Slide 1

Транскрипт

1

2 Istraţivanje uĉinaka neuro-lingvistiĉke psihoterapije NLPt-a Autori: Melita Stipanĉić ; Walter Renner ; Peter Schütz ; Renata ĐonĊ Perković mr spec Melita Reiner, Hrvatsko-austrijski trening centar za NLPt

3 Pojašnjenje pojmova Neuro-lingvističko programiranje NLP Metoda za poboljšanje komunikacije i razvoj osobnih potencijala Neuro-lingvistička psihoterapija NLPt Psihoterapijska metoda

4 HRVATSKO ISTRAŽIVANJE UČINAKA NLPt-a MJESTO: Zagreb, Hrvatska VRIJEME: Sijeĉanj Veljaĉa PODRŢANO OD: EANLPt

5 Objavljeno u listopadu u:

6 CILJEVI ISTRAŢIVANJA 1. Ispitati učinke NLPt-a na psihološke poteškoće i percipiranu kvalitetu življenja. 2. Ispitati dugoročne učinke NLPt-a pet mjeseci nakon završetka terapije. 3. Ispitati meďupovezanost socio-demografskih podataka i učinaka NLPt-a.

7 NACRT ISTRAŢIVANJA TS - terapijska skupina KS - kontrolna skupina TS - S O1 T O2 // 03 KS - S O4 // O5 S Slučajni odabir klijenata O Opservacija - mjerenje ovisnih varijabli T- Tretman - NLPt terapija

8 ISTRAŽIVAČKA PITANJA Uĉinci NLPt terapije? Dugoroĉni uĉinci terapije? Korelacija izmeċu uĉinaka NLPt tretmana i sociodemografskih i ekonomskih varijabli?

9 Sociodemografske, ekonomske i druge varijable Spol Dob Stupanj obrazovanja Socio-ekonomski status Obiteljski status Duljina terapije

10 TERAPIJSKI KONTEKST & KLIJENTI Uĉestalost terapije: 60 min./ tjedno Trajanje terapije: prema potrebama Kontekst: privatna praksa Klijenti: samoinicijativno javljanje

11 Psihoterapeutkinje 7 NLPt Practitioner, NLP/NLPt Master SANJA Barem pet godina kliničkog iskustva Visoka stručna sprema MILENA RENATA VESNA Dodatna psihoterapijska edukacija KSENIJA JADRANKA x 2 MELITA Supervizor: PETER SCHȔTZ

12 Procjene psihoterapeuta Na poĉetku terapije: Radni okvir za NLPt studije slučaja (Framework for NLPt Case- Studies) priredili su Peter Schütz i Helmut Jelem Za vrijeme terapije: Ček lista i bilješke nakon svake seanse Nakon terapije: Evaluacijski upitnik (interni)

13 Radni okvir za NLPt studije slučaja A. Struktura klijenta iz perceptualne pozicije NLPt terapeuta 1. Biografija osobe (anamneza) 2. Referalni kontekst 3. Problem/i sadašne stanje i ponašanje 4. Ţeljeni cilj / uĉinak 5. Ekološki aspekti 6. Uzroci 7. Resursi, aktivni i oni koje treba uspostaviti B. Iz terapijske metapozicije / refleksije/ samosupervizije 1. DSM IV dijagnoza 2. Procjena prognoze 3. Radne hipoteze 4. Terapijska rezonanca klijenta u terapeutu/ intuicije C. Orijentacija na T.O.T.E. model 1. Koncept intervencija 2. Proces terapije 3. Intervencije i zadaci 4. Promjene i podciljevi Točke A,B,C trebaju biti dokumentirane što je moguće detaljnije i relevantno u odnosu na: neuro-logičke razine, fiziologiju, reprezentacijske sustave, jezične obrasce, metaprograme.

14 Instrumenti SKID I - Strukturirani klinički intervju za poremećaje s osi I iz DSM-IV klinička verzija Michael B. First, Robert L. Spitzer, Miriam Gibbon, Janet B.V. Williams SKID II - Strukturirani klinički intervju za poremećaje ličnosti s osi II iz DSM-IV Michael B. First, Robert L. Spitzer, Miriam Gibbon, Janet B.V. Williams

15 SKID II 119 čestica za procjenu poremećaja ličnosti prema DSM-IV : Paranoidni Shizoidni Shizotipni Granični Antisocijalni Histrionski Narcisoidni Izbjegavajući Ovisnički Opsesivno kompulzivni Dodatno: Depresivni, pasivno-agresivni i nespecifični poremećaj ličnosti

16 Skale za mjerenje kvalitete življenja - SKŽ Mirjana Krizmanić, Vladimir Kolesarić ĉestica definiranih kao PREDIKTORSKE varijable; opisuju razne aspekte koje se moţe percipirati kao uzroke nezadovoljstva u ţivotu KVŢ 6 ĉestica definiranih kao KRITERIJSKE varijable; mjere opće zadovoljstvo u ţivotu

17 ETIĈKA PITANJA Prije davanja informiranog pristanka, sudionici istraţivanja bili su informirani o svim relevantnim aspektima istraţivanja: Informacije o postupcima testiranja - Koliko će se puta testiranje ponoviti, koliko traje, tko će ga provoditi, koji će instrumenti biti korišteni - Sudionicima u kontrolnoj skupini pojašnjeno je da su na listi ĉekanja te da će biti retestirani za tri mjeseca - pravo da u bilo kojem trenutku odustanu od sudjelovanja - potrebe pojedinca vaţnije su od interesa istraţivanja - dostupnost informacija o nalazima istraţivanja te individualnim rezultatima - povjerljivost Sudionici u kontrolnoj skupini zapoĉeli su terapiju nakon tri mjeseca i retestiranja, te nisu terstirani nakon završetka terapije.

18 REZULTATI?

19 Broj klijenata: 54 u terapijskoj skupini 52 u kontrolnoj skupini

20 TRAJANJE TERAPIJE N U 30 - M B E 25 - R O 20 - F 15 - P A R 10 - T AVERAGE NUMBER OF SESSIONS

21 Dob klijenata

22 Postotak muških i ţenskih klijenata

23 Braĉni status klijenata

24 Razina obrazovanja

25 Status u odnosu na zaposlenost

26 Razlozi zašto su zatraţili psihoterapiju

27 Analiza podataka Prije-poslije-praćenje usporedba unutar terapijske grupe Promjene unutar terapijske skupine mjerile su se prije poĉetka i nakon završetka terapije, te pet mjeseci kasnije, koristeći jednosmjernu analizu varijance (within subjects). Usporedba terapijske i kontrolne skupine Usporedba promjena do kojih je došlo izmeċu prvog i drugog testiranja izmeċu terapijske i kontrolne skupine mjerena je korištenjem analize varijance (repeated measures) Prema Grawe et al. (2001), (cf. i Cohen,1992) izraĉunate su veliĉine efekta (effect sizes) kako bi se odredila veliĉina promjene do koje je došlo u terapijskoj skupini u usporedbi s kontrolnom skupinom.

28 Provjera preduvjeta za analizu varijance Provjera krostabulacijskih podataka putem hi-kvadrat testova statistiĉki je dokazala da su sudionici sluĉajno raspodijeljeni u terapijsku i kontrolnu skupinu. Test varijance pokazuje da podaci razliĉitih skupina potjeĉu iz iste populacije. Distribucija sudionika u terapijsku i kontrolnu skupinu je sluĉajna u odnosu na dob, spol, braĉni status, obrazovanje, zaposlenost.

29 Saţetak rezultata PSIHOLOŠKE POTEŠKOĆE USPOREDBA TERAPIJSKE I KONTROLNE SKUPINE PRI PRVOM SKID II TESTIRANJU NIJE BILO RAZLIKE IZMEĐU TERAPIJSKE I KONTROLNE SKUPINE. PRI DRUGOM SKID II TESTIRANJU TERAPIJSKA SKUPINA IMALA JE STATISTIĈKI ZNAĈAJNO MANJE PSIHOLOŠKIH POTEŠKOĆA U USPOREDBI S KONTROLNOM SKUPINOM. USPOREDBA REZULTATA POJEDINIH TESTIRANJA UNUTAR TERAPIJSKE SKUPINE PRI DRUGOM TESTIRANJU DOŠLO JE DO STATISTIĈKI ZNAĈAJNOG SMANJENJA BROJA PSIHOLOŠKIH POTEŠKOĆA. PRI TREĆEM (PRAĆENJE) TESTIRANJU PONOVO JE DOŠLO DO STATISTIĈKI ZNAĈAJNOG SMANJENJA BROJA PSIHOLOŠKIH POTEŠKOĆA U ODNOSU NA PRVO I DRUGO TESTIRANJE.

30 Saţetak rezultata KVALITETA ŢIVLJENJA USPOREDBA TERAPIJSKE I KONTROLNE SKUPINE PRI PRVOM TESTIRANJU SKALOM KVŢ NIJE BILO RAZLIKE IZMEĐU TERAPIJSKE I KONTROLNE SKUPINE. PRI DRUGOM KVŢ TESTIRANJU TERAPIJSKA GRUPA JE POKAZALA STATISTIĈKI ZNAĈAJNO VEĆU PERCIPIRANU KVALITETU ŢIVLJENJA, KAKO KOD PREDIKTORSKIH, TAKO I KOD KRITERIJSKIH VARIJABLI. USPOREDBA REZULTATA POJEDINIH TESTIRANJA UNUTAR TERAPIJSKE SKUPINE: PRI DRUGOM TESTIRANJU (NAKON TERAPIJE) DOŠLO JE DO STATISTIĈKI ZNAĈAJNOG PORASTA PERCIPIRANE KVALITETE ŢIVLJENJA KOD PREDIKTORSKIH I KRITERIJSKIH VARIJABLI. PRI TREĆEM (PRAĆENJE) TESTIRANJU U PODRUĈJU KRITERIJSKIH VARIJABLI DOŠLO JE OPETOVANO DO STATISTIĈKI ZNAĈAJNOG PORASTA PERCIPIRANE KVALITETE ŢIVLJENJA, DOK JE KOD PREDIKTORSKIH VARIJABLI PROMJENA OSTALA STABILNA.

31 Veličina efekta (apsolutne vrijednosti) SKID-II KVZ - prediktorske varijable KVZ- kriterijske varijable Veličina efekta t 1 t Veličina efekta t 1 t

32 SOCIO-DEMOGRAFSKE VARIJABLE Statistiĉka analiza nije pokazala znaĉajnu korelaciju izmeċu uĉinaka terapije i ispitivanih socio-demografskih varijabli (dob, spol, obrazovanje, braĉni status, zaposlenost). Jedina (mala) korelacija postoji s brojem terapijskih seansi, indicirajući da je Correlation between NLPt treatment effects and socio-demographic and economic veći broj seansi variables? povezan s većim poboljšanjem.

33 Glavna ograniĉenja istraţivanja Nije se radilo o kliniĉkom uzorku (na osnovi SKID I, kriteriji kliniĉke znaĉajnosti prema prijedlogu Jacobsona i Truax-a)! Nejednak vremenski period izmeċu prvog i drugog testiranja za terapijsku i kontrolnu skupinu. Terapeuti nemaju završenu NLPt edukaciju. PITANJE NAKON REVIEW-a : Kontrolna skupina: DA ili NE? KAKO?

34 ZAKLJUČCI NLPt pomaţe smanjiti broj kliniĉkih simptoma. Uĉinci terapije su dugotrajni i dalje rastu nakon završetka terapije. NLPt pomaţe povećati percipiranu kvalitetu ţivljenja, kako u pogledu zadovoljstva u odnosu na sadašnje ţivotne okolnosti, tako i u pogledu općeg zadovoljstva ţivotom. Uĉinci terapije su dogotrajni, a općenito zadovoljstvo ţivotom raste i nakon završetka terapije. Neuro-lingvistiĉka psihoterapija je uĉinkovita metoda, ĉija je efikasnost na razini drugih, dulje prisutnih i dokazanih psihoterapijskih metoda.

35 Zahvaljujemo na pažnji!