Broj 204. Godina V. w w w.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNI PRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SLO 1,80; SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 ISSN 1330-500X PRINTED IN CROATIA RAZGOVOR brigadir Nikola ÆupaniÊ, zapovjednik Bojne za specijalna djelovanja Uz rame specijalnim postrojbama u svijetu
S VIJ ET P ripremio D. VLAHOVIΔ U S Army M od U K B A G D A D N ema skrivanja!» ovjek na slici nije nekakav pomahnitali piroman, nego ameriëki narednik Joshua Robbins, rodom iz Tennesseja, inæenjerac iz 25. pjeπaëke divizije trenutaëno na sluæbi u Iraku. ZadaÊa mu je spaliti visoko raslinje uokolo ZajedniËke sigurnosne stanice Mushada-istok. Naime, to zelenilo predstavlja potencijalno skroviπte za mnogobrojne teroristiëke skupine koje bi mogle ugroziti Amerikance. Stoga su pribjegli jednostavnom rjeπenju - bacaëu plamena. LO N D O N U govor od 3 milijarde funti B ritansko ministarstvo obrane je 1. rujna objavilo da je potpisalo ugovor kojim Êe poboljπati uvjeæbavanje u sklopu Kraljevske πkole za vojnu inæenjeriju, Ëije su ispostave stacionirane u grofovijama Kent, Hampshire i Oxfordshire. Ugovor o partnerstvu, na 30 godina potpisan s konzorcijem Holdfast-vjeæbovne usluge, vrijedi 3 milijarde funti (oko 4,3 milijardi eura)!!! Naime, poboljπanje uvjeæbavanja ne podrazumijeva samo civilne eksperte koji Êe uvjeæbavati vojne inæenjerce u vjeπtinama poput zidarstva, graappleevine i limarije, nego i investiciju u objekte za bolji smjeπtaj vojnika. Takoappleer, konzorcij Êe ubuduêe osiguravati i opremu, transport, catering i druge usluge za vojne inæenjerce. LO N D O N The Sun za najbolje vojnike V isokotiraæni dnevnik The Sun je u Velikoj Britaniji, a i diljem Europe, poznat kao pravi predstavnik uznapredovalog æutila. Meappleutim, s priliënim je interesom primljena vijest da su se ovaj put odluëili prihvatiti jednog ozbiljnog posla - dodjela nagrada za najbolje vojnike, i to zahvaljujuêi inicijativi princa Charlesa. Da proglaπenja budu sluæbena osigurava suradnja The Suna s Ministarstvom obrane. Nagrade Êe se dodjeljivati u 12 kategorija (najbolji novak, vojnik, mornar, zrakoplovac, postrojba...), a svojevrsne nominacije se mogu dati na internet stranicama The Suna. 2 M od U K U S Navy TO K Y O Skupa nafta J apansko ministarstvo obrane je 29. kolovoza zatraæilo prvo poveêanje obrambenog proraëuna u posljednjih sedam godina. Razlog tome su dodatni troπkovi izazvani ve- Êim cijenama nafte na svjetskom træiπtu, zbog kojih su i otkazane neke vojne vjeæbe. ProraËun bi bio veêi za 2.2 posto i iznosio bi oko 44,4 milijardi dolara, i to za fiskalnu godinu koja zapoëinje u travnju 2009. Osim zbog skupe nafte, vojska æeli veêi proraëun i zbog poboljπavanja opreme za postrojbe koje sudjeluju u meappleunarodnim mirovnim operacijama. B U EN O S A IR ES D oæivotni zatvor Z avrπetak suappleenja u argentinskoj metropoli nije zavrπio dobro za dvojicu optuæenika, nekadaπnjih generala Luciana Menendeza i Antonia Bussija. Dvojica Ëasnika koji su veê zagazili u svoje osamdesete osuappleeni su na doæivotni zatvor, na temelju optuænice za nestanak i smrt senatora Guilllerma Aignassea. Menendez i Bussi, koji su negirali svoju krivnju, bili su aktivni akteri takozvanog Prljavog rata, koji je u Argentini trajao od 1976. do 1983. i bio posljedica vladavine vojnih hunti. PEN SA C O LA Svemu jednom doapple e kraj... N akon impresivnih 50 godina, AmeriËka ratna mornarica je odluëila povuêi iz sluæbene uporabe πkolske avione Rockwell T-2C Buckeye. Te letjelice su tijekom dugih godina skupile viπe od 3,4 milijuna sati letenja, a kraj tome je uëinjen krajem kolovoza na ceremoniji u MornariËkoj zrakoplovnoj bazi u Pensacoli. Svojom dugovjeënoπêu Buckeye je osigurao reputaciju najtrajnijeg πkolskog aviona. VeÊina preostalih primjeraka Êe zavrπiti u arizonskoj zraënoj bazi Davis-Monthan, u kojoj se nalazi postrojenje za konzervaciju starih aviona.
IMPRES U M TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRÆAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr) Izvrπni urednik: Mario GaliÊ (mario.galic@morh.hr) Urednici i novinari: Marija Alvir, (marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊ Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotograf: Davor Kirin GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr) Prijevod: Jasmina Peπek Tajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelo tel: 3784-937 Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322 Pretplata: Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), devizni raëun u ZagrebaËkoj banci 3 0101-620-2500-3 281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun 23 60000-11013 213 02 poziv na broj 165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na adresu TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb. Tisak: Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr E-mail: hrvojnik@morh.hr Naklada: 5800 primjeraka U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara (E MPA) Na 4. konferenciji prvih doëasnika OS zemalja Ëlanica AmeriËko-jadranske povelje sudjelovalo je 24 predstavnika iz 14 zemalja. Kako su hrvatski doëasnici dosad veê prepoznati i uvelike hvaljeni zbog svojih inicijativa, ovogodiπnja konferencija poneπto je drugaëija od prethodnih: obogaêena je desetodnevnim kampom doëasnika zemalja NATO-a i PzM-a... S t r a n a 8 Vojnici buduênosti (II. dio) U drugom dijelu teksta o programima vojnika buduênosti prikazani su programi Italije, panjolske, Nizozemske, vedske, Norveπke i Australije Brigadir Nikola ÆupaniÊ, zapovjednik BSD-a S pripadnicima OS Poljske zajedno Êemo raditi u misiji u»adu. Osim u»ad kamo Êe tijekom rujna otiêi dva tima, jedan vod BSD-a se priprema i za sudjelovanje u misiji ISAF u Afganistanu, kamo bi trebao otiêi u studenom S t r a n a 4 U Splitu odræana 4. konferencija prvih doëasnika OS zemalja Ëlanica A-3 i meappleunarodni kamp doëasnika zemalja NATO-a i PzM-a Sva tri priruënika hrvatske Vojne psihologije u maapplearskom prijevodu Sve tri knjige prevedene su na maapplearski jezik i 2007. objavljene u nakladi izdavaëke kuêe Ministarstva obrane Republike Maapplearske Zrinyi, Ëak i tehniëki gotovo identiëno izvorniku. Prijevod je veliko priznanje naπem obrambenom sustavu S t r a n a 1 4 Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008. Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Naslovnicu snimio Davor KIRIN S t r a n a 21 3
RA ZG OVOR b r i g a d i r N i k o l a Æ u p a n i Ê zapovjednik B ojne za specijalna djelovanja u rujnu æe naπ i pripadnici zapoëeti sudjelovanje u misiji u» adu, a u studenom bi jedan naπ vod trebao otiæi u misiju ISAF u Afganistan po novom ustroju, u naπ sastav je uπ - la satnija antiteroristiëke vojne policije i satnija pomorskih diverzanata, tako da su u B SD -u zaokruæene sve specijalnosti unutar O ruæanih snaga u posljednje dvije godine imali smo tri selekcijske obuke, kojima je svrh a bila popuniti postrojbu novim mladim ljudima U z rame specijalnim postrojbama u svijetu V rlo d o b ro s uraapple uje m o s naπ im s us je d im a, s v e lik im b ro je m z e m alja Ë lanic a N A T O -a, ali i s am e rië k im s p e c ijalnim p o s tro jb am a Z ap o v je d niπ tv a z a E uro p u. N ajv iπ e s uraapple u- je m o s P o ljs k o m, k o ju s m o o d ab rali d a b ud e naπ s trate π k i p artne r. S p rip ad nic im a O S P o ljs k e z aje d no Ê e m o rad iti i u m is iji u» ad u. O s im u» ad k am o Ê e tije k o m rujna o tiê i d v a tim a B S D -a, je d an v o d s e p rip re m a i z a s ud je lo v anje u m is iji IS A F u A fg a- nis tanu, k am o b i tre b ao o tiê i u s tud e no m Leid a P ARLOV, s nimio Da v or K IRIN B ojna za specijalna djelovanja nastala je spajanjem djelatnika Srediπta za posebne borbene vjeπtine iz epurina i djelatnika 1. HG zdruga i uskoro Êe obiljeæiti osam godina postojanja i djelovanja. RijeË je o postrojbi koja je izrasla u jednu od najelitnijih i najobuëenijih postrojbi Hrvatske vojske. Njezini su pripadnici osposobljeni za obavljanje svih, pa i najteæih zadaêa na svim terenima i u svim meteo uvjetima. O sim za vojne aktivnosti, primjerice ubacivanje u neprijateljsku pozadinu i izvla- Ëenje snaga, antiteroristiëka djelovanja, izvoappleenje diverzantskih akcija, provoappleenje obuka..., osposobljeni su i za pruæanje pomoêi civilnom stanovniπtvu u sluëaju elementarnih nepogoda, prirodnih katastrofa, u akcijama traganja i spaπavanja... O onome πto je dosad uëinjeno u ovoj elitnoj postrojbi naπih O ruæanih snaga te kako vidi njezin daljnji razvoj razgovarali smo sa zapovjednikom brigadirom Nikolom Æ upaniêem, koji je prvi Ëovjek BSD-a od 2003. godine. to biste izdvojili kao najvaænija postignuêa B SD-a u proteklih osam godina njezina postojanja i djelovanja? Bojna za specijalna djelovanja ustrojena je 2000. godine i do sada je uëinjeno doista mnogo u razvoju ove postrojbe. Danas je Bojna za specijalna djelovanja profesionalno na vrhunskoj razini, i to kako po obuëenosti tako i po opremi, naoruæanju, obuci i πkolovanju naπih pripadnika. Moram naglasiti da smo kompatibilni sa specijalnim postrojbama zemalja Ëlanica NAT O saveza. T ijekom ovih godina razvili smo i vrlo bogatu i sadræajnu meappleunarodnu suradnju. Imamo niz partnerskih zemalja s Ëijim specijalnim postrojbama iznimno dobro suraappleujemo. Pripadnici postrojbe sudjeluju u misijama UN-a. U rujnu Êe naπi pripadnici zapoëeti sudjelovanje u misiji u» adu, a u studenom bi jedan naπ vod trebao otiêi u misiju ISAF u Afganistan. Mogu slobodno reêi da je ova postrojba do sada napravila veoma mnogo. T ijekom ovih osam godina proπli smo i dva preustroja.drugi je zavrπio ove godine. U sklopu njega, Bojna za specijalna djelovanja poveêala se sa 150 pripadnika na 300. Svrha je preustroja bila spojiti sve specijalne postrojbe koje su djelovale unutar O ruæanih snaga u jednu ustrojbenu cjelinu, tako da je BSD danas jedina specijalna postrojba u Hrvatskoj vojsci. Po novom ustroju, u naπ sastav je uπla satnija antiteroristiëke vojne policije i satnija pomorskih diverzanata, tako da su u BSD-u zaokruæene sve specijalnosti unutar O ruæanih snaga. Vaæno je istaknuti i da postrojba provodi niz obuka kao πto su ronilaëke, padobranske, alpinistiëke, snajperske, i to kako za svoje pripadnike tako i za pripadnike svih ostalih postrojbi Hrvatske vojske, a treba spomenuti i njezinu viπe nego dobru suradnju s lokalnim stanovniπtvom. Mislim da je to u osam godina postojanja ove postrojbe doista mnogo. to danas znaëi biti specijalac, odnosno koja to sve znanja i vjeπtine 4
RA ZG OVOR mora imati pripadnik B ojne za specijalna djelovanja? Zadovoljstvo mi je reêi da smo u posljednje dvije godine imali tri selekcijske obuke, kojima je svrha bila popuniti postrojbu novim mladim ljudima, πto je i trend u drugim vojskama svijeta. O no πto danas krasi specijalca, kako kod nas tako i u svijetu, jest πto mora suvereno i izuzetno dobro vladati nizom specijalistiëkih vjeπtina, i to od padobranstva, ronjenja do alpinizma i brojnih drugih. Naime, danas pripadnici specijalnih postrojbi jednostavno moraju znati sve, odnosno trebaju biti profesionalno uvjeæbani i osposobljeni u svim vojnim vjeπtinama. Dobili smo veê niz pohvala od naπih kolega i najviπih predstavnika ministarstava obrane i glavnih stoæera drugih zemalja koji su nam bili u posjetu i s kojima smo zajedno sudjelovali u vjeæbama i raznim drugim oblicima bilateralne obrambene suradnje. InaËe, trend je u svijetu da se ovakve postrojbe popunjavaju od tri do pet godina. Planiramo da Êe se tako popunjavati i Bojna za specijalna djelovanja. Spomenuli ste selekcijsku obuku. J avlja li se na selekcijsku obuku dovoljan broj kvalitetnih kandidata, odnosno onih koji mogu potpuno zadovoljiti visoke kriterije za pristupanje B ojni za specijalna djelovanja? Na selekcijsku obuku dragovoljno dolaze pripadnici svih grana O ruæanih snaga i iskoristio bih ovu priliku da zahvalim zapovjednicima grana πto nam izlaze ususret. Svi kandidati najprije prolaze psiholoπka testiranja i zdravstveni pregled, a nakon toga pristupaju motoriëkim pripremama. O ni koji sve to zadovolje pristupaju selekcijskoj obuci koja se provodi u naπem kampu na Udbini i traje 40 dana. Koji uspjeπno proappleu obuku, rasporeappleuju se u specijalistiëke satnije: ronioce, padobrance, antiteroristiëku satniju, alpiniste ili u satniju za vatrenu potporu. Zapravo, tek kad pristupe postrojbi zapoëinje njihova prava specijalistiëka obuka, πkolovanje, i to kako kod nas tako i u inozemstvu, usavrπavanje i sve ostalo πto sa sobom nosi vojni poziv. Napomenuo bih da mladi ljudi koji se kandidiraju za obuku moraju biti najmanje dvije godine u sustavu O ruæanih snaga. Na predzadnjoj selekcijskoj obuci bile su i dvije djevojke, koje su tijekom obuke prolazile sve kao i njihovi kolege i to bez ikakvih povlastica. Nakon obuke koju su uspjeπno zavrπile rasporeappleene su u padobransku satniju. VeÊ imaju veliki broj skokova i sve svoje zadaêe uspjeπno obavljaju, i to je prvi put da smo u ovih osam godina u borbenu satniju primili æene. Na selekcijsku obuku u pravilu se javlja do osamdesetak ljudi. Negdje polovica zadovolji sve kriterije potrebne da mogu pristupiti selekcijskoj obuci, a od njih u pravilu u postrojbu primimo deset do dvanaest ljudi. Kakvom biste ocijenili meappleunarodnu suradnju B ojne za specijalna djelovanja i na koji sve naëin suraappleujete s pripadnicima specijalnih postrojbi drugih zemalja? Vrlo dobro suraappleujemo s naπim susjedima, s velikim brojem zemalja Ëlanica NAT O -a, ali i s ameriëkim specijalnim postrojbama Zapovjedniπtva za Europu. Najviπe suraappleujemo s Poljskom, koju smo odabrali da bude naπ strateπki partner, i s Poljacima Êemo najviπe provoditi obuku. S pripadnicima oruæanih snaga Poljske zajedno Êemo raditi i u misiji u» adu. Doista mislim da smo na pravom putu da budemo u trendu sa svim specijalnim postrojbama u svijetu. Proπle godine smo sudjelovali i organizirali vjeæbu Adriatic Eagle, za πto smo dobili najviπe ocjene. O ve godine smo dobili ponudu od Zapovjedniπtva za Europu za specijalne snage da iduêe godine, krajem rujna, budemo domaêin velike meappleunarodne vjeæbe Jackal Stone, u kojoj bi trebale sudjelovati specijalne postrojbe iz dvanaestak zemalja. T o je sigurno veliko priznanje i veliki poticaj za naπu postrojbu, za mene kao zapovjednika i, naravno, za naπe O ruæane snage u cjelini. T o Êe nam biti dobra prilika da pokaæemo i dokaæemo koliko smo dobro osposobljeni i kako smo opremljeni. A siguran sam da itekako imamo πto pokazati. Naπ skori odlazak u» ad, gdje Êemo raditi u sklo- 5
RA ZG OVOR pu poljskog kontingenta, rezultat je dobre suradnje s EUFO R-om. Drugim rijeëima, Bojna za specijalna djelovanja ima bogatu meappleunarodnu suradnju, πto i nije neobiëno jer Êe nas sve viπe zadaêa Ëekati upravo u svijetu, i to prije svega sudjelovanjem u meappleunarodnim mirovnim misijama. Imate li unutar Oruæanih snaga dovoljno dobre uvjete za obuku? M islim ponajprije na to jesu li poligoni na kojima se uvjeæbavate dobro opremljeni svim sadræajima koji su vam potrebni za kvalitetnu obuku? Da, na Udbini imamo kamp gdje nam se obuëavaju padobranci, ali i pripadnici drugih satnija. T a- mo smo napravili i poligon za gradsku borbu. U vojarni KovËanje na Malom Loπinju imamo poligon za ronilaëku satniju, a jedan vod ronilaca imamo i u Splitu. Za planinsku satniju ureappleujemo objekt Guslica iza Platka na 1500 metara nadmorske visine. Drugim rijeëima, imamo niz svojih poligona, ali isto tako dobro suraappleujemo i s Hrvatskom kopnenom vojskom, i to tako da vjeæbamo i s njihovim pripadnicima i na njihovim poligonima. Pripadnici naπe postrojbe jednim su dijelom i sami sudjelovali u ureappleenju nekih objekata. T ako smo, primjerice, ureappleivali objekt na Loπinju, te objekte na Udbini, gdje smo napravili dvanaest kuêa za naπe padobrance, osiguravajuêi im tako sve potrebne uvjete za nesmetani rad i obuku. Na Udbini se trenutaëno obu- Ëavaju i pripadnici naπe postrojbe koji Êe sudjelovati u misiji u» adu. Osim u» adu gdje Êe pripadnici B SD-a s misijom zapoëeti tijekom rujna, sudjelujete li u joπ kojoj meappleunarodnoj mirovnoj misiji? O sim u» ad kamo Êe tijekom rujna otiêi dva tima BSD-a, jedan vod BSD-a se priprema i za sudjelovanje u misiji ISAF u Afganistanu, kamo bi trebao otiêi tijekom studenoga. InaËe u misiji ISAF redovito imamo jednog O ve godine sm o dobili ponudu od Zapovjedniπ tva z a Europu z a specijalne snage da iduê e godine, krajem rujna, budem o dom aê in velike m eapple unarodne vjeæ be Jackal Stone, u kojoj bi trebale sudjelovati specijalne postrojbe iz dvanaestak z em a- lja. To Ê e nam biti dobra prilika da pokaæ em o i dokaæ em o koliko sm o dobro osposobljeni i kako sm o oprem ljeni do dva Ëovjeka. Pripadnici naπe postrojbe sudjeluju i u UN misijama. T renutaëno imamo jednog Ëasnika u Liberiji i jednog u Sudanu. Timovi B ojne za specijalna djelovanja Ëesto pomaæu i civilnom stanovniπtvu T ako je. Imamo timove traganja i spaπavanja koji mogu djelovati na moru i kopnu te u planinama, i tu usko suraappleujemo s Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom, pogotovo tijekom protupoæarne sezone. Do sada smo imali nekoliko intervencija, ali nasreêu ne velikih. Dosta radimo i s Gorskom sluæbom traganja i spaπavanja i Dræavnom upravom za zaπtitu i spaπavanje, a veoma dobro suraappleujemo i s Primorsko-goranskom æupanijom i, naravno, gradom Delnicama. Kako ste zadovoljni suradnjom s lokalnim stanovniπtvom ovdje u Delnicama, gdje ste smjeπteni i kojim se sve oblicima ta suradnja realizira? O dnos i suradnja naπe postrojbe s civilnim strukturama u gradu Delnicama jesu odliëni. Veoma smo susretljivi jedni prema drugima, a pomoê stanovniπtvu je najpotrebnija zimi. Naime, u Gorskom kotaru æivi dosta starijeg stanovniπtva pa im, primjerice, pomaæemo u dostavi hrane u mjesta u koja se zimi ne moæe doêi automobilom, i u tome najviπe sudjeluje naπa planinska satnija. Naravno, to je samo jedan oblik izrazito bogate i dobre suradnje s lokalnim stanovniπtvom. to biste poruëili pripadnicima B ojne za specijalna djelovanja povodom osme obljetnice i kako vidite razvoj ove postrojbe ubuduêe? Svim pripadnicima BSD-a Ëestitam i ovim putem njihovu obljetnicu. Njima i njihovim obiteljima æelim sve najbolje i mnogo uspjeha u radu. T a- koappleer i ljudima koji Êe otiêi u misiju æelim mnogo uspjeha i sreêe, da svoje zadaêe obavljaju profesionalno i u skladu sa svim standardima koje su usvojili tijekom obuke te da se svi sretno vrate u domovinu. Bojna za specijalna djelovanja nastavit Êe i dalje raditi jednako kvalitetno kao i do sada, a ujedinjavanje svih specijalnih postrojbi u jednu ustrojbenu cjelinu, Bojnu za specijalna djelovanja, koja je uz to i pod izravnim zapovijedanjem naëelnika GSO SRH-a, zasigurno Êe pridonijeti joπ boljem opremanju, obuci, izobrazbi i rjeπavanju svih ostalih pitanja vezanih uz naπ rad. 6
MORH I OS RH M inistar VukeliÊ primio predstavnike K luba vojnih izaslanika Ministar obrane Branko VukeliÊ primio je 29. kolovoza izaslanstvo Kluba vojnih izaslanika akreditiranih u RH, koje su predstavljali dosadaπnji doajen Kluba general pukovnik Dragan Andreski (Makedonija), novi doajen pukovnik Burkhard Michael Kiihnapfel (NjemaËka) i zamjenik doajena brigadni general Bojan uligoj (Slovenija). Na sastanku je istaknuto obostrano zadovoljstvo dosadaπnjom dobrom suradnjom MO RH-a i Kluba vojnih izaslanika u RH, a na prijedlog ministra VukeliÊa ta Êe se suradnja i intenzivirati, posebice u razdoblju do ulaska RH u punopravno Ëlanstvo NAT O -a. Predstavnici Kluba vojnih izaslanika u snimio D. KIR IN tom su smislu izrazili svoju spremnost za struënu pomoê u svim pitanjima od interesa za MO RH. Na sastanku je bio nazoëan i ravnatelj Uprave za obrambenu politiku Pjer imunoviê, koji je zahvalio predstavnicima Kluba na dosadaπnjoj struënoj suradnji, ali i na njihovu humanitarnom radu u RH. T renutaëno u Hrvatskoj 32 zemlje imaju akreditirane svoje vojne izaslanike, a Vojno-diplomatski zbor Ëini ukupno 38 Ëlanova akreditiranih pri MO RH-u. OJ I snimio D. KIR IN U ruë eno odlië je maapple arskom vojnom izaslaniku Dræavni tajnik Ministarstva obrane RH Mate Raboteg, uime predsjednika Republike Hrvatske Stjepana MesiÊa, 20. kolovoza sveëano je uruëio Red hrvatskog trolista vojnom izaslaniku Republike Maapplearske u Republici Hrvatskoj, pukovniku Mihaly u Szö keu. O dliëje pukovniku Mihaly u Szö keu dodijeljeno je za osobite zasluge u razvitku odnosa izmeappleu Republike Hrvatske i Republike Maapplearske. Dræavni tajnik Raboteg kao i pukovnik Szö ke u prigodnim govorima iskazali su zadovoljstvo dosadaπnjom suradnjom dviju zemalja na obrambenom podruëju te izrazili spremnost za njezino daljnje jaëanje. OJ I Polaznici πvicarske vojne akademije na HVU -u U sklopu viπednevnog posjeta Hrvatskoj i O SRH, polaznici Diplomske πkole πvicarske vojne akademije MI- LAK posjetili su 22. kolovoza HVU "Petar Zrinski". Posjet je upriliëen na inicijativu pukovnika Marijana okeca, koji je polaznik navedene πkole, a na æelju πvicarske strane da se upoznaju sa sustavom πkolovanja u O S- RH-u, posebno na HVU-u. vicarsko izaslanstvo na Ëelu s brigadnim generalom Danielom Lä tschom doëekao je dekan HVU-a brigadir Æ eljko Akrap. Uvodnu prezentaciju odræao je pukovnik Draæen SmiljaniÊ iz GSO SRH-a na temu "Sigurnosna situacija u JI Europi, ustroj i reforme O SRH i sudjelovanje O SRH u meappleunarodnim mirovnim operacijama". T emu "Sustav vojnog πkolovanja u O SRH" odræala je bojnica Marina Svrze, djelatnica Dekanata HVU-a. Nakon odræanih prezentacija, polaznici πkole obiπli su SJ "Katarina Zrinska" gdje ih je primio ravnatelj SJ prof. emal KadriÊ i upoznao ih s naëinom rada u πkoli. Z. LOVA E N 7
U Splitu odræ ana 4. konferencija prvih doë asnika O S z em alja Ë lanica A -3 i m eapple unarodni kam p doë asnika z em alja N A TO -a i Pz M -a R az mje nom iskustav a pre ma z aje dniëkim iz az ov ima N a 4. k o nfe re nc iji p rv ih d o Ë as nik a O S z e m alja Ë lanic a A -3 s ud je lo v alo je 24 p re d s tav - nik a iz 1 4 z e m alja. K ak o s u h rv ats k i d o Ë as nic i d o s ad v e Ê p re p o z nati i uv e lik e h v alje ni z b o g s v o jih inic ijativ a, o v o g o d iπ nja k o nfe re nc ija p o ne π to je d rug aë ija o d p re th o d nih : o b o g aê e na je d e s e to d ne v nim k am p o m d o Ë as nik a z e m alja N A T O -a i P z M -a, na k o je m je o k up lje no 22 p rip ad nik a iz s e d am z e m alja. Z aje d nië k i s us re ti uje d no s u nas tav ak inte nz iv ne s urad nje m e apple u d o Ë as nic im a p o s e b ic e z e m alja Ë lanic a A -3, a s us re ti d o Ë as - nik a na to j raz ini tre b ali b i jo π v iπ e p rid o nije ti p ro c e s im a trans fo rm ac ije, p rib liæ av anja i p rilag o d b e njih o v ih o ruæ anih s nag a N A T O -u Ves na P IN T ARIΔ, s nimio Æ eljk o S T IP AN OVIΔ, a rh iv a DoË a s nië k og z b ora U splitskom Domu Hrvatske vojske 27. i 28. kolovoza odræana je 4. konferencija prvih doëasnika O S zemalja Ëlanica AmeriËko-jadranske povelje, na kojoj je sudjelovalo 24 predstavnika iz 14 zemalja. Prva ovakva konferencija, potaknuta na inicijativu upravo hrvatskog DoËasniËkog zbora, odræana je u O patiji, nastavila se potom iduêe godine u T irani, a zatim i Skoplju, da bi se po Ëetvrti put ponovo okupili u Hrvatskoj, ovaj put u Splitu. Kako su hrvatski doëasnici dosad veê prepoznati i uvelike hvaljeni zbog svo- Konferenciju je otvorio prvi doëasnik O SR H -a ËasniËki namjesnik G oran Turk, a poseban gost bio je brigadni general D ragutin R epinc, naëelnik J 5 G SO SR H -a 8
KON F EREN C IJ A jih inicijativa, ovogodiπnja konferencija poneπto je drugaëija od prethodnih: obogaêena je desetodnevnim kampom doëasnika zemalja NAT O -a i PzM-a, na kojem je okupljeno 22 pripadnika iz sedam zemalja. Konferenciju je otvorio prvi doëasnik O SRH ËasniËki namjesnik Goran T urk pozdravivπi posebnog gosta brigadnog generala Dragutina Repinca, naëelnika J5 GSO SRH, te potom i prve doëasnike Albanije, Makedonije i NAT O -a, zahvalivπi svima koji su se odazvali na sudjelovanje. O va je konferencija ujedno nastavak intenzivne suradnje meappleu doëasnicima posebice zemalja Ëlanica A-3, a susreti doëasnika na ovoj razini trebali bi joπ viπe pridonijeti procesima transformacije, pribliæavanja i prilagodbe njihovih oruæanih snaga NAT O -u. Konferencija je zamiπljena kao rasprava kroz tri panela s razliëitim temama, od kojih je najznaëajnija bila doprinos vojnih snaga meappleunarodnim mirovnim misijama te uloga doëasnika u pripremi i obuci snaga za djelovanje u njima. Kako se sve tri zemlje A-3 inicijative pripremaju za pristupanje NAT O -u, jedna od tema o kojoj se raspravljalo i razmjenjivalo iskustva bila je i kako se πto bolje pripremiti za preuzimanje duænosti u NAT O strukturama. Na treêem panelu razgovaralo se o moguênostima suradnje na podruëju obuke doëasnika i njihove edukacije. Uvodno predavanje o hrvatskom sudjelovanju u mirovnim misijama odræao je general Repinc, Ëije je vojniëko iskustvo obogaêeno zapovijedanjem najstarijom UN-ovom misijom, misijom UNMO GIP. Podsjetio je na poëetak hrvatskog sudjelovanja u misiji u Sijera Leoneu 1999., ukratko dajuêi pregled sudjelovanja u svim dosadaπnjim UNovim misijama, kao i misiji ISAF u Afganistanu, iznoseêi planove za daljnje sudjelovanje i navodeêi brojnost hrvatskih snaga predviappleenih u njima. O iskustvima svojih oruæanih snaga u mirovnim misijama govorili Konferencija je okupila 2 4 predstavnika iz 14 zemalja, a zamiπ ljena je kao rasprava kroz tri panela s razliëitim temama, od kojih je najznaëajnija bila doprinos vojnih snaga meapple unarodnim mirovnim misijama te uloga doëasnika u pripremi i obuci snaga za djelovanje u njima su potom prvi doëasnici Albanije i Makedonije, a zajedniëki je stav kako je upravo sudjelovanje u misijama odliëna prilika za osobnu nadogradnju i uëenje te proπirenje znanja i vjeπtina. Viπe puta je istaknuta nezamjenjiva uloga doëasniëkog korpusa u procesu transformacije i integracije, a posebno u pripremi snaga za sudjelovanje u misijama. O va je godina i godina doëasnika u NAT O -u, a B rigadni general D ragutin R epinc, na- Ë elnik J5 G SO SR H -a Svaka konferencija na koju uspijete dovesti predstavnike trinaest dræava i jednog NAT O zapovjedniπtva u trenutku kad se Hrvatska priprema za integraciju i pristup NAT O -u sigurno je za nas izuzetno vaæna. RijeË je o vodeêim do- Ëasnicima oruæanih snaga drugih dræava, od kojih neki imaju vrlo mnogo iskustva. Ima predstavnika onih koji su u NAT O primljeni daleko ranije pa sve do onih koji su primljeni u posljednjem valu, ali i onih koji joπ uvijek Ëekaju da se taj pristup ostvari. Svakako treba pohvaliti DoËasniËki zbor O SRH-a, koji je uspio spojiti doëasniëki kamp zajedno s ovom konferencijom, koja pruæa moguênost da se o velikom broju razliëitih pitanja vrlo kvalificirano raspravlja. Sve ono o Ëemu Êe se ovdje razgovarati sigurno Êe sluæiti naπem DoËasniËkom zboru, a i O ruæanim snagama u cjelini, da sagledaju odreappleene probleme i prioritete u integraciji koja se dogaapplea u ovom trenutku. Iako se u velikom broju UN misija nalaze Ëasnici, sigurno je da mi ne bismo mogli raditi u mirovnim misijama poput one na Golanu, a posebno ne u Afganistanu, bez DoËasniËkog zbora i njegove uloge u pripremi vojnika, a jednako tako i u pripremi doëasnika, kao i konkretnog rada na terenu. DoËasnici imaju izuzetno vaænu ulogu i bez njihova rada i potpore zasigurno se te misije ne bi mogle ostvariti. Ulaskom u NAT O uloga doëasnika bit Êe jednako vaæna kao πto je to i danas. Republika Hrvatska bi, prema oëekivanju i zahtjevima, u NAT O zapovjedniπtva trebala dati Ëetrdesetak ljudi. U ovom trenutku ne moæemo reêi koliko Êe ukupno biti doëasnika, ali oni Êe sigurno imati vaænu ulogu. I zbog toga je ova konferencija znaëajna jer se na njoj razgovora o naëinima, kriterijima i uvjetima koje treba ispuniti da bi se preuzela neka vaæna uloga u bilo kojem NAT O zapovjedniπtvu. Iskustva koja Êe ti ljudi donijeti iz NAT O zapovjedniπtava za nas Êe biti vrlo vaæna i zbog toga πto cjelokupne O ruæane snage moraju biti spremne za ulazak u NAT O. 9
» asnië ki nam jesnik G oran Turk, prvi doë asnik O SR H -a Suradnja doëasnika na meappleunarodnoj razini pojaëana je i u specifiënim podruëjima kao πto su meappleunarodne misije, πto je za OSRH posebno vaæno zbog sve intenzivnijeg sudjelovanja u njima. I ova konferencija i kamp doëasnika idu tome u prilog... Prioritet nam je bio okupiti ljude iz viπe zemalja, a u kampu ih je, uklju- ËujuÊi Hrvatsku, bilo iz sedam zemalja, te zajedno sa πto viπe partnera razmijeniti iskustva u ovom predstojeêem razdoblju integracije u NAT O, te jednako tako i pripremiti se na ono πto nas oëekuje kada postanemo Ëlanica Saveza. U kampu smo proveli niz tematskih radionica s jedne strane, a s druge ovom Ëetvrtom konferencijom doëasnika oruæanih snaga zemalja Ëlanica A-3 nastojali smo pokriti podruëje koje definitivno postaje prioritet prvog reda i u podruëju obuke i procesu πkolovanja, a to je sudjelovanje u meappleunarodnim vojnim operacijama. Dakle, teme konferencije bile su prije svega obuka koju provode doëasnici u pripremi za misije kao i provedba svih drugih zadaêa u podruëju operacija, a treêe πto nam predstoji jest priprema naπih doëasnika, kao i drugih doëasnika iz A-3 zemalja te ostalih sudionika konferencije, za preuzimanje odreappleenih duænosti u NA- T O zapovjedniπtvima i stoæerima. I ovakvim aktivnostima mi smo potpuno u potpori reforme i transformacije O ruæanih snaga i konaëne integracije u NAT O savez. Na vaπoj prvoj konferenciji potaknuta je inicijativa da naπa Visoka doëasniëka πkola postane vodeêa institucija za πkolovanje doëasnika u regiji. Koliko je taj projekt do danas zaæivio? T emeljem zakljuëaka Sudionici doëasniëkog kampa na kninskoj tvrapple avi s prve konferencije, koju smo takoappleer mi inicirali, a odræana je u Republici Hrvatskoj, s ponosom moæemo reêi da u naπoj Visokoj doëasniëkoj πkoli veê treêu godinu imamo strane polaznike upravo iz zemalja jugoistoëne Europe, pa Ëak i iz Slovenije kao NAT O Ëlanice. S tim Êemo i dalje nastaviti, no jedan od znaëajnijih projekata u dijelu edukacije na najviπoj intergranskoj razini, a koji planiramo, jest pripremiti odreappleene module izobrazbe na engleskom jeziku i pozvati partnere iz drugih NAT O zemalja. T ime bismo poveêali i kompatibilnost i interoperabilnost u podruëju operacija, πto je prioritet. Hrvatski DoËasniËki zbor vrlo je hvaljen upravo zbog svojih inicijativa i aktivnosti koje provodi. Koji su vam daljnji planovi i aktivnosti? Daljnja vizija razvoja DoËasniËkog zbora ide u tri kljuëna smjera. Prvi je stvoriti od mladih doëasnika, koji kontinuirano ulaze u sustav, istinske voapplee, jer upravo su oni ti koji zapovijedaju i vode postrojbe, πto je od posebnog znaëenja u podruëju operacija. Druga kljuëna zadaêa u kojoj doëasnici kao instruktori imaju veliku ulogu jest u potpori i provedbi projekta dragovoljnog sluæenja vojnog roka. Naime, oni s mladim ljudima koji su se odluëili na dragovoljno sluæenje vojnog roka provode temeljnu i specijalistiëku obuku za vojno-struënu specijalnost pjeπaka. O no πto konstantno i vrlo uspjeπno radimo jesu kampovi s kadetima, koji prolaze odreappleene oblike vojne obuke, a G aapple anje doëasnika odræano tijekom kampa koji bi sutra trebali postati mladi Ëasnici. Svakako, oëekuju nas i druge aktivnosti tijekom ovog razdoblja pridruæivanja, kao i brojne vezane uz NAT O. PojaËat Êemo i bilateralnu vojnu suradnju kao i broj konferencija tematskog tipa, a sve sa svrhom joπ snaænijeg razvoja DoËasniËkog zbora i stvaranja jedne zajedniëke doëasniëke obitelji u regiji. Ulazak Hrvatske u NATO traæit Êe i veêi angaæman doëasnika i njihovu obuëenost za rad u NA- TO okruæju... Apsolutno. Poznavanje jezika je bez daljnjeg prioritet, no svakako Êe se traæiti kompletna profesionalnost i odgovornost u obnaπanju odreappleene duænosti. Sustavom cjeloæivotnog πkolovanja, obuke i izobrazbe i civilnog i vojnog dijela konstantno Êemo raditi na poveêanju sposobnosti koje se zahtijevaju u obnaπanju naπih duænosti, kako ovdje tako i u meappleunarodnom okruæju. O Ëekuje nas joπ mnogo zadaêa i unutar O S-a i na meappleunarodnoj razini. Sve je to vrlo zahtjevan proces, koji traæi vrlo konkretne pripreme i vrlo odgovornu i profesionalnu provedbu. No i taj posao bit Êe uspjeπno odraappleen u skladu sa svim dobivenim smjernicama, zadaêama i zapovijedima, a sve u potpori reformama i transformaciji O ruæanih snaga. 1 0
KON F EREN C IJ A» asnië ki nam jesnik M ark Farley, prvi doë asnik U SEU C O M -a (Zapovjedniπ tvo am erië kih snaga z a Europu) Predstavljam Zapovjedniπtvo ameriëkih snaga za Europu sa sjediπtem u Stuttgartu, koje je zaduæeno za odræavanje vojnih odnosa sa zemljama u regiji. Mislim da je ova konferencija vrlo vaæna jer je okupila doëasnike iz viπe dræava, koji posjeduju razliëita iskustva πto ih ovim putem mogu razmijeniti i pripremiti se na izazove koji su nam zajedniëki. Imati moguênost okupiti se na jednom mjestu i vidjeti koliki napredak su neke zemlje postigle, posebno u razvoju doëasniëkog zbora, uvijek je korisno za njihovu izgradnju. ZajedniËke rasprave, miπljenja i razmjena iskustava pridonijet Êe da se joπ bolje razvijamo i da budemo joπ uspjeπniji u obavljanju zadaêa koje se pred nas postavljaju. S ameriëkog stajaliπta, doëasnici su vrlo vaæni u svemu πto vojska radi. Moje je miπljenje da ni jedna vojska ne bi bila operativna, kvalitetna i uspjeπna bez doëasnika. DoËasnici su veza u cjelokupnom zapovjednom lancu od najviπih razina do vojnika na terenu. Njihova je uloga od presudne vaænosti za uspjeh zadaêe. Nastojimo uspostaviti sliëan sustav djelovanja i u vojskama naπih saveznika kako bismo u zajedniëkim zadaêama, misijama i zdruæenim zapovjedniπtvima mogli zajedniëki djelovati, dijeliti iste duænosti i odgovornosti. Uspjeh koji je Hrvatska vojska u smislu uspostavljanja doëasniëkog zbora postigla od 1996. do danas upravo je nevjerojatan. U ameriëkim oruæanim snagama, mi doëasniëki sustav gradimo od 1973. i trebalo nam je trideset pet godina da budemo tu gdje smo sada. Hrvatska je prihvatila ovaj model i zapadna iskustva i u vrlo kratko vrijeme napravila zadivljujuêi napredak. Mogu reêi da je Hrvatska, kad je rijeë o doëasniëkom zboru, njegovu razvoju i ustroju, najbolja i najnaprednija na podruëju istoëne Europe i ovog dijela Balkana. Nemamo nikakvih problema u zajedniëkom radu i odraappleivanju zajedniëkih zadaêa na terenu. Moæete biti vrlo ponosni na svoje doëasnike. nastojanja hrvatskog DoËasniËkog zbora, njihova izgradnja i nezamjenjiva uloga koju imaju u O ruæanim snagama idu u prilog integraciji Republike Hrvatske u NAT O. Dvodnevna konferencija rezultirala je i smjernicama za daljnju suradnju DoËasniËkog zbora, pri Ëemu posebice treba istaknuti kako Êe se u iduêem razdoblju intenzivno raditi na ispunjenju zahtjeva za doëasniëke kompetencije kod preuzimanja duænosti u NAT O stoæerima, na razmjeni instruktora na izobrazbi i teëajevima koji Êe se odræavati za doëasnike, a na sljedeêoj konferenciji koja bi se trebala odræati u veljaëi 2009. jedna od vaænih tema rada bit Êe i razmjena nauëenih lekcija iz rada O MLT timova u misiji ISAF. Viπednevni meappleunarodni kamp doëasnika, odræan tijekom konferencije kao joπ jedna inicijativa hrvatskog Do- ËasniËkog zbora, naiπao je na odliëan odaziv i zapravo je neπto sasvim novo ne samo kod nas nego i na razini NAT O -a. Kamp je bio vrlo sadræajan, a pokrivao je obuëne sadræaje s vrlo napornim treninzima, koje su provodili instruktori iz Bojne za specijalna djelovanja. Dio obuke iz podruëja pomorskih vjeπtina proveden je na moru s instruktorima iz HRM-a, a dio je odraappleen uz potporu Hrvatske kopnene vojske na poligonu C rvena zemlja u Bralovcu. Svrha je bila razmijeniti meappleusobna iskustva, pripremiti se na zadaêe koje doëasnike oëekuju u buduêim integracijama i zajedniëkim aktivnostima te postiêi kompatibilnost i interoperabilnost s NAT O snagama. BuduÊnost ovakvih zajedniëkih susreta i suradnja do- Ëasnika, najavljeno je, joπ Êe se intenzivnije nastaviti, a ulaskom u NAT O, koji u skorom razdoblju oëekuju Ëlanice A-3, i produbiti. Hrvatski DoËasniËki zbor i dalje Êe aktivno nastaviti sudjelovati i prenositi svoje znanje, sposobnosti i iskustvo na partnere.» asnië ki nam jesnik Ludek K olesa, prvi doë asnik A C T-a (S avez nië ko z apovjedniπ tvo z a transform aciju) Imao sam zadovoljstvo sudjelovati na prvoj konferenciji doëasnika zemalja A-3 u Hrvatskoj joπ dok sam bio na duænosti prvog doëasnika» eπke vojske. Sada, nakon nekoliko godina, sjajno je vidjeti koliko daleko su odmakle zemlje koje su tada sudjelovale i koji napredak su uëinile u obuci i razvoju doëasniëkih snaga, kao i napore sa svrhom pribliæavanja i pridruæivanja NAT O -u. Drago mi je vidjeti taj napredak i vrlo sam zahvalan Hrvatskoj ne samo za organizaciju ove konferencije nego i za sve napore πto ih hrvatski doëasnici i njihovi zapovjednici Ëine sa svrhom regionalne suradnje te za pomoê koju pruæaju drugim nacijama kako bi njihovi doëasnici postali jednako uëinkoviti i dobri kao πto su to hrvatski doëasnici. Zapravo za sve nas iz NAT O -a i zemalja PzM-a najveêa vaænost ove konferencije jest u moguênosti razmjene meappleusobnih iskustava u pripremi snaga za preuzimanje zadaêa i uspjeπno djelovanje u meappleunarodnim misijama. Upravo su doëasnici vrlo vaæni kad je rijeë o pripremama za misije. DoËasnici igraju kljuënu ulogu jednako kao i Ëasnici i vrlo su vaæan dio tima u svom podruëju djelovanja. VeÊ nekoliko godina suraappleujem s hrvatskim doëasnicima i mogu reêi da je ta suradnja uvijek bila na obostranu korist. Sa sadaπnje pozicije mogu takoappleer reêi da je Hrvatska uvijek bila vrlo inicijativna i kooperativna s NAT O doëasniëkim korom i suradnja je uvijek bila na najboljoj moguêoj razini. 1 1
OS RH Psiholoπ ke priprem e z a m irovne operacije N ezaobilazna uloga psihologa u svim fazama pripreme A k tiv no s ti p s ih o lo π k e p rip re m e s as tav ni s u d io uk up ne p rip re m e p o s tro jb e, o d no s no p o je d inc a k o ji s e up uê uje u m e apple unaro d nu m iro v nu o p e rac iju. P rip re m e s e p ro v o d e o d s am o g p o Ë e tk a, p o Ë e v π i o d s e le k c ije k and id ata z a m is iju, a traju tije k o m c ije le o b uk e te s e nas tav ljaju i p o p o v ratk u iz m is ije, o Ë e m u iz s v o g is k us tv a g o v o ri natp o ruë nic a V latk a G rg iê, Ë as nic a z a v o jnu p s ih o lo g iju u P uk o v niji V o jne p o lic ije Leid a P ARLOV Kad je rijeë o V ojnoj policiji, zadaæu provoapple enja psih oloπkih priprema za njih ove pripadnike koji se upuæuju u misiju ISAF ima natporuënica V latka G rgiæ, Ëasnica za vojnu psih ologiju u P ukovniji V ojne policije snimio D. KIR IN J edna od zadaêa vojnog psihologa u postrojbi jest i da organizira i provodi psiholoπku pripremu pripadnika O ruæanih snaga RH koji se upuêuju u meappleunarodne mirovne operacije. Aktivnosti psiholoπke pripreme sastavni su dio ukupne pripreme postrojbe, odnosno pojedinca koji se upuêuje u meappleunarodnu mirovnu operaciju. Pripreme se provode od samog poëetka, poëevπi od selekcije kandidata za misiju, a traju tijekom cijele obuke te se nastavljaju i po povratku iz misije. Psiholoπke pripreme u funkciji su potpore uëinkovitosti postrojbe koja sudjeluje u misiji, a iskustva po povratku vaæna su za unapreappleivanje obuke. Kad je rijeë o Vojnoj policiji, zada- Êu provoappleenja psiholoπkih priprema za njihove pripadnike koji se upuêuju u misiju ISAF ima natporuënica Vlatka GrgiÊ, Ëasnica za vojnu psihologiju u Pukovniji Vojne policije. NatporuËnica GrgiÊ u O ruæanim snagama je od 2005. godine. O bnaπala je nekoliko duænosti i stekla vrijedno iskustvo koje joj kao Ëasniku za vojnu psihologiju Pukovnije Vojne policije uvelike pomaæe u radu. O sim u DoËasniËkoj πkoli u Jastrebarskom, radila je i u O buënom srediπtu za meappleunarodne vojne operacije, a πest je mjeseci provela i u misiji MINUST AH na Haitiju. NatporuËnica GrgiÊ je pojasnila kako se dio psiholoπkih priprema za sudionike misija provodi u O buënom srediπtu za meappleunarodne vojne operacije, a provoappleenje psiholoπkih priprema tijekom same obuke i nakon povratka iz misije zadaêa je psihologa u postrojbi. RijeË je o poslu koji se provodi na viπe razina i zahtijeva suradnju svih sudionika. Radi se, napominje, i na operativnoj psihiëkoj spremnosti postrojbe za sudjelovanje u mirovnoj operaciji, kao i na osobnoj psiholoπkoj spremnosti svakog pripadnika postrojbe. Upravo stoga, napominje natporuënica GrgiÊ, psiholog u postrojbi treba biti ukljuëen u cijeli ciklus priprema postrojbe za njezino sudjelovanje u misiji. U svakoj fazi obuke psiholog je taj koji moæe dati prosudbu o psiholoπkoj spremnosti te predloæiti mjere za unapreappleenje, pri Ëemu se vodi zahtjevima zapovjednika ili vlastitim zapaæanjima. O dreappleena temeljna psihologijska znanja pripadnici postrojbe koji odlaze u misije stjeëu tijekom T emeljnog teëaja Vojne policije O SRH za meappleunarodne mirovne operacije. "Na navedenom teëaju polaznici se upoznaju s psiholoπkim znaëajkama misije u koju se upuêuju, potrebama za prilagodbom koje te znaëajke nose, potencijalnim stresovima vezanim uz uvjete kao πto su klimatske promjene, izmijenjeni uvjeti æivota i rada, kontakti s obiteljima, djelovanje u meappleunarodnom vojnom okruæenju, izloæenost stranoj kulturi, suzbijanje predrasuda vezanih uz kulturu, zatim, naëinima suzbijanja posljedica stresa na osobnoj razini, ulogom zapovjednika u prevenciji stresa, potpori tijekom misije te odræavanju psihiëke spremnosti postrojbe, psihologijskim osnovama komunikacije i pregovaranja te temeljima psihologije mnoπtva, pojasnila je natporuënica GrgiÊ. U fazi preduputne obuke naglasak se stavlja na edukaciju zapovjednika, jer je uloga zapovjednika tijekom misije u prevenciji stresa veoma vaæna." Zapovjednik je kljuëan u skrbi za vojnike, prepoznavanju potencijalno stresnih i traumatskih situacija i njihova uëinka na emotivno stanje vojnika, prepoznavanju vojnika koji imaju poteπkoêe u prilagodbi ili psihiëke smetnje, pruæanju psiholoπke prve pomoêi i organizaciji potpore nakon obavljenih zadaêa radi prevencije posljedica stresnih iskustava koje su sudionici misije doæivjeli tijekom provedbe zadaêa." NatporuËnica GrgiÊ napominje i da je, izmeappleu ostalog, sudionike misije bitno pripremiti na ciklus emotivnih reakcija koje ih oëekuju u misiji, odnosno educirati ih kako prepoznati promjene kod sebe i kako se 1 2
OS RH pomenula kako je jedna od zadaêa psihologa u postrojbi i rad s Ëlanovima obitelji. NatporuËnica GrgiÊ je radila i s pripadnicima Vojne policije po povratku iz misije. "Po povratku iz misije radi se u malim skupinama, i to tako da se razgovara o iskustvima i emotivnim reakcijama tijekom trajanja misije, a svrha je psihiëko rastereêenje sudionika, procjena prilagodbe sudionika u radnom/vojnom i obiteljskom okruæenju, upoznavanje s poteπkoêama u ponovnoj prilagodbi koje mogu oëekivati, savjetovanje kako se s tim poteπkoêama nositi, upuêivanje u moguêe oblike psiholoπke skrbi o pojedincima ili skupini za koju se procijeni da je to potrebno te prikupljanje povratnih informacija vaænih za psiholoπku pripremu pripadnika postrojbi koje Êe biti upuêivane u misije." S obzirom na to da je i sama bila u misiji, iz prve ruke moæe posvjedoëiti koliko su psiholoπke pripreme vaæne za lakπe i bolje snalaæenje u misiji, ali niπta manje i za pripremu obitelji sudionika misija i, naravno, za πto lakπu i bezbolniju prilagodbu nakon povratka. InaËe u UN-ovoj misiji MINUST AH natporuënica GrgiÊ je radila na duænosti Ëasnika za prevenciju stresa u zapovjedniπtvu vojne komponente misije. Bila je zaduæena za organizaciju prevencije stresa u vojnoj komponenti misije, koordinaciju s postrojbama na terenu, organizaciju i provedbu uvodnih predavanja za novopridoπle pripadnike kontingenata, zavrπnih predavanja prije zavrπetka misije, edukaciju Ëasnika i timova u postrojbama za krizne intervencije nakon potencijalno traumatskih iskustava (defusing, debriefing), sudjelovanje u provedbi kriznih intervencija, potporu u sluëajevima koje postrojbe ne mogu samostalno rijeπiti, provedbu kliniëkih dijagnostiëkih procjena pripadnika postrojbi s psihiëkim poteπkoêama, predlaganje mjera za postupanje, provjeru psihosocijalne klime u zapovjedniπtvu misije te psihiëke bojne spremnosti postrojbi na terenu. Napominje da je bila dobro pripremljena za misiju te da se poslovi koje je radila ne razlikuju mnogo od onoga πto sada kao vojni psiholog radi u postrojbi. Kao Ëasnik za vojnu psihologiju Pukovnije Vojne policije ima velik spektar poslova. BuduÊi da su postrojbe Pukovnije Vojne policije rasporeappleene na podruëju cijele Hrvatske, zadaêa je i obilazak postrojbi na terenu, praêenje i provjera psihiëke borbene spremnosti u postrojbama, predlaganje mjera zapovjedniku za poboljπanje stanja, psiholoπka prevencija i potpora, πto uklju- Ëuje i provoappleenje programa psiholoπke prevencije izvanrednih dogaappleaja, sudjelovanje u prevenciji zloporabe sredstava ovisnosti, savjetovanje zapovjednika u poduzimanju mjera prevencije stresa te u njihovu radu s pripadnicima postrojbe koji iskazuju neprilagoappleeno ponaπanje, organizacija i sudjelovanje u provedbi kriznih intervencija te skupne i pojedinaëne potpore i savjetovanja. U U N-ovoj misiji M INU STAH natporuënica G rgiæ je radila na duænosti Ëasnika za prevenciju stresa u zapovjedniπ tvu vojne komponente misije. B ila je zaduæena za organizaciju prevencije stresa u vojnoj komponenti misije s njima nositi. "Kod psiholoπkih priprema na pojedinaënoj razini, iznimno je vaæan i razgovor o obiteljskim temama te pripreme na obiteljske promjene jer se pokazalo da upravo obiteljski Ëimbenici mogu imati veliku ulogu u spremnosti za misiju", rekla je natporuënica GrgiÊ te na- UËinkovitost u provedbi zadaêa postrojbenog psihologa uvelike ovisi i u ostvarenoj koordinaciji i suradnji sa zapovjednikom Pukovnije VP-a te zapovjednicima podreappleenih postrojbi, a s tom je suradnjom, kako navodi, iznimno zadovoljna. NatporuËnica GrgiÊ prijavila se i za sudjelovanje u misiji ISAF, πto bi joj, prema njezinim rijeëima, bio profesionalni izazov. S obzirom na to da joj je sada jedna od duænosti upravo priprema pripadnika Vojne policije za misiju ISAF, to bi bilo itekako korisno iskustvo. Na naπe pitanje zaπto se odluëila za rad u vojsci, istiëe kako joj je sama moguênost da postane pripadnik O ruæanih snaga bila izazov i Ëast. S druge strane, poslovi psihologa kako su organizirani u O ruæanim snagama pruæaju niz moguênosti, te omoguêuju primjenu razliëitih psihologijskih znanja i vjeπtina. "O Ëekivanja su mi Ëak i premaπena", zakljuëila je. 1 3
VOJ N A PS IH OLOG IJ A Sva tri priruë nika hrvatske Vojne psihologije u m aapple arskom prijevodu M aapple arska K atonapszichológia S v e tri k njig e p re v e d e ne s u na m aapple ars k i je z ik i 2007. o b jav lje ne u nak lad i iz d av aë k e k uê e M inis tars tv a o b rane R e p ub lik e M aapple ars k e Z riny i, Ë ak i te h nië k i g o to v o id e ntië no iz v o rnik u. P rije v o d je v e lik o p riz nanje naπ e m o b ram b e no m s us tav u T ijekom posjeta maapplearskog zamjenika dræavnog tajnika za osoblje dr. sc. Leventa Komora potkraj 2005. god., zbog njegova posebnog zanimanja za hrvatsku vojnopsiholoπku sluæbu, na dar mu je uruëen naπ priruënik Vojna psihologija. U travnju 2006., dr. Komor je uputio zamolbu da se odobri prevoappleenje navedene knjige za potrebe maapplearskih oruæanih snaga. Kad su se urednici i svi autori knjige suglasili, MO RH je sluæbeno dao odobrenje. Sve tri knjige prevedene su na maapplearski jezik i 2007. objavljene u nakladi izdavaëke kuêe Ministarstva obrane Republike Maapplearske Zriny i, Ëak i tehniëki gotovo identiëno izvorniku. Prijevod je veliko priznanje naπem obrambenom sustavu, a predgovor maapplearskog izdanja napisan na viπe od pet kartica teksta, koji je potpisao dr. Komor, pohvala je sama za sebe. U nestandardnom esejistiëkom stilu dr. Komor predgovor piπe kao PREPO RUKU (AJÁ NLÁ S). Izvacima iz opseæne preporuke (u prijevodu EC -EuroC on d.o.o.) pokuπat Êemo pribliæiti poruku dr. Komora upuêenu maapplearskim kolegama. Knjigu preporuëuje svim svojim politiënim i apolitiënim, znanstveno potkovanim..., svojim træiπno nastrojenim prijateljima i joπ viπe protivnicima træiπta..., svojim prijateljima vojnicima!... Vojniku juëeraπnjice - da se opravda pred samim sobom: ne, nije bilo uzalud. Iako se u forintama nije isplatilo. Jer ono πto ste tvrdili - da ako je potrebno, mi smo tamo, postala je surova stvarnost tek nekoliko kilometara od nas (aludirajuêi na Domovinski rat u Hrvatskoj). Preporuka je upuêena i vojniku danaπnjice i vojniku sutraπnjice..., i dragim prijateljima civilima. I moæda Êe stvari, kad je Ëitaπ (knjigu, op.a.), biti tek daleka proπlost... Ako ipak neêe biti tako, onda bismo morali iznad svega cijeniti snagu koja je neke ljude svojedobno uëinila junacima. Preporuka za Ëitanje i koriπtenje sadræaja knjige upuêena je i struënjacima za ljudske resurse vojske i drugih zanimanja povezanih s naoruæanjem, posebice zato πto vojska nema iskljuëivo pravo na stres... Bez sumnje, dolaskom ove knjige na træiπte, obogatit Êe se struëna baza struka specijaliziranih za tjelesnu i tehniëku zaπtitu. Kako polemizira dr. Komor: Misao je moæda heretiëka, no najveêu korist od ove knjige...imat Êe upravo struënjaci koji upravljaju gospodarstvom, novëarskim svijetom, marketingom i S u z a na F ILJ AK prodajom..., a mogla bi postati korisnom podlogom i za...ljudske resurse multinacionalnih, ali i domaêih kompanija, koje zapoπljavaju viπe desetaka tisuêa radnika. Pomalo sa sjetom pisac preporuke prisjeêa se funkcioniranja vojno-psiholoπke sluæbe kao razraappleenog sustava u maapplearskoj vojsci devedesetih godina proπlog stoljeêa. Psiholog je bio nazoëan u centrima za novaëenje, u vojnim misijama, na kampovima, na obuci, u vojarnama, kao πto je i danas nazoëan u sustavu izobrazbe i lijeëenja, a gdjekad i u zapovjednom vrhu... Njima Êe ova knjiga biti moæda zanimljivo putovanje...iako je tek malen otok u svijetu uklopljenosti u sustav NAT O -a i interoperabilnosti, jer pripovijeda o stvarnim ljudima. O Ëovjeku kao sirovini, o Ëovjeku kao alatu i sredstvu, o Ëovjeku koji osjeêa, vidi i Ëuje, o bioloπki æivom ili mrtvom ljudskom biêu. O hrabrom ili kukavnom Ëovjeku kao druπtvenome biêu, o naπem Ëovjeku, ali i o njihovom. O odabranom, ali i o onome koji odabire. O obiënom i veliëanstvenom Ëovjeku jedne elitne struke, jer kada je osamdeset posto nekog zanimanja - a pritom se veêina pripadnika novaëi iz redova dama - posveêeno oruæanoj borbi, viπe ne moæemo æivjeti u uvjerenju da sve te ljude motiviraju tek njihove egzistencijalne potrebe. Nadalje piπe: O d Ëitanja ove knjige najviπe mogu oëekivati upravo specijalnosti i struke koje su ukljuëene u provoappleenje civilno-vojne suradnje (C IMIC ) i u psiholoπke operacije (PSC Y PS)...StruËnjak u ovom tekstu nailazi na kompleksan i razraappleen filozofski, tehnoloπki i tehniëki sustav koji djeluje, a svoju je uëinkovitost dokazao u ratnim okolnostima. I dodaje: A da su autori sve to (toënije, desetke tisuêa redaka organiziranih u nekoliko svezaka) pisali besplatno, iz uvjerenja, domoljublja, privræenosti, osjeêaja odgovornosti za spas jednog naroda, katkada u nemoguêim uvjetima, za nas je samo legenda. T akvo πto je doista teπko shvatiti u ovom naπem drukëijem (træiπno orijentiranom - op.a.) svijetu. Zavrπna misao maapplearskog kolege najbolje istiëe i samu poruku autora i urednika hrvatskog izvornika: Gdje je potreban Ëovjek, ondje je stroj samo sredstvo. O ndje gdje radi Ëovjek, prenaglaπeni je fiskalni pristup katkada morbidna i neukusna πala, samouniπtenje postignuto iskljuëivo smanjivanjem vlastitih troπkova... 1 4
26. svjetsko vojno prvenstvo u hrvanju, Solin, 2.-8. rujna 2008. AntiËki sport u antiëkom gradu U S o linu, u o b je k o nk ure nc ije (g rë k o -rim s k i i s lo b o d ni s til), nas tup aju p o z nata s v je t- s k a h rv aë k a im e na, Ë e s ti s ud io nic i c iv ilnih e uro p s k ih i s v je ts k ih p rv e ns tav a, a o Ë e k u- ju s e i ne k i k o ji s u ne to m p ris tig li s O lim p ijs k ih ig ara u P e k ing u... OS RH Doma g oj VLAHOVIΔ, fot oa rh iv a C IS M-e V rhunsko vojno hrvanje vratilo se u Hrvatsku! Dok Ëitate ove retke, u solinskoj Gradskoj sportskoj dvorani odvijaju se meëevi 26. svjetskog vojnog prvenstva u hrvanju, koje je sluæbeno zapoëelo 3. rujna sveëanim otvaranjem na stadionu Nogometnog kluba Solin. RijeË povratak treba objasniti: prije toëno sedam godina to natjecanje je u svojem 20. izdanju odræano u Splitu, a podsjeêamo i na zagrebaëke Svjetske vojne igre koje su 1999. takoappleer okupile najbolje svjetske hrvaëe u maskirnom. Poznato je da svjetske vojske mnogo ulaæu u sport, smatrajuêi ga bitnim dijelom vojniëke profesije i æivota. T a tvrdnja naroëito vrijedi za borilaëke sportove, a hrvanje nije iznimka. U Solinu, u obje konkurencije (grëko-rimski i slobodni stil), nastupaju poznata svjetska hrvaëka imena, Ëesti sudionici civilnih europskih i svjetskih prvenstava, a oëekuju se i neki koji su netom pristigli s O limpijskih igara u Pekingu. Na Prvenstvu sudjeluje oko 400 sudionika iz 27 dræava. O pseæno, ali sigurno nije problem za snaænu organizacijsku strukturu: iza natjecanja stoje krovna Svjetska vojnosportska organizacija (C ISM), Hrvatski hrvaëki savez, a svoj obol daje i Svjetska hrvaëka federacija (FILA). T ehniëka strana organizacije povjerena je Hrvatskoj ratnoj mornarici i O djelu za personalnu potporu i kvalitetu æivota Uprave za personalne poslove GSO SRH, a na Ëelu O rganizacijskog odbora je brigadir Zdravko Andabak. Grad Solin nije sluëajno odabran za organizatora. Hrvanje je, poznato je, sport s Ëvrstom antiëkom tradicijom, bilo je zastupljeno i na drevnim starogrëkim O limpijskim igrama.a i Solin je poznat po antiëkom naslijeappleu. Zanimljivo je da se vrijeme odræavanja Prvenstva poklapa s Danima Solina, tako da Êe dalmatinski gradiê ovoga tjedna æivjeti u sveëarskome kulturno-sportskom ozraëju. Naravno, za nas je ipak najvaænija sportska strana Prvenstva. Natjecanja Êe zavrπiti 7. rujna, a toga dana Êe i Prvenstvo biti zatvoreno. Mnoge reprezentacije dolaze s velikim sportskim ambicijama, no i hrvatske su ambicije ovaj put mnogo veêe nego inaëe. Za naπu Êe reprezentaciju nastupiti braêa Neven i Nenad Æ ugaj, odnedavno hrvatski Ëasnici, Ëija su imena dobro poznata na svjetskoj hrvaëkoj sceni. Vjerujemo da su sposobni osvojiti medalje, a moguêe je da nas ugodno iznenade i njihovi kolege iz reprezentacije, Ante Zerdum i Ivan Buzov. Nadamo se da Êe u Hrvatskom vojniku od sljedeêeg tjedna, u opπirnijem izvjeπêu s Prvenstva, poseban naglasak biti stavljen na uspjehe naπih hrvaëa. No, bitno je da se Hrvatska vojska i opet potvrdi kao izvrstan organizator svjetskih vojnosportskih okupljanja, toliko vaænih za naπ vojni sport, ali i veliku potrebu za πto veêom povezanoπêu vrhunskog sporta i vojske u Hrvata. 1 5
U S Army N OVOS T I IZ VOJ N E T EH N IKE AMERI»KA je kopnena vojska (US Army ) na poligonu Dona Ana u Novom Meksiku krajem srpnja provela trodnevno testiranje eksperimentalnih tehnologija koje se razvijaju u sklopu programa Future C ombat Sy stems (FC S). Vjeæba je vrhunac sedmomjeseëne faze procjene i operativnog vrednovanja opreme iz programa FC S. Svrha je da se oprema, koja je predviappleena za operativnu uporabu nakon 2015., ako se na vjeæbama pokaæe spremnom za operativnu uporabu, ukljuëi u sastav postrojbi i prije 2015. Dvije nove tehnologije, odnosno sustavi, koji Êe vjerojatno ispuniti taj zahtjev jesu mala bespilotna letjelica (Micro Air Vehicle) C lass 1 UAV Block 0 te robotsko vozilo Small Unmanned Ground Vehicle (SUGV). O ba su sustava pokazala dobre rezultate na testiranjima, a nije manje vaæno ni to da ih vojnici smatraju najpotrebnijima. Letjelica je vrlo jednostavna za upravljanje, a temeljni trening za Testiranje nove opreme rad traje tjedan dana uz dodatnu izobrazbu za rad s ugraappleenom opremom (kamere i sliëno). Ni upravljanje robotom SUGV nije niπta sloæenije. O perater nosi posebne naoëale s ugraappleenim zaslonom, a vozilom se upravlja pomoêu upravljaëke jedinice kojom se opremaju igraêe konzole i osobna raëunala. SUGV je izvrstan za izvidniëke zadaêe jer se moæe uputiti u potencijalno opasno podruëje da provjeri ima li uz put skrivenih mina, jesu li u napuπtenim kuêama zasjede ili kakva je situacija iza ugla, u opasnoj ulici uz koju vrebaju snajperisti. Naravno, nevidljivi dio koji omoguêava njihovu uëinkovitost jest napredni digitalni komunikacijski sustav koji omoguêava njihovo umreæeno djelovanje. M. P E T ROVIΔ N ovi Zephyrov rekord AMERI»KA HALE (High Altitude Long Endurance) bespilotna letjelica Zephy r postavila je novi svjetski rekord u duljini boravka u zraku. Naime, od 28. do 31. srpnja neprekidno je boravila u zraku tri i pol dana (toënije 82 sata i 37 minuta), a najviπa dosegnuta visina iznosila je 18 288 m. U zadnjih godinu dana, to je Zephy rov drugi svjetski rekord u najduæem letu. Proπle godine je u zraku boravio 54 sata i nadmaπio dotadaπnji najduæi let od 30 sati i 24 minute, koji je 2001. ostvarila bespilotna letjelica Global Haw k. O vogodiπnji rekorderski srpanjski let obavljen je iznad jedne od najveêih sjevernoameriëkih pustinja Sonoran, koja se proteæe preko dviju ameriëkih dræava, Arizone i Kalifornije, prema granici s Meksikom. T aj rekord Zephy ra rezultat je suradnje dvaju ministarstva obrane, Sjedinjenih AmeriËkih Dræava i Velike Britanije, odnosno njihovih obrambenih agencija, koje su osigurale proraëun od 3,8 milijuna ameriëkih dolara, Ëime je financirana prva faza rada na novoj HALE bespilotnoj letjelici Vulture. Projekt Vulture je zamiπljen kao daljnji tehnoloπki pomak, uvelike temeljen na dosadaπnjim iskustvima s letjelicom Zephy r, koja je i zbog razvoja Vulturea postigla svoj srpanjski rekord. T vrtke koje nose breme tehnoloπkog razvoja jesu ameriëki Boeing i britanski Q inetiq. S obzirom na svoje dimenzije (raspon krila od 18 m), Zephy r ima izuzetno malu teæinu od 30 kg i to zbog primjene kompozitnog materijala (karbonskih vlakana) pri izradi zmaja letjelice. Za pogon preko dana koristi se solarnim Êelijama koje su presvuëene duæ krila. T o su u biti amorfne silikonske solarne Êelije tanke poput lista papira, a sluæe za napajanje elektropogona letjelice. T e solarne Êelije danju sluæe i za punjenje litij-sumpornih baterija, koje noêu sluæe za napajanje elektropogona. Povod su iskazane operativne potrebe ameriëkih oruæanih snaga koje su sada angaæirane na bojiπtima Afganistana i Iraka, a koje traæe πto dulji nadzor iz zraka uz πto niæe operativne troπkove. I. S K E N DE ROVIΔ 1 6
N OVOS T I IZ VOJ N E T EH N IKE Testiranje novog oruæja VOJNICI 1. bojne 82. topniëke pukovnije ameriëke kopnene vojske (US Army ) na vojnom poligonu u bazi Fort Hood u saveznoj dræavi T eksas provode terenska testiranja nekoliko novih oruæja koja bi se ubrzo mogla naêi u rukama ameriëkih vojnika. T estirana su tri nova modela: bacaë granata X M 320 kalibra 40 mm, teπka strojnica kalibra 12,7 mm i modularna saëmarica M25 kalibra 12. BacaË granata X M 320 ima brojne nove moguênosti jer je konstruiran od modernih lakih materijala da bi se postigla veêa izdræljivost. Razvijen je i novi ciljnik, koji omoguêava veêu preciznost. C iljnik je moderne konstrukcije: nakon πto se jednom upuca, viπe se ne mora naknadno upucavati kad se skida i vraêa natrag na oruæje. Novi Êe bacaë poëeti stizati u postrojbe od veljaëe 2009. Modularna saëmarica M26 predviappleena je za postavljanje ispod juriπne puπke (na slici je postavljena na puπki M4). Rabi standardni i u vojsci rasprostranjeni kalibar 12, a streljivo je u standardnom kutijastom spremniku. SaËmarica se dosad nosila kao zasebno oruæje, dok Êe modularna inaëica M26 omoguêiti U S Army kombiniranje i noπenje dva oruæja istodobno. T ako se, uz minimalno poveêanje mase i gabarita, znatno poveêava paljbena moê vojnika. Kako je saëmarica pogodna za blisku borbu, a juriπna puπka za srednje udaljenosti, dobiva se zanimljiva kombinacija primjenjiva u raznim operativnim uvjetima. M. P E T ROVIΔ Strike Eagle uspjeπno poletio na sintetië ko gorivo PROGRAM testiranja uporabe sintetiëkog goriva na borbenim avionima, koje je ameriëko ratno zrakoplovstvo zapoëelo u svibnju ove godine, i to uporabe F-T sintetiëkog mlaznog goriva na seriji motora Pratt & W hitney F100 (Pratt & W hitney F100-PW -229 i Pratt & W hitney F100-PW -220) u svrhu uporabe tog goriva na borbenim avionima F-15 i F-16, tijekom kolovoza je poluëilo prvi znaëajni uspjeh. Naime, 19. kolovoza u zrakoplovnoj bazi Robinson obavljen je prvi probni let borbenog aviona F-15E Strike Eagle, koji je bio opskrbljen mjeπavinom pogonskog goriva, u omjeru 50-50 JP-8 aviogorivo i F-T sintetiëko mlazno gorivo. Probni let u cijelosti je protekao bez problema i, prema navodima pilota, performanse aviona uopêe nisu bile naruπene. toviπe, istiëu i to: da na izvrπnoj pripremi prije leta nije bilo govora o uporabi novog goriva oni ne bi ni primijetili kako se u spremnicima nalazi F-T sintetiëko gorivo. Kao i na dosadaπnjim testiranjima, sintetiëko gorivo je isporuëila ameriëka rafinerija Sy ntroleum. AmeriËko ratno zrakoplovstvo, prije nekoliko godina, poëelo je isprva s testiranjem primjene sintetiëkog goriva u transportnoj floti, a potom i u bombarderskoj floti. Potaknuti izuzetno pozitivnim iskustvima, odluëili su se i na daljnji korak, odnosno na testiranje primjene sintetiëkog goriva i na borbenim avionima. Prema trenutaënim smjernicama koje je zapovjedniπtvo USAF-a dalo svojim razvojno-ispitnim srediπtima, do 2011. kompletna flota transportnih, bombarderskih i borbenih aviona trebala bi biti certificirana za uporabu sintetiëkog goriva. Na poëetku testiranja primjene novog goriva, USAF je rabio devet razliëitih vrsta goriva. Uz æelju za manjom ukupnom potroπnjom pogonskog goriva i smanjenjem emisije πtetnih plinova, veliki je motiv i unificiranje vrste pogonskog goriva. F-T sintetiëko mlazno gorivo dobiveno je tzv. Fischer-T ropsch procesom, a u odnosu na dosadaπnje kerozinsko gorivo iznimne je ËistoÊe, boljih energetskih odlika i ekoloπki neusporedivo prihvatljivije. F-T proces proizvodnje sintetiëkog goriva razvijen je dvadesetih godina X X. stoljeêa u NjemaËkoj, kada su njemaëki inæenjeri poëeli razvijati tehnologiju dobivanja sintetiëkog goriva iz prirodnog plina i ugljena. I. S K E N DE ROVIΔ 1 7
N OVOS T I IZ VOJ N E T EH N IKE U reapple aj za prevoapple enje VOJNICI 1. konjiëke divizije ameriëke kopnene vojske (US Army ) poëeli su dobivati prve primjerke novog ureappleaja za prevoappleenje, Vcommunicator Mobile. RijeË je o ruënom ureappleaju, laganom i malenom, koji sluæi za prevoappleenje i upozoravanje na kulturoloπke znaëajke pri komunikaciji. Ureappleaj trenutaëno rabi oko 700 vojnika rasporeappleenih u Iraku i Afganistanu. Vcommunicator Mobile omoguêava jednosmjerni prijevod viπe stotina fraza na pet jezika. T renutaëno podræani jezici su arapski (standardni i iraëki dijalekt), kurdski, dari i paπtu. Ureappleaj takoappleer omoguêava prikaz videoisjeëaka koji prikazuju odreappleene geste (gestikulacija, pozdrav i sliëno) karakteristiëne za pojedine jezike odnosno regije. Ureappleaj je vrlo koristan u situaciji kad je na terenu viπe desetaka vojnika sa samo jednim ili dva prevoditelja. Joπ je jedna velika prednost Vcommunicatora da je jednostavan za uporabu, Ëak i osobama koje nisu proπle nikakvu izobrazbu za rad s njim. Ureappleaj Êe pomoêi u smanjenju pogreπaka i krivog razumijevanja jer Êe osobama koje ne poznaju jezik omoguêiti minimalnu komunikaciju s lokalnim stanovniπtvom. T ako Êe se smanjiti jeziëna i kulturoloπka barijera koju vojnici teπko mogu U S Army prevladati ako se oslanjaju samo na svoje snage. No, tehnologija nudi moguêe rjeπenje. Vcommunicator je inaëe naëinjen na temelju popularnog ipoda, a sastoji se od ureappleaja i prikljuënog zvuënika. U kompletu su joπ i navlaka za spremanje ureappleaja i solarni punjaë. M. P E T ROVIΔ Italija nabavlja dodatne podmornice tipa 212A ODBOR za obranu pri talijanskom zastupniëkom domu odobrio je nabavu druge serije od dvije podmornice tipa 212A za potrebe talijanske ratne mornarice. O Ëekuje se da Êe ugovor o gradnji podmornica biti potpisan do kraja godine. Nabava druge serije podmornica dio je cjelokupnog ugovora vrijednog 1,45 milijarde dolara, koji uz navedeno ukljuëuje i gradnju dviju podmornica iz prve serije. Prve dvije dizel-elektriëne podmornice tipa 212A sa zraëno-neovisnim (anaerobnim) pogonskim sustavom, imenovane Salvatore T odaro i Scire, sagraappleene su u talijanskom brodogradiliπtu Muggiano tvrtke Fincantieri kao dio talijansko-njemaëkog programa, a u operativnu uporabu talijanske mornarice uπle su u lipnju 2005., odnosno u svibnju 2006. Druga serija plovila takoappleer Êe se graditi u navedenom brodogradiliπtu, a projektom su ukljuëene tehnoloπke nadogradnje u sustavu zapovijedanja i nadzora, Ëime bi se ublaæila problematika zastarjelosti sustava ugraappleenih u prve dvije podmornice. Podmornice tipa 212A rabe anaerobni pogonski sustav sastavljen od devet gorivih Ëlanaka kako bi smanjile razinu buke koju generiraju klasiëni dizelski motori. Duljina trupa podmornica iznosi 56 metara, dok je najveêi promjer trupa sedam metara. Imaju karakteristiku podvodne istisnine 1830 tona, maksimalne podvodne brzine 20 Ëvorova, a doplov im pri podvodnoj brzini od 4 Ëvora iznosi 250 nm. Dubina ronjenja im je veêa od 400 metara. Povrπinska istisnina iznosi 1540 tona, moæe se postiêi autonomija od 8000 nautiëkih milja, dok je vrπna brzina povrπinske plovidbe 12 Ëvorova. Broj posade koja upravlja podmornicom jest 23 + 4 Ëlana. U skladu s trenutaënim najavama, podmornice druge serije trebale bi biti dostavljene do 2016. godine. T roπak gradnje novih podmornica bit Êe raspodijeljen u proraëunskom razdoblju 2008.-2016., dok Êe konaëna isplata ugovorne vrijednosti uslijediti dostavom posljednje podmornice. M. P T IΔ G RÆ E LJ 1 8
N OVOS T I IZ VOJ N E T EH N IKE Slovenska vojska dobiva ruski patrolni brod SLOVENSKO ministarstvo obrane objavilo je da je postignut dogovor o kupnji ruskog patrolnog broda klase Svetljak (Projekt 10412), koji Êe se graditi u brodogradiliπtu u Petrogradu. Za svoj novi patrolni brod Slovenija Êe platiti 34,9 milijuna dolara. Zapravo je rijeë o prebijanju slovenskog dijela klirinπkog duga bivπeg Sovjetskog Saveza prema bivπoj Jugoslaviji. Uz 34,9 milijuna dolara iz duga, Slovenija Êe morati platiti dodatnih 4,9 milijuna dolara za sustave za upravljanje paljbom brodskog oruæja, kupnju streljiva i obuku posade. Zanimljivo je da Êe obuku posade provesti ruska ratna mornarica u C r- nom moru, gdje Êe se obaviti i primopredaja broda. Novi slovenski patrolni brod imat Êe maksimalnu istisninu od 375 tona. Bit Êe dugaëak 49,5 i πirok 9,2 metra. Gaz mu je samo 2,2 metra. S tri dizelska motora ukupne snage 16 200 kw moêi Êe postiêi vrπnu brzinu od 30 Ëvorova. Pri ekonomiënoj brzini od 12 Ëvorova imat Êe autonomiju od 2200 nautiëkih milja i deset dana. Naoruæanje Êe se sastojati od jednog πesterocijevnog topa AK-306-2 kalibra 30 mm ugraappleenog na pramcu. Na sredini trupa, na drugoj palubi nalaze se mjesta za dvije teπke strojnice kalibra 14,5 mm, po jedna na svakom boku. Postoji opcijska ugradnja dva osmerostruka lansera za lake PZO voappleene projektile Igla. Najavljeno je da Êe se brod opremiti suvremenom navigacijskom i komunikacijskom opremom, ali nije specificirano hoêe li biti ruskog ili zapadnog podrijetla. Posadu Êe Ëiniti osam Ëasnika i 16 doëasnika i mornara. Postojat Êe i moguênost dodatnog ukrcaja deset ljudi. Na krmenom dijelu Êe biti dva laka plovila s pripadajuêim dizalicama za brzo porinuêe i vraêanje na brod. O snovna namjena broda bit Êe nadzor slovenskog teritorijalnog mora, te traganje i spaπavanje. Slovenski izvori navode da Êe se rabiti i za gaπenje poæara na brodovima. T. J AN J IΔ EA D S modernizira zraë nu kontrolu PREMA objavi tvrtka Defence Electronics, koja je dio velikog konzorcija EADS Defence & Security, poëetkom kolovoza sklopila je ugovor s njemaëkim oruæanim snagama i NAT O savezom, na temelju kojega Êe obaviti modernizaciju opreme koja se rabi za identificiranje u zraku, odnosno za kontrolu zraëne plovidbe. RijeË je o modernizaciji 600 transpondera ST R2000, koji su sposobni zadovoljiti novi meappleunarodni Mode S standard. Do kraja travnja 2009. NjemaËka kani modernizirati sve transpondere u vojnim zrakoplovima, a NAT O transpondere u svojim EAW (early w arning aircraft) avionima. ZraËni promet, vojni i posebice civilni, postao je proteklih godina izuzetno gust, te je bez novih automatiziranih sustava za identificiranje zrakoplova koji se nalaze u zraku sve teæe obavljati odgovarajuêu kontrolu zraëne plovidbe. A u toj situaciji transponderi imaju posebno vaænu ulogu jer emitiraju zemaljskim radarskim postajama vaæne letne podatke poput kursa, visine i brzine leta pojedinog zrakoplova. Uz to, EADS Defence & Security Êe obaviti isporuku 22 radarska sustava ASR-S, kojima Êe biti opremljene njemaëke zrakoplovne baze. Vrijednost isporuke radarskih sustava, koje proizvodi takoappleer Defence Electronics, procjenjuje se na oko 250 milijuna eura i, prema navodima EADS-a, rijeë je o jednom od najnaprednijih radarskih sustava u svijetu. I. S K E N DE ROVIΔ 1 9
VOJ N A T EH N IKA Razvoj snajperskih djelovanja (III. dio) Vjeπtina prikrivanja snajperista u poëetnom razdoblju rata nije se previπe razlikovala od standardnog prikrivanja ostalog pjeπaπtva, prije svega zbog dinamike razvoja borbenih djelovanja i brzine manevra, u kojoj strana u napadu nije imala vremena (a niti osobite taktiëke potrebe) za posebne mjere prikrivanja, jer je ionako bila veêim dijelom u pokretu, a strani u obrani obiëno nije ostavljeno previπe vremena niti inicijative za duæe zadræavanje na odreapplee nom prostoru Ma rink o OG ORE C M jere prikrivanja uglavnom su svedene na koriπtenje prirodnim zaklonima, uporabu prirodnih materijala za maskiranje ili standardnih dijelova vojne opreme koji su donekle mogli razbiti siluetu vojnika. T ek nakon slabljenja manevarskih djelovanja i stabiliziranja bojiπnice, do izraæaja je doπla inovativnost snajperista u vjeπtini prikrivanja, sliëno kao i tijekom I. svjetskog rata u vrijeme pozicijskih borbi. U pojedinim sluëajevima koriπtena su gotovo ista sredstva koja su se pokazala vrlo uëinkovitima u I. svjetskom ratu, ali u ovom sluëaju s priliëno promjenjivim rezultatima, jer je i sama dinamika borbenih djelovanja bila potpuno drugaëija. Naime, potpuno je promijenjena konfiguracija bojiπnice, pa su struktura i oblik tzv. niëije zemlje isto tako promijenjeni u veêoj mjeri, zbog Ëega nije bilo moguêe koristiti se istim oblicima i metodama prikrivanja kao u I. svjetskom ratu. Vjeπtina prikrivanja dolazila je do izraæaja osobito tijekom dugotrajnih gradskih borbi, pa su snajperisti po- Ëeli upotrebljavati potpuno prilagoappleenu maskirnu odjeêu, koja ih je doslovno stapala s okolinom u kojoj su najëeπêe izvodili borbena djelovanja. U ovom razdoblju gotovo svi snajperisti poëinju prikrivati puπke, optiëke ciljnike i sve ostale dijelove vojne opreme koji bi ih mogli demaskirati. Pred kraj rata, na objektive optiëkih ciljnika poëinju se ugraappleivati raznovrsni zasloni, koji su se pokazali jedinom uëinkovitom zaπtitom od demaskirajuêeg odbljeska sunëevih zraka. Upravo su snajperisti svojom vjeπtinom prikrivanja tijekom II. svjetskog rata najviπe pridonijeli promjeni stavova i naëina razmiπljanja o dizajnu vojniëke odore i poëetku uvoappleenja maskirne odore, ne samo za njih nego i za ostale pripadnike oruæanih snaga. Posebno uëinkovita bila je maskirna odora na pacifiëkom ratiπtu, gdje je u velikoj mjeri smanjila uoëljivost ameriëkih mornariëko-desantnih snaga, koje su je prve masovno poëele nositi, a snajperistima je doslovno omoguêila nestajanje u gustom raslinju. Tekst u cijelosti proëitajte na: w w w.h rvatski-vojnik.h r 20
VOJ S KE S VIJ ET A Vojnici bu du Ê nost(ii. i dio) U drugom dijelu teksta o programima vojnika buduênosti prikazani su programi Italije, panjolske, N izozemske, vedske, N orveπke i Australije J os ip MART IN» E VIΔ MIK IΔ T alijanski program Soldato futuro zapoëeo je 1999. godine s idejom vojnika X X I. stoljeêa pod nazivom C ombattente 2000. Sredinom 2001. godine talijanska vlada je odobrila Ëetverogodiπnji istraæivaëko-razvojni projekt vrijedan 17 milijuna eura. U meappleuvremenu je program preimenovan u Soldato Futuro i kao takav postoji i danas. U poëetku je to bio zajedniëki projekt s NjemaËkom, ali zbog razlika u koncepciji i terminskih planova doπlo je do razmimoilaæenja. PoËetkom 2004. godine zapoëela su prva ispitivanja opreme te je prototip trebao biti ukljuëen u finalna ispitivanja krajem 2005. godine. Za 2007. godinu bilo je naruëeno 92 kompleta opreme s prosjeënom cijenom oko 30 000 eura po kompletu πto je prosjek sliënih europskih programa. Razvoj i proizvodnja povjereni su talijanskom konzorciju SELEX C ommunications (dio grupe Finmeccanica). Puna proizvodnja se oëekuje tijekom ove godine, a prva opremanja izmeappleu 2010. i 2012. godine. C ilj programa Italian Soldato futuro je proizvesti modularni sustav opreme vojnika otvorene arhitekture, fleksibilan i pripremljen za brzu rekonfiguraciju i odgovoriti potrebama buduêih tehnoloπkih implementacija. O d programa se oëekuje operativna spremnost u svim situacijama i kompatibilnost s opremom ostalih zemalja Ëlanica Saveza. Individualno naoruæanje temelji se na novoj juriπnoj puπci Beretta u kalibru 5,56 x 45 mm NAT O, koja je opremljena bacaëem granata 40 mm ispod cijevi. C iljniëke naprave puπke i bacaëa granata razvila je tvrtka Galileo Avionica. Glavno obiljeæje nove puπke je smanjenje mase i obujma u odnosu na postojeêe modele. Kundak i tijelo puπke izraappleeni su od Ëvrstog polimera koji je otporan na sve uvjete uporabe oruæja, a ujedno je smanjena masa oruæja za 25% u odnosu na AR 70/90. FuturistiËki oblik puπke inspiriran je oblikom najnovije verzije C X 4-ST O RM s teleskopskim kundakom, koji se moæe namjestiti na viπe æeljenih duæina. T emeljna inaëica ima spremnik za 30 metaka prema ST A- NAG-u-4179 i trebala bi nositi oznaku ARX 160. Tekst u cijelosti proëitajte na: w w w.h rvatski-vojnik.h r 21
RA T N O ZRA KOPLOVS T VO Strike Eagle i Super Hornet protiv Raptora i Lightninga (I. dio) Stalna kaπnjenja u razvoju Lightninga IIi (pre)velika cijena Raptora naveli su korporaciju Boeing da ameriëkome ratnom zrakoplovstvu ponudi poboljπane inaëice Strike Eaglea i Super H orneta kao njihovu jeftiniju nadopunu P ripremio Doma g oj MI» IΔ T vrtka Boeing nije bila velik proizvoappleaë borbenih zrakoplova, te se prije svega orijentirala na proizvodnju bombardera. T ako je bilo sve do 1997. godine, kad je kupila posrnulu tvrtku McDonnell Douglas, te tako doπla u posjed proizvodnje aviona F-15 Eagle i F/A-18 Hornet. Eagle je razvijen sedamdesetih godina X X. stoljeêa kako bi ameriëkome ratnom zrakoplovstvu osigurao prevlast u zraënom prostoru. PoËetkom osamdesetih godina na tim je osnovama razvijen viπenamjenski borbeni avion F-15E Strike Eagle, koji je zadræao Eagleove moguênosti zraëne borbe, ali je dobio i poveêane sposobnosti uniπtavanja ciljeva na zemlji. Hornet je razvijen sedamdesetih godina X X. stoljeêa kao mornariëki viπenamjenski borbeni avion, podjednako sposoban za zraënu borbu i uniπtavanje ciljeva na moru i kopnu. Prvi primjerak poboljπanog F/A-18E/F prvi je put poletio 29. studenog 1995., a nakon povlaëenja F-14 T omcata iz operativne uporabe postao je osnovni palubni borbeni avion ameriëke ratne mornarice. U meappleuvremenu je ameriëko ratno zrakoplovstvo krajem osamdesetih godina proπlog stoljeêa pokrenulo razvoj zamjene za Eaglea. U uæi izbor za novi lovac uπli su Y F-22 tvrtki Lockheed Martin i Boeing, te Y F-23 tvrtki Northrop i McDonnell Douglas. Pobjednikom je proglaπen Y F-22, no poraz je dodatno ubrzao prodaju McDonnell Douglasa. O jaëan Douglasovim struënjacima, Boeing se odluëio za samostalni natjeëaj na C ommon Affordable Lightw eight Fighter (C ALF) projektu, koji je Defense Advanced Re- search Projects Agency (DARPA) pokrenula 1993. godine. Svrha projekta, koji je postao poznatiji kao Joint Strike Fighter (JSF) program, bila je odabrati novi napredni viπenamjenski lovac koji Êe zamijeniti F-16 Fighting Falcon, F/A-18 Hornet i AV-8B Harrier II. Boeing je na C ALF prijavio svoj X -32, koji su nazvali lete- Êa baëva, ali je izgubio od Lockheed Martinova X -35. Tekst u cijelosti proëitajte na: w w w.h rvatski-vojnik.h r 22
VOJ N A POVIJ ES T Haw ker Siddeley (Blackburn) Buccaneer Buccaneer je razvijen kao palubni juriπnik za nuklearne udare, a karijeru je, nakon 30 godina operativne uporabe, zavrπio kao klasiëni juriπnik britanskoga ratnog zrakoplovstva T omis la v J AN J IΔ Z bog Bijele knjige o obrani, izdane u travnju 1957., u kojoj su avioni s posadom proglaπeni zastarjelima, razvoj suvremenih borbenih aviona u Velikoj Britaniji naglo je usporen. Zapravo bi se moglo reêi kako je potpuno zaustavljen da britanska ratna mornarica nije uspjela progurati svoj projekt palubnog juriπnika oznaëen kao NA.39. Na tim je osnovama razvijen juriπnik Buccaneer, koji Êe rabiti ne samo britanska ratna mornarica veê i britansko ratno zrakoplovstvo. DapaËe, tamoπnja Êe ga javnost proglasiti najboljim juriπnikom njegova vremena. UnatoË tome, Buccaneer nije doæivio izvozni uspjeh: jedini strani kupac bilo je juænoafriëko ratno zrakoplovstvo. PoËetkom pedesetih godina X X. stoljeêa, sovjetska ratna mornarica zapoëela je naglo jaëanje kako bi iziπla na otvorena mora i parirala mornaricama Ëlanica NAT O saveza (prije svega ameriëkoj). NajoËitiji primjer sovjetske pomorske ekspanzije bile su krstarice klase Sverdlov. Prvobitno je planirana gradnja Ëak 30 krstarica te klase, ali na kraju ih je izgraappleeno samo Ëetrnaest. Glavni razlog za otkazivanje programa bila je njihova zastarjelost, jer su imale iskljuëivo topniëko naoruæanje. UnatoË njihovoj zastarjelosti, Ëlanice NAT O saveza, a posebno Velika Britanija, pobojale su se za sigurnost pomorskih putova preko sjevernog Atlantika. Zbog toga je pokrenut razvoj novog, naprednog palubnog juriπnika, koji Êe u niskom letu napadati neprijateljske brodove i prije nego πto ga uspiju otkriti na radarima. Napad je trebao obaviti leteêi na vrlo malim visinama velikim brzinama, a u zavrπnoj fazi napada propeo bi se i izbacio nuklearnu bombu, koja bi uniπtila sovjetske brodove. Barem u teoriji, jedan je juriπnik bio dovoljan za uniπtenje cijele flotile ili borbene skupine. Tekst u cijelosti proëitajte na: w w w.h rvatski-vojnik.h r 23
D OS S IER PolitiË ki atentati (X IX ) Kralj Fejsal (1975.) Saudijskog kralja Fejsala u oæujku 1975. godine ubio je njegov duπevno poremeêeni neêak. Fejsalovom smrêu zapadne zemlje su izgubile pouzdanog saveznika, no iako samo ubojstvo nije bilo politiëki motivirano, u arapskom svijetu se smatra da je razlog Fejsalova uloga u podizanju cijena nafte 1973. godine Hrv oje B ARB E RIΔ studenom 1964. postao kraljem Saudijske Arabije. N a Ë elu Saudijske A rabije I prije dolaska na saudijski tron Fejsal je pokrenuo modernizaciju saudijskog druπtva: i formalno je ukinuo ropstvo, uveo je obrazovanje za æene te je unatoë protivljenju konzervativnih krugova osnovao nacionalnu televiziju. Na podruëju vanjske politike Fejsal je imao zna- Ëajnu ulogu u stvaranju arapske koalicije protiv Izraela u ratu 1967. godine. SuoËen s brojnim revolucijama u regiji, u kojima je vidio ozbiljnu prijetnju, ulagao je velike napore u savezniπtva za oëuvanje arapskih monarhija. Izrazito protukomunistiëki orijentiran, odbijao je uspostaviti odnose sa Sovjetskim Savezom te je figurirao kao pouzdan ameriëki oslonac u regiji, nas- Saudijski kralj Ibn Abdul Aziz Al Saud Fejsal roappleen je u Rijadu 1906. godine kao treêi sin osnivaëa saudijske dinastije kralja Ibn Sauda. VeÊ kao mladiê Fejsal je bio visoki Ëasnik u saudijskoj vojsci te je vodio viπe ratnih kampanji za ujedinjenje Saudijske Arabije, a imao je i istaknutu ulogu u pograniënom ratu s Jemenom 1934. godine. Fejsal je 1932. godine imenovan saudijskim ministrom vanjskih poslova te je tu poziciju u vladi zadræao do smrti. Nakon dolaska na prijestolje njegova brata Sauda 1953. godine, Fejsal je imenovan krunskim princem, no to razdoblje je obiljeæeno borbom za vlast. Fejsal 1958. te potom i 1962. postaje premijer, πto je iskoristio za jaëanje poloæaja imenujuêi svoje pristaπe u vrh vlasti i vojske. Nakon dugog razdoblja dinastiëkih napetosti koje su dovele do Saudove abdikacije, Fejsal je u AmeriËki Ëasopis Time je 1974. kralja Fejsala proglasio osobom godine 24
D OS S IER tavljajuêi tako savezniπtvo koje je uspostavio joπ njegov otac. Nezadovoljan potporom Zapada Izraelu 1973. godine, imao je vaænu ulogu u orkestriranju pritiska na naftna træiπta podizanjem cijena nafte, kada se u kratkom razdoblju cijena barela nafte uëetverostruëila, πto je istodobno bio prvi sluëaj koriπtenja naftom u politiëke svrhe. Fejsalov atentator princ Fajsal Ibn Musaed roappleen je 1944. godine u Rijadu. Musaed je bio sin Abdul Aziza, petnaestog po redu sina Ibn Sauda i polubrata kralja Fejsala. Poznat u kraljevskoj obitelji po ekscentriënosti, Musaed je studirao u Sjedinjenim Dræavama, gdje je uhvaêen zbog posjedovanja LSD-a, ali se zbog diplomatskog imuniteta izvukao od kaznenog progona. Nakon odlaska iz SAD-a neko je vrijeme lutao Europom i Bliskim istokom, a nakon povratka u Saudijsku Arabiju bila mu je oduzeta putovnica zbog problema koje je uzrokovao monarhiji. Godine 1966. atentatorov brat Fejsal pokuπao je napasti studio novoosnovane saudijske televizije, ali su ga snage sigurnosti pritom ubile te se smatra da je njegova smrt bila motiv Musaedova atentata na kralja Fejsala. U bojstvo na m ajlisu U saudijskoj kraljevskoj kuêi 25. oæujka 1975. odræavao se majlis, obiëaj da kralj primi i sasluπa graappleane i posjetitelje. Prema oëevicima, 31-godiπnji princ Musaed je uoëi atentata mirno razgovarao s kuvajtskom delegacijom koja je Ëekala prijam kod kralja. Navodno je nekoliko dana prije ubojstva povjerio majci svoju namjeru da ubije kralja, a kad je ona o tome obavijestila Fejsala, ovaj je lakonski odgovorio da je sve u Boæjim rukama. U trenutku kad se, prema saudijskom obiëaju, kralj Fejsal nagnuo prema Musaedu radi ceremonijalnog poljupca, Musaed je izvukao piπtolj te iz neposredne blizine u kralja ispalio tri metka. Jedan je metak pogodio Fejsala u bradu, a drugi mu je proπao kroz uho. Fejsalov tjelesni Ëuvar odmah je napao Musaeda sabljom, no na intervenciju ministra nafte nije ga ubio. Kralj Fejsal je æurno prebaëen u bolnicu Fejsal je imao vaænu ulogu u uëetverostruëenju cijena nafte 1973. godine gdje su ga lijeënici pokuπali reanimirati, no umro je od zadobivenih ozljeda. Nakon Fejsalova ubojstva, u kraljevstvu je proglaπena æalost, a glavni grad Rijad potpuno je zatvoren na tri dana. Na saudijskom prijestolju, Fejsala je na temelju sporazuma kraljevske obitelji naslijedio njegov polubrat princ Halid, S ameriëkim predsjednikom Nixonom i njegovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, Kissingerom koji je uglavnom nastavio njegovu politiku. LijeËnici su potvrdili da je princ Musaed u trenutku ubojstva bio mentalno neuraëunljiv, a uzevπi u obzir njegov historijat uzimanja droge moguê je utjecaj narkotika u trenutku atentata. Navodno je i posljednjim rijeëima Fejsal traæio da Musaed bude poπteappleen smrtne kazne. UnatoË tome, Musaedu je bilo suappleeno kao zdravoj osobi te je u lipnju 1975. godine osuappleen na smrt zbog ubojstva kralja. Smrtna kazna je izvrπena samo nekoliko sati nakon izricanja presude i to odsijecanjem glave na gradskom trgu u Rijadu - pred kamerama saudijske televizije. Fejsal nije doæivio gospodarski rast koji je, zahvaljujuêi novonastalom golemom rastu prihoda od nafte, veê u prvim godinama nakon njegove smrti nastupio u Saudijskoj Arabiji. Zbog Fejsalove uloge u promjeni naftne politike prema Zapadu, u njegovoj zemlji i opêenito arapskom svijetu uvrijeæilo se gledanje da je Musaed u atentatu na Fejsala bio tek pijun zapadnih obavjeπtajnih agencija. 25
B IB LIOT EKA James Harpur: Ratnici - taktike, trijumfi i istina o najveêim borcima u povijesti, Planetopija, Zagreb, 2008. BoreÊi se samostalno ili rame uz rame s drugima u Ëvrstim formacijama, ratnici su davali æivot kako bi osvajali zemlje, gradove i carstva. Knjiga Ratnici prikazuje proslavljene borce, od silovitih drevnih Asiraca, Rimljana, gladijatora, Vikinga, samuraja, nindæi, do Dæingis-Kana, Mongola, srednjovjekovnih vitezova, Azteka i straπnih Zulua, opisujuêi njihove bitke, oruæje i taktike. Knjiga je namijenjena mladom Ëitateljstvu, koje Êe u njoj, uz mnoπtvo bogatih ilustracija, preklopa i tajnih pretinaca, pronaêi okrutne Ëinjenice, opise brutalnih obreda i krvavih borbi, ali i otkriti pravo znaëenje rijeëi junaπtvo, vojniëka Ëast i poærtvovnost. Saznat Êe kako su odgajali neustraπive Spartance i obuëavali ih za rat od roappleenja, kako je Boudicca, straπna britanska ratniëka kraljica, podigla ustanak protiv moêne rimske vojske, te kako su krvoæedni Azteci obiëavali Ëupati srca ritualnim ærtvama, ali moêi Êe i zaviriti u tajanstveno carstvo nindæi, majstora skrivanja i sabotaæe. Mirela ME N G E S F ILMOT EKA Rim (druga sezona) britansko-ameriëko-talijanska povijesna serija trajanje: deset 50-minutnih epizoda + dodaci distributer: C ontinental film glume: Simon W oods (Oktavijan), James Purefoy (Marko Antonije), Lyndsey Marshal ( Kleopatra)... C ezar je mrtav! OporuËno je posinio mudrog ne- Êaka Oktavijana, koji nagovara Marka Antonija da ne brza u graappleanski rat nego da politiëki slomi protivnike. Istodobno Antonije ne dopuπta Oktavijanu da se koristi zlatom πto mu je C ezar ostavio pa meappleu njima izbija sukob koji uzrokuje Oktavijanov odlazak iz Rima, a iz E gipta stiæe Kleopatra koja traæi da Marko Antonije prizna njezina sina C ezariona C ezarovim nasljednikom... Joπ jedna je godina proπla, a u hrvatskom se televizijskom eteru (osim za pretplatnike kabelskog HBO programa) nije zavrtjela ni prva, a kamoli druga sezona serije Rim. Propust je ponovno ispravio C ontinental film i isporuëio nam starovjekovni Rim na DVD-u. Poslije druge sezone i ukupno 22 epizode, sada veê mogu reêi da je rijeë o najboljoj ekranizaciji rimske povijesti uopêe. Vrhunska kostimografija, prekrasni setovi u talijanskim C inecittà studijima, odliëna priëa, profesionalna reæija i tek za nijansu slabija gluma tome su jamstvo. Da to ne mislim samo ja potvrdio je i struëni æiri jer je i za ovu sezonu Rima HBO pokupio masu E mmy nagrada. Vrhunski DVD dodaci, koji su, za razliku od prve sezone, ( povijesno) joπ struënije napravljeni, prava su poslastica za ljubitelje izvrsne tv-produkcije i starog vijeka. Najtuæniju informaciju saznao sam kad sam pogledao Antonijevu propast i Oktavijanov trijumf. TraæeÊi na internetu kada bi mogla biti gotova nova, treêa sezona, naiπao sam na πokantne podatke: snimanje je otkazano jer je dobar dio setova u Italiji izgorio u poæaru, a kao drugi razlog je navedena - slaba gledanost! Nadalje sam pronaπao da je u Velikoj Britaniji pokrenuta peticija kojom se zahtijeva nastavak snimanja pod obrazloæenjem da dosad nikad nitko nije tako vjerno i kvalitetno prikazao Rim kakav je zapravo bio. Na kraju se ipak pojavio traëak nade. Producent i scenarist Bruno Heller navodno je sjeo za PC i piπe igrani film kojim bi se trebala zavrπiti priëa o prvom rimskom caru poslije kojega viπe niπta nije bilo isto :) Leon RIZMAUL Bratska opomena D U H OVN OS T Ne pripadam meappleu one koji umiπljaju da su savrπeni te zato i ne mogu dijeliti lekcije ili moralizirati ili govoriti drugima kakvi bi trebali biti. Jedino πto u pogledu moga viappleenja drugih i razgovora s drugima, te eventualno o drugima, sebi mogu priuπtiti jesu citati Svetoga pisma i Isusove reëenice. Kod nas franjevaca, a i inaëe u KatoliËkoj crkvi, postoji neπto πto se zove corectio fraterna. Ova sintagma upotrebljava se za blago upozoravanje drugoga na njegove pogreπke i na pomoê koja mu se nudi kako bi se poboljπao.»esto nismo ni svjesni vlastitih pogreπaka i nedostataka, pa je potrebno da nas netko sa strane objektivno upozori na ono πto u naπem æivotu nije dobro i πto bi svakako trebalo popraviti. Tako neëemu pouëava nas naπ Gospodin Isus Krist, za tako neπto nas odgaja i do toga bi nas htio dovesti. Nakana je dobroga Boga da jedni drugima budemo blagi korektiv, da jedni drugima pomognemo u nastojanju oko poboljπanja, da jedni druge potiëemo na dobro. Ali sa stilom. Ne bilo kako. Nitko ne voli da ga se πpota, nikome nije drago da mu drugi dræi lekcije, nitko se ne osjeêa sretno ako mu drugi na naprimjeren naëin neπto spoëitava. A dobrome je Bogu stalo do svakoga od nas. Zato nas i potiëe da se ravnamo po naëelu: Pogrijeπi li tvoj brat, idi i pokaraj ga nasamo. Ako te posluπa, stekao si brata. Ne posluπa li te, uzmi sa sobom joπ jednoga ili dvojicu, neka na iskazu dvojice ili trojice svjedoka poëiva svaka tvrdnja. Ako ni njih ne posluπa, reci Crkvi. Lijepih li rijeëi! Bog ne πalje nikoga na sud, nikoga ne prokazuje, nikoga ne optuæuje, ne nasjeda na neëije priëe ili pauπalne optuæbe veê, kao πto je i sam strpljiv sa svakim od nas, traæi i od nas veliku dozu strpljenja s drugima. Iako u ovom evanappleeoskom odlomku o tome niπta na piπe, ja ipak mislim da je preduvjet da se drugoga upozori na pogreπke biti sam kako treba i boriti se protiv vlastitih slabosti. Razumljivo mi je da ne mogu drugome niπta govoriti ako sam sa sobom nisam u redu, ako i ja nisam spreman na korekciju. Dragi prijatelji, svakoga dana, ako smo korektni prema sebi i drugima, uviappleamo svoje i tuapplee pogreπke i propuste. Samim time vidimo i potrebu usavrπavanja i poboljπanja. Kako svoga tako i kod drugih. RavnajuÊi se prema Isusovim rijeëima, pozvani smo pomoêi drugima u nastojanju da eliminiraju svoje negativnosti. Ali blago, argumentirano, strpljivo, s Boæjom pomoêi. Kad Isus kaæe reci Crkvi, onda tu njegovu rijeë moæemo tuma- Ëiti kao poziv na molitvu za osobe kod kojih ne primijetimo nikakvo poboljπanje unatoë upozoravanju na pogreπke. Kad viπe ne pali nikakva druga metoda, onda valja poêi u Crkvu i dobrome i strpljivome Bogu preporuëiti brata i sestru. Uspjeh bratske opomene u dobroj mjeri ovisit Êe o tome koliko smo greπnike preporuëili dobroti i svemoguênosti naπega Gospodina. Ako nas Bog posluπa i usliπi, stekli smo brata i sestru. VeÊeg blaga od toga nema. Prionimo, stoga, na posao! Ali ne bilo kako, veê s metodama o kojima Isus govori. Æ a rk o RE LOT A 26
VREMEPLOV 5. rujna 1977. Voyager krenuo na put Potkraj sedamdesetih godina poloæaj vanjskih planeta SunËeva sustava bio je iznimno povoljan za znanstvena istraæivanja. Pozorno odabranom putanjom u jednom je letu bilo moguêe obiêi sve velike planete: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Zbog toga je ameriëka NASA izradila dvije pouzdane i precizne letjelice. Prva od njih, Voyager 1, krenula je na veliko putovanje 5. rujna 1977., a nakon godinu dana slijedio ju je Voyager 2. Prvi je Voyager obiπao Jupiter i Saturn, a drugi joπ i Uran i Neptun. Ukupno su otkrivena 22 nova satelita najudaljenijih planeta, a otkriveno je takoappleer da Saturnov najveêi satelit Titan ima atmosferu, πto bi moglo znaëiti da tamo moæda postoje uvjeti za æivot. Obje letjelice i danas ispravno rade i lete prema rubu SunËeva sustava, gdje ih oëekuje susret s meappleuzvjezdanim prostorom. O njihovoj trenutaënoj udaljenosti najbolje govori brzina svjetlosti. Da bi stigla od Voyagera 1 do Zemlje, svjetlosti treba gotovo 14 sati... 9. rujna 1862. Prvi vlak u Zagrebu Potkraj kolovoza 1862. mnogobrojni su ZagrepËani oduπevljeno, ali i uz odreappleen oprez, pozdravili dolazak prve parne lokomotive, koja je najavila skoro otvaranje æeljezniëke pruge Zidani Most - Zagreb - Sisak. Tri dana poslije stigao je i prvi pokusni vlak s dva vagona, a 9 rujna 1862. u Zagreb je iz Zidanog Mosta dohuktao i prvi pravi vlak. Taj dogaappleaj pokazao je da je promet æeljeznicom siguran pa je dugooëekivana pruga 1. listopada i sluæbeno puπtena u promet. U to je doba Austrijancima bila posebno vaæna æeljezniëka veza Be- Ëa, preko Maribora i Ljubljane, s Trstom i odvojkom prema Zagrebu i Sisku kako bi se promet æita, stoke i drva skrenuo prema srediπnjem dijelu Habsburπke Monarhije. Radovi na toj vaænoj prometnici nisu tekli sasvim glatko. Zavrπetak gradnje malo je kasnio jer su u blizini Mraclina seljaci napali inæenjere i radnike te poruπili veê sagraappleene objekte i tako omeli radove. Buna je izbila zbog bezobzirnog postupka vlasti pri izvlaπtenju zemljiπta, pa je nemire morala suzbijati i vojska. Zanimljivo je da je prvi vlak u Hrvatskoj prometovao na sjeveru zemlje jer je veê 1860. postojala æeljezniëka pruga Kotoriba -»akovec - Pragersko! Leon RIZMAUL KVIZ pripremio D. VLAHOVIΔ 1. Prije uspjeπne solo karijere, kot Rod Stewart pjevao je u grupi: A The Monkees B The Faces C The Ting Tings 2. VodeÊi vokal originalne postave britanske grupe Genesis nije bio Phil Collins, nego: A Peter Gabriel B David Bowie C Marc Bolan 3. U tinedæerskoj pop-atrakciji Take That pjevao je: A Robbie Williams B Justin Timberlake C Donnie Wahlberg 4. Frankie Valli kao solist se proslavio pjesmom Grease, a usto je pjevao u grupi: A The Eagles B Four Seasons C The Bee Gees 5. Uz karizmatiënog pjevaëa Iggyja Popa vezujemo skupinu: A The Who B The Stooges C Bad Manners Rjeπenje: 1b;2a;3a;4b;5b 27