Rezime Globalnu ekonomiju karakteriše umjereno poboljšanje u globalnoj trgovini i investicijama, kao i povec ana politička neizvjesnost u mnogim djelovima svijeta. Uprkos geopolitičkoj nestabilnosti, svjetska ekonomija.bilježi rast. Prema podacima Svjetske banke, očekivana stopa rasta globalne proizvodnje u 2017. godini procjenjuje se na 2,7%. Azija nastavlja da vodi taj rast. Procjenjuje se da c e regionalni rast Azije ove godine iznositi 5,6%, a sledec e godine 5,5%. Samo Kina omoguc ava 34% globalnog rasta. Uticaj Azije je ogroman zahvaljujuc i i rastu ključnih izvoznih tržišta u Evropi i Sjedinjenim Državama. Povec ana međuregionalna trgovina pomaže u proširenju moguc nosti za rast srednje klase i podsticanje domac e potrošnje. Takođe, najvec i rizici koji bi mogli da potresu globalnu ekonomiju dolaze od neuravnoteženih ekonomskih politika najvec ih ekonomija. U prvoj polovini 2017. godine Crna Gora je zabilježila pozitivnu stopu realnog rasta BDP-a od 4,2%. Nešto značajnije rast je zabilježen u drugom kvartalu kada je realni rast BDP-a iznosio 5,1%. Glavni pokretači rasta BDP u prvom polugodištu bili su razvoj infrastrukture (uglavnom energije i transporta) i turizma. Investiciona aktivnost je značajno uticala na rast BDP u prvom kvartalu, dok je značajan rast izvoza uz nešto niži uvoz doprinio rastu u drugom kvartalu. U prvom polugodištu 2017. godine, kao iu prethodnoj godini, značajan rast su zabilježile investicije u osnovna sredstva. Najvec i dio ovih investicija odnosi se na građevinske radove i opremu. Kada su u pitanju specifični sektori, sektor sa najvec im udjelom investicija je javni sektor. Ova činjenica ne predstavlja iznenađenje, imajuc i u vidu projekat autoputa Bar-Boljare koji je započeo sredinom 2015. godine. Procijenjeni rast investicione potrošnje u prvom kvartalu 2017. godine je bio 30%, dok je realna stopa rasta investicija u drugom kvartalu bila negativna. Upravo takva kretanja bruto investicija u prvom i drugom kvartalu 2017. godine u odnosu na isti kvartal prethodne godine su imala značajan uticaj na ukupan uvoz u posmatranom periodu (ukupan uvoz roba i usluga je rastao po realnoj stopi od 14% u prvom kvartalu, dok je ta stopa u drugom kvartalu iznosila 0,8%). Sa druge strane povec anje ukupnog izvoza po realnoj stopi od 18,7% u prvom i 6,5% u drugom kvartalu se duguje prvenstveno izvozu usluga, gdje je značajan rast izvoza zabilježen u turizmu, ali je zabilježen i rast izvoza roba. Struktura izvezene robe pokazuje da se najviše izvozi aluminijum i aluminijumski proizvodi i mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije. Pored investicija i spoljne trgovine, značajan uticaj na rast BDP-a u prvom polugodištu je imala potrošnja stanovništva koja je rasla po stopama od 6.9% i 4,6% u prvom i drugom kvartalu, kao i potrošnja države (3.5% i 2,1% u prva dva kvartala 2017, respektivno). Porast privatne potrošnje se može objasniti porastom plata, koji je uz stabilnu inflaciju uticao na povec anje raspoloživog dohotka ali i povec anja ukupne zaposlenosti. Tržište rada je u drugom kvartalu 2017. godine zabilježilo pozitivne pomake u odnosu na prvi kvartal. Naime, svi parametri koji odražavaju stanje na tržištu rada su blago poboljšani. Tako je stopa aktivnosti stanovništva porasla za 0,8 p.p. i iznosila je 54,8%. Ova stopa je takođe vec a za 0,3 p.p u odnosu na drugi kvartal 2016. godine. Stopa zaposlenosti je takođe zabilježila rast u drugom kvartalu 2017. godine u odnosu na prethodni kvartal za 2 p.p. i iznosila je 46,5%, a takođe je rast bio vidljiv i u odnosu na isti kvartal prethodne godine kada je stopa zaposlenosti iznosila 44,9%. Nešto vec e stope aktivnosti i
zaposlenosti su zabilježene među populacijom starosne dobi 15-64. Stopa nezaposlenosti je u drugom kvartalu 2017. godine iznosila 15,1%, što je značajno manje u odnosu na prvi kvartal iste godine kad je iznosila 17,4%, ali je takođe manja u odnosu na drugi kvartal 2016. godine za 2,4 p.p. Projekcije ISSP-a na bazi makroekonomskog modela pokazuju da c e bruto domac i proizvod Crne Gore u 2017. godini zabilježiti realni rast od 4,2%. Očekivani rast bruto investicija u 2017. godini je 14%.Kad su u pitanju spoljnotrgovinski odnosi, projektovan je nastavak rasta izvoza roba po stopi od oko 4% tokom 2017. godine. Sa druge strane, izvoz usluga, odnosno prihodi od usluga c e značajnije rasti (preko 11%) uglavnom kao posljedica rasta prihoda od turizma. Ovi prihodi c e opet dominantno rasti usljed znatno vec eg projektovanog vec eg rasta broja noc enja stranih turista. Dodatno, kad je riječ o izvozu usluga, očekuje se i rast prihoda od transportnih usluga, usljed nešto vec eg robnog izvoza. Imajuc i u vidu navedene projekcije, očekuje se da c e ukupni izvoz roba i usluga rasti po stopi od približno 10%. Ipak, i na strani uvoza projektovan je rast koji c e dominantno biti posljedica povec anja uvoza roba. Taj rast c e biti posljedica ne samo uvoza hrane, nafte i transportnih uređaja, vec i vec eg uvoza mašina i opreme za autoput i izgradnju postrojenja za energetske namjene. Stopa rasta ukupnog uvoza (9%) c e biti na nešto nižem nivou u odnosu na stopu rasta iz prethodne godine. Takođe očekuje se dalji priliv i rast stranih direktnih investicija. Takođe na formiranje vec e stope rasta BDP-a c e imati uticaj i potrošnja stanovništva koji c e rasti po stopi od 4%. Vec a stopa rasta potrošnje stanovništva ove godine c e biti uglavnom posljedica vec eg raspoloživog dohotka usljed projektovanog povec anja zaposlenosti dok c e rasti i neto zarade. Povec anje zaposlenosti se očekuje uglavnom zbog rasta turizma i generisanog rasta iz prethodnog perioda koji c e dodatno akcelirati investicionu aktivnost u 2017. godini.
Svijet Drugi kvartal 2017. godine počinje sa značajnim političkim rizicima u svijetu. Izbori u Evropi, konflikti na bliskom istoku, nesigurnosti u trgovinskoj politici SAD-a doveli su do velikog stepena ranjivosti finansijskih tržišta. Sa druge strane, pokazano dobro stanje u globalnim ekonomijama ne daje previše prostora za brigu. Rast se poboljšao u SAD, Evropi, Japanu i mnogim zemljama u razvoju. Globalna ekonomija je uhvatila zamah krajem prošle i početkom ove godine, gdje je rast evidentan u naprednim i rastućim ekonomijama simultano. Ipak najve'i doprinos rastu daje Azija. Samo doprinos Kine trenutnom rastu svjetskog GDP je 34%. Očekuje se da će globalni rast, bez Evropske Unije, ojačati na 3.7% u ovoj godini i 3.9% u narednoj, poređenja radi Ekonomska komisija je predvidjela rast globalne ekonomije u 2016. godini na 3.2%. Očekuje se da će aktivnosti naprednih ekonomija rasti u 2017. godini, podržani najviše ubrzanjem rasta u SAD-u. U nastavku je data tabela koja pokazuje stope realnog rasta BDP-a i buduće projekcije Svjetske banke publikovane u junu 2017. godine. Tabela 1: Stope rasta BDP-a 2015 2016 2017 Svijet 2,7 2,4 2,7 Euro Zona 2,0 1,8 1,7 EMDEs 3,6 3,5 4,1 BRICS 3,9 4,2 5,0 SAD 2,6 1,6 2,1 Japan 1,1 1,0 1,5 Kina 6,9 6,7 6,5 Rusija -2,8-0,2 1,3 Izvor: Svjetska banka EU Eurozona je uživala vrlo pozitivan prvi dio 2017. godine. Oporavak tržišta rada je u toku, sa stopom nezaposlenosti koja opada. Deflacija, koja se posmatra kao glavni ekonomski rizik za eurozonu prije samo godinu dana je podstakao mnogo mračnih predviđanja, u potpunosti je nestao sa agende, pošto je inflacija u februaru porasla na 2,0 posto. Nezaposlenost nastavlja trend opadanja, ali i dalje je visok u mnogim zemljama.. U eurozoni očekuje se da će pasti na 9,4% u 2017. i 8,9% u 2018. godini, što je najniži nivo od početka 2009. To je zahvaljujući povećanju domaće tražnje, strukturnim reformama i drugim vladinim politikama u određenim zemljama koje ohrabruju otvaranje novih radnih mjesta. Očekuje se da će se trend u EU u cjelini biti sličan, a prognoza o nezaposlenosti će pasti na 8,0% u 2017. i 7,7% u 2018. godini, što je najniže od kraja 2008. godine. Stopa rasta u EU predviđa se da će ostati niska, sa starenjem stanovništva i nizak nivo investicija, sve više zavisi od rasta produktivnosti. Uprkos usporavanju globalnog rasta, što je smanjilo potražnju za proizvode iz EU u inostranstvu prethodnih godina. Evropska komisija očekuje rast BDP-a u eurozoni od 1.7% u 2017. i 1.8% u 2018. godini. Očekuje se da će rast BDP-a u EU u cjelini ostati konstantan na 1,9% u obje godine Monetarna politika je do sada ispunila očekivanja; smanjila je kamatne stope na rekordno nizak nivo i oživljen je rast kredita u nekim zemljama EU. Ekspanzivne fiskalne politike bi mogle, u principu, doprinijeti jačanju rasta u EU. Međutim, te zemlje članice EU sa najvećim potrebama za fiskalnim stimulansom također imaju visok javni dug,
koji nastavlja da raste uprkos naporima fiskalne konsolidacije i istoriski niske kamatne stope. Rizici su u većem balansu nego ranije iako vanjski uticaji i neizvjesnosti oko toga kakvu će SAD voditi politiku u budućnosti, ekonomskom prilagođavanju Kine, Bankarskog sektora u EU i pregovorima sa Velikom Britaniom oko izlaska iz Evopske Unije se takođe smatraju velikim rizicima u budućnosti. Balkan Zemlje Balkana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija (u daljem tekstu: Jugoistočna Evropa) funkcionišu u veoma specifičnom okruženju. Snažni oporavak proizvodnje u Srbiji i Albaniji je uveliko uticao na proširenje ekonomije zapadnog Balkana. Povećanje u broju radnih mjesta kao i niže cjene utiču na smanjenje siromašnosti, uprkos upornoj i alarmantno visokoj stopi nezaposlenosti stanovništva. Albanija i Srbija su učvrstile svoju fiskalnu poziciju konsolidacijom potrošnje i poboljšanjem upravljanja državnim preduzećima. U međuvremenu, visoka tekuća potrošnja u Crnoj Gori, na Kosovu i u Makedoniji djelimično pogoršavaju cjelokupnu poziciju. Uprkos svemu, dalja fiskalna konsolidacija i strukturne reforme su neophodne kako bi se stabilizovao dug i dinamika u svim zemljama Zapadnog Balkana. 4.5 4.0 3.5 3.0 2.5 2.0 1.5 1.0 0.5 Grafik 1: Stope rasta BDP-a balkanskih zemalja 2015 2016 2017 2018 Bosna i Hercegovina Hrvatska Kosovo Albanija Makedonija Srbija Izvor: Svjetska Banka U zemljama Zapadnog Balkana, gorući problemi su visoka stopa nezaposlenosti, visok javni dug kao i nedovoljna strukturna razvijenost institucija. Zemlje Evropske Unije i dalje imaju veliki uticaj na zemlje Balkana, stoga će politički i ekonomski rizici Evrope umnogome uticati i na zemlje Balkana. U narednom periodu, prognoze pokazuju nastavak sporog rasta cjelokupne ekonomije Zapadnog Balkana.
Bruto domaći proizvod U prvoj polovini 2017. godini BDP Crne Gore je bilježio snažan rast. Dok ukupna vrijednost proizvedenih roba i usluga u prvom kvartalu bila za 3,2%, dok je intenzivniji rast zabilježen u drugom kvartalu kada je BDP bio veći za 5,1% u odnosu na drugi kvartal 2016. godine. Akceleratori rasta crnogorske ekonomije su turizam i građevinarstvo. Sa stanovišta proizvodnje, najznačajniji doprinos rastu BDP-a u prva dva kvartala 2016. godine se duguje sektorima turizma, građevinsrstva i trgovine na malo. Ukupan broj noćenja turista u kolektivnom smještaju je u prvih šest mjeseci 2017. godine porastao za 15,8% u odnosu na isti period prethodne godine. Rast broja noćenja prije svega stranih turista za 17,8% koji čine preko 85% ukupnog broja noćenja je doprinio rastu sektora turizma. Usljed pozitivnih trendova u sektoru turizma, posljedično je i u sektoru transporta zabilježena pozitivna stopa rasta. Prije svega, broj prevezenih putnika na aerodromima je porastao za 26,8% u odnosu na prva dva kvartala 2016. godine. Takodje, zabilježen je rast broja preveznih putnika u drumskom saobraćaju, prije svega u lokalnom drumskom saonbraćaju. Sa druge strane, ostvaren je pad u broju prevezenih putnika u željezničkom saobraćaju za 20,3% usljed smanjenja usluga željezničkog prevoza i smanjenja željezničkih linija zbog renoviranja pruge Beograd Bar. Takođe, promet u trgovini na malo je zabilježio pozitivne stope rasta u posmatranom periodu. Naime, indeks prometa robe je za period prva dva kvartala 2017. iznosio 104,9 (u tekućim cijenama), odnosno 103,5 (u stalnim cijenama). Grafik 2: Stopa rasta BDP-a Crne Gore 5.0 4.0 3.0 2.0 3.2 3.6 1.8 3.4 2.9 4.2 1.0 0.0-1.0-2.0 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017-2.7-3.0-4.0 Izvor: MONSTAT i ZZZCG za stvarne vrijednosti, ISSP za projekcije Građevinska aktivnost je u posmatranom periodu, usljed izgradnje auto-puta i drugih investicionih projekata bilježila visoke stope rasta. U prva dva kvarta 2017. je vrijednost izvršenih građevinskih radova bila za 45,3% veća u odnosu na isti period 2016. godine. Intenzivnija građevinska aktivnost je zabilježena u drugom kvartalu, u kom je vrijednost izvršenih građevisnkih radova bila za 51,5% veća od vrijednosti ostvarene u drugom kvartalu 2016. godine. Takođe, u prvih šest mjeseci 2017. godine je broj izdatih građevinskih dozvola bio veći u odnosu na 2016. godinu za 17,9%. Sa druge strane, tokom prva dva kvartala 2017. godine, industrijska proizvodnja je zabilježila pad
od 9,6% u odnosu na isti period 2016. godine. Najveći pad je zabilježen kod snabdijevanja električnom energijom, gasom i vodom koji je u odnosu na isti period 2016. pao za 36,1%. Dodatno, prerađivačka industrija je u analiziranom periodu pala za 3,6%. Sa druge strane, pad u gore pomenuta dva sektora industrije, dijelom je nadomješten rastom u sektoru vađenju ruda i kamena, koji je u šestomjesečnom periodu porastao za 131,3%. Analiza rasta BDP-a sa stanovišta potrošnje ukazuje da su glavni pokretači rasta tokom prva dva kvartala 2017. godine, potrošnja stanovništva i investicije. Lična potrošnja, koja čini 85% BDP je zabilježila realni rast od 6,9% u prvom, odnono 4,6% u drugom kvartalu. Takođe, u prvom kvartalu su veoma visoku stopu realnog rasta su zabilježile investicije (30,3%), dok je ukupan izvoz roba i usluga rastao po realnoj stopi od 18,7%. Rast investicija u prvom kvartalu je praćen rastom uvoza roba i usluga. U drugom kvartalu, najveću stopu rasta su zabilježile zalihe i izvoz usluga, dok je zabilježena negativna realna stopa rasta uvoza (-0,8%). Dalji rast investicija, ali i izvoza usluga će doprinijeti rastu BDP-a u 2017. godini. Prema makroekonomskim projekcijama ISSP-a, u 2017. godini se očekuje realni rast BDP-a od 4,2%, gdje će najveći doprinos rastu imati izvoz usluga 3,7% i investicije 3,5%. Sa druge strane, uvoz roba će u suprotnom smjeru uticati na stopu rasta BDP-a (doprinost 5,1%).
Potrošnja Ukupna potrošnja je u prva dva kvartala 2017. iznosila 1.488,1 miliona EUR. U prvom kvartalu je iznosila 856,77 miliona EUR ili sa realnim rastom od 6,3%, dok je stopa realnog rasta bila na nešto nižem nivou u drugom kvartalu (4,1%). Ukupna potrošnja je porasla usljed rasta potrošnje stanovništva koja čini 80% potrošnje. U odnosu na državnu potrošnju, privatna potrošnja je bilježila veće realne stope rasta u posmatrana dva kvartala. Realni rast privatne potrošnje od 6,9% i 4,6% u prvom i drugom kvartalu se može objasniti rastom zarada od 3,1%. Pored rasta zarada, ukupni krediti domaćinstvima su porasli u prvih šest mjeseci 2017. godine u odnosu na isti period prethnodne godine što je uticalo na rast potrošnje stanovništva. U prvih šest mjeseci 2017. godine je i državna potrošnja je realno rasla, ali po nižim stopama u odnosu na privatnu potrošnju. u 2016. U prvom kvartalu je potrošnja države porasla za 3,5%, dok je realna stopa rasta u drugom kvartalu b ila 2,1%. U narednom periodu očekuje se povećanje potrošnje. Prema projekcijama ISSP, ukupna potrošnja će realno porasti za 3,1%, gdje će potrošnja stanovništva ostvariti realni rast od 4,0%. Sa druge strane, očekuje se blagi pad kad je u pitanju državna potrošnja. Projektovana realna stopa rasta je -0,6%. Grafik 3: Stope rasta ukupne, privatne i državne potrošnje 6.0 4.0 2.0 3.1 4.0 0.0 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017-0.6-2.0-4.0-6.0 Ukupna potrošnja Privatna potrošnja Državna potrošnja Izvor: MONSTAT (stvarne vrijednosti), ISSP prognoze
Cijene S obzirom na to da u Crnoj Gori preovladava otvorena ekonomija, na nivo cijena snažno utiču međunarodni ekonomski trendovi, a Centralna banka Crne Gore nema moguc nost kontrole stope inflacije. CPI indeks u drugom kvartalu u 2017 je iznosio 101.6. U drugom kvartalu najvec i rast cijena u odnosu na prethodni zabilježen je u kategoriji hoteli i restorani za 3.2%. Povec ane su cijene takodje I u kategorijama:, alkoholna pica I duvan za 3.1%, odjec a i obuc a i ostala dobra i usluge za 2.4%, ostali proizvodi I usluge 0.6%, namještaj, oprema za domac instsvo i rutinsko održavanje stana i zdravlje za 0,1%. Na drugoj strani padovi cijena u odnosu na prvi kvartal su zabiljezeni u sektorima :Prevoz (-0.5), Rekreacija I kulutura (- 0.4) hrana i bezalkoholna pic a (-0.1%). Cijene u kategorijama komunikacije i obrazovanje ostale su nepromijenjene u drugom kvartalu. Grafik 4: CPI indeks 103 102 102.1 101.8 101.4 101.4 101.6 101 100.8 100.1 100.6 100 99 98.9 99.3 98 97 1q 2q 3q 4q 1q 2q 3q 4q 1q 2q 2015 2016 2017 Kada su u pitanju inflaciona očekivanja banaka, na osnovu ankete sprovedene u julu ove godine od strane CBCG, trinaest banaka očekuje vecu stopu inflacije, isti nivo inflacije očekuju dvije banke. Postoje različita očekivanja banaka o kretanju i visini inflacije do kraja ove godine. Sedam banaka očekuje nivo inflacije između 2% i 2,5%, tri banke očekuje nivo inflacije između 2,5% i 3%, dok po dvije banke očekuju inflaciju između 1% i 1,5% i između 1,5% i 2%. Nivo inflacije između 0,5% i 1% očekuje jedna banka, dok nijedna od anketiranih banaka ne očekuje inflaciju između 0% i 0,5% i vec u od 3%. Od Izvor: MONSTAT ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, najvec i broj, njih 26% smatra da c e se inflacija kretati između 2% i 2,5% u 2017. godini. Da c e se inflacija kretati između 1,5% i 2% očekuje 24% anketiranih preduzec a, dok 14% očekuje inflaciju između 2,5% i 3%. Inflaciju između 0,5% i 1% i između 1% i 1,5% očekuje po 13% anketiranih preduzec a, dok 10% anketiranih preduzec a smatra da c e se inflacija kretati između 0% i 0,5%. Nijedno od anketiranih privrednih subjekata ne očekuje inflaciju vec u od 3% (CBCG).
Investicije U prva dva kvartala 2017.godine, ukupne investicije u osnovna sredstva u Crnoj Gori iznosile su 478 miliona eura u tekuc im cijenama. Ovo predstavlja porast od 2.5% u odnosu na isti period prethodne godine, kada su ukupne investicije u prva dva kvartala iznosile 466 miliona eura. Grafik 5: Investicije u milionima EUR 312 238 229 199 279 152 1q 2q 3q 4q 1q 2q 2016 2017 Izvor: MONSTAT Od ukupnih investicija u osnovna sredstva, 46.4% odnosi se na građevinske radove, 39.1% se odnosi na opremu, dok na ostalo otpada 14,5%. Kada je riječ o pojedinačnim sektorima, sektor s najvec im udjelom u investicijama je dražavni sektor (23,7%). To ne čudi, imajuc i u vidu projekat izgradnje auto puta Bar Boljare koji je započeo sredinom 2015.godine. U 2016, sredstva utrošena za nabavku opreme od strane ovog sektora porasla su za 152%, sa 8,185,059 eura u 2015. Godini na 20,644,082 eura u 2016. godini. Sljedec i najvec i sektori u Crnoj Gori,kada je riječ o investicijma su: Informisanje i komunikacije (19.9%), Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila (11,4%), Snadbijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (9,6%), Građevinarstvo (6,2%) Značajan doprinos procijenjenoj stopi rasta rasta BDP-a u ovoj godini c e dati bruto investicije čiji je očekivani rast u tekuc oj godini je projektovan na oko 14%. Ova stopa rasta je posljedica očekivane dinamike aktivnosti u građevinarstvu i najavljene dinamike u realizaciji nekih infrastrukturnih projekata (autoput) i investicija. Očekivana stopa rasta bruto investicija posebno dobija na značaju ako se zna da je prethodne godine zabilježena stopa rasta od gotovo 30%. Ipak, uprkos veoma visokoj stopi rasta u prvom kvartalu 2017. godine, ovaj indikator za drugi kvartal, kao i očekivana dinamika realizacije u preostalim kvartalima 2017. godine upuc uju na niži (iako veoma značajan) realan rast bruto investicija na godišnjem nivou u odnosu na 2016. godinu. Doprinos bruto investicija u osnovna sredstva BDP-u u 2017.. Godini je procijenjen na 3.3%. Na sljedec em grafiku je predstavljen doprinos bruto investicija rastu BDP-a u Crnoj Gori.
Grafik 6: Doprinos bruto investicija rastu BDP-a 7 6.0 6 5 4 3.5 3 2.1 2.3 2 1 0-0.5-0.5-1 2011-1.6 2012 2013 2014 2015 2016 2017-2 Izvor: Centralna Banka Crne Gore; Projekcije: ISSP 100 80 60 40 20 0-20 -40-60 Grafik 7: Stope rasta SDI u Crnoj Gori 75 18.6 9.3 12.2 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017-29.5-29.8-40.2 Izvor: Centralna Banka Crne Gore; Projekcije: ISSP U prva dva kvartala 2017. Godine prema preliminarnim podacima, ostvaren je neto priliv stranih direktnih investicija u iznosu od 220 miliona eura, što je za 41,7% više u poređenju sa istim periodom 2016. Godine kada je ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 273,8 miliona eura. Prema projekcijama, očekuje se rast SDI po stopi od 12.2% u 2017. U formi vlasničkih ulaganja ostvaren je priliv od 163 miliona eura, što čini 59,5% ukupno ostvarenog priliva. U strukturi vlasničkih ulaganja 90,8 miliona eura se odnosilo na investicije u preduzec a i banke, dok je priliv po osnovu ulaganja u nekretnine iznosio 72,2 miliona eura. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 108,6 miliona eura ili 39,7% ukupnog priliva. SDI u Crnoj Gori dolaze ukupno iz 102 zemlje; vodec e zemlje su Norveška s investicijama u iznosu od 189,040,000 eura u 2016., nakon čegas lijedi Rusija s ulaganjem od 52,807,000 EUR i Italija sa 50,600,000eura.
Svijet Drugi kvartal 2017. godine počinje sa značajnim političkim rizicima u svijetu. Izbori u Evropi, konflikti na bliskom istoku, nesigurnosti u trgovinskoj politici SAD-a doveli su do velikog stepena ranjivosti finansijskih tržišta. Sa druge strane, pokazano dobro stanje u globalnim ekonomijama ne daje previše prostora za brigu. Rast se poboljšao u SAD, Evropi, Japanu i mnogim zemljama u razvoju. Globalna ekonomija je uhvatila zamah krajem prošle i početkom ove godine, gdje je rast evidentan u naprednim i rastućim ekonomijama simultano. Ipak najve'i doprinos rastu daje Azija. Samo doprinos Kine trenutnom rastu svjetskog GDP je 34%. Očekuje se da će globalni rast, bez Evropske Unije, ojačati na 3.7% u ovoj godini i 3.9% u narednoj, poređenja radi Ekonomska komisija je predvidjela rast globalne ekonomije u 2016. godini na 3.2%. Očekuje se da će aktivnosti naprednih ekonomija rasti u 2017. godini, podržani najviše ubrzanjem rasta u SAD-u. U nastavku je data tabela koja pokazuje stope realnog rasta BDP-a i buduće projekcije Svjetske banke publikovane u junu 2017. godine. Tabela 1: Stope rasta BDP-a 2015 2016 2017 Svijet 2,7 2,4 2,7 Euro Zona 2,0 1,8 1,7 EMDEs 3,6 3,5 4,1 BRICS 3,9 4,2 5,0 SAD 2,6 1,6 2,1 Japan 1,1 1,0 1,5 Kina 6,9 6,7 6,5 Rusija -2,8-0,2 1,3 Izvor: Svjetska banka EU Eurozona je uživala vrlo pozitivan prvi dio 2017. godine. Oporavak tržišta rada je u toku, sa stopom nezaposlenosti koja opada. Deflacija, koja se posmatra kao glavni ekonomski rizik za eurozonu prije samo godinu dana je podstakao mnogo mračnih predviđanja, u potpunosti je nestao sa agende, pošto je inflacija u februaru porasla na 2,0 posto. Nezaposlenost nastavlja trend opadanja, ali i dalje je visok u mnogim zemljama.. U eurozoni očekuje se da će pasti na 9,4% u 2017. i 8,9% u 2018. godini, što je najniži nivo od početka 2009. To je zahvaljujući povećanju domaće tražnje, strukturnim reformama i drugim vladinim politikama u određenim zemljama koje ohrabruju otvaranje novih radnih mjesta. Očekuje se da će se trend u EU u cjelini biti sličan, a prognoza o nezaposlenosti će pasti na 8,0% u 2017. i 7,7% u 2018. godini, što je najniže od kraja 2008. godine. Stopa rasta u EU predviđa se da će ostati niska, sa starenjem stanovništva i nizak nivo investicija, sve više zavisi od rasta produktivnosti. Uprkos usporavanju globalnog rasta, što je smanjilo potražnju za proizvode iz EU u inostranstvu prethodnih godina. Evropska komisija očekuje rast BDP-a u eurozoni od 1.7% u 2017. i 1.8% u 2018. godini. Očekuje se da će rast BDP-a u EU u cjelini ostati konstantan na 1,9% u obje godine Monetarna politika je do sada ispunila očekivanja; smanjila je kamatne stope na rekordno nizak nivo i oživljen je rast kredita u nekim zemljama EU. Ekspanzivne fiskalne politike bi mogle, u principu, doprinijeti jačanju rasta u EU. Međutim, te zemlje članice EU sa najvećim potrebama za fiskalnim stimulansom također imaju visok javni dug,
koji nastavlja da raste uprkos naporima fiskalne konsolidacije i istoriski niske kamatne stope. Rizici su u većem balansu nego ranije iako vanjski uticaji i neizvjesnosti oko toga kakvu će SAD voditi politiku u budućnosti, ekonomskom prilagođavanju Kine, Bankarskog sektora u EU i pregovorima sa Velikom Britaniom oko izlaska iz Evopske Unije se takođe smatraju velikim rizicima u budućnosti. Balkan Zemlje Balkana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija (u daljem tekstu: Jugoistočna Evropa) funkcionišu u veoma specifičnom okruženju. Snažni oporavak proizvodnje u Srbiji i Albaniji je uveliko uticao na proširenje ekonomije zapadnog Balkana. Povećanje u broju radnih mjesta kao i niže cjene utiču na smanjenje siromašnosti, uprkos upornoj i alarmantno visokoj stopi nezaposlenosti stanovništva. Albanija i Srbija su učvrstile svoju fiskalnu poziciju konsolidacijom potrošnje i poboljšanjem upravljanja državnim preduzećima. U međuvremenu, visoka tekuća potrošnja u Crnoj Gori, na Kosovu i u Makedoniji djelimično pogoršavaju cjelokupnu poziciju. Uprkos svemu, dalja fiskalna konsolidacija i strukturne reforme su neophodne kako bi se stabilizovao dug i dinamika u svim zemljama Zapadnog Balkana. 4.5 4.0 3.5 3.0 2.5 2.0 1.5 1.0 0.5 Grafik 1: Stope rasta BDP-a balkanskih zemalja 2015 2016 2017 2018 Bosna i Hercegovina Hrvatska Kosovo Albanija Makedonija Srbija Izvor: Svjetska Banka U zemljama Zapadnog Balkana, gorući problemi su visoka stopa nezaposlenosti, visok javni dug kao i nedovoljna strukturna razvijenost institucija. Zemlje Evropske Unije i dalje imaju veliki uticaj na zemlje Balkana, stoga će politički i ekonomski rizici Evrope umnogome uticati i na zemlje Balkana. U narednom periodu, prognoze pokazuju nastavak sporog rasta cjelokupne ekonomije Zapadnog Balkana.
Bruto domaći proizvod U prvoj polovini 2017. godini BDP Crne Gore je bilježio snažan rast. Dok ukupna vrijednost proizvedenih roba i usluga u prvom kvartalu bila za 3,2%, dok je intenzivniji rast zabilježen u drugom kvartalu kada je BDP bio veći za 5,1% u odnosu na drugi kvartal 2016. godine. Akceleratori rasta crnogorske ekonomije su turizam i građevinarstvo. Sa stanovišta proizvodnje, najznačajniji doprinos rastu BDP-a u prva dva kvartala 2016. godine se duguje sektorima turizma, građevinsrstva i trgovine na malo. Ukupan broj noćenja turista u kolektivnom smještaju je u prvih šest mjeseci 2017. godine porastao za 15,8% u odnosu na isti period prethodne godine. Rast broja noćenja prije svega stranih turista za 17,8% koji čine preko 85% ukupnog broja noćenja je doprinio rastu sektora turizma. Usljed pozitivnih trendova u sektoru turizma, posljedično je i u sektoru transporta zabilježena pozitivna stopa rasta. Prije svega, broj prevezenih putnika na aerodromima je porastao za 26,8% u odnosu na prva dva kvartala 2016. godine. Takodje, zabilježen je rast broja preveznih putnika u drumskom saobraćaju, prije svega u lokalnom drumskom saonbraćaju. Sa druge strane, ostvaren je pad u broju prevezenih putnika u željezničkom saobraćaju za 20,3% usljed smanjenja usluga željezničkog prevoza i smanjenja željezničkih linija zbog renoviranja pruge Beograd Bar. Takođe, promet u trgovini na malo je zabilježio pozitivne stope rasta u posmatranom periodu. Naime, indeks prometa robe je za period prva dva kvartala 2017. iznosio 104,9 (u tekućim cijenama), odnosno 103,5 (u stalnim cijenama). Grafik 2: Stopa rasta BDP-a Crne Gore 5.0 4.0 3.0 2.0 3.2 3.6 1.8 3.4 2.9 4.2 1.0 0.0-1.0-2.0 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017-2.7-3.0-4.0 Izvor: MONSTAT i ZZZCG za stvarne vrijednosti, ISSP za projekcije Građevinska aktivnost je u posmatranom periodu, usljed izgradnje auto-puta i drugih investicionih projekata bilježila visoke stope rasta. U prva dva kvarta 2017. je vrijednost izvršenih građevinskih radova bila za 45,3% veća u odnosu na isti period 2016. godine. Intenzivnija građevinska aktivnost je zabilježena u drugom kvartalu, u kom je vrijednost izvršenih građevisnkih radova bila za 51,5% veća od vrijednosti ostvarene u drugom kvartalu 2016. godine. Takođe, u prvih šest mjeseci 2017. godine je broj izdatih građevinskih dozvola bio veći u odnosu na 2016. godinu za 17,9%. Sa druge strane, tokom prva dva kvartala 2017. godine, industrijska proizvodnja je zabilježila pad
od 9,6% u odnosu na isti period 2016. godine. Najveći pad je zabilježen kod snabdijevanja električnom energijom, gasom i vodom koji je u odnosu na isti period 2016. pao za 36,1%. Dodatno, prerađivačka industrija je u analiziranom periodu pala za 3,6%. Sa druge strane, pad u gore pomenuta dva sektora industrije, dijelom je nadomješten rastom u sektoru vađenju ruda i kamena, koji je u šestomjesečnom periodu porastao za 131,3%. Analiza rasta BDP-a sa stanovišta potrošnje ukazuje da su glavni pokretači rasta tokom prva dva kvartala 2017. godine, potrošnja stanovništva i investicije. Lična potrošnja, koja čini 85% BDP je zabilježila realni rast od 6,9% u prvom, odnono 4,6% u drugom kvartalu. Takođe, u prvom kvartalu su veoma visoku stopu realnog rasta su zabilježile investicije (30,3%), dok je ukupan izvoz roba i usluga rastao po realnoj stopi od 18,7%. Rast investicija u prvom kvartalu je praćen rastom uvoza roba i usluga. U drugom kvartalu, najveću stopu rasta su zabilježile zalihe i izvoz usluga, dok je zabilježena negativna realna stopa rasta uvoza (-0,8%). Dalji rast investicija, ali i izvoza usluga će doprinijeti rastu BDP-a u 2017. godini. Prema makroekonomskim projekcijama ISSP-a, u 2017. godini se očekuje realni rast BDP-a od 4,2%, gdje će najveći doprinos rastu imati izvoz usluga 3,7% i investicije 3,5%. Sa druge strane, uvoz roba će u suprotnom smjeru uticati na stopu rasta BDP-a (doprinost 5,1%).
Potrošnja Ukupna potrošnja je u prva dva kvartala 2017. iznosila 1.488,1 miliona EUR. U prvom kvartalu je iznosila 856,77 miliona EUR ili sa realnim rastom od 6,3%, dok je stopa realnog rasta bila na nešto nižem nivou u drugom kvartalu (4,1%). Ukupna potrošnja je porasla usljed rasta potrošnje stanovništva koja čini 80% potrošnje. U odnosu na državnu potrošnju, privatna potrošnja je bilježila veće realne stope rasta u posmatrana dva kvartala. Realni rast privatne potrošnje od 6,9% i 4,6% u prvom i drugom kvartalu se može objasniti rastom zarada od 3,1%. Pored rasta zarada, ukupni krediti domaćinstvima su porasli u prvih šest mjeseci 2017. godine u odnosu na isti period prethnodne godine što je uticalo na rast potrošnje stanovništva. U prvih šest mjeseci 2017. godine je i državna potrošnja je realno rasla, ali po nižim stopama u odnosu na privatnu potrošnju. u 2016. U prvom kvartalu je potrošnja države porasla za 3,5%, dok je realna stopa rasta u drugom kvartalu b ila 2,1%. U narednom periodu očekuje se povećanje potrošnje. Prema projekcijama ISSP, ukupna potrošnja će realno porasti za 3,1%, gdje će potrošnja stanovništva ostvariti realni rast od 4,0%. Sa druge strane, očekuje se blagi pad kad je u pitanju državna potrošnja. Projektovana realna stopa rasta je -0,6%. Grafik 3: Stope rasta ukupne, privatne i državne potrošnje 6.0 4.0 2.0 3.1 4.0 0.0 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017-0.6-2.0-4.0-6.0 Ukupna potrošnja Privatna potrošnja Državna potrošnja Izvor: MONSTAT (stvarne vrijednosti), ISSP prognoze
Cijene S obzirom na to da u Crnoj Gori preovladava otvorena ekonomija, na nivo cijena snažno utiču međunarodni ekonomski trendovi, a Centralna banka Crne Gore nema moguc nost kontrole stope inflacije. CPI indeks u drugom kvartalu u 2017 je iznosio 101.6. U drugom kvartalu najvec i rast cijena u odnosu na prethodni zabilježen je u kategoriji hoteli i restorani za 3.2%. Povec ane su cijene takodje I u kategorijama:, alkoholna pica I duvan za 3.1%, odjec a i obuc a i ostala dobra i usluge za 2.4%, ostali proizvodi I usluge 0.6%, namještaj, oprema za domac instsvo i rutinsko održavanje stana i zdravlje za 0,1%. Na drugoj strani padovi cijena u odnosu na prvi kvartal su zabiljezeni u sektorima :Prevoz (-0.5), Rekreacija I kulutura (- 0.4) hrana i bezalkoholna pic a (-0.1%). Cijene u kategorijama komunikacije i obrazovanje ostale su nepromijenjene u drugom kvartalu. Grafik 4: CPI indeks 103 102 102.1 101.8 101.4 101.4 101.6 101 100.8 100.1 100.6 100 99 98.9 99.3 98 97 1q 2q 3q 4q 1q 2q 3q 4q 1q 2q 2015 2016 2017 Kada su u pitanju inflaciona očekivanja banaka, na osnovu ankete sprovedene u julu ove godine od strane CBCG, trinaest banaka očekuje vecu stopu inflacije, isti nivo inflacije očekuju dvije banke. Postoje različita očekivanja banaka o kretanju i visini inflacije do kraja ove godine. Sedam banaka očekuje nivo inflacije između 2% i 2,5%, tri banke očekuje nivo inflacije između 2,5% i 3%, dok po dvije banke očekuju inflaciju između 1% i 1,5% i između 1,5% i 2%. Nivo inflacije između 0,5% i 1% očekuje jedna banka, dok nijedna od anketiranih banaka ne očekuje inflaciju između 0% i 0,5% i vec u od 3%. Od Izvor: MONSTAT ukupnog broja anketiranih privrednih subjekata, najvec i broj, njih 26% smatra da c e se inflacija kretati između 2% i 2,5% u 2017. godini. Da c e se inflacija kretati između 1,5% i 2% očekuje 24% anketiranih preduzec a, dok 14% očekuje inflaciju između 2,5% i 3%. Inflaciju između 0,5% i 1% i između 1% i 1,5% očekuje po 13% anketiranih preduzec a, dok 10% anketiranih preduzec a smatra da c e se inflacija kretati između 0% i 0,5%. Nijedno od anketiranih privrednih subjekata ne očekuje inflaciju vec u od 3% (CBCG).
Investicije U prva dva kvartala 2017.godine, ukupne investicije u osnovna sredstva u Crnoj Gori iznosile su 478 miliona eura u tekuc im cijenama. Ovo predstavlja porast od 2.5% u odnosu na isti Grafik 5: Investicije u milionima EUR period prethodne godine, kada su ukupne investicije u prva dva kvartala iznosile 466 miliona eura. 312 238 229 199 279 152 1q 2q 3q 4q 1q 2q 2016 2017 Izvor: MONSTAT Od ukupnih investicija u osnovna sredstva, 46.4% odnosi se na građevinske radove, 39.1% se odnosi na opremu, dok na ostalo otpada 14,5%. Kada je riječ o pojedinačnim sektorima, sektor s najvec im udjelom u investicijama je dražavni sektor (23,7%). To ne čudi, imajuc i u vidu projekat izgradnje auto puta Bar Boljare koji je započeo sredinom 2015.godine. U 2016, sredstva utrošena za nabavku opreme od strane ovog sektora porasla su za 152%, sa 8,185,059 eura u 2015. Godini na 20,644,082 eura u 2016. godini. Sljedec i najvec i sektori u Crnoj Gori,kada je riječ o investicijma su: Informisanje i komunikacije (19.9%), Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila (11,4%), Snadbijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (9,6%), Građevinarstvo (6,2%) Značajan doprinos procijenjenoj stopi rasta rasta BDP-a u ovoj godini c e dati bruto investicije čiji je očekivani rast u tekuc oj godini je projektovan na oko 14%. Ova stopa rasta je posljedica očekivane dinamike aktivnosti u građevinarstvu i najavljene dinamike u realizaciji nekih infrastrukturnih projekata (autoput) i investicija. Očekivana stopa rasta bruto investicija posebno dobija na značaju ako se zna da je prethodne godine zabilježena stopa rasta od gotovo 30%. Ipak, uprkos veoma visokoj stopi rasta u prvom kvartalu 2017. godine, ovaj indikator za drugi kvartal, kao i očekivana dinamika realizacije u preostalim kvartalima 2017. godine upuc uju na niži (iako veoma značajan) realan rast bruto investicija na godišnjem nivou u odnosu na 2016. godinu. Doprinos bruto investicija u osnovna sredstva BDP-u u 2017.. Godini je procijenjen na 3.5%. Na sljedec em grafiku je predstavljen doprinos bruto investicija rastu BDP-a u Crnoj Gori.
Grafik 6: Doprinos bruto investicija rastu BDP-a 7 6.0 6 5 4 3.5 3 2.1 2.3 2 1 0-0.5-0.5-1 2011-1.6 2012 2013 2014 2015 2016 2017-2 Izvor: Centralna Banka Crne Gore; Projekcije: ISSP 100 80 60 40 20 0-20 -40-60 Grafik 7: Stope rasta SDI u Crnoj Gori 75 18.6 9.3 12.2 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017-29.5-29.8-40.2 Izvor: Centralna Banka Crne Gore; Projekcije: ISSP U prva dva kvartala 2017. Godine prema preliminarnim podacima, ostvaren je neto priliv stranih direktnih investicija u iznosu od 220 miliona eura, što je za 41,7% više u poređenju sa istim periodom 2016. Godine kada je ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 273,8 miliona eura. Prema projekcijama, očekuje se rast SDI po stopi od 12.2% u 2017. U formi vlasničkih ulaganja ostvaren je priliv od 163 miliona eura, što čini 59,5% ukupno ostvarenog priliva. U strukturi vlasničkih ulaganja 90,8 miliona eura se odnosilo na investicije u preduzec a i banke, dok je priliv po osnovu ulaganja u nekretnine iznosio 72,2 miliona eura. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 108,6 miliona eura ili 39,7% ukupnog priliva. SDI u Crnoj Gori dolaze ukupno iz 102 zemlje; vodec e zemlje su Norveška s investicijama u iznosu od 189,040,000 eura u 2016., nakon čegas lijedi Rusija s ulaganjem od 52,807,000 EUR i Italija sa 50,600,000eura.
Izvoz Ukupan izvoz dobara u 2016. godini je iznosio 325.8 miliona eura. Prva polovina godine u 2017. godini iznosi 167 miliona eura sto je za 15% porast nego u odnosnosu na 2016 kada je izvoz u prvoj polovini godine iznosio 146 miliona. Struktura izvezenih dobara pokazuje da je najveći dio izvoza povezan sa aluminijumom, proizvodima od aluminijuma, fosilnih goriva, fosilnih ulja i proizvoda dobijenih njihovom destilacijom. 100,000 90,000 80,000 70,000 60,000 50,000 40,000 30,000 20,000 10,000 0 58,762 Grafik 8: Izvoz dobara 2015-2017( u milionima eura) 82,126 87,014 84,674 85,745 Izvor: CBCG, MONSTAT 94,326 Q1 Q2 Q3 Q4 2016 2017 Na grafiku možemo vidjeti značajan porast u prvom kvartalu u 2017. godini u odonosu na 2016. godinu. Ovo je uglavnom rezultat većeg izvoza aluminijuma u pomenutom periodu, iako se cijena aluminijuma smanjila na globalnom nivou. Dok drugi 2017. godine je bilježio slične tedencije kao i u istopm periodu prethodne godine. Kao rezlutat toga, došlo je do smanjenog izvoza aluminijuma i električne energije u prethodnim i do povećanja izdataka od usluga kao rezultat velikog odliva novca iz ostalih oblasti uslužnih djelatnosti, transporta i turizma. Što se tiče strukture izvezenih dobara po SITC klasifikaciji, najveći dio izvezenih dobara čini proizvodi svrstani po materijalu koja čini 29,6% ukupnog izvoza, zatim sirove materije, osim goriva (29.6%), zatim mineralna goriva i maziva (14.4%). U kategoriji industrijskih dobara, najviše se izvozi aluminijum koji čini 72% ukupnog izvoza, praćen izvozom gvožđa i čelika koji iznosi 18%. Iako se cijena aluminijuma smanjila na globalnom nivou, Crna Gora je izvezla više aluminijuma, ali i električne energije u 2017. nego što je to bio slučaj u 2016. godini. Pored gorepomenutih industrijskih dobara koju sačinjavaju proizvodi svrstani po materijalu sirove materije, osim goriva, mineralna goriva i maziva. Grafik jasno pokazuje da ključnu ulogu u ukupnom izvozu osim gore pomenutih čine i mašine i transportna sredstva sa 8.4% od ukupnog izvoza, kao i hrana i žive životinje 6,6% koji bilježi pad u odnosu na isti period 2016. kada je iznosio (8.1%), praćeni tendencijom pada pića i duvana 4,1% u 2017. godini odnosno (6.1%) u 2016. Najniži procenat u ukupnom izvozu 2017. godine je bio vezan za izvoz životinjska i biljna ulja, masti i voskove (0.11%). Tokom prva dva kvartala, najveći trgovinski partneri Crne Gore su zemlje članice CEFTA-e u koje ide 41,1% ukupnog izvoza. Slijede zemlje Evropske Unije u koje ide 35,5% ukupno izvezenih dobara, dok u ostale zemlje ide 23,4%. Najveći trgovinski partneri kada su pojedinačne države u pitanju su Srbija (30 miliona eura), Bosna i Hercegovina (22 miliona eura) i Mađarska (16,4 milion eura).
Grafik 9: Struktura izvezenih dobara u periodu januar-jun 2017. godine Mašine i transportni uređaji 8.40% Razni gotovi proizvodi 3.16% Proizvodi i transakcije. nigdje nepomenuti 0.00% Piće i duvan 4.09% Hrana i žive životinje 6.57% Proizvodi svrstani po materijalu 29.59% Sirove materije. osim goriva 29.56% Hemijski proizvodi Životinjska i biljna ulja 4.13% i masti 0.11% Izvor:CBCG Mineralna goriva i maziva 14.40% Izvoz usluga Ukupan izvoz usluga u 2016. godini je iznosio 1,25 milijarde eura, što predstavlja povećanje od 3.35% u odnosu na 2015. Kada je iznosio 1.21 milijardu eura. Najveći prihod je ostvaren u sektoru transportnih usluga gdje je došlo do povećanja od 9% u odnosu na prethodnu godinu, zatim turizam (rast od 2.8%) I ostale poslovne usluge (rast od 8.7%). Takođe, veliki prihod je ostvaren na uslugama vazdušnog transporta, a došlo je do pada prihoda kada je u pitanju pomorski transport u odnosu na prehodnu godinu. Pozitivan trend u transportnom sektoru je rezultat povećane ekonomske aktivnosti povećanja ukupnog izvoza, razvojem u oblastima turizma i energije, kao i poboljšana transportna infrastruktura. 900,000 Grafik 10: Izvoz usluga po vrsti (000 ) 800,000 700,000 600,000 500,000 400,000 300,000 200,000 100,000 0 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 2015 2016 2017 Transport Turizam Građevinske usluge Ostale usluge Izvor:CBCG
Prognoza pokazuje da će se ukupni izvoz povećati za 9,7% u 2017. godini, što bi trebalo da bude rezultat povećanja izvoza usluga za 11,2%. Pored toga, izvoz robe će se povećati. Naime, stopa rasta izvoza robe iznosiće 3,9% u 2017. godini. Što potvrđuju i blagi porast u prva dva kvartala u 2017 godini u odnosu na prethodne godine što se ogleda posebno u porastu transporta i turizma u prva dva kvartala. 30 25 20 15 10 5 0-5 -10-15 -20 Grafik 11: Stopa rasta izvoza dobara i usluga 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 Izvoz roba Izvoz usluga Izvor: Monstat za stvarne vrijednosti, ISSP za prognozu Sa ovakvim trendovima i uzlaznom projekcijom budućeg trenda, možemo očekivati kontinuirani trend rasta kada je u pitanju izvoz usluga i pada kada je u pitanju izvoz dobara kao rezultat ekonomske situacije u Crnoj Gori i opadajuće cijene aluminijuma na svjetskom nivou što može dovesti do pada izvoza dobara jer izvoz aluminijuma čini najveći dio izvoza. Takođe, očekuje se rast u oblasti izvoza usluga usljed velikih investicija u turističke projekte koji mogu da poboljšaju status Crne Gore kao turističke destinacije.
Uvoz Ukupan uvoz roba na kraju drugog kvartala 2017. godine je iznosio 1.1 milijarde eura, što predstavlja rast od 8.4% u poređenju sa krajem drugog kvartala 2016. godine kada je uvoz iznosio 978 miliona eura. Najveći dio uvoza roba čine mašine i transportni uređaji (među kojima je najveći udio drumskih vozila i industrijskih mašina za opštu upotrebu), proizvodi svrstani po materijalu, kao i hrana i žive životinje. Grafik pokazuje da je uvoz roba na kraju drugog kvartala 2017. godine bio veći u odnosu na isti period prethodne godine. U poređenju sa prethodnom godinom, najveće povećanje uvoza je zabilježeno u oblasti mineralnih goriva i maziva, u okviru čega je najveće povećanje uvoza zabilježeno u podkategorijama: Električna energija, nafta i naftni derivati, dok je najveće smanjenje uvoza zabilježeno u kategoriji mašina i transportnih uređaja. Važno je napomenuti da je uvoz mašina i tranportnih uređaja opao za 6.2% kao i to da je došlo do značajnog smanjenja u uvozu pogonskih mašina i uređaja kao i električnih mašina, aparata i uređaja. Grafik 12: Uvoz roba za drugi kvartal 2017. godine i drugi kvartal 2016. godine (u hiljadama eura) 978,451 2Q2016 Izvor:CBCG, Monstat 1,060,547 2Q2017 Kada je struktura uvoza u pitanju, najveći dio čine mašine i transportni uređaji (23.6%), zatim proizvodi svrstani po materijalu (17.9%) i hrana i žive životinje (17.5%). Uvoz hrane I životinja se povećao za 5.6% u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Unutar ove kategorije, proizvodi koji se najviše uvoze su meso i mesne prerađevine kao i voće i povrće. Uvoz proizvoda svrstanih po materijalu je porastao za 15.9%, a kao što je i pomenuto, uvoz mašina i transportne opreme je opao. Grafik 13: Struktura uvezenih roba u periodu januar-jun 2017. godine Razni gotovi proizvodi, 13.6% Proizvodi i transakcije, nigdje nepomenuti, 0.0% Hrana i žive životinje, 17.5% Piće i duvan, 3.1% Mašine i transportni uređaji, 23.6% Sirove materije, sem goriva, 2.0% Mineralna goriva i maziva, 11.4% Proizvodi svrstani po materijalu, 17.9% Životinjska i biljna ulja i masti, 0.6% Hemijski proizvodi, 10.2% Izvor:CBCG
Pored gorepomenutih dobara, veliku ulogu u ukupnom uvozu su imali razni gotovi proizvodi (13.6% od ukupnog uvoza), mineralna goriva i maziva (11.4%), kao i hemijski proizvodi koji su sačinjavali 10.2% ukupno uvezenih roba. U prvih dva kvartala 2017, najveći trgovinski partneri Crne Gore, kada je uvoz u pitanju su bili Srbija (229.6 miliona eura), zatim Kina (98.2 miliona eura) i Njemačka (91.1 miliona eura). Drugi bitni partneri sa nešto manjim dijelom uvoza su bili Italija, Bosna I Hercegovina, Hrvatska i Grčka. Uvoz usluga Uvoz usluga u prva dva kvartala 2017. godine je iznosio 236.7 miliona eura, što predstavlja povećanje od 5.6% u poređenju sa istim periodom prethodne godine, kada je uvoz usluga iznosio 224.1 miliona eura. Što se tiče strukture troškova kada je uvoz u pitanju, najveći dio u prva dva kvartala 2017. godine je potrošen na transport (99.3 miliona eura), zatim ostale poslovne usluge (51.3 miliona eura) i troškovi ostalih usluga (48.7 miliona eura). U poređenju sa istim periodom prethodne godine ukupni troškovi transportnih usluga su se povećali za 19.9%, rashodi po osnovu putovanja su se povećali za 16%, dok je uvoz građevinskih usluga pao za 23.1%. Grafik 14: Struktura troškova u oblasti usluga za prva dva kvartala 2017. godine Ostale usluge, 20.6% Transport, 42.0% Ostale poslovne usluge, 21.7% Građevinske usluge, 4.7% Putovanja - turizam, 11.1% Izvor:CBCG U 2017. godini, sudeći po prognozama, doći će do znatnog povećanja ukupnog uvoza. Stopa rasta za 2017. godinu će iznositi 9.2%. Uvoz roba će rasti po stopi od 9.8%. Sa druge strane, projekcije pokazuju da će uvoz usluga rasti po manjoj stopi u odnosu na uvoz roba (6,7%).
Grafik 15: Stopa rasta uvoza roba i usluga 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 Uvoz roba Uvoz usluga Izvor:Monstat za stvarne vrijednosti, ISSP za prognoze U narednom periodu, povećan uvoz se očekuje najviše kao posljedica rasta uvoza roba, kao posljedica povećanog uvoza za potrebe investicija i rast uvoza usluga koji se odnosi na građevinarstvo. Izgradnja autoputa se može izdvojiti kao najznačajniji faktor kako rasta uvoza roba, tako i rasta uvoza usluga. Takođe, u ova dva kvartala, povećanju uvoza najviše je doprinio rast uvoza energenata kao i sve veća potrošnja za potrebe realizacije infrastrukturnih projekata, kao i drugih značajnih projekata u oblasti energetike i turizma. Povećana turistička potrošnja je isto tako uticala i na veći uvoz hrane i pića u ovoj godini. U narednom periodu se očekuje nastavak ovih trendova u spoljnojtrgovini Crne Gore, samim tim doći će i do kontinuiranog rasta uvoza.
Tržište rada Tržište rada je u drugom kvartalu 2017. godine zabilježilo pozitivne pomake u odnosu na prvi kvartal. Naime, svi parametri koji odražavaju stanje na tržištu rada su blago poboljšani. Tako je stopa aktivnosti stanovništva porasla za 0,8 p.p. i iznosila je 54,8%. Ova stopa je takođe veća za 0,3 p.p u odnosu na drugi kvartal 2016. godine. Stopa zaposlenosti je takođe zabilježila rast u drugom kvartalu 2017. godine u odnosu na prethodni kvartal za 2 p.p. i iznosila je 46,5%, a takođe je rast bio vidljiv i u odnosu na isti kvartal prethodne godine kada je stopa zaposlenosti iznosila 44,9%. Nešto veće stope aktivnosti i zaposlenosti su zabilježene među populacijom starosne dobi 15-64. Stopa nezaposlenosti je u drugom kvartalu 2017. godine iznosila 15,1%, što je značajno manje u odnosu na prvi kvartal iste godine kad je iznosila 17,4%, ali je takođe manja u odnosu na drugi kvartal 2016. godine za 2,4 p.p. Od ovih podataka o stopi nezaposlenosti dobijenih na bazi ankete o radnoj snazi se unekoliko razlikuju podaci o registrovanoj nezaposlenosti koje objavljuje Zavod za zapošljavanje, prema kojem je stopa nezaposlenosti bila na višem nivou i iznosila 20,16%, dok je u istom periodu prethodne godine bila niža i iznosila 17,23%. Osnovni razlog ovakve situacije je vraćanje velikog broja žena koje su primale naknade za majke sa troje i više djece po osnovu Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Stoga i ne čudi nešto veće učešće žena u ukupnoj nezaposlenosti (52%). Zaposlenost. Registrovana zaposlenost u prvoj polovini 2017. godine iznosila je 181782 što predstavlja rast od 3,9% u odnosu na prvu polovinu 2016. godine. Posmatrano po kvartalima, veća zaposlenost tokom 2017. godine zabilježena je u drugom tromjesečju kao rezultat. povećanja zaposlenosti u turizmu (4,5%) i građevinarstvu (11,1%) tokom tog perioda (naročito u junu kada je ukupna zaposlenost iznosila 188167). 5 4 Grafik 16: Stopa rasta zaposlenosti (stvarne vrijednosti 2011-2016, projekcije 2017) 3.7 3 2 1.1 1.3 2.2 1.2 1.9 1 0-1 -2-3 -4 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017-2.9 Izvor: MONSTAT i ZZZCG za stvarne vrijednosti, ISSP za projekcije Projekcije zaposlenosti za 2017. godinu pokazuju trend rasta, tj. ukupna zaposlenost će se povećati za 1,92%. Rast zaposlenosti takođe je predviđen za 2018. godinu. Međutim, ovaj rast će biti uslovljen brojnim faktorima kao što su projektovani trendovi na globalnom i regionalnom nivou, obaveze procesa pridruživanja EU, efikasnost u implementaciji
strateški definisanih ciljeva vezanih za jačanje ekonomskog rasta i razvoja i s tim u vezi, valorizacija značajnih prirodnih, ekonomskih i ljudskih resursa. Zaposlenost će se postepeno povećavati tokom perioda kao rezultat rasta ekonomske aktivnosti uzrokovane visokim nivoima investicija. Ukupna zaposlenost će se povećati u narednom periodu kao rezultat povećane ekonomske aktivnosti, posebno u sektorima građevinarstva i rudarstva i vađenja kamena. Očekivanja su da će dinamika tržišta rada biti intenzivnija, jer strateški investicioni projekti pretpostavljaju veći stepen učešća lokalnih kapaciteta i radne snage u implementaciji projekata. Da bi se smanjila nezaposlenost, povećala aktivnost i zaposlenost neophodno je efikasno sprovoditi mjere aktivne politike zapošljavanja, imajući u vidu njihov ograničeni iznos (2,8 miliona u 2017. godini) usljed mjera konsolidacije i štednje budžeta. Ovo se naročito odnosi na one mere koje se odnose na mlade ljude, žene i teže zapošljive kategorije nezaposlenih lica. Zarade. Prosječna neto plata u prvoj polovini 2017. godine iznosila je 511 i bila je za 3,2% veća u odnosu na prosječnu neto zaradu u prvoj polovini 2016. godine. Visoka stopa rasta neto zarada zabilježena je u sektorima Javna uprava, odbrana i obavezno socijalno osiguranje 6,3%), zdravstvena i socijalna zaštita (8,4%), umjetnost, zabava i rekreacija (10,9%), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (5,5%), kao i promet i skladištenje (5,5%). Neto zarade su zabilježile porast u oba kvartala 2017. godine. Porast je vidljiv i u odnosu na isti kvartal prethodne godine, ali i u odnosu na prethodni kvartal. Plate će nastaviti da rastu u 2017. godini. Rast od 3% u 2017. godini trebalo bi da bude posljedica očekivanog rasta u uslužnim sektorima, ali i u sektorima kao što su umjetnost, zabava i rekreacija, koji dobijaju sve veći udio u ukupnoj zaposlenosti. 4 3 Grafik 17: Stope rasta neto zarada (stvarne vrijednosti 2011-2016, projekcije 2017) 3.0 3.1 2 1.7 1 1.1 0.7 0-1 -0.5 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017-1.7-2 Izvor: MONSTAT za stvarne vrijednosti, ISSP za projekcije