Microsoft Word - Dopuna_elaborat-posebne dopusnice za rad psihologa u palijativnoj skrbi

Транскрипт

1 HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA KLASA: /16-03/04 URBROJ: / Zagreb, 17. prosinca Na temelju članka 12. Statuta Hrvatske psihološke komore Skupština Hrvatske psihološke komore je na svojoj 31. sjednici održanoj dana 17. prosinca godine, usvojila ovu DOPUNU ELABORATA ZA STJECANJE POSEBNE DOPUSNICE ZA RAD PSIHOLOGA U PALIJATIVNOJ SKRBI Palijativna skrb je aktivna i cjelovita briga kako za osobu čija bolest više ne reagira na liječenje, tako i za bolesnikovu obitelj. Ona nastoji ublažiti bol i patnju te poboljšati kvalitetu života bolesnika i njegove obitelji, pri čemu palijativna skrb ne ublažava samo fizičke simptome već i pomaže kod psihičkih, socijalnih i duhovnih poteškoća. Palijativni pristup i palijativna skrb pružaju podršku članovima obitelji tijekom bolesti i u žalovanju nakon bolesnikove smrti. Cjelokupna filozofija palijativne skrbi temeljena je na multidisciplinarnom pristupu bolesniku i članovima njegove obitelji. S obzirom da u Hrvatskoj nema sustavne palijativne skrbi koja je inkorporirana u zdravstveni sustav, u svibnju 2012 godine osnovano je Povjerenstvo za palijativnu skrb pri Ministarstvu zdravlja, u čijem radu aktivno sudjeluje i psiholog. Povjerenstvo je izradilo Strateški plan za razvoj palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj za koje je usvojeno na 134. sjednici Vlade ( ) (dostupno na ublike_hrvatske). Strateški plan temelji se na europskim smjernicama i preporukama za razvoj palijativne skrbi te je hrvatski model izrađen prema prijedlogu tzv. White paper-a (Bijela knjiga o razvoju, standardima i postupcima u palijativnoj skrbi), prilagođen kulturološkim osobitostima Hrvatske. Prema Strateškom planu kao i prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN broj 61/2011, čl.39) (dostupno na

2 novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_06_61_1374.html) psiholog predstavlja osnovnog člana multidisciplinarnog tima, ali s posebnom edukacijom za obavljanje palijativne djelatnosti. S obzirom da u programima preddiplomskog, diplomskog i postdiplomskog obrazovanja psihologa ne postoji posebno područje koje se odnosi na područje palijativne skrbi u smislu povezivanja bazičnih znanja, zakonske regulative i specifičnosti vezane za područje palijativne skrbi, pokazalo se neophodnim organizirati dodatnu edukaciju za stjecanje posebne dopusnice, kao i program daljnjeg kontinuiranog educiranja u tom području, što je i nužno prema zakonskim okvirima. Stoga, nameće se potreba organiziranja dodatne edukacije te sjecanje posebne dopusnice za rad psihologa u palijativnoj skrbi. Na sastanku povjerenstva održanog godine na kojem je su sudjelovali i predstavnici Komora svih struka koje čine osnovnog člana tima, pa tako i predstavnik HPK, donesena je odluka da Komore budu nadležne za organizaciju edukativnih programa te izdavanja dopusnica za rad u palijativnoj skrbi. Na posljednjem sastanku Sekcije psihologa u palijativnoj skrbi pri HPD-u, iznesen je prijedlog i donesena je odluka da se izrade edukativni programi za psihologe u palijativnoj skrbi prema preporukama Europskog udruženja palijativne skrbi (EAPC) (dostupno na Default.aspx). Zadaća psihologa u palijativnom timu, a prema navedenim preporukama je višestruka: Uključuje rad s bolesnikom (psihodijagnostički rad s naglaskom na procjenu kvalitete života, savjetovanje, psihoterapiju i sl) Uključuje rad s obitelji tijekom bolesti bolesnika i nakon smrti Uključuje rad s multidisiplinarnim timom (psihološka pomoć i podrška) članovima tima Istraživački rad u području palijativne skrbi. Prema Strateškom planu za razvoj palijativne skrbi, edukaciju će provoditi Sveučilišta i Veleučilišta u Hrvatskoj. Prema Europskim smjernicama, preporuka je da članovi tima zajedno prolaze edukaciju o osnovnim spoznajama iz palijativne medicine i skrbi, pri čemu se organiziraju posebni edukativni programi specifični za svakog profesionalca u timu. Slijedom navedenog, na sastanku Sekcije psihologa u palijativnoj skrbi donesena je preporuka da se edukacija organizira u suradnji s Centrom za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskog psihološkog društva i to kroz poslijediplomske tečajeve stalnog medicinsko usavršavanja prve kategorije. Stručni razred psihologa u palijativnoj skrbi HPK prati i predlaže izmjene programa edukacije i kriterije za stjecanje posebne dopusnice za rad psihologa u palijativnoj skrbi.

3 KRITERIJI ZA STJECANJE POSEBNE DOPUSNICE ZA RAD PSIHOLOGA U PALIJATIVNOJ SKRBI Psiholog mora ispunjavati sljedeće kriterije za stjecanje posebne dopusnice za rad u palijativnoj skrbi: - važeća osnovna dopusnica za obavljanje psihološke djelatnosti, - završena odgovarajuća edukacija iz područja palijativne skrbi, a koja je propisana Programom edukacije za stjecanje posebne dopusnice iz palijativne skrbi IZOBRAZBA IZ PODRUČJA PALIJATIVNE SKRBI Izobrazba iz područja palijativne skrbi ostvaruje se na sljedeće načine: - završetkom edukacije iz Osnova palijativne skrbi u okviru poslijediplomskog tečaja prve kategorije u Centru za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (određeno Programom edukacije za stjecanje posebne dopusnice iz palijativne skrbi) - završetkom edukacije iz Psiholoških aspekata u palijativnoj skrbi u okviru poslijediplomskog tečaja prve kategorije u Centru za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (određeno Programom edukacije za stjecanje posebne dopusnice iz palijativne skrbi) - obavljenim stručnim praktičnim radom pod mentorstvom (određeno Programom edukacije za stjecanje posebne dopusnice iz palijativne skrbi) Svi psiholozi koji stječu posebnu dopusnicu za rad u palijativnoj skrbi moraju udovoljiti svim gore navedenim stavkama. Izobrazba se dokazuje preslikom potvrda ili diploma o završenim edukacijama i pisanim izvještajem mentora o obavljenoj stručnoj praksi. Iznimno, drugi oblici izobrazbe iz područja palijativne skrbi se mogu priznati kao izobrazba nužna za stjecanje posebne dopusnice za rad u palijativnoj skrbi. Drugi oblici izobrazbe moraju udovoljiti svim propisanim modulima edukacije s pripadajućom satnicom izobrazbe, određeno Programom edukacije za stjecanje posebne dopusnice za rad u palijativnoj skrbi. Drugi oblici izobrazbe moraju biti u organizaciji Sveučilišta ili Veleučilišta, a prema odluci Strateškog plana za razvoj palijativne skrbi u Hrvatskoj za razdoblje od godine.

4 Psiholog koji ima dodatne oblike izobrazbe iz područja palijativne skrbi mora obaviti stručnu praksu pod mentorstvom te dostaviti pisano izvješće mentora o obavljenoj stručnoj praksi. Psiholog koji ima dodatne oblike izobrazbe iz područja palijativne skrbi dužan je Povjerenstvu dostaviti sljedeće: - životopis iz kojeg je jasno vidljivo područje rada psihologa - presliku potvrda ili diploma o završenoj dodatnoj izobrazbi - presliku programa završenih edukacija iz kojih su jasno vidljive teme, opis edukacija i pripadajuća satnica programa - izvješće mentora o obavljenoj stručnoj praksi Ostali oblici dodatne stručne izobrazbe mogu se priznati kao oblici dodatne izobrazbe iz područja palijativne skrbi nakon što Stručni razred psihologa u palijativnoj skrbi dostavi Povjerenstvu mišljenje o broju sati i sadržajima koje priznaje za dodatnu izobrazbu iz područja palijativne skrbi. DOKUMENTACIJA POTREBNA ZA PRIZNAVANJE STATUSA PSIHOLOGA U PALIJATIVNOJ SKRBI Psiholog u postupku priznavanja statusa psihologa u palijativnoj skrbi Povjerenstvu dostavlja: - zahtjev na propisanom obrascu, - dokaz o odgovarajućoj izobrazbi iz područja palijativne skrbi - dokaz o završenoj stručnoj praksi pod mentorstvom - dokaz o podmirenim troškovima postupka. ODLUKA O PRIJELAZNIM ODREDBAMA ZA STJECANJE POSEBNE DOPUSNICE PSIHOLOGA ZA RAD U PALIJATIVNOJ SKRBI Psiholozi koji imaju završenu edukaciju iz Osnova palijativne skrbi propisanu Programom edukacije za stjecanje posebne dopusnice psihologa za rad u palijativnoj skrbi u okviru poslijediplomskog tečaja prve kategorije u Centru za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ili drugi oblik edukacije koji prema sadržaju propisanih modula i pripadajućom satnicom odgovara Programu edukacije iz osnova palijativne skrbi, a verificirao ga je Stručni razreda psihologa u palijativnoj skrbi te najmanje 10 godina iskustva u radu s bolesnicima koji zahtijevaju palijativni pristup ili palijativnu skrb stječu posebnu dopusnicu za rad u palijativnoj skrbi. ili Psiholozi koji imaju završenu edukaciju iz Osnova palijativne skrbi i Psiholoških aspekata u

5 palijativnoj skrbi propisanu Programom edukacije za stjecanje posebne dopusnice psihologa za rad u palijativnoj u okviru poslijediplomskog tečaja prve kategorije u Centru za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ili drugi oblik edukacije koji prema sadržaju propisanih modula i pripadajućom satnicom odgovara Programu edukacije iz osnova palijativne skrbi i psiholoških aspekata u palijativnoj skrbi, a verificirao ga je Stručni razreda psihologa u palijativnoj skrbi te najmanje 3 godine iskustva u radu s bolesnicima koji zahtijevaju palijativni pristup ili palijativnu skrb stječu posebnu dopusnicu za rad u palijativnoj skrbi. Psiholozi koji udovoljavaju gore navedenim stavkama dužni su uz zahtjev priložiti sljedeće: - životopis iz kojeg je razvidno stručno iskustvo u radu s bolesnicima koji zahtijevaju palijativni pristup i/ili palijativnu skrb s opisom poslova u palijativnoj skrbi - preslike diploma ili potvrdnica o završenim edukacijama koje su navedene u stavkama - dokaz o trogodišnjem odnosno desetogodišnjem radnom iskustvu u području palijativne skrbi. Povjerenstvo će zahtjeve za izdavanje posebne dopusnice za rad u palijativnoj skrbi prema prijelaznim odredbama zaprimati u redovnom postupku kroz razdoblje od dvije godine od dana objavljivanja Odluke na web-stranicama Komore. Predsjednik Hrvatske psihološke komore Hrvoje Gligora