eračun Nvi zakndavni kvir & Prjekti Maja Radišić Žuvanić, vditeljica Službe za digitaln gspdarstv 24.10.2018. 1
DIREKTIVA 2014/55/EU & ZAKON O ELEKTRONIČKOM IZDAVANJU RAČUNA U JAVNOJ NABAVI 2
DIREKTIVA 2014/55/EU & ZAKON O ELEKTRONIČKOM IZDAVANJU RAČUNA U JAVNOJ NABAVI UVOD - Št je upće eračun? Elektrnički račun (eračun) predstavlja najrašireniju elektrničku ispravu u svijetu i zbg tga mu pripada središnja ulga u razvju elektrničkg pslvanja te digitalng gspdarstva pćenit. eračun je račun izdan, prenijet i zaprimljen u strukturiranm elektrničkm frmatu kji mgućuje njegvu autmatsku i strjnu bradu. Prezni bveznik bvezan je utvrditi na kji će način sigurati vjerdstjnst pdrijetla, cjelvitst sadržaja i čitljivst eračuna. Naveden se mže stvariti pmću elektrničke razmjene pdataka, elektrničkg ptpisa ili bil kje metde pslvne kntrle kja mgućuje pvezivanje računa s isprukama dbara i usluga. 3
DIREKTIVA 2014/55/EU & ZAKON O ELEKTRONIČKOM IZDAVANJU RAČUNA U JAVNOJ NABAVI-NORMA ZA eračun Direktiva prpisuje eurpski standard/nrmu za eračun Eurpska kmisija je zatražila d Eurpskg dbra za nrmizaciju (CEN) izradu ptrebnih nrmi za elektrnički ra čun i prateće dkumente definirane EU Direktivm 2014/55/EU. Javni i sektrski naručitelji, u skladu s Direktivm 2014/55/EU, imaju bvezu prihvaćanja elektrničkih računa prema EU nrmi eračunu i sintaksama eračuna kje EU nrma definira. CEN je nrmu bjavi 28.6.2017, a 17.10.2017. bjavljene su službenim nvinama EK. Države članice EU mgu razmjenjivati e-račune temeljene na pstjećim nacinalnim standardima uklik je u skladu s EU nrmm Uvđenjem eurpskg standarda stvara se mgućnst šire harmnizacije i ubrzanja prcesa glbalng usvajanja e-računa u javnm sektru, na nacinalnj razini svake zemlje članice 4
DIREKTIVA 2014/55/EU & ZAKON O ELEKTRONIČKOM IZDAVANJU RAČUNA U JAVNOJ NABAVI Budući da su računi najčešći, a čest i najvažniji pslvni dkument kji razmjenjuju pslvni partneri (B2B), uključujući i javne naručitelje (B2G), ptpun je smislen u današnje dba glbalne digitalizacije uprav digitalizirati i autmatizirati prcese fakturiranja 5
Direktiva 2014/55/EU & Zakn elektrničkm izdavanju računa u javnj nabavi Zaknm se u pravni predak Republike Hrvatske prensi Direktiva Eurpskg parlamenta i Vijeća d 16. travnja 2014. elektrničkm izdavanju računa u javnj nabavi, kjm je u ptpunsti uređen elektrničk izdavanje računa u pstupcima javne nabave. Zakn predstavlja i jednu d mjera Nacinalng prgrama refrmi Vlade Republike Hrvatske 2018., a glavni cilj mjere i Zakna je 100% izdavanje i zaprimanje eračuna u javnj nabavi. 6
Direktiva 2014/55/EU & Zakn elektrničkm izdavanju računa u javnj nabavi KORISTI I PREDNOSTI Za izdavatelje eračuna su smanjeni administrativni trškvi pripreme, ispisa i kuvertiranja računa, eliminira se tršak pštarine, račun se ispručuje u pun kraćem vremenu, phranjuje u sigurnu i kntrliranu elektrničku arhivu Za primatelje eračuna ključna je brzina zaprimanja i brade računa, minimalizira se mgućnst ljudske greške, sigurava se brže plaćanje eračun mgućuje i kvalitetnije upravljanje financijskim pslvanjem, utječe na pvećanje prduktivnsti rada te ptpunu transparentnst fiskalng učinka u javnj nabavi 7
Direktiva 2014/55/EU & Zakn elektrničkm izdavanju računa u javnj nabavi JAVNA NABAVA Uspstavm cjelvitg prcesa elektrničke javne nabave mgu se stvariti maksimalni efekti i uštede Elektrnička bjava nadmetanja (EOJN) Elektrničk pdnšenje pnuda (EOJN) Elektrnički nadzr izvršenja ugvra e-račun e-plaćanje enabavom prema prcjenama uštede iznse prsječn 6% d 13% ukupng iznsa javne nabave, a t za Republiku Hrvatsku znači više d 2,6 milijarde kuna. (ukupna vrijednst javne nabave u 2016. gdini iznsila je 44.822.736.346 HRK, a ukupna vrijednst evidentirane nabave male vrijednsti, kja je takđer buhvaćena Zaknm, iznsi 10.258.570.957 HRK, dnsn 22.89%) 8
Direktiva 2014/55/EU & Zakn elektrničkm izdavanju računa u javnj nabavi Št se uvdi zaknm? OBVEZA ZAPRIMANJA E-RAČUNA U POSTUPCIMA JAVNE NABAVE OD 1.12.2018. OBVEZA IZDAVANJA E-RAČUNA U POSTUPCIMA JAVNE NABAVE OD 1.7.2019 9
Direktiva 2014/55/EU & Zakn elektrničkm izdavanju računa u javnj nabavi Št se uvdi zaknm? Zakn će buhvatiti veći vlumen eračuna, budući sm pdručje primjene p Direktivi prširili i na pstupke nabave male vrijednsti, dnsn ispd pragva 200.000,00 kn za nabave rba i usluga te nabavu radva ispd 500.000,00 kn 10
Direktiva 2014/55/EU & Zakn elektrničkm izdavanju računa u javnj nabavi Št se jš uvdi zaknm? ULOGA FINAe CIP eračuna za državu RH dlučila knslidirati svje IT usluge krz CDU te je definirala pružatelje dijeljenih usluga. Pružatelji usluga CDU-a su: APIS, FINA, CARNet, AKD. Određivanje FINE ka infrmacijskg psrednika za dređene javne naručitelje svje utemeljenje nalazi u navedenm Zaknu i Uredbi CDU te Odluci Vlade Republike Hrvatske zaprimanju strukturiranih računa u elektrničkm bliku i pratećih isprava za tijela državne uprave/prračunske krisnike državng prračuna iz 2015. gdine. Temeljem navedenih prpisa dijeljenu uslugu za praćenje pslvng prcesa zaprimanja eračuna te pslve infrmacijskg psredništva za tijela državne uprave/prračunske krisnike državng prračuna Republike Hrvatske, FINA pruža d 2016. gdine. svi drugi javni naručitelji (JLRS i s njima pvezana društva), sektrski naručitelji i gspdarski subjekti dbavljači mgu birati bil kjega infrmacijskg psrednika na tržištu. Pznati IP - Fina, Mj eračun, Omnizne, Hrvatski telekm, mstart 11
Direktiva 2014/55/EU & Zakn elektrničkm izdavanju računa u javnj nabavi CENTRALNA PLATFORMA ZA RAZMJENU eračuna! Trenutna situacija na tržištu IP: gdinama djeluje neklik infrmacijskih psrednika nemaju javn bjavljene registre krisnika eračuna(sim FINE) registri krisnika eračuna ne pvezani prtkli za razmjenu infrmacija krisnicima nisu standardizirani ne pstje niti mehanizmi kji bi mgućavali uptrebu distribuirang registra krisnika ne pstji centralni registar u kjeg bi svi infrmacijski psrednici bili bvezni upisivati svje krisnike, a kji je dbra praksa drugih država članica i temeljem čega je primjena eračuna u prastu Psljedica: neuređen tržište infrmacijskih psrednika, zatvaranje pružatelja usluga infrmacijskg psredništva i zatvreni registri, nekim psrednicima ne mgu se pslati računi vlastitih krisnika jer nema interknekcije infrmacijskih psrednika, pjedini IP/gspdarski subjekti uvjetuju angažman dređeng infrmacijskg psrednika, št narušava tržišnu utakmicu. 12
Direktiva 2014/55/EU & Zakn elektrničkm izdavanju računa u javnj nabavi Centralna platfrma ulga: mgućiti kmunikaciju između različitih IP Pznati mdeli razmjene: direktna veza/p2p, 3crner, 4crner M O D E L P2P (peer t peer) direktna razmjena u kjj dbavljač I naručitelj razmjenjuju račune direktn (bičn putem EDI-ja) T H E 3 - C O R N E R M OD E L Kada dbavljač i naručitelj imaju istg IP. 13
Direktiva 2014/55/EU & Zakn elektrničkm izdavanju računa u javnj nabavi ODLUKA = Hibrid 3 i 4 crner mdela, prema kjem bi svi računi razmijenjeni u sustavu javne nabe prlazili krz pristupnu tčku Centralnu platfrmu. Na pristupnj tčki - CP bi bili spjeni svi: javni naručitelji (direktn), sektrski naručitelji (direktn), infrmacijski psrednici sa svjim sektrskim naručiteljima Ovim načinm će svi sudinici mrati kmunicirati prema pristupnj tčki čime će se prpisati i jedinstveni prtkl kjeg bi primjenjivali svi, a svi sudinici će mrati baviti registraciju u sustav čime će se stvriti jedinstvena evidencija pa pšiljatelj računa neće mrati vditi računa gdje i kak da isti pšalje već bi n pdatke dstavlja pristupnj tčki, a prces rutanja bi pristupna tčka bavljala samstaln na snvu dstavljenih pdataka javnih i sektrskih naručitelja dnsn njihvih infrmacijskih psrednika. 14
Direktiva 2014/55/EU & Zakn elektrničkm izdavanju računa u javnj nabavi Ovakav mdel CP mgućava: pvezivanje svih sudinika isključiv s jednm vezm, a t je veza s pristupnm tčkm čime se značajn štede resursi ptrebni za integracije standardiziranje prtkla za razmjenu jer svi stvaruju knekciju prema sam jednm mjestu jedinstvenu evidenciju svih sudinika uz jednstavan prelazak sektrskih naručitelja d jedng infrmacijskg psrednika d drugg evidenciju i jedinstvenu statističku bradu nad svim zaprimljenih prukama/računima bez bzira kjeg infrmacijskg psrednika se nalazi sektrski naručitelj št čini snažan alat za nadzr nepravilnsti 15
Mdeli krištenja e-račun sustava za javne naručitelje (prek Fine) Pjedinačn zaprimanje i slanje e-računa Primjena prtalske aplikacije Mgućnst primjene e-vjere (likvidature) računa Preduvjet: certifikat na kript uređaju Centralna platfrma: eračun za javne naručitelje Direktna integracija sa sustavm e-račun Direktna razmjena krz pslvni sustav Preduvjet: tehnička prilagdba sukladn standardu i nrmi
Mdeli krištenja e-račun sustava za sektrske naručitelje, JLRS i pravnih sba u ingerenciji JLRS Pjedinačn zaprimanje i slanje e-računa Primjena prtalske aplikacije Mgućnst primjene e-vjere (likvidature) računa Preduvjet: certifikat na kript uređaju Direktna integracija sa sustavm e-račun Direktna razmjena krz pslvni sustav Preduvjet: tehnička prilagdba sukladn standardu i nrmi Centralna platfrma: eračun za javne naručitelje Bil kji drugi infrmacijski psrednik IP se integrira sa centralnm platfrmm Krisnik se integrira sa IP sukladn njegvim prcesima Obvezna primjena standarda i nrme
Cnnecting Eurpe Facility Instrument za pvezivanje Eurpe Prjekti
CEF Instrument &Prjekti Instrument za pvezivanje Eurpe (CEF) je financijski instrument za razvj infrastrukture Namijenjen je razvju infrastrukture u pdručju energetike (CEF Energy), transprta (CEF Transprt) i telekmunikacija (CEF Telecm). MINGPO nacinalni krdinatr za CEF Telecm CEF telekm je usmjeren pticanju i ptpri prjekta d zajedničkg interesa kji se dnse na razvj i rad infrastruktura digitalnih usluga. U prjektne knzrcije CEF eračuna kupljali sm ne Partnere kji su prepznali važnst autmatizacije pslvnih prcesa i implementacije elektrničkg fakturiranja u svje pslvanje, čime je Republika Hrvatska d sada uspješn završila 2 prjekta te zapčela s trećim na temu eračuna te s prvim na temu eptpisa Ukupna vrijednst prjekta iznsi približn 9,7 milijuna kuna. Glavnu svrhu Prjekata predstavlja siguranje spremnsti državne i javne administracije i javnih naručitelja za primitak i bradu strukturiranih računa u elektrničkm bliku te daljnjeg razvja elektrničkg pslvanja tijela javne vlasti i gspdarskih subjekata, št predstavlja priritet i na razini Eurpske unije. 19
CEF Instrument &Prjekti/ n 1 Prvi CEF Prjekt eračuna - B2A - 2016. gdine, kada sm ga u svrhu pvećanja krištenja elektrničkg računa u državnj i javnj upravi te gspdarskm sektru ka krdinatr hrvatskg knzrcija u veljači uspješn prijavili na natječaj raspisan u kviru Instrumenta za pvezivanje Eurpe (CEF). Cilj prjekta: uspstava tehničkih i rganizacijskih preduvjeta u svrhu mgućavanja prekgranične razmjene elektrničkih računa između pslvng sektra i javne uprave, čime se prširila središnja platfrma za razmjenu eračuna uspstavljena krajem 2015. gdine. Prjekt je zapče krajem svibnja 2016. gdine i završi krajem svibnja 2017. gdine. Nsitelj i krdinatr prjekta bil je Ministarstv gspdarstva, pduzetništva i brta, a prjektni PARTNERI su bili: Fina, Grad Pula, HEP d.d., IN2 d... i mstart d... Implementaciju prjekta sufinancirala je Eurpska unija u iznsu d 251.328,00 EUR-a. 20
CEF Instrument &Prjekti/ n 2 Drugi CEF Prjekt eicpa - einvoicing Fr Cratian Public Authrities iz 2017. gdine za cilj je ima pticanje i prmcija krištenja elektrničke razmjene računa s javnm upravm, u smislu integracije nvih tijela javne uprave (županije, gradvi, pćine, javne tvrtke), prilagdbe frmata razmjene eračuna sukladn nvm standardu Eurpske unije te nadgradnje tehnlške snve sa edelivery kmpnentm PARTNERI: IN2, FINA, Zagrebačka županija, Bjelvarsk-bilgrska županija, Istarska županija, Općina Kamanje, Općina Petrijanec, Vdvd i kanalizacija Split, a Prjekt sm uspješn završili u rujnu ve gdine. EU sufinanciranje u iznsu d ukupn: 264.201,00 EUR-a. 21
CEF Instrument &Prjekti/ n 3 Naš najveći CEF Prjekt In-LRe ili Cratian einvicing fr Lcal and Reginal Authrities, prijavili sm u rujnu 2017. gdine s ciljem pticanja i ubrzanja krištenja strukturirang elektrničkg računa d strane javne uprave, nacinaln i prekgraničn, krz siguravanje tehničkih i perativnih preduvjeta tijela javne uprave za integraciju sa središnjm platfrmm eračun za državu Najveći knzrcij CEF Telekm Instrumenta s 80 Partnera + MINGPO krdinatr PARTNERI: JLRS pćine, gradvi, županije, ministarstva, središnji državni uredi te Zagrebački hlding i FINA. Ugvr darvnici ptpisan u klvzu 2018. gdine, dbren sufinanciranje u iznsu d 75% ukupnih trškva, dnsn 765.769,00 EUR-a. 22
ZAKLJUČAK MINGPO je u svrhu pvećanja krištenja elektrničkg računa u državnj i javnj upravi te gspdarskm sektru d 2012. gdine kntinuiran ulaga napre i prvdi pilt prjekte razmjene eračuna zajedn sa javnm upravm, gspdarskim subjektima i znanstvenm zajednicm. Ovaj KP Zakna Vlada Republike Hrvatske usvjila je na 100. sjednici 7. lipnja 2018. gdine, u drugm čitanju HS -Odbri za zakndavstv i gspdarstv jednglasn su ga usvjili te je parlamanetanrna rasprava držana 4.10.2018. bez amandamana. Želja nam je krz vaj Zakn i daljnje prjekte stvariti cilj kji je Eurpska kmisija pstavila u Digitalnj Agendi za 2020. gdinu, a t je da i Republika Hrvatska d 2020. bude država članica u kjj će dminantan način izdavanja računa biti uprav elektrničk izdavanje strukturiranih računa sa svim svjim prednstima, uštedama i transparentnšću. 23
Hvala! kntakt: Maja Radišić Žuvanić Služba za digitaln gspdarstv maja.radisic-zuvanic@ming.hr e-pslvanje@ming.hr