvaêa jest i obveza sudjelovanja u zajedniëkim zapovjedniπtvima, πkolama, institucijama i agencijama NA- TO-a. Pokazalo se da je za svaku novu Ëlanicu to velik izazov. Koliko se god dræava pripremala, doæivi veêi ili manji πok kad se od nje zatraæi da poπalje 5 0-ak ili viπe πkolovanih i iskusnih ljudi u institucije Saveza. Mislim da Êe to i za nas biti izazov, ali uvjeren sam da smo se za njega priliëno dobro pripremili. Jedan od naëina bilo je sudjelovanje u radu NATO-ovih tijela i institucija tzv. Partnerskim stoæernim elementom. Tu je Hrvatska broj jedan meappleu partnerima kad je rijeë o broju djelatnih vojnih osoba koje rade u NATO-u: u ovom trenutku ima ih 18. Naπi Ëasnici i doëasnici rade za NATO, a Hrvatska snosi odreappleene troπkove njihova rada. Oni rade u "NATO okruæenju", po NATO procedurama i pravilima, Ëime stjeëu najneposrednije praktiëno iskustvo o Savezu, a potom se vraêaju u Hrvatsku i ta iskustva prenose u naπ sustav. S druge strane, obavljamo predselekciju ljudi koji bi odgovarali buduêim potrebama rada u NATO-u. Odreappleujemo ih po njihovim afinitetima, vjeπtinama i sposobnostima i gradimo bazu potencijalnih kadrova za rad u NATO-u. VeÊ ste rekli da posao oko Ëlanstva u NATO-u nije zavrπen i da nas joπ Ëekaju veliki koraci. Na πto se oni odnose? Kako nam mnogi prijatelji i saveznici govore, Hrvatska trëi zavrπni krug na dugoj trci ulaska u Ëlanstvo. Na nama je da taj krug otrëimo u skladu s dosadaπanjim performansama, ako mogu tako reêi. Sama pozivnica znaëi za nas dodatne obveze i one su priliëno precizno definirane. OËekuje nas formalno pregovaranje s NATO-om i njegovim Ëlanicama o Ëitavom spektru politiëkih, gospodarskih, obrambenih, pravnih i sigurnosnih pitanja. Tu moramo davati precizne odgovore, i to je u biti tehniëki dio posla. Po okonëanju pregovora, Hrvatska de facto postaje Ëlanicom. Doduπe, joπ neêemo imati pravo glasa, ali Êemo moêi sudjelovati u svim vaænijim tijelima NATO-a i davati miπljenje o svim bitnim pitanjima. Nadalje, radi pune integracije u NATO, Hrvatska preuzima i dodatne obveze prilagoappleavanja svog obrambenog sustava. Dosadaπnji partnerski ciljevi sad postaju ciljevi snaga i ulazimo u proces NATO-ova planiranja snaga. Paralelno s vanjskim obvezama, Hrvatska mora ubrzati svoje reformske procese i zavrπiti preustroj OSRH-a. No, niti formalnim ulaskom u NATO svi procesi neêe zavrπiti. Trajat Êe godinama, a neki kaæu i 10-ak godina, πto pokazuju iskustva dræava koje su uπle u prethodnim ciklusima proπirenja. Ipak, napominjem da su nam struënjaci Saveza na zadnjem sastanku rekli da je Hrvatska, po svemu sudeêi, najspremnija od svih dræava koje su uπle u NATO, ne zato πto smo neπto posebno nego zato πto smo imali viπegodiπnje temeljite i stroge pripreme akcijskim planom za Ëlanstvo i procesom planiranja i analiziranja snaga. U njima smo sudjelovali od i pokazalo se da su vrlo korisne za buduêe Ëlanice. Neki ih nisu imali i pokazalo se da im to dan-danas nedostaje. Kakav je interes unutar OSRH-a za rad u Savezu? PriliËno velik. L judi vide da je to novo, meappleunarodno okruæje, u kojemu se mogu dokazivati. Radite po standardima i naëelima Saveza, suoëavate se s realnim problemima meappleunarodnih operacija, sudjelujete u radu meappleunarodnih stoæera... To je za svakog vojnika izazov, ono zbog Ëega je i odluëio obuêi odoru. Kad uappleemo u NATO, hoêe li Sluæba za NATO i PzM opstati u sadaπnjem obliku? Svakako nas Ëeka preustroj, a o tome u kojem Êe smjeru iêi ne bih spekulirao. U svakom sluëaju, i u sljedeêem razdoblju Sluæba Êe biti vaæna poveznica izmeappleu NATO-a i obrambenog sustava RH. Od naπe zemlje se oëekuje da aktivno sudjeluje u radu Saveza. Brojna su pitanja o kojima NATO raspravlja i u raznim odborima donosi odluke. Od nas se oëekuje da o tim pitanjima imamo stav i tu Êe biti vaæna uloga Sluæbe: ne da daje stavove nego da pronalazi sluæbene i kvalificirane odgovore te struënjake za razna sloæena podruëja, i to Ëesto u vrlo kratkom roku. Obnaπate duænost pomoênika ministra obrane za obrambenu politiku. Na πto ste trenutaëno usredotoëeni u sklopu te funkcije? VeÊih promjena nema. Aktivnosti u podruëju obrambene politike Republike Hrvatske nastavljaju se svojim ritmom. KljuËni prioriteti nam ostaju ulazak u NATO i EU. Hrvatska nastavlja s angaæmanom u Afganistanu, gdje dajemo svoj doprinos naporima meappleunarodne zajednice u izgradnji stabilnijeg i sigurnijeg druπtva. Istodobno, ne zaboravljamo i ostale obveze. Hrvatska æeli biti dio rjeπenja pitanja sigurnosti i mira u svijetu i tu smo vrlo aktivni, naroëito u mirovnim operacijama UN-a. Kao πto znate, nakon mnoπtva misija u kojima smo sudjelovali s promatraëima, prvi put spremamo i cijelu postrojbu za Golansku visoravan. Na unutarnjem planu, sudjelujemo u izradi strategijskih planskih i programskih dokumenata iz podruëja obrane. Takoappleer æelimo zavrπiti sa svim planiranim i precizno zacrtanim procesima reformi, kako bi naπe Oruæane snage bile bolje, modernije, opremljenije i uëinkovitije za nacionalne i meappleunarodne zadaêe. 6

7 MORH P otpredsjednica Vlade urapple a A dleπië u prigodi Dana O ruæanih snaga R H posjetila M O R H Za rad æena u MO -u i O S-u samo pohvale "Æ e ne su d ale ne m je rljiv d o p rino s p o bje d i u D o m o vinsk o m ratu, ali i u iz g rad nji m o d e rnih O ru æ anih snag a. P ro fe sio naliz am, viso k a vo jna iz o braz ba, p re d ano st d u æ no sti, Ë ast slu æ e - nja naro d u i d o m o vini najë vrπ Ê e su jam stvo k o je d anas d ræ i æ e nu sp re m no m p re u z e ti i najviπ e d u æ no sti u O ru æ anim snag am a", re k la je p o tp re d sje d nic a V lad e u rapple a A d le π ië P otpredsjednica Vlade za unutarnju politiku urapplea AdleπiË sastala se 19. svibnja u MO- RH-u s djelatnicama Ministarstva obrane i pripadnicama Oruæanih snaga. Susret je organiziran u prigodi obiljeæavanja Dana Oruæanih snaga, a na njemu su bili i ministar obrane Branko VukeliÊ, zamjenik naëelnika GS OSRH-a general pukovnik Slavko BariÊ te drugi visoki duænosnici MO-a i OS-a. "Æene su dale nemjerljiv doprinos pobjedi u Domovinskom ratu, ali i u izgradnji modernih Oruæanih snaga. Profesionalizam, visoka vojna izobrazba, predanost duænosti, Ëast sluæenja narodu i domovini najëvrπêe su jamstvo koje danas dræi æenu spremnom preuzeti i najviπe duænosti u Oruæanim snagama", rekla je potpredsjednica Vlade urapplea Leid a P ARLOV, s nimio Dav or K IRIN Ministar V ukeliê je rekao da se o radu æena u MO -u i O S-u mogu izreêi samo pohvale, te da Êe se stvarati joπ bolji uvjeti za njihov profesionalni razvoj, rad i napredovanje AdleπiË. Napomenula je i kako za postizanje tog cilja treba razbijati predrasude o æenama kao slabijem spolu, te o vojsci kao ekskluzivno muπkoj profesiji. Iako je u Hrvatskoj visok udio æena u MO-u i OS-u, postotak æena s najviπim Ëinovima i na visokim zapovjednim duænostima relativno je nizak. Iako taj postotak nije loπ, pogotovo ako se usporedi s drugim zemljama, prema rijeëima urapplee AdleπiË, on moæe biti i bolji. "Imamo punu potporu Vlade i predsjednika Vlade da se razmotre mjere kojima se moæe omoguêiti da æene pod istim uvjetima jednako napreduju. Budite sigurni da Êemo sljedeêe godine u ovo doba imati prve dobre rezultate", izjavila je potpredsjednica Vlade. Istaknula je i kako se æene sve viπe javljaju u Oruæane snage, πto govori o njihovu povjerenju u sustav, te kako se nada da Êe do kraja mandata ove vlade Hrvatska vojska dobiti prvu æenu s Ëinom generala. Ministar VukeliÊ je rekao da se o radu æena u MO-u i OS-u mogu izreêi samo pohvale, te da Êe se stvarati joπ bolji uvjeti za njihov profesionalni razvoj, rad i napredovanje. Naglasio je i kako primjerice meappleu 870 kandidata, koliko ih se ove godine prijavilo za program Kadet, ima 219 æena, te da se i za dragovoljno sluæenje vojnog roka, s kojim se kreêe ove godine, mogu prijaviti jednako i æene i muπkarci. General BariÊ je napomenuo da su æene danas zastupljene u svim misijama i svim postrojbama Oruæanih snaga, te da ravnopravno sa svojim kolegama izvrπavaju sve zadaêe. Zahvalio je svim pripadnicama Hrvatske vojske, koje su, kako je rekao, "podigle kulturu i stoæernog rada i rada u postrojbama na mnogo viπu razinu nego πto bi to bilo da su u Oruæanim snagama samo muπkarci". Uime djelatnica MO-a i pripadnica OS-a obratila se brigadirka Mirjam AntoliÊ. Istaknula je da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koje imaju visok udio æena u vojsci. Prema njezinim rijeëima, postotak æena u vojskama zemalja NATO saveza kreêe se izmeappleu jedan i 15 posto, ali rijetko prelazi sedam posto, dok ih je kod nas viπe od trinaest posto. Brigadirka AntoliÊ je istaknula i da æene uspjeπno i profesionalno obavljaju sve zadaêe, kako u zemlji, tako i u mirovnim misijama diljem svijeta. 7

8 ME U NA ROD NA S U RA D NJ A P redstavnici O djela hrvatskih vojnih glasila u dvodnevnom posjetu uredniπtvu Ëasopisa Vojska U krajine K orak p re m a b u d u Ê oj s u rad nji B io je to p rije sve g a p o sje t k o le g am a, raz m je na m e apple u so bnih isk u stava, p rilik a z a no - ve sp o z naje i d e taljnije u p o z navanje, ali svak ak o i ve lik isk o rak p re m a, vje ru je m o, u sp je π no j bu d u Ê o j su rad nji. V e Ê z a k ratk o vrije m e m o g lo se naz re ti d a im am o m no g o z aje d nië k o g u nato Ë raz lik am a, a raz m je na info rm ac ija iz stru k e u ve lik e Ê e k o ristiti i je d nim a i d ru g im a Ves na P IN T ARIΔ, s nimili Æ eljk o S T IP AN OVIΔ, T oma VLA IΔ su vrlo ponosni, æeljeli su upravo u vojnim novinama πto detaljnije opisati i zabiljeæiti. Iako je Ëasopis u po- Ëetku izlazio jednom u dva mjeseca i s relativno malom nakladom, do danas se mnogo toga promijenilo. Upravo se na Ëasopisu mogu vidjeti promjene prema G lavni urednik Ëasopisa V ojska Ukrajine, V ladimir G o- riπnijak predstavnike hrvatskog vojnog Ëasopisa nastojao je πto detaljnije upoznati s povijeπêu, koncepcijom, planovima i nastojanjima vlastitog Ëasopisa. Posjet predstavnika hrvatskih vojnih novina ocijenili su kao potvrdu da su na dobrom putu, ali i kao vaæan korak prema vlastitom napretku, naglaπavajuêi kako u Hrvatskom vojniku vide moderan europski vojni Ëasopis, koji slijedi najnovije trendove i od kojeg se moæe mnogo nauëiti P redstavnici Odjela hrvatskih vojnih glasila koje je vodio Æeljko StipanoviÊ, glavni urednik sluæbenog glasila MORH-a, Hrvatski vojnik, boravili su 15. i 16. svibnja u Kijevu, u sluæbenom posjetu uredniπtvu Ëasopisa Vojska Ukrajine. Bio je to prije svega posjet kolegama, razmjena meappleusobnih iskustava, prilika za nove spoznaje i detaljnije upoznavanje, ali svakako i velik iskorak prema, vjerujemo, uspjeπnoj buduêoj suradnji. Upravo je tu spremnost i otvorenost pokazao glavni urednik Ëasopisa Vojska Ukrajine, Vladimir Goriπnijak, koji je sa suradnicima, pukovnicima Jurijem Kuznecovim, Vladimirom Galancevim i VjaËeslavom Petrovskijem, tijekom razgovora predstavnike hrvatskog vojnog Ëasopisa nastojao πto detaljnije upoznati s povijeπ- Êu, koncepcijom, planovima i nastojanjima vlastitog Ëasopisa. VeÊ za kratko vrijeme moglo se nazreti da imamo mnogo zajedniëkog unatoë razlikama, a razmjena informacija iz struke uvelike Êe koristiti i jednima i drugima. U kratkom podsjeêanju na vrijeme osamostaljenja Ukrajine 1991., a posebice na neizvjesne dane tijekom NaranËaste revolucije 2004., kada je upravo vojska odigrala vaænu ulogu, glavni urednik Goriπnijak istaknuo je kako su i ukrajinska vojska i vojni Ëasopis do danas proπli brojne promjene. Dogaappleanja πto su obiljeæila njihovu povijest, na koja sve veêoj otvorenosti, demokratiënosti i transparentnosti, kako vojske tako i druπtva u cjelini. VodeÊi se idejom kako πto bolje promovirati vojsku i usredotoëujuêi se na rjeπavanje problema koji su je optereêivali, danas je Ëasopis Vojska Ukrajine ozbiljan analitiëki vojni Ëasopis, koji izlazi mjeseëno u nakladi od primjeraka, s vojno-struënim, znanstvenim, povijesnim i kulturnim temama, intervjuima utjecajnih vojnih i civilnih osoba, ne zanemarujuêi ni trenutka vrednovanje domoljublja i tradicije. OËekuju da Êe u skorom razdoblju poveêati nakladu na tisuêa primjeraka, a u dogledno vrijeme Ëak je i udvostruëiti, za πto imaju svekoliku potporu prvog Ëovjeka ukrajinskog ministarstva 8

9 ME U NA ROD NA S U RA D NJ A obrane. Veliku pozornost posveêuju i grafiëkom izgledu, briæljivom odabiru fotografija te kvaliteti tekstova. Iako je ponajprije namijenjen vojsci, ËitalaËku publiku Ëasopis ima i u civilstvu, pa su i teme πirokog spektra, kako bi bile zanimljive πiroj populaciji. IstiËu i kako su ekipirani vrlo kvalitetnim i struënim ljudima, te kako je sadaπnjih dvadeset πest djelatnika, od kojih je deset Ëasnika, dok su ostali civili, razmjeπteno u tri manja odjela, od kojih jedan pokriva redovite aktivnosti u vojsci, drugi je orijentiran na meappleunarodnu suradnju, a treêi je tehniëka potpora. Kao jedan od svojih veêih projekata istiëu izdavanje Bijele knjige o Ukrajinskim oruæanim snagama. NaglaπavajuÊi svoju pronatovsku orijentaciju, veliku pozornost obraêaju upravo na meappleunarodnu suradnju. Stoga su i posjet predstavnika hrvatskih vojnih novina ocijenili kao potvrdu da su na dobrom putu, ali i kao vaæan korak prema vlastitom napretku, naglaπavajuêi kako u Hrvatskom vojniku vide moderan europski vojni Ëasopis, koji slijedi najnovije trendove i od kojeg se moæe mnogo nauëiti. Sadræajan posjet, u kojemu, naæalost, zbog kratkoêe vremena, nismo imali prilike vidjeti i neπto od ukrajinskih oruæanih snaga, dijelom je nadomjeπten upoznavanjem ukrajinske prijestolnice. A ona je u svakom pogledu grandiozna, od povijesnih i kulturnih znamenitosti do umjetnosti i arhitekture. I, svakako, po veliëini i toplini ljudi, koji su na najprirodniji i najljudskiji naëin æeljeli da nam Kijev ostane u πto ljepπoj uspomeni. Stoga i na ovaj naëin zahvaljujemo πto smo imali prilike upoznati naπega neponovljivog pratitelja cijelo vrijeme boravka u Kijevu, pukovnika VjaËeslava Petrovskija i poruënika Artema Klimenka, koji se potrudio da nam jeziëna barijera ne bude zapreka. I, naravno, ukrajinskom vojnom izaslaniku u RH brigadiru Andriju MiroπniËenku, bez Ëije bi pomoêi ovaj naπ posjet bilo mnogo teæe realizirati. Vladimir G O R I N IJA K, glavni urednik Ëasopisa V ojska U krajine K ako vidite daljnji razvoj svoga Ëasopisa? Æ elja nam je u iduêem razdoblju ponajprije poveêati nakladu, kao i broj stranica, i na taj naëin Êemo postati i utjecajniji u javnosti. Naπe Êe najveêe postignuêe biti kada promijenimo stereotip o tome da su vojni Ëasopisi dosadni. Zasad je naπe najveêe postignuêe πto smo u naπim oruæanim snagama vrlo utjecajni. Dosad smo osam puta mijenjali nakladu, jedan i pol puta smo poveêali broj stranica, okupili smo vrlo profesionalan tim ljudi i sve to smatramo fantastiënim rezultatima. Æ elja nam je biti πto viπe proeuropski i pronatovski orijentiran Ëasopis. U tom smislu namjera nam je objaviti πto viπe priloga o NATO Ëlanicama, njihovoj vojnoj opremi i oruæanim snagama. Æ elja nam je svaka Ëetiri mjeseca objavljivati i periodiëna izdanja na engleskom jeziku. Svakako nas oëekuje mnogo posla u buduênosti. Imamo dugu tradiciju i vjerujemo da Êemo nastaviti jednako dobro popularizirati vojsku kao i do sada. K oliko vaænim smatrate vaπ Ëasopis za Ukrajinsku vojsku? Iako se moæda nije korektno hvaliti, vjerujem da smo mi jedna spona meappleu vojskom i da je dræimo zajedno.vojska je dio druπtva i vrlo je utjecajna u druπtvu. Prema nedavnim anketama, po povjerenju graappleana ona je na drugom mjestu, odmah iza Crkve. Naπe ideje, projekti, Ëlanci iz stvarnog æivota nailaze na vrlo dobar odaziv u druπtvu. Nedavno smo pokrenuli i humanitarnu akciju kako bismo prikupili sredstva za izgradnju spomenika poginulim Ëasnicima, u Ëemu nas je podupro i ministar obrane. Imamo joπ mnogo ideja i nadamo se da Êemo ih uspjeπno realizirati. Nakon NaranËaste revolucije, vojska uæiva veliku potporu u narodu. Æ elimo naπim ljudima nizom projekata, koje planiramo poduzeti, pruæiti moguênost da πto viπe upoznaju druge vojske, ali jednako tako i da vrednuju svoju vojnu povijest i svoje voapplee. Naπ je moto rijeë je moêno oruæje i u tom smislu Ëasopis Êe nastaviti πiriti pozitivnu energiju. K oliko korisnim u svom poslu ocjenjujete susrete i razmjenu iskustava s predstavnicima drugih vojnih Ëasopisa? Vrlo nam je drago πto imamo moguênost Ëuti tuapplea iskustva i susret s predstavnicima vaπeg Ëasopisa u tom nam je smislu vrlo vaæan. Ovo je jedno vrijedno iskustvo, koje nam moæe pomoêi u razvoju naπeg Ëasopisa jer se iz razgovora s kolegama koji u tome imaju viπe iskustva moæe mnogo nauëiti. Posjet predstavnika vaπeg vojnog Ëasopisa za nas je i potvrda da idemo u pravom smjeru. R azmjena iskustava pridonijet Êe joπ boljoj kvaliteti naπih Ëasopisa i takve susrete svakako pozdravljamo. Ujedno bih zahvalio za vaπ posjet i vjerujem da je ovo tek prvi u nizu naπih susreta i naπe buduêe dobre suradnje. 9

10 OS RH Posjet izaslanstva Norw ich U niversity iz SAD-a U sklopu viπednevnog posjeta Hrvatskoj i OS- RH-u, ameriëko izaslanstvo predvoappleeno brigadnim generalom Eugeneom Sevijem, a u kojemu su bila i tri kadeta ameriëke vojske, 15.svibnja posjetio je HVU,» asniëku πkolu i Kadetsku bojnu. General Sevi i kadeti odræali su kratko predavanje za djelatnike i polaznike HVU-a. AmeriËkog gosta primio je i ravnatelj HVU-a general bojnik Mirko undov, zadræavπi se u kraêem razgovoru. Nakon izuzetno zanimljive prezentacije o naëinu izobrazbe ameriëkih kadeta, izaslanstvo je u pratnji zapovjednika» asniëke πkole, brigadira Branka BeπeniÊa, obiπlo Kadetsku bojnu, gdje su ameriëki gosti bili upoznati s projektom Kadet i svim oblicima njegove provedbe. Obiπli su i smjeπtajni prostor Kadetske bojne, gdje su vrijeme proveli U maloj dvorani» asniëkog doma HVU-a 20. svibnja odræana je javna prezentacija znanstveno-istraæivaëkog projekta Hrvatski vojno-obrazovni standard. Dogaappleaj su zajedniëki organizirali MORH-ov Institut za istraæivanje i razvoj obrambenih sustava i Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar, koji i inaëe suraappleuju na realizaciji navedenog projekta. Na predstavljanju su bili predsjednik Savjeta projekta, zamjenik naëelnika GSOSRH-a general pukovnik Slavko BariÊ, ravnatelj HVU-a general bojnik Mirko undov, ravnatelj Instituta Ivo Pilar Vlado akiê, te predstavnici raznih obrazovnih tijela OSRH-a, grana i rodova, te Instituta Ivo Pilar. U uvodnom obraêanju ravnatelja IROS-a brigadira Darija Matike, navedena je i zadaêa projekta: definirati i implementirati nove obrazovne standarde usklaappleene s potrebama MORH-a i OSRH-a te vizijom budu- Êeg sustava obrane. Pri izradi projekta, treba se pridræavati i civilnih u druæenju i razgovoru s naπim kadetima. Ovaj zanimljiv i koristan posjet HVU-u zavrπio je zajedniëkim ruëkom, na kojemu su razmijenjeni protokolarni darovi. D.K. Prezentacija projekta H rvatski vojno-obrazovni standard snimio D. V L AHO V I postulata, hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda i sustava izobrazbe u EU-u. Stoga je znaëajna suradnja s civilnim Institutom Ivo Pilar, koji Êe moêi izvrπiti objektivno vanjsko vrednovanje vojno-obrazovnih standarda. General BariÊ je u svojem obraêanju nazvao predstavljanje projekta poëetnim korakom koji Êe naposljetku dovesti do jasnog definiranja standarda i metoda izobrazbe, odgovora na pitanje πto Ëini hrvatskog vojnika, doëasnika i Ëasnika, te koja znanja, sposobnosti i vjeπtine od njih oëekujemo. Dodao je i da treba podræati πto viπe sliënih projekata iz podruëja πkolovanja, za πto su stvorene pretpostavke kroz HVU, IROS te djelatnike iz MORH-a i OSRH-a koji rade na tim temama. D. VLAHOVIΔ Vojni muzej organizirao izloæbu na H VU -u U sklopu Dana muzeja Vojni muzej MORH-a organizirao je 18. svibnja na Hrvatskom vojnom uëiliπtu izloæbu PjeπaËko naoruæanje i minsko-eksplozivna sredstva iz Domovinskog rata. Na cjelodnevnoj izloæbi moglo se razgledati kompletno pjeπaëko naoruæanje koriπteno u Domovinskom ratu, a posebna pozornost posveêena je naoruæanju i eksplozivnim napravama ruëne izrade. Vojni muzej je takoappleer zainteresiranim posjetiteljima, uz struëno vodstvo i nadzor, omoguêio natjecanje u brzom rastavljanju i sastavljanju jednog od najpoznatijih modela pjeπaëkog naoruæanja u svijetu - puπke AK-47 (kalaπnjikov). Posjetitelji su tako mogli svakih sat vremena sudjelovati u ovom natjecanju, a za najuspjeπnije Vojni muzej je osigurao i nagradu - repliku plakata iz Domovinskog rata i prigodnu knjigu. OJ I 1 0

11 ME U NA ROD NA S U RA D NJ A Zapovjednik H R M -a na godiπnjem sastanku C H EN S-a u bugarskom gradu Varni S as tanak z ap ov je d nik a ratnih m ornaric a e u rop s k ih z e m alja P re d sje d avaju Ê i o vo g o d iπ nje g C H E N S -a, z ap o vje d nik B u g arsk e m o rnaric e p re d lo æ io je d a se na id u Ê e m C H E N S -u H rvatsk a i A lbanija p o z o vu k ao stalne Ë lanic e C H E N S -a, te C rna G o ra k ao p ro m atraë, π to su svi naz o Ë ni z ap o vje d nic i p rih vatili F ranc ois B UJ Z apovjednik HRM-a, komodor Ante UrliÊ, u pratnji Ëasnika za odnose s javnoπêu HRM-a, kapetana korvete Fran oisa Buja, sudjelovao je od 8. do 9. svibnja na godiπnjem sastanku zapovjednika ratnih mornarica europskih zemalja u gradu Varni u Republici Bugarskoj. Zapovjednici ratnih mornarica europskih zemalja (CHENS) sastaju se svake godine poëevπi od 1992., kada je zapovjednik Ratne mornarice Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, ujedno Prvi lord mora, okupio sve zapovjednike ratnih mornarica zemalja Europske unije. Prvi sastanci odræavani su s 12 Ëlanica, a godine CHENS veê broji 24 Ëlanice (Belgija, Bugarska, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Francuska, GrËka, Irska, Italija, L atvija, L itva, Malta, Nizozemska, Norveπka, NjemaËka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, panjolska, vedska, Turska i Velika Britanija). Meappleu posebnim gostima bili su zapovjednik mornarice SAD-a, zapovjednik mornarice SAD-a za Europu, predstavnik Meappleunarodnoga vojnog stoæera NATO-a iz Brux ellesa i predstavnik Vojnog stoæera Europske unije. Ove godine, Hrvatska i Albanija sudjelovale su kao promatraëi. PredsjedavajuÊi CHENS-a je zapovjednik mornarice koja je odreappleena da iduêe godine ugosti CHENS. Tako je od svibnja do svibnja godine predsjedavajuêi CHENS-a bio zapovjednik Bugarske ratne mornarice, a tu je ulogu na kraju ovogodiπnjeg CHENS-a preuzeo vodeêi Ëasnik Ciparske mornarice. Prvi dio sastanka sastojao se od godiπnjeg izvjeπêa meappleunarodnih tijela koja je ustrojio CHENS, a koja su aktivno sudjelovala u izradi vaænih dokumenata. Ta radna tijela izradila su priruënik i novi katalog znanja za postupke za osiguranje sigurnosti u lukama, te Plavu knjigu europskih mornarica (Blue book of European NAVY). Spomenuta radna tijela jesu: Zaπtita pomorskih jedinica u lukama, Dijalog o pomorskoj strategiji sa SAD-om, Globalno pomorsko partnerstvo, Europska pomorska suradnja s Afrikom, Europska pomorska dimenzija, BaltiËki sigurnosni odbor i Pomorske sigurnosne operacije. Zapovjednici mornarica odræali su predavanja o temama: Forum obalnih straæa sjevernog Atlantika, Doktrina i primjena operacija pomorske blokade, briga o stanju na moru, Meappleuagencijska suradnja - portugalska iskustva, Bugarski doprinos pomorskoj sigurnosti u jugoistoënoj Europi, Turski doprinos u pomorskoj sigurnosti u regiji. Zapovjednici mornarica u svojim izlaganjima isticali vaænost operacije Active Endeavor. Na ovogodiπnjem sastanku prihvaêen je prijedlog grba CHENS-a. Sudionici su takoappleer izvjeπteni o otvaranju internet stranice CHENS-a (w w w.chens.eu). U zavrπnoj rijeëi, predsjedavajuêi ovogodiπnjeg CHENS-a, zapovjednik Bugarske mornarice predloæio je da se na iduêem CHENS-u Hrvatska i Albanija pozovu kao stalne Ëlanice CHENS-a, te Crna Gora kao promatraë. Svi nazoëni zapovjednici prihvatili su navedeni prijedlog. Sastanak zapovjednika ratnih mornarica europskih zemalja vrlo je koristan i vaæan sastanak. Na ovom sastanku glavna tema nije bila samo meappleusobna suradnja i prijateljstvo europskih mornarica veê ustrojavanje radnih tijela koja raspravljaju i rjeπavaju problematiku sigurnosti u pomorskom okruæenju. UËinkovitost sastanka jest u razmjeni iskustava svih zapovjednika mornarica o aktualnim temama. Osim toga, za vrijeme aktivnosti odræano je viπe bilateralnih susreta, osobito susreta zapovjednika ratne mornarice SAD-a s drugim zapovjednicima mornarica (GrËka i Turska). U razgovorima πto ih je zapovjednik HRM-a, komodor Ante UrliÊ, imao s ostalim zapovjednicima mornarica, istaknuo bih postignuti dogovor da se u godini planira razmjena meappleusobnih posjeta zapovjednika mornarica s RM Danske, Portugala i Rumunjske. 1 1

12 ME U NA ROD NA S U RA D NJ A ZajedniËka vatrogasna vjeæba zraënih i zemaljskih snaga M aapple arske i H rvatske Balaton 08 P rilik o m p o æ ara, p o p lava, p o tre sa ili ne k ih d ru g ih p riro d nih k atastro fa, ne sm iju p o sto - jati g ranic e k o je bi sp rije Ë ile p o m o Ê su sje d u iz re g ije u ne vo lji. U tak vim situ ac ijam a svi p o staje m o je d na p o stro jba, nag lasio je g lavni vatro g asni z ap o vje d nik M lad e n J u rin Dark o MART IN OVIΔ, s nimio T omis lav B RAN DT U gusto naseljenom podruëju, glasovitoj turistiëkoj regiji oko maapplearskog mora Balatona (Blatno jezero), izbio je veliki poæar, prijeti katastrofa, a prestraπeno stanovniπtvo koje æivi u naseljima u blizini poæariπta prisiljeno je na evakuaciju. Vatrena stihija se proπirila i prema meappleunarodnoj prometnici. Maapplearske vatrogasne snage, unatoë nadljudskim naporima u svladavanju poæara, prisiljene su potraæiti pomoê od kolega iz susjedne Hrvatske, te ubrzo na popriπte poæara pristiæu vatrogasne postrojbe iz pograniënih hrvatskih æupanija. No, ni to ne- Êe biti dovoljno. Na kraju se pozivaju i hrvatske zraëne protupoæarne snage. Kad je helikopter Mi 8 transportirao pripadnike interventnih vatrogasnih postrojbi na mjesto dogaappleaja, ubrzo se pojavljuje i æeljno iπëekivani Canadair. Promotrivπi u nekoliko krugova poæariπte, pilot leti do Balatona po vodu, te je u munjevitom i niskom letu izbacuje u prostor obavijen gustim dimom. I tako viπe puta, sve dok to bude potrebno. Nakon joπ jednog uspjeπnog zavrπetka misije, pilot i njegova letjelica dobivaju pljesak zadivljenog mnoπtva, dok kolege na zemlji polako prilaze opoæarenom terenu kako bi ga sanirali. Na svu sreêu, opisani prizori, ma koliko izgledali uvjerljivi, nisu opis stvarnog dogaappleaja, nego prezentacijskog dana zajedniëke vatrogasne vjeæbe zraënih i zemaljskih snaga Maapplearske i Hrvatske pod nazivom Balaton 08 koja se od 13. do 15. svibnja odræavala u neposrednoj blizini najveêega maapplearskog jezera, kraj mjesta Balatonkeresztur. U vjeæbi je sudjelovalo oko 400 sudionika, iz 39 vatrogasnih jedinica, s oko 70 vozila. Uz nazoënost brojnih vatrogasnih postrojbi iz Maapplearske, te javnih vatrogasnih postrojbi Koprivnice, urappleevca, Virovitice, IvaniÊ-Grada, Zadra i Kriæevaca, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, kao πto smo vidjeli, sudjelovalo je u vjeæbi s kanaderom CL i helikopterom MI8-MTV. Glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin, koji je osobno pratio tijek vjeæbe, istaknuo je njezine osnovne ciljeve: uvjeæbati i uskladiti standardne postupke zapovijedanja, veza i nesmetanog prelaska granice u ovakvim kriznim situacijama, koje zahtijevaju preciznu koordinaciju svih ukljuëenih institucija iz obje dræave. Drugim rijeëima, prilikom poæara, poplava, potresa ili nekih drugih prirodnih katastrofa, ne smiju postojati granice koje bi sprijeëile pomoê susjedu iz regije u nevolji. U takvim situacijama svi postajemo jedna postrojba, naglasio je Jurin na pres-konferenciji organiziranoj u blizini stoæera vjeæbe. Glavni vatrogasni zapovjednik istaknuo je da je vjeæba potpuno uspjela, te odao priznanje svim sudionicima, s obje strane granice. S ocjenom vjeæbe sloæio se i njegov maapplearski kolega, a uvjereni smo i velika veêina nazoënih. Svakako bi trebalo pohvaliti i besprijekorno gostoprimstvo Maappleara kao domaêina vjeæbe. Dakako da svi sudionici vjeæbe, ljudi koji se bave tako Ëasnim i opasnim zanimanjem kao πto je vatrogastvo, uvijek zasluæuju poπtovanje i kapu do poda, ali najveêu pozornost novinara i ostalih promatraëa vjeæbe Balaton 2008 (uz brojne izraæene æelje za zajedniëkim fotografiranjem ispred letjelica u obliænjoj zraënoj bazi Samerleck) pobudili su naπi piloti kanadera i helikoptera MI 8 1 2

13 ME U NA ROD NA S U RA D NJ A U vjeæbi je sudjelovalo oko 40 0 sudionika, iz 3 9 vatrogasnih jedinica, s oko 7 0 vozila. Uz nazoënost brojnih vatrogasnih postrojbi iz Maapple arske, te javnih vatrogasnih postrojbi K oprivnice, urapple evca, V irovitice, IvaniÊ-G rada, Z adra i K riæevaca, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo sudjelovalo je u vjeæbi s kanaderom C L i helikopterom MI8-MT V MTV. Zapovjednik protupoæarne eskadrile, bojnik Ivica MarkaË, nakupio je priliëno iskustva u gaπenju poæara u stranim zemljama, pa su tako on i njegova posada za svoje pothvate nedavno primili najviπe odliëje GrËke - medalju Ëasti, kojom se u toj zemlji odlikuju heroji za ratnih stanja. MarkaË je naglasio da je ova vjeæba odliëna priprema za poëetak nove protupoæarne sezone, koja je, takoreêi, pred vratima. L okacija na kojoj se odvijala vjeæba, u neposrednoj blizini velikog jezera, gotovo je idealna za prikaz rada kanadera, od uzimanja vode, preko prilaæenja poæariπtu do samog Ëina gaπenja. Naravno, najvaænije od svega na vjeæbi bilo je pokazati kako funkcionira meappleusobna suradnja zemaljskih i zraënih snaga, i to na nepoznatom terenu, kako bi se to moglo πto uspjeπnije izvesti u stvarnoj situaciji, odnosno educirati maapplearske vatrogasce kako suraappleivati s hrvatskim zraënim protupoæarnim snagama, jer granice poæara sve se viπe pomiëu na sjever, rekao je MarkaË. Prema rijeëima satnika Kreπimira AbramoviÊa, kapetana helikoptera Mi-8MTV, za razliku od nas, Maapplearska nema namjenskih zraënih snaga za borbu s poæarima. Stoga im je demonstracija rada naπih zraënih protupoæarnih snaga bila iznimno zanimljiva, od samog gaπenja poæara iz zraka-kanaderima do helikopterskog desantiranja interventnih vatrogasnih snaga i opreme, koje potom djeluju na zemlji. Vjeæba je dvosmjerna, πto znaëi: ovaj put smo mi pokazali da, u sluëaju stvarne situacije, naπim susjedima moæemo priskoëiti u pomoê, ali to isto tako znaëi da Êemo i mi od njih dobiti pomoê ako bude nama potrebna, istaknuo je AbramoviÊ. Nema sumnje da je i ova vjeæba pokazala visok stupanj spremnosti letjelica HRZ i PZO i njihovih posada za nastupajuêu protupoæarnu sezonu. Uspjeπno je demonstrirana i njihova sposobnost pruæanja brze i uëinkovite pomoêi u gaπenju poæara u zemljama u regiji, ako se za to pokaæe potreba. Na kraju, moæemo samo poæeljeti πto viπe takvih vjeæbi, a πto manje stvarnih poæara. 1 3

14 OS RH Polaznici Ratne πkole u audijenciji kod Svetog O ca Povodom 10. obljetnice Ratne πkole Ban Josip JelaËiÊ, izaslanstvo Ministarstva obrane RH predvoappleeno dræavnim tajnikom Æeljkom GorπiÊem i izaslanstvo Ratne πkole predvoappleeno zapovjednikom πkole brigadnim generalom Slavenom Zdilarom bilo je 14. svibnja u audijenciji kod pape Benedikta X VI. u Vatikanu. U audijenciji su bili i vojni ordinarij biskup Juraj Jezerinac, generalni vikar mons. Josip antiê i Ëetrnaest polaznika X. naraπtaja Ratne πkole, meappleu kojima i tri polaznika iz susjednih zemalja, Bosne i Hercegovine, Republike Makedonije i Republike Crne Gore. Svetom Ocu hrvatsko je izaslanstvo, u znak zahvalnosti za prijam i blagoslov, darovalo unikatno raspelo, rad akademskog kipara Krune Boπnjaka. U sklopu posjeta Vatikanu, za hrvatsko izaslanstvo organiziran je Dan otvorenih vrata u vojarni Zemunik U vojarni Zemunik 17. svibnja organiziran je Dan otvorenih vrata, na kojemu se u povodu Dana OSRH-a postrojba 93. zrakoplovne baze predstavila javnosti. Bila je to jedinstvena prilika za brojne posjetitelje upoznati dva nova tipa zrakoplova kojim je baza u Zemuniku ojaëala svoju zraënu flotu. Osim zrakoplova ZL IN 242 L, koji sluæi za selekcijsko letenje i temeljnu obuku kadeta, najveêu pozornost plijenio je novonabavljeni Air Tractor AT 802 A Fire Boss. Od ove godine, selekcijsko letenje i temeljnu obuku kadeti Êe prvi put provoditi na pet nabavljenih ZL IN-ova, dok je protupoæarna eskadrila ojaëana s tri nova Fire Bossa. Uz najavljeni dolazak dva posjet Zavodu sv. Jeronima, gdje ih je rektor Zavoda dr. Jure Bogdan upoznao s radom te institucije. Posjet je zavrπen s primanjem kod mons. Nikole EteroviÊa, tajnika Biskupske sinode. Za polaznike Ratne πkole Ban Josip JelaËiÊ tijekom studijskog putovanja predviappleen je posjet Ratnoj πkoli Oruæanih snaga Talijanske Republike i NATO Defence Collegeu. OJ I unajmljena kanadera iz Italije, u ovu PP sezonu eskadrila starta s pet letjelica viπe nego u prethodnoj sezoni, u kojoj je sudjelovala u gaπenju 290 poæariπta. Na statiëkom prikazu joπ su prezentirani zrakoplovi Pilatus PC-9 i kanader CL 415, te helikopter BEL L 206 B. Javnosti se takoappleer predstavila postrojba PZO pukovnije s dijelom tehnike i sredstava iz svog sastava. Æivost i znatiæelja pratili su cijeli tijek Otvorenih vrata, a organizatori su nagradnim igrama za djecu uëinili dogaappleaj joπ zanimljivijim. Uz postere letjelica, kalendare i ostale materijale sa znakovljem postrojbe, najtraæeniji meappleu nagradama bio je vojniëki komplet CSO. M. K ARA» IΔ Izloæba u G aleriji Zvonimir U Galeriji MORH-a "Zvonimir", Bauerova 33, u utorak 27. svibnja u 19 sati bit Êe otvorenje izloæbe slika satnika Nikole MatiÊa pod nazivom "Miris i oris". Izloæba je organizirana u prigodi Dana Oruæanih snaga RH i Dana Hrvatske kopnene vojske, 28. svibnja. Autor je djelatna vojna osoba, pilot, a bavi se slikarstvom i fotografijom. Bio je predstavnik MORH-a na Meappleunarodnoj likovnoj radionici u Maapplearskoj godine. Izloæba se moæe razgledati do 7. lipnja, radnim danom od 11 do 18 sati, subotom od 10 do 12 sati. Ulaz slobodan. 1 4

15 Napredna obuka C JTF procesa planiranja snimio D. K IRIN U prostorima i uz potporu Hrvatskog vojnog uëiliπta Petar Zrinski od 12. do 16. svibnja odræana je Napredna obuka CJTF procesa planiranja operacije. Organizator i domaêin bila je Uprava za planiranje Glavnog stoæera OSRH-a, a obuku je proveo pokretni tim za obuku SavezniËkog zdruæenog zapovjedniπtva snaga Napulj. Polaznici obuke bili su Ëasnici svih grana OSRH-a, iz uprava Glavnog stoæera i Zapovjedniπtva za potporu te s Hrvatskog vojnog uëiliπta Petar Zrinski. Voditelj MTT-a bio je brigadir Thomas Holden, Ëasnik Marinskog korpusa SAD-a, a uz njega su pokretni tim Ëinili kapetan fregate Ratne mornarice Francuske Republike Eric Delepoulle, kapetan Kanadske ratne mornarice Paul Fotheringham, bojnik Ersin Eser iz Turskog ratnog zrakoplovstva, bojnica Janice Malainey iz Kanadskog ratnog zrakoplovstva te hrvatski Ëasnik u JFC HQ bojnik Draæen Budinski. Program obuke bio je zahtjevan i naporan, ali smo iz njega mnogo nauëili, izjavio je pukovnik Miroslav Komar iz Uprave za planiranje, nositelj organizacije i polaznik. RijeË je o vrlo sloæenom scenariju meappleunarodne krize, za koji treba provesti cjelovito NATO planiranje multinacionalne vojne operacije odgovora na krizu pod mandatom UN-a. Smatram da su polaznici izvrsno shvatili taj proces te da dobro znaju vaænost takvih oblika usavrπavanja za pripadnike OSRH-a, s obzirom na skori ulazak RH u punopravno Ëlanstvo u NATO savezu. Brigadir Thomas Holden izjavio je: Provedbom ove obuke, koju je organizirala Uprava za planiranje GSOS- RH-a, a izveo je NATO JFC pokretni tim za obuku, jasno se iskazuje predanost OSRH-a naëelima NATO Partnerstva za mir, posebno u podruëju interoperabilnosti na operativnoj razini. Upravo takva razina predanosti, uz nedavnu pozivnicu NATO-a Hrvatskoj da postane Ëlanicom Saveza, uvelike Êe pomoêi Hrvatskoj u pristupanju NATO-u i u integracijskim procesima. OJ I MEDC EU R 08 - nastavni dan u Institutu pomorske medicine Povodom odræavanja meappleunarodne vojne vjeæbe saniteta, MEDCEUR 08, u Splitu je 9. svibnja, u Institutu pomorske medicine Zapovjedniπtva za potporu, odræan nastavni dan. PredavaËi iz Instituta i iz KliniËke bolnice Split iznijeli su iskustva u radu i organizaciji ratnog i mirnodopskog saniteta Hrvatske vojske te naëela suvremenog pristupa zbrinjavanju u masovnim katastrofama. Nastava je odræana na engleskom jeziku,a na njoj je bilo 5 0-ak sudionika vjeæbe iz 10 zemalja-sudionica, koji su s osobitim zanimanjem sasluπali izlaganja, a potom obiπli Institut pomorske medicine. Po scenariju vjeæbe, zamiπljena je prirodna katastrofa izazvana potresom i poplavom, prilikom Ëega su prezentirane teme o infektivnom riziku u poplavama i ekoloπkim katastrofama, o primjeni hiperbariëne oksigenacije u lijeëenju ratnih ozljeda i plinske gangrene, akutnom oπteêenju sluha i Bellovoj parezi u ratnim operacijama te o mjerama temeljnog i naprednog odræavanja æivota u ratu. Institut pomorske medicine ima veliko iskustvo i strukovni autoritet u svijetu u tretmanu ratnih ozljeda hiperbariënom oksigenacijom. Atmosfera suradnje i povjerenja, uz viπe puta istaknutu æelju za proπirenjem suradnje, bila je glavna zna- Ëajka ovoga malog struënog skupa. N. P E T RI Prva dvojica pripadnika O SRH -a otputovala na G olansku visoravan Na temelju Odluke Hrvatskog sabora od 28. oæujka ove godine o sudjelovanju pripadnika OSRH-a u mirovnoj misiji UN-a UNDOF na Golanskoj visoravni, prva dvojica pripadnika OSRH-a, satnik Æeljko PeriÊ i natporuënik Draæen MuæiniÊ, upuêeni su 13. svibnja u podru- Ëje misije. Oni Êe obavljati poslove stoæernih Ëasnika, a upuêeni su na razdoblje od godinu dana. Oko stotinu pripadnika OSRH-a u lipnju ove godine zamijenit Êe slovaëke vojnike u sklopu austrijske bojne. Mirovna misija UNDOF osnovana je Rezolucijom VS UN-a 35 0, od 21. svibnja godine, a njezina je glavna zadaêa nadziranje prekida vatre izmeappleu Izraela i Sirije. Zapovjedniπtvo UNDOF-a smjeπteno je u kampu Faouar, a ured je u Damasku. U sastavu misije sudjeluje 1047 vojnog osoblja, uz potporu 5 7 vojnih promatraëa UNTSO-a (United Nations Truce Supervision Organization), 40 pripadnika civilnog meappleunarodnog osoblja, te 95 pripadnika lokalnog civilnog osoblja. Dræave davateljice snaga u misiji UNDOF jesu: Austrija, Kanada, Indija, Japan, Poljska i SlovaËka. OJI 1 5

16 F raunhofer NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE U SLU»AJU katastrofa, prirodnih ili tehnoloπkih, najvaæniji je brz i dobro organiziran odgovor. NjemaËki istraæivaëki institut Fraunhofer na tragu te postavke razvio je platformu za krizno upravljanje ERMA, (Electronic Risk Management Arhitecture). Ta platforma osigurava potporu vladinim agencijama za zaπtitu i spaπavanje, i to tako da prikuplja vitalne informacije. B rzi odgovor na katastrofe Kod katastrofe, bilo prirodne ili tehnoloπke, teπko je odmah jasno utvrditi situaciju. Treba odmah procijeniti: Gdje su ljudi najugroæeniji? Koliko ljudi u interventnim snagama treba angaæirati, a koliko ih je trenutaëno na raspolaganju? Kako najuëinkovitije koordinirati njihov angaæman? Koji je najbræi naëin uzbunjivanja i informiranja lokalnog stanovniπtva? Ima li dosta medicinskih kapaciteta? Da bi se na ta i sliëna pitanja najtoënije odgovorilo treba imati precizan uvid u trenutaënu situaciju. ERMA pomaæe voditeljima spaπavanja i interventnim timovima prikupljajuêi i prikazujuêi najvaænije podatke u najkraêem vremenu. FiziËki, ERMA je mreæa raznih senzora, koji mjere definirane parametre i u realnom vremenu dostavljaju podatke raëunalnom nadzornom sustavu. Posebni algoritmi procjenjuju dostavljene podatke i pomaæu u donoπenju odluka. Podaci se automatski πalju i interventnim timovima na terenu kako bi imali πto precizniji uvid u aktualno stanje. ERMA takoappleer omoguêava brzo i toëno informiranje lokalnog stanovniπtva pogoappleenog katastrofom. Jedan od naëina je slanje SMS poruka korisnicima mobilnih telefona o katastrofi, naputaka o postupcima i naëinima evakuacije ili nekom drugom postupanju. M. P E T ROVIΔ Raytheon i Emirati kreêu u razvoj LG R-a PO»ETKOM svibnja ameriëka tvrtka Raytheon i tvrtka Emirates Advanced Investments iz Ujedinjenih Arapskih Emirata sklopile su ugovor o zajedniëkom financiranju razvoja poluaktivnog laserskog navoappleenja za nevoappleena raketna zrna Hydra 70 kalibra 70 mm. Razvojni program nosit Êe naziv L GR (L aser Guided Rocket). RijeË je u biti o joπ jednom programu opremanja postojeêih nevoappleenih raketnih zrna s jeftinim laserskim kitom za navoappleenje. Time se, uz razmjerno niske troπkove, postojeêi arsenal nevoappleenog naoruæanja pretvara u navoappleeno naoruæanje, odnosno avionskim i helikopterskim posadama osigurava se joπ jedno dobrodoπlo oruæje za djelovanje po protivniku s relativno sigurne udaljenosti. Programi poboljπanja nevoappleenih raketnih zrna zadnjih nekoliko godina postali su izuzetno popularni, te je viπe vodeêih tvrtki iz svijeta vojne industrije krenulo u razvoj tih preinaka - kitova. Najpopularniji takvi programi jesu L OGIR (L ow - Cost Guided Imaging Rocket), koji zajedniëki razvijaju BAE Systems, General Dynamics i Northrop Grumman, zatim ameriëko-korejska suradnja koju predvodi L ockheed Martin projektom DAGR (Direct Attack Guided Rocket); te APKWS (Advanced Precision Kill Weapon System), πto ga predvodi BAE Systems. U Rusiji su poznata dva programa tvrtke Splav, odnosno preinake dva tipa nevoappleenih raketnih zrna u laserski navoappleene projektile, i to S-13L kalibra 122 mm i S-8 Kor1 kalibra 80 mm. Prema prvim najavama, razvoj L GR-a trebao bi biti na tragu razvoja APKWS, odnosno za navoappleenje bi se rabila poluaktivna laserska glava DASAL S. KonaËna svrha L GR-a je borba protiv razliëitih tipova tzv. mekih ciljeva, te borba protiv lakih povrπinskih plovila. I. S K E N DE ROVIΔ 1 6

17 NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE Vojni miniroboti BRITANSKA tvrtka BAE Systems potpisala je ugovor s istraæivaëkim laboratorijem ameriëke kopnene vojske (US Army) vrijedan 39 milijuna dolara. Ugovorom se definira razvoj minijaturnih robota za vojne potrebe. RijeË je o robotima koji bi trebali obavljati izvidniëke poslove i prikupljati informacije iz okoline. Naziv programa je MAST (Micro Autonomous Systems and Technology) Collaborative Technology Alliance. Svrha mu je razvoj napredne robotske opreme za uporabu ponajprije u urbanom okruæju i kompleksnom terenu kao πto su πpilje ili planine. Program bi trebao stvoriti autonomne, viπenamjenske minijaturne izvidniëke robote za djelovanje u podruëjima do kojih Ëovjek ne moæe doprijeti ili su preopasna. Program MAST udruæit Êe istraæivaëe iz vojnih istraæivaëkih institucija, istraæivaëe s civilnih akademskih institucija te industriju kako bi se stvorila nova generacija naprednih minijaturnih robota. Za to treba ostvariti nove prodore u odreappleenim podruëjima. Ponajprije se to odnosi na minijaturnu aeromehaniku i sustav za kretanje, pogonski sustav, prikupljanje i obradu podataka, komunikaciju, navigaciju i upravljanje, mikromehaniëke komponente, integraciju tehnologija na osnovnu platformu te konaënu arhitekturu sustava. O vaænosti programa MAST govori i to da Êe se tako razvijene tehnologije rabiti gotovo na svim buduêim proizvodima BAE Systemsa. Planirano trajanje programa je pet godina, uz moguênost produæenja za joπ pet godina. Uz BAE Systems i ameriëku kopnenu vojsku, u programu sudjeluju i brojna ameriëka sveuëiliπta. M. P E T ROVIΔ BAE Systems Poljskoj isporuëeni novi Falconi U NEDJELJU 9. svibnja, u 31. zrakoplovnu bazu Poljskog ratnog zrakoplovstva Posnan-Krzesiny, na zapadu Poljske, sletjela su nova Ëetiri viπenamjenska borbena aviona F-16C/D Block RijeË je o borbenim avionima Ëiju je kupnju, u sklopu Peace Sky programa, ugovorila Poljska za potrebe svoga ratnoga zrakoplovstva. Tada je za iznos od 2,9 milijarde eura naruëeno 48 aviona (36 jednosjeda i 12 dvosjeda). Isporuka prvih aviona zapoëela je poëetkom studenoga 2006., a dosad je isporuëen 41 avion. SljedeÊa isporuka poljskih Falcona oëekuje se ovoga ljeta, odnosno do kraja godine trebaju biti isporuëeni svi naruëeni avioni. Temeljem kupnje novih aviona, Poljska je ugovorila oko πest milijardi dolara ulaganja ameriëkih tvrtki u viπe grana poljskog gospodarstva. Poljska svoje nove borbene avione F-16C/D Block 5 2+, koji se smatraju jednom od najnaprednijih inaëica Falcona u sklopu NATO-a, kani uvesti u punu operativnu uporabu do 2010., te njima postupno zamijeniti postojeêu flotu borbenih aviona MiG-29, koje do kraja kani povuêi iz operativne uporabe. Pogonsku skupinu na poljskim Falconima Ëine motori Pratt & Whitney F100-PW-229. U avione je ugraappleen vrlo napredan senzorski paket opreme, kao πto su radari AN/APG-68(V) 9, te vrlo napredan ciljniëki podvjesnik Sniper, koji omoguêava izvrsnu preciznost i pouzdanost u zahvatu i praêenju ciljeva. Poljski avioni su opremljeni i HMCS-om (Helmet-Mounted Cueing System) sustavom koji pilotima omoguêava bolju preglednost bitnih paramatera leta, odnosno poboljπava upravljanje borbenim sustavima na avionu. Opremljeni su takoappleer paketom senzorske opreme DB-110 namijenjene izviappleanju iz zraka, koju proizvodi ameriëki Goodrich Corporation. RijeË je o digitalnom taktiëkom sustavu, koji, rabeêi elektrooptiëku tehnologiju, omoguêava videoprikaz u svim meteo-uvjetima, danju i noêu. Sustav DB-110 ima velik domet, a sam slikovni prikaz iznimno je visoke kvalitete. Glavno naoruæanje poljskih Falcona predstavljaju projektil zrak-zrak kratkog dometa AIM-9X Sidew inder, projektil zrak-zrak srednjeg dometa AIM-120C-5 AMRAAM i GPS navoappleeni projektil JSOW-C. I. S K E N DE ROVIΔ 1 7

18 Business W ire NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE G orive Êelije za G PS NA 10. ME UNAROD- NOJ konferenciji o gorivim Êelijama, odræanoj u Atlanti u SAD-u, tvrtka MTI Micro Fuell Cells predstavila je novi tip mikrogorive Êelije, razvijene za pokretanje ruënih navigacijskih (GPS) ureappleaja. RijeË je o prototipu GPS ureappleaja pod imenom Mobion. MTI navodi da njihova goriva Êelija omoguêava tri puta duæe vrijeme rada nego dvije jednokratne baterije tipa AA. Nova mikrogoriva Êelija omoguêuje GPS ureappleaju Mobion do 60 sati rada, unatoë velikom zaslonu u boji, koji takoappleer troπi mnogo energije za rad. To znaëi da se vrijeme uporabe u tipiënim uvjetima poveêava s dana na tjedne. Mobion ima USB suëelje za spajanje tako da se moæe rabiti i kao nezavisni izvor za punjenje drugih ureappleaja, npr. mobilnog telefona. InaËe, goriva Êelija u Mobionu puni se trenutaëno, samo treba uliti novo punjenje metanola. MTI smatra prototip Mobiona prvim korakom prema πirem nastupu na træiπtu sliënih ruënih elektroniëkih ureappleaja razne namjene. Kod tih je ureappleaja jedan od ograniëavajuêih elemenata kapacitet baterije, koji, ovisno o tipu ureappleaja i naëinu uporabe, omoguêava autonomiju od nekoliko sati pa do tri ili Ëetiri dana. Uporaba gorivih Êelija omoguêava znatno veêu autonomiju, a i punjenje je jednostavnije jer ne zahtijeva prikljuëak na elektriënu mreæu veê samo boëicu metanola. To Êe znatno pojednostaviti posao svima koji moraju raditi na terenu, daleko od potrebne infrastrukture. M. P E T ROVIΔ Potpisan ugovor za gradnju nizozemskih patrolnih brodova NIZOZEMSKO ministarstvo obrane potpisalo je krajem prosinca proπle godine ugovor vrijedan 467 milijuna eura za gradnju Ëetiriju viπenamjenskih odobalnih patrolnih brodova, koji Êe zamijeniti Ëetiri viπenamjenske fregate klase M, πto su u meappleuvremenu prodane zbog smanjenja proraëunskih sredstava namijenjenih vojsci odnosno mornarici. Glavni potpisnici ugovora i izvoappleaëi radova jesu tvrtke Schelde Naval Shipbuilding i Thales Naval. OËekuje se da Êe prve pokusne voænje i probna ispitivanja zapoëeti tijekom Novi odobalni patrolni brodovi imat Êe pribliæno tona pune istisnine, dok su glavne znaëajke trupa duljina 107,9 metara, πirina 16,2 i gaz 3,2 metra, πto je u odnosu na fregate klase M neπto kraêi trup, ali veêe istisnine. to se tiëe temeljnog naoruæanja, patrolni brodovi bit Êe slabije naoruæani te Êe imati posadu od 5 0 Ëlanova za razliku od fregata koje su imale Glavna znaëajka novih brodova bit Êe njihova moguênost oceanske operativnosti, no prema pretpostavkama najveêi dio vremena bit Êe razmjeπteni u priobalnom podruëju. UsporeappleujuÊi ih s fregatama, novi patrolni brodovi bit Êe iznimno dobro opremljeni za presretanje transporta opojnih sredstava, praêenje i nadziranje priobalnih voda i provoappleenje maritimnih sigurnosnih operacija. Takoappleer se uklapaju u koncept temeljnog broda za potporu mornariëkim operacijama, ujedno sa svrhom potpore operacijama na kopnu, kao logistiëko srediπte zapovijedanja i nadzora, ili potpore rasporeappleivanju postrojbi marinaca. Krmena paluba predviappleena je za prihvat jednog NH90 helikoptera, a nosit Êe i dva gumena Ëamca s tvrdim dnom. Osnovno naoruæanje Ëinit Êe jedan top OTO Melara kalibra 76 mm, laki brodski top ML G 27 i dvije strojnice kalibra 12,7 mm, πto odgovara operacijama patroliranja u obalnom podruëju i spremnosti na borbene aktivnosti slabog do srednjeg intenziteta. Uz vlastitu posadu postoji moguênost smjeπtaja dodatnih 40 osoba kao πto su Ëlanovi helikopterskog tima, postrojba marinaca ili struënjaci u humanitarnim operacijama spaπavanja. Patrolni brodovi takoappleer mogu posluæiti kao privremeno skloniπte za stotinjak evakuiranih osoba ili drugog osoblja. Thales Naval razvio je potpuno novi radar i senzore namijenjene novoj klasi patrolnih brodova. Novi SMI- L E S-Band radar nastao je iz radara tipa SMART-L i SMART-S Mk2. Sastoji se od Ëetiriju aktivnih faznih ploëa i, u skladu s izjavama tvrtke Thales, radar je posebno projektiran za asimetriëne prijetnje. Upotpunjen je SEASTAR X -Band faznim radarom s reπetkom namijenjenim pomorskom nadzoru te Gatekeeper nerotirajuêim elektro-optiëkim sigurnosnim sustavom. Svi senzori su smjeπteni u jednom jarbolu male zamjetljivosti, a istodobno integrirani u brodski borbeni sustav. Kako bi se ispoπtovali dogovoreni rokovi dostave brodova, gradnja dvaju patrolnih brodova povjerena je nizozemskom brodogradiliπtu Schelde, a gradnja drugih dvaju brodogradiliπtu Galati tvrtke Damen u Rumunjskoj. M. P T IΔ G RÆ E LJ 1 8

19 NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE G lobal H aw k pobjednik B AMS programa NAKON trogodiπnjeg kaπnjenja, ameriëka ratna mornarica je za svoj Broad Area Maritime Surveillance (BAMS) program odabrala bespilotnu izvidniëku letjelicu RQ -4N Global Haw ks, πto je korporaciji Northrop Grumman osiguralo posao vrijedan oko 1,16 milijardi dolara. Za BAMS program ameriëka ratna mornarica treba izmeappleu 48 i 68 RQ -4N, te Êe tako premaπiti i narudæbu ameriëkog ratnog zrakoplovstva od 5 3 RQ -4. Za potrebe testiranja, Northrop Grumman je ameriëkoj ratnoj mornarici isporuëio dva RQ -4B s novim setom senzora prilagoappleenih nadzoru morskih prostranstava. Prvi RQ -4N trebao bi prvi put poletjeti 2011., a u operativnu uporabu uêi godine. AmeriËka ratna mornarica planira svoje Global Haw ke rasporediti u pet baza, iz kojih Êe kontrolirati zone polumjera 3700 kilometara. RQ -4N Êe se rabiti zajedno s mornariëkim izvidniëkim avionima Boeing P-8A Poseidon. Poseidoni Êe se rabiti za otkrivanje i praêenje podmornica, a primarna zadaêa RQ -4N bit Êe otkrivanje i praêenje povrπinskih plovila. MornariËko patroliranje Êe od Global Haw ka zahtijevati nov naëin djelovanja. Ta je bespilotna letjelica namjenski projektirana za izviappleanje na velikim udaljenostima s velikih visina, a kao mornariëka izvidniëka letjelica Ëesto Êe se morati spuπtati na srednje i male visine kako bi obavila vizualnu identifikaciju otkrivenog plovila. Zbog toga Êe se u iduêem razdoblju posebna pozornost posvetiti razradi naëina uporabe RQ -4N, kako se zbog Ëestih spuπtanja i ponovnih penjanja na veêe visine ne bi smanjio operativni polumjer djelovanja. Northrop Grumman oëekuje da Êe, zahvaljujuêi BAMS ugovoru, uskoro dobiti i nove narudæbe, prije svega iz Australije, koja je veê uloæila 15 milijuna dolara u testiranje Global Haw ka i konkurentskih letjelica Mariner (L ockheed Martin i General Atomics) te Unmanned Combat Air System (Boeing). Viπe o BAMS konkurentima moæete proëitati u Hrvatskom vojniku broj 188. Kao potencijalni kupci RQ -4N spominju se Singapur i Juæna Koreja. T. J AN J IΔ KAO πto je bilo najavljivano tijekom 2005., Pentagon i partnerske tvrtke predvoappleene Raytheonom privode kraju razvojno-testnu fazu prototipa proturadarskog projektila nove generacije. RijeË je o projektilu zrak-zemlja AGM-88E AARGM (Advanced Anti-Radiation Guided Missile), koji je isprva bio zamiπljan kao tek poboljπana inaëica proturadarskog projektila AGM-88C/D HARM (High-speed Anti-Radiation Missile), ali se u razvoju i testiranju poëeo raappleati novi projektil. U prilog æeljenoj dinamici idu nedavno, krajem zime i poëetkom proljeêa ove Proturadarski projektil AG M-88E AARG M godine, uspjeπno provedena testna gaappleanja zemaljskih ciljeva, koja pokazuju popriliëno zrelu fazu cijelog razvojnog projekta, ali isto tako i æelju ameriëke ratne mornarice da πto prije naruëi inicijalnu koliëinu projektila, πto cijelom programu osigurava dodatnu financijsku sigurnost. Temeljne tehniëke odlike koje donosi AARGM, odnosno poboljπanja u odnosu na svog prethodnika AGM-88C/D HARM, jesu veêa preciznost napada na vitalne dijelove protuzraëne obrane uz znatno manju kolateralnu πtetu (πto je velika boljka HARM-a), novi GPS/INS/satelitski sustavi navoappleenja projektila, novi paket elektronike koji projektil Ëini neosjetljivijim na protivniëka ometanja, dok viπemodni ciljniëki pretraænik koji je ugraappleen u glavu projektila pomoêu AGM-88E moæe raditi zahvat i onih radarskih postaja koje su iskljuëene. Uz ameriëku tvrtku Alliant Techsystems (ATK), u razvojni program se ukljuëio i talijanski Marconi Industrial Services, potaknut æeljom talijanskog ministarstva obrane da naruëi 25 0 projektila AGM-88E AARGM u svrhu naoruæavanja svojih viπenamjenskih borbenih aviona Tornado ECR (Electronic Combat and Reconnaissance). AmeriËka mornarica kani projektilima AGM- 88E AARGM opremati svoje Hornete, odnosno njihovo se uvoappleenje u inicijalnu operativnu uporabu oëekuje godine. I. S K E N DE ROVIΔ 1 9

20 VOJ S KE S VIJ ET A Razvoj i strukturalna klasifikacija vojne sile i oruæanih snaga Po definiciji, oruæane snage su specijalizirana organizacija dræave, pripremljena i organizirana za voappleenje oruæane borbe, a kao imanentni dio dræavne organizacije one su srediπnji i najvaæniji dio njezine vojne sile i glavni instrument za oëuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje. U tom kontekstu, potrebno je razluëiti vojnu silu kao osnovni instrument dræave za ostvarivanje politike s pozicije sile i oruæane snage koje su njezin operativni (i najvaæniji) segment Marink o OG ORE C P ovijest ljudske civilizacije u tolikoj je mjeri ispunjena silom i nasiljem da su pojedini vojni i politiëki teoretiëari doπli do zakljuëka da je u povijesnom hodu i Ëovjeka i naroda nasilje neprekidna popratna pojava, uzrok i pretpostavka njegova opstanka i iπëeznuêa (F. Tuappleman: BespuÊa povijesne zbiljnosti, str. 172). Nasilje i sila opêenito prate povijesni razvoj ljudskog druπtva, jer sila je produkt sukoba interesa koji nastaje iskljuëivo kao druπtvena kategorija (hipotetiëki, rjeπavanjem sukoba interesa nenasilnim putem i sredstvima nestala bi potreba za silom kao druπtvenom kategorijom, meappleutim joπ uvijek za iskljuëenje sile, kao najgrubljeg instrumenta rjeπavanja druπtvenih antagonizama iz æivota druπtva, nije dovoljna samo neodreappleena etiëka osuda, veê i neposredna, konkretna akcija odgovarajuêa primijenjenoj sili). Drugim rijeëima, za odvraêanje od uporabe sile uëinkovita je jedino suprotstavljena sila adekvatna ugroæavajuêoj, ili kao πto kaæe narodna poslovica - klin se klinom izbija. Sila ima raznovrsne oblike koji se iskazuju na gospodarskom, financijskom, diplomatskom i drugim planovima, gotovo u svim sferama druπtvene djelatnosti, pa se moæe okarakterizirati kao sposobnost nametanja onih oblika ponaπanja drugim subjektima koje posjednik sile æeli. Iz njezina ukupnog potencijala koji postoji u nekom druπtvu proistjeëe politiëka sila dræave koju druπtvo formira, a pod tim terminom ozna- Ëava se odreappleena moê i sposobnost utjecaja politiëkih subjekata na politiëke procese u druπtvu (taj utjecaj se moæe iskazivati u raznim formama, poëevπi od moralnih sugestija do najgrubljih oblika prisile, uklju- ËujuÊi i oruæano nasilje). Oduvijek je politiëka sila bila vaæan Ëimbenik meappleunarodnih odnosa, i tijekom cijele povijesti je ostavljala snaæne posljedice na njih. Ipak ona nije jedina osnova koja odreappleuje meappleunarodne odnose veê samo jedan od Ëimbenika koji na njih utjeëu (naime, apostrofiranje sile kao temeljnog Ëimbenika meappleunarodnih odnosa karakterizira realistiëku teoriju, Ëiji je najistaknutiji predstavnik H. Morgenthau - detaljnije u Razvoj teorija meappleunarodnih odnosa, Hrvatski vojnik br. 166 od 14. prosinca 2007.). T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 20

21 T ERORIZA M Ball Aerospace Fenomen cyber-terorizma Iako je oëito da teroristi postaju sve veêi korisnici informatiëke opreme i interneta, vaæno je istaknuti da nije svaka nelegalna uporaba informatiëke opreme sama po sebi cyber-terorizam. Cyber-terorizam je priliëno nov pojam, koji opisuje proæimanje terorizma i virtualnog raëunalnog svijeta. Dav or S T IP E T IΔ U πirem smislu, cyber-terorizam znaëi napade i prijetnje usmjerene protiv raëunala, raëunalnih mreæa i informatiëke opreme za pohranu podataka sa svrhom zastraπivanja i utjecanja na vladajuêe strukture i javnost u politiëkom i socijalnom æivotu. Ipak, da bi se cyber-terorizam okvalificirao kao napad, on treba prouzroëiti nasilje protiv osoba i dobara, ili barem izazvati dovoljno πtete kako bi izazvao strah. Napad kojim se razaraju nebitni ciljevi ili financijski neisplativi ne moæe se tretirati kao cyber-terorizam. Npr. neovlaπteni daljinski upad u raëunalnu mreæu kontrole zraënog ili cestovnog prometa, koji uzrokuje gubitak ljudskih æivota, ozbiljnu materijalnu πtetu i paniku, svakako se definira kao informatiëki terorizam, dok se ulazak u neku manje bitnu raëunalnu mreæu i onemoguêavanje njezine uporabe drugim korisnicima ne moæe smatrati teroristiëkim napadom veê raëunalnim kriminalom. Kako joπ nije potpuno razjaπnjeno πto je toëno informatiëki terorizam Ëesto dolazi do nesporazuma u tumaëenju. Pod pojmom cyber-terorizam Ëesto se pogreπno podrazumijevaju sluëajevi raëunalne ili internetske zloporabe, kao πto su hakerske aktivnosti, πirenje virusa i Ëitav spektar raëunalnih on-line incidenata koji nose tek marginalne πtete ili teπkoêe. To treba klasificirati tek kao pokuπaj informatiëkih kriminalaca da testiraju svoje sposobnosti, te dokaæu sebi i okolini kako mogu utjecati na neπto ili naπtetiti neëemu, no sve bez ideoloπke podloge. U proπlosti su se dogaappleali informatiëki incidenti u kojima su sudjelovale teroristiëke organizacije, ali oni nisu uzrokovali veêe πtete, osim financijske. Neki od kriterija koje je potrebno ispuniti da bi se informatiëki napad klasificirao kao informatiëki terorizam jesu identitet osobe koja planira ili provodi napad, perspektiva iz koje se napad provodi te rezultat i πteta koja je poëinjena. Svakako treba biti mjerodavan kako bi se iz Ëitavog spektra informatiëkih napada iπëitao cyber-terorizam, jer bi se u protivnom svaki raëunalni incident mogao automatski podvesti pod navedeni pojam, πto ne bi bilo opravdano. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 21

22 RA T NO ZRA KOPLOVS T VO Triumf (napokon) u operativnoj uporabi U natoë kaπnjenju u razvoju, S-400 je toliko napredan PZO sustav da bi u iduêih deset godina mogao postati najveêi izvozni uspjeh ruske namjenske industrije P ripremio S iniπ a RADAK OVIΔ K ad je 6. kolovoza ruska novinska agencija objavila vijest da je prva protuzraëna bojna ruske vojske opremljena novim PZO raketnim sustavom S-400 Triumf proglaπena operativnom, ova vijest nije izazvala previπe pozornosti, barem ne izvan struënih krugova. Ceremonija sveëanog ulaska u operativnu uporabu odræana je u gradu Elektrostal, nekih 5 0 kilometara istoëno od Moskve. UnatoË nezainteresiranosti javnosti, rijeë je o vaænom dogaappleaju, to prije πto je okon- Ëanje razvoja stalno odgaappleano. Naime, S-400 je novi vaæan korak u razvoju ruskih (pa samim tim i svjetskog) raketnih PZO sustava. U bivπem Sovjetskom Savezu, problematici protuzraëne obrane uvijek je davan visok stupanj prioriteta, posebno nakon II. svjetskog rata i pojavom brzih lovaca, bombardera i izvidniëkih (πpijunskih) aviona s turbomlaznim pogonom. Iskustva iz II. svjetskog rata pokazala su da, bez obzira na brojnost lovaëkih aviona, oni nisu mogli pokriti svaki dio Sovjetskog Saveza te zaπtititi potencijalne ciljeve od napada bombardera iako su oni, pokretani klipnim motorima, letjeli brzinom od oko 5 00 km/h. Dolaskom turbomlaznog pogona, brzina bombardera prvo se poveêala na visoko podzvuëne (do 1000 km/h), a ubrzo nakon toga i u nadzvuëne brzine. To je dodatno smanjilo vrijeme reakcije lovaëkih aviona, pa je vaænost protuzraënih sustava joπ viπe porasla. Zbog toga je prioritet dan razvoju protuzraënih raketnih sustava (SAM), koji su rabili voappleene projektile velikih brzina i dometa. Uspjeπna borbena primjena sovjetskih SAM sustava u lokalnim ratovima (Vijetnamskom, Jomkipurskom, itd.) dokazala je da ovi sustavi mogu izravno utjecati na ishod rata. Naravno, razvoj sovjetskih SAM sustava ponajviπe je ovisio o razvoju ameriëke/nato doktrine razvoja i uporabe novih oruæanih sustava. Tako je krajem sedamdesetih i tijekom osamdesetih godina proπlog stoljeêa razvoj sovjetskih SAM sustava ponajviπe usmjeren na borbu protiv tada potpuno nove prijetnje - krstareêih projektila.prva generacija sovjetskih SAM sustava (S-25 ) zahtijevala je dobro ureappleene poloæaje, a njihova (pre)visoka cijena uvjetovala je njihovo iskljuëivo rasporeappleivanje oko Moskve. Krajem pedesetih godina proπlog stoljeêa u operativnu je uporabu uπao prvi mobilni SAM sustav S-75. Ubrzo nakon S-75, i sovjetska kopnena vojska je dobila svoj mobilni SAM sustav Krug. Oba su imala domet oko 5 0 kilometara. Poslije su u operativnu uporabu uπli i manji SAM sustavi, koji su, naravno, imali i manje domete djelovanja, ali su zato bili znatno pokretljiviji. Ubrzo su i veêi brodovi sovjetske ratne mornarice opremljeni prilagoappleenim SAM sustavima. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 22

23 VOJ NA POVIJ ES T O d G lobemastera do G lobemastera Tvrtka D ouglas je sa sva tri G lobemastera uspjela bitno pomaknuti moguênosti zraënog transporta Domagoj MI» IΔ Z bog Ëega ameriëki transportni avion C-17, koji tako Ëesto vidimo na televizijskim ekranima, nosi ime Globemaster III? Zbog Ëega oznaka III pokraj imena? OËigledno je da C-17 nije prvi ameriëki transportni avion koji nosi to ime. Zapravo je treêi. Prvi je bio C-47, a drugi C-124 i oba Êemo ukratko opisati u ovom tekstu. Do poëetka II. svjetskog rata, ameriëka vojska nije imala osobitih potreba za velikim transportnim avionom.» ak ni izbijanje rata u Europi nije bitno promijenilo situaciju jer su Sjedinjene AmeriËke Dræave proglasile neutralnost. Tek je japanski napad na Havaje, preciznije na luku Pearl Harbor 7. prosinca 1940., dramatiëno promijenio razmiπljanje u vrhu ameriëkih oruæanih snaga. Brzom inventurom postojeêih transportnih aviona zakljuëeno je kako tadaπnji zraëni korpus nema aviona koji bi bio dovoljno velik da moæe prenositi znatne koliëine tereta preko pacifiëkih prostranstava. Iako je opasnost za Havaje nestala nakon bitke za Midw ay, ubrzo se nedostatak velikog transportnog aviona bolno osjetio tijekom bitaka na Filipinima. Razvoj dotad najveêega ameriëkog transportnog aviona prihvatili su struënjaci tvrtke Douglas Aircraft Company, preciznije njezina pogona u Santa Monici. Kao osnova uzet je Ëetveromotorni transportni avion DC-4. Projekt je dobio tvorniëku oznaku Douglas Model 415. Ideja vodilja bila je napraviti avion s trupom velike zapremine kako bi u njega stalo πto viπe opreme, pa Ëak i tenkovi T-9 Aero, haubice kalibra 105 mm s pripadajuêim vuënim vozilom, razni graappleevinski strojevi, ili veêi broj terenskih kamiona i vozila kao πto je Jeep. Osim toga, avion je morao imati dostatni dolet da preleti od istoëne obale najmanje do Havaja. Avion je osim toga morao biti πto jednostavniji da bi πto prije uπao u proizvodnju i bio dovoljno jeftin da se proizvodi u velikim koliëinama. Tvrtka Douglas je ugovor o razvoju i moguêoj serijskoj proizvodnji dobila u oæujku 1942., kad je avion dobio i sluæbenu vojnu oznaku C-74. Dana 25. lipnja iste godine potpisan je i ugovor vrijedan 5 0 milijuna dolara o gradnji 5 1 predserijskog primjerka namijenjenog razvoju i testiranju. Tako je preskoëena faza razvoja prototipova, a sve zato da bi se avion πto prije uveo u operativnu uporabu. No, zbog stalnih zahtjeva za poveêanjem nosivosti i veliëine utovarnog prostora razvoj aviona je kasnio. Prvi je let obavljen tek nakon zavrπetka II. svjetskog rata, u najgorem trenutku naglog i neselektivnog smanjenja svih vojnih narudæbi. Tako je i poëetna narudæba za 5 0 C-74 smanjena na samo 14 aviona. T ekst u cijelosti proëitajte na: w w w.hrvatski-vojnik.hr 23

24 D OS S IER P olitiëki atentati (V III) Ronald Reagan (1981.) AmeriËki predsjednik Ronald Reagan bio je u oæujku godine meta napada duπevno poremeêenog atentatora. Iako atentat nije bio politiëki motiviran, Ëinjenica da je u njemu ranjen prvi Ëovjek najmoênije dræave na svijetu dala je dogaappleaju posebnu teæinu Hrv oje B ARB E RIΔ Meteæ nastao nakon pucnjave» etrdeseti predsjednik Sjedinjenih AmeriËkih Dræava Ronald Wilson Reagan roappleen je u gradu Tampicu u dræavi Illinois. Odrastao je u radniëkoj obitelji, ali je uspio zavrπiti fakultet te je godinama radio kao radionajavljivaë i kazaliπni glumac. Godine snimio je svoj prvi film, a u iduêih petnaestak godina snimio je joπ viπe od pedeset filmova. Sredinom pedesetih godina poëinje Reaganov angaæman u politici. Iako je ispoëetka podræavao Demokratsku stranku, u jeku Hladnog rata okreêe se Republikanskoj stranci te postaje vatreni republikanac i borac protiv utjecaja ljevice u ameriëkom druπtvu. Odreappleeno vrijeme je radio kao osoba zaduæena za odnose s javnoπ- Êu kompanije General Electric, a godine pobijedio je na izborima za guvernera Kalifornije, Ëime je poëela njegova blistava politiëka karijera. Iako poraæen na republikanskim predsjedniëkim nominacijama i 1976., Reagan je godine uspio izboriti nominaciju za predsjedniëkog kandidata. Uspjeπno je iskoristio val konzervativizma koji je zapljusnuo zemlju krajem sedamdesetih, te odnio pobjedu na predsjedniëkim izborima godine i postao Ëetrdeseti predsjednik Sjedinjenih Dræava. Tijekom mandata u Bijeloj kuêi istodobno je uæivao republikansku potporu u oba doma Kongresa, koja su mu dala odrijeπene ruke i omoguêila zaokret u vanjskoj politici. Nakon razdoblja razmjernog detanta sedamdesetih godina, u osamdesetima je ponovno uslijedilo hladnoratovsko zaoπtravanje, πto se osobito osjetilo u poveêanju ameriëkih troπkova za obranu. N a Ëelu Sjedinjenih Dræava Za Reaganova predsjedniëkog mandata, Sjedinjene Dræave su pokrenule kratkotrajne invazije na latinskoameriëke dræavice Grenadu i Panamu. Na domaêem planu Reaganovu administraciju je potresla tzv. afera Irangate u vezi s tajnom prodajom oruæja Iranu, Ëime je financirana desniëarska gerila u Nikaragvi. Sredinom osamdesetih Regan se susreo sa sovjetskim liderom GorbaËovom na povijesnom susretu u Æenevi, s kojim poëinje ublaæavanje odnosa izmeappleu dviju zemalja. S GorbaËovom Êe iduêih godina potpisati niz dokumenata o ograniëavanju naoruæanja. No, na samom poëetku predsjedniëkog mandata Reagan se naπao na meti atentata. Motivi 26-godiπnjeg atentatora Johna Hinckleya Atentator John Hinckley ml. ml. nisu bili politiëke, veê posve osobne naravi. Naime, istraga je utvrdila da je Hinckley krajem sedamdesetih godina petnaestak puta gledao film Martina Scorsesea Tak- 24

25 D OS S IER Prije politiëke karijere, Ronald Reagan bio je uspjeπan kazaliπni i filmski glumac sist, u kojemu glavni junak pokuπava ubiti predsjedniëkog kandidata. Fasciniran glumicom Jodie Foster, Hinckley je upisao teëaj pisanja na SveuËiliπtu Yale, gdje je pokuπavao stupiti s njom u kontakt. Nakon neuspjeha u toj nakani, pokuπao je privuêi njezinu pozornost prijetnjama tadaπnjem predsjedniku Carteru, u Ëemu ga je sprijeëila policija uspjevπi ga locirati. No, Hinckley je odluëio otiêi korak dalje te izvrπiti atentat na novog ameriëkog predsjednika, Reagana. Zanimljivo je da je atentator Hinckey sin Johna Hinckleya st., predsjednika naftne kompanije Vanderbilt, koja je bila jedan od financijera predsjedniëke kampanje Reaganova protukandidata za republikansku nominaciju i kasnijeg predsjednika SAD-a, Georgea Busha st. No, poveznica s atentatom na Reagana ipak nije politiëke naravi, veê je posrijedi bila duga povijest mentalne bolesti mladog Hinckleya. Duπevno poremeê eni atentator Nakon govora odræanog 30. oæujka godine, oko 14 i 30 sati, Reagan je iziπao okruæen pratnjom iz hotela Hilton u Washingtonu, a Hinckley je iznenada istupio iz gomile te iz piπtolja kalibra.22 ispalio prema njemu πest metaka. Prvi metak pogodio je u glavu tajnika za tisak Bijele kuêe Jamesa Bradyja, a ostali su hici ranili policajca i jednog tajnog agenta u Reaganovoj pratnji. Posljednji ispaljeni Hinckleyev metak odbio se od limuzine te pogodio predsjednika Reagana ispod lijeve ruke, probivπi mu rebro i pluêno krilo, ali se zaustavio blizu srca. BuduÊi da je pojavljivanje ameriëkog predsjednika u javnosti bilo redovito medijski pokriveno, cijeli incident snimilo je pet razliëitih kamera te je dogaappleaj bio intenzivno medijski eksploatiran, kako u SAD-u tako i diljem svijeta. Atentator Hinckley je na suappleenju godine osloboappleen optuæbi za ubojstvo zbog uznapredovale duπevne bolesti te je do danas zatvoren u psihijatrijskoj ustanovi. AmeriËki mediji su se dugo zabavljali Hinckleyevom izjavom da je atentat na Reagana bio najveêa ljubavna ponuda ikad izreëena, a objekt neæeljenog zanimanja ameriëke javnosti bila je i njegova muza, glumica Jodie Foster. Predsjednik Reagan je odmah odvezen u bolnicu te se razmjerno brzo oporavio, unatoë tome πto mu je u trenutku atentata bilo sedamdeset godina, a poslije je nesmetano nastavio svoj predsjedniëki mandat do kraja. AmeriËki biraëi su mu iskazali povjerenje i na predsjedniëkim izborima 1984., tako da je njegova vladavina u Bijeloj kuêi potrajala do godine. Ronald Reagan umro je prirodnom smrêu u lipnju godine. UnatoË poodmakloj dobi u vrijeme atentata, Reagan je dovrπio predsjedniëki mandat, a ponovno je izabran za predsjednika SAD-a, ostajuêi u Bijeloj kuêi do godine 25

26 BIBLIOT EKA Radovan VukadinoviÊ: Vanjska politika Sjedinjenih AmeriËkih Dræava, PolitiËka kultura, Zagreb, Najnovija knjiga prof. dr. R adovana VukadinoviÊa bavi se analizom vanjske politike SAD-a, s posebnim naglaskom na vrijeme Hladnog rata do poëetka detanta. K njiga secira ameriëku globalnu ulogu, dajuêi genezu njezina nastanka, te subjekte u vanjskopolitiëkom decision-making procesu. Poglavlje Pax Americana iznosi razvoj i temelje ameriëke vanjske politike, koja je od samih poëetaka bila oæivotvorenje mesijanske uloge predvodnika slobodnog svijeta. Ulaskom u II. svjetski rat, SAD je preπao R ubikon, napustio izolacionizam te preuzo globalne obveze. Trumanova doktrina, strategija containmenta uz Marshallov plan i osnivanje NATO-a znaëile su da Êe Amerika biti R im zapadnog svijeta 20. stoljeêa. Antikomunizam je bila glavna odrednica vanjskopolitiëkog djelovanja. Vojna sila rasprostranjena diljem svijeta davala je sigurnost ameriëkom kapitalu, a obrambenim sporazumima i politiëko-ekonomskim angaæiranjem nastojala je zadræati i proπiriti svoj utjecaj, træiπta i sirovinske baze. Poglavlje Institucije i akteri vanjskopolitiëkog djelovanja donosi dubinsku analizu zakonskog okvira i procesualnog aspekta ameriëke vanjske politike. Predsjednik je srediπnja figura i ima najvaænije ovlasti, K ongres je popriliëno pasivan i nemoêan, a njegovo pravo objavljivanja rata redovito se zaobilazi. U procesu oblikovanja i provoappleenja vanjske politike sudjeluju akteri koji se mogu rasporediti u koncentriënim krugovima po vaænosti. IstiËu se uloge State Departmenta, Pentagona i CIA-e, ali od tog polity okvira za analizu je korisniji politics pristup i uvid u stvarne vladare vanjske politike. To je prije svega moêan vojno-industrijski kompleks, jedinstvena simbioza biznisa i politike. Uzlet ameriëkog militarizma vezan je uz jaëanje vojske, koja je morala preuzeti teret ameriëkih globalnih obveza nakon Takvo izjednaëavanje ciljeva administracije i vojske te vojni utjecaj u oblikovanju vanjske politike jest zakonitost ameriëke vanjske politike neovisno o administraciji. Dominacija vojnog establishmenta Ëini interesnu zajednicu, za koju mnogi dræe da je prijetnja ameriëkoj slobodi i demokraciji. SljedeÊi moêni akter jest obavjeπtajna zajednica, koja je u mnogim akcijama djelovala potpuno samostalno te je, kao i vojni sektor, povlaëila poteze πto ih je tek naknadno trebalo politiëki opravdati. U taj potpuri ulaze i sindikati, koji su odigrali znaëajnu ulogu likvidacije radikalnih ljeviëarskih strujanja te su bili lojalni partneri kapitalu. Poglavlje G lavni pravci ameriëke hladnoratovske vanjskopolitiëke akcije analizira odnose unutar NATO-a u svjetlu æelje europskih dræava za samostalnim djelovanjem te politiku SAD-a prema IstoËnoj Europi. Smanjenje napetosti meappleu blokovima, SALT pregovori, diverzifikacija subjekata i novi trendovi meappleunarodnih odnosa obiljeæavaju ulazak u mirnije 7 0-e. Bipolarni model je ameriëkim priznavanjem K ine, zamijenjen triangularnim, πto je dalo novi peëat odnosu s Moskvom. S aπ a» VRLJ AK FILMOT EKA ANIMAFEST festival animiranog filma od 31. svibnja do 5. lipnja u kinima Europa, Central i G rië te Otvoreno kino G liptoteka, Zagreb Na ovogodiπnjem Animafestu bit Êe prikazano viπe od 500 filmova razliëitih animacijskih tehnika iz viπe od 6 0 zemalja sa svih kontinenata. Uz tri natjecateljska programa, tu je iznimno bogat popratni filmski program: afriëki animirani film, animirani dokumentarci, poseban program posveêen æenama u animaciji, retrospektive svjetskih majstora i majstorica animacije Posebno je zanimljiv program animiranih dokumentaraca nazvan Anima Docs. Iako taj æanr postoji od samih poëetaka filmske umjetnosti, postao je izuzetno popularan posljednjih godina. Animirani dokumentarac je hibridna forma koja spaja animaciju i dokumentarizam, a rijeë je o filmovima utemeljenim na stvarnim dogaappleajima. U suradnji s dva nizozemska filmska festivala, kreiran je program koji Êe prikazati filmove u rasponu od Potapanja Lusitanije iz godine sve do filma R yan, koji je godine osvojio Oscara. Autori filmova natjecat Êe se za: Veliku nagradu Animafesta, nagradu Zlatni Zagreb za kreativnost i inovativno umjetniëko postignuêe; za nagradu Zlatko G rgiê (najbolji prvi film napravljen izvan obrazovne institucije) natjecat Êe se 94 filma iz Velikog natjecanja, a nagrada Duπan VukotiÊ bit Êe dodijeljena jednom od 7 9 filmova u Studentskom natjecanju. Natjecanje filmova za djecu donosi 45 naslova, a najbolji od njih birat Êe djeëji æiri. U natjecateljskom programu ima Ëak pet filmova hrvatskih autora (Simon BogojeviÊ Narath, Veljko PopoviÊ, Bruno R azum, Matija PisaËiÊ i Tomislav Findrik), dva u velikoj panorami (Dino K rpan i Darko Bakliæa) i jedan u studentskoj (Ivan Mirko SenjanoviÊ), a svi oni najavljuju uzlet nove hrvatske animacije. Leon RIZMAUL Dva gospodara D U H OVNOS T»esto se, razgovarajuêi o nekim osobama, zna Ëuti: Ma, pusti njega! On ti je vrlo prevrtljiv. Ili: Ostavi se te osobe! OkreÊe se k o suncokret. Ili: Nemoj se s njim druæiti! Nikad ne znaπ πto misli i kome Êe se prikloniti. Ili: Njemu je svaka stranka ili svaka vjera jednaka i jednako dobra. On moæe sa svakim. Bitno je da je na vrhu. Ili: On ti je svim mastima premazan. Ne bih æelio nikoga promatrati na takav naëin, ipak, ako se tako u narodu govori, neπto od toga zasigurno ima u nama ljudima i vjerovati je da takve sintagme nisu nastale samo iz zlobe.»injenica jest, i ona se ne moæe zanijekati, da se Ëovjek mnogo puta iznenadi promatrajuêi poznanike ili prijatelje te se u sebi zapita: Pa, πto je s tim Ëovjekom? Ja ga poznajem u sasvim drukëijem izdanju. Ne mogu vjerovati da se tako promijenio i da je tako prevrtljiv. Na te i takve probleme upozorio je Gospodin naπ Isus Krist svoje uëenike rekavπi im: Nitko ne moæe sluæiti dvojici gospodara. Ili Êe jednoga mrziti, a drugoga ljubiti; ili Êe uz jednoga prianjati, a drugoga prezirati. Ne moæete sluæiti Bogu i bogatstvu. Ne znam valja li razlog takvih ljudskih ponaπanja traæiti u tome πto su ljudi previπe zabrinuti za svoj æivot, πto Êe jesti i piti, ili moæda za svoje tijelo u πto Êe se obuêi, no rijeëi Isusa Krista vrlo su jasne i po Njegovu nema opravdanja za takve prevrtljivosti. Za naπega Boga ne postoje razlozi zbog kojih bi Ëovjek sebi trebao dopustiti da u isto vrijeme sluæi dvojici gospodara ili da u isto vrijeme sjedi na dva stolca. Svima nam je jasno da u æivotu treba biti i pragmatiëan, ali ne opet tako ili ne do te mjere da te tvoj politiëki, ideoloπki ili egzistencijalni pragmatizam dovede do toga da sluæiπ svakome i pod svaku cijenu, svejedno kome, da olako prodajeπ svoju koæu i svoje dostojanstvo, da izgubiπ sve kriterije, da ti je svaka religija, vjera ili nacija ista. Isus nas poziva da razmiπljamo o rijeëima: Zar æivot nije vredniji od jela i tijelo od odijela? Dragi prijatelji, zasigurno je sluæenje u isto vrijeme Bogu i bogatstvu mnogima pomoglo da se ne moraju brinuti za svoj æivot, πto Êe jesti, πto piti, u πto Êe se obuêi, ali ih je takav stil æivota odvojio od ideala o kojemu Isus govori u danaπnjem evanappleeoskom odlomku. Oni, pak, koji su se uspjeli otrgnuti takvom sluæenju vjerojatno su svaki dan zabrinuti za svoj æivot ili svoju egzistenciju. No, ako je moguêe, neka ih utjeπi Isusova rijeë: Pogledajte ptice nebeske! Ne siju, ne æanju, niti sabiru u æitnice, pa ipak ih hrani vaπ nebeski Otac. Æ ark o RE LOT A 26

27 VREMEPLOV 23. svibnja Kraj odmetniëkog para U ameriëkoj dræavi Louisiani, nedaleko od Sailesa, 23. svibnja æivot su pod kiπom metaka zavrπili poznati odmetnici Clyde Barrow i Bonnie Parker. Bonnie i Clyde upoznali su se u kafiêu gdje je ona radila kao konobarica. Njihova zajedniëka odmetniëka priëa poëela je godine, kada je Bonnie prokrijumëarila Clydeu u zatvor piπtolj, pomoêu kojega je on prisilio Ëuvare da ga oslobode. Nakon toga njih su dvoje s nekolicinom prijatelja pljaëkali benzinske postaje, restorane i banke u manjim gradovima. Zanimljivo je da ni u jednoj pljaëki nisu ukrali viπe od 1500 dolara. Bonnie i Clyde bili su meappleu prvim buntovnicima bez razloga. Voljeli su medijsku pozornost, pa su se Ëesto slikali s arsenalom oruæja, uæivajuêi u statusu gangsterskih zvijezda. No, u svojim su pljaëkaπkim pohodima ubili nekoliko ljudi te su postali najtraæenijim zloëincima svoga doba. Poginuli su na praπnjavoj cesti, bez ikakvih izgleda za spas. 25. svibnja Dan kad je stvoren antibiotik Prema vlastitim rijeëima, πkotski lijeënik Alexander Fleming volio se igrati mikrobima. Stoga se uselio u jedan stari laboratorij, u kojemu je dræao bezbrojne Petrijeve zdjelice, uzgajajuêi razliëite kulture bakterija. Dok je istraæivao bakteriju stafilokoka, primijetio je neobiëne gljivice plijesni koje su se stvorile oko stafilokoka i uniπtavale ga. Tu aktivnu supstanciju, koja moæe zaπtititi tijelo od jakih infekcija, nazvao je penicilinom. No, u vrijeme kada je objavljeno, Flemingovo otkriêe nije naiπlo ni na kakav odjek kod kolega i struënjaka u farmaceutskoj industriji. Mjerodavni su smatrali da pri lijeëenju ljudi penicilin ne moæe pomoêi. Fleming je bio bakteriolog, a ne kemiëar, pa nije znao izluëiti rafinirani penicilin za proizvodnju lijekova. Poslije je s gorëinom rekao: Proizveo bih penicilin veê godine da sam imao sreêu te uza se imao posluπnog suradnika kemiëara. Morao sam se zaustaviti ondje gdje sam stao Mnogo godina poslije, dvojica kemiëara, Howard Florey i Ernst Chain, vratili su se Flemingovu æivotnom djelu i uspjeli izluëiti Ëisti penicilin. U pokusu koji su izveli 25. svibnja na osam laboratorijskih miπeva dokazali su da penicilin neutralizira smrtonosne streptokoke. VeÊ u sijeënju sljedeêe godine, 1941., penicilin je prvi put iskuπan na Ëovjeku, pa je njegov pobjedonosni put u lijeëenju milijuna ljudi mogao poëeti. Za otkriêe i primjenu penicilina sva trojica su nagraappleena Nobelovom nagradom za psihologiju i medicinu Leon RIZMAUL WEB INFO KVIZ 1. Luka staroga Rima zvala se: A Ostija B Palatin C Pisa pripremio D. VLAHOVIΔ S tranica koju predstavljamo nije izvedbom baπ reprezentativna, ali zbog dosad nespomenute tematike zasluæuje mjesto u ovoj rubrici. Naime, bavi se ameriëkim vojnim lokomotivama i vlakovima. Autor stranice je jedan privatni ameriëki entuzijast, oëito zaljubljenik u vlakove, jer sebe naziva railfan. Na stranici je pokuπao napraviti pregled ameriëkih vojnih lokomotiva, vagona i razliëitog tereta, s tim da je neke od tipova moguêe i vidjeti na omalenim fotografijama. Potrudio se navesti i neke iscrpnije podatke o moênim strojevima. Tko se neêe zadovoljiti samom stranicom (koja nije doæivjela update veê dvije godine), moæe otiêi dalje u potjeru za vlakovima i posluæiti se rubrikom Links. Ona Êe vas odvesti prema drugim stranicama koje se bave vlakovima. Ima i nekih koje nisu ameriëke... Domagoj VLAHOVIΔ 3. Tradicionalno srediπte britanske ratne mornarice je u luci: A Aberdeen B Portsmouth C Skegness 5. Po najveêoj svjetskoj luci poznat je grad: A New York B Rotterdam C Johannesburg 2. Velika luka u blizini japanske metropole Tokyja je: A Kyoto B Nagasaki C Yokohama 4. Luka stare Atene danas je veliki grad: A Solun B Pirej C Rodos Rjeπenje: 1a;2c;3b;4b;5b 27

28