Suradnja knjižničara i nastavnika u informacijskom opismenjavanju: primjer Knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku Gordana Gašo, Knjižnica,

Транскрипт

1 Suradnja knjižničara i nastavnika u informacijskom opismenjavanju: primjer Knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku Gordana Gašo, Knjižnica, ggaso@ffos.hr Kornelija Petr Balog, Odsjek za informacijske znanosti, kpetr@ffos.hr Sveučilište u Osijeku, Filozofski fakultet knjižnica svibnja 2015., Lovran 1

2 Uvod bolonjski proces, postupci vanjskog vrednovanja visokih učilišta Republike Hrvatske, razvoj informacijskokomunikacijske tehnologije poslovanje visokoškolskih knjižnica središte pozornosti postaje student aktivno učenje informacijska pismenost preduvjet za cjeloživotno obrazovanje 2

3 Informacijske kompetencije (3 elementa) Korištenje informacije Elementi Vrednovanje informacije Pristup informaciji Kompetencije 3

4 Razvoj novih tehnologija sredina 20. stoljeća knjižnica svibnja 2015., Lovran 4

5 Google generacija Izvori informacija za učenje u svrhu pisanja zadaća, seminara i sl. opće tražilice besplatne baze podataka Wikipedija katalog knjižnice FFOS kolege, knjižničari, popisi literature u radovima katalozi drugih knjižnica specijalizirane tražilice knjižnične police komercijalne online baze online knjižare nešto drugo 64,3% 63,3% 62,7% 60,7% 49,1% 39,2% 29,7% 17,1% 14,5% 13,0% 2,0% 89,0% 0% 20% 40% 60% 80% 100% *Izvor: Faletar Tanacković; Lacović; Gašo

6 Informacijsko opismenjavanje na FFOS-u (broj studenata) / / / / /

7 Istraživanje o o o Cilj istraživanja dokazati potrebu uske suradnje knjižničnih djelatnika i sveučilišnih nastavnika s ciljem sustavnog informacijskog opismenjavanja studenata Metodologija kolegij Stara hrvatska književnost II na preddiplomskom dvopredmetnom studiju hrvatskog jezika i književnosti testna (15 ispitanika) i kontrolna skupina (30) ožujak Vrednovanje učinaka radionice: izlazni anketni upitnik o zadovoljstvu edukacijom anketni upitnik uz seminarski rad citatna analiza seminarskih radova razgovor s predmetnom nastavnicom 7

8 STRUKTURA ISPITANIKA 40% 35% 35,71% 30% 25% 20% 15% 10% 7,14% 14,29% 21,43% 21,43% Hrvatski jezik i književnost i Pedagogija Hrvatski jezik i književnost i Mađarski jezik i književnost Hrvatski jezik i književnost i Filozofija Hrvatski jezik i književnost i Povijest Hrvatski jezik i književnost i Njemački jezik i književnost 5% 0% 8

9 ZNANJE prije i poslije (po pojedinačnim elementima) Prije edukacije Poslije edukacije 1 0 Poznavanje usluga knjižnice Poznavanje dostupnih elektroničkih izvora informacija Poznavanje knjižničnih zbirki Pretraživanje online knjižničnog kataloga Pronalaženje knjižnične građe na polici po signaturama Razumijevanje i primjena Booleovih operatora (AND, OR, NOT) 9

10 ZNANJE prije i poslije (prosječna ocjena) 5,00 4,50 4,00 3,50 4,55 4,32 3,00 2,75 2,50 2,00 1,50 1,00 0,50 0,00 PREDAVAČ 10

11 Razumijevanje i primjena Booleovih operatora (prosječna ocjena) 5,00 4,50 4,69 4,00 3,50 3,00 2,50 2,00 1,50 1,00 0,50 0,00 1,57 Prije edukacije Poslije edukacije 11

12 Zadovoljstvo edukacijom SADRŽAJ i PRAKTIČNI DIO 5,00 4,50 4,00 3,50 4,21 4,43 3,00 2,50 2,00 Sadržaj edukacije Praktični dio edukacije 1,50 1,00 0,50 0,00 12

13 Zadovoljstvo edukacijom PO STUDIJIMA (prosječna ocjena) STUDIJI ZADOVOLJSTVO EDUKACIJOM Hrvatski jezik i književnost i Pedagogija Hrvatski jezik i književnost i Mađarski jezik i književnost Hrvatski jezik i književnost i Filozofija Hrvatski jezik i književnost i Povijest Hrvatski jezik i književnost i Njemački jezik i književnost Sadržaj 4,00 4,50 4,40 3,67 4,33 Praktični dio 4,00 4,50 4,40 3,67 4,33 13

14 PREPORUKA radionice 120% 100% 100% 80% 60% Da Ne 40% 20% 0% 14

15 KOMENTARI I PRIJEDLOZI ispitanika Na velikoj većini predavanja profesori su nas uputili na kataloge knjižnica i načine pretraživanja. Zahvalna sam na ovom predavanju, pomoglo je. Kratka i jasna, korisna praksa. Teži zadaci i više samostalnog rada. :) :) 15

16 Zaključak o uspjeh pilot-projekta: suradnja informacijskih stručnjaka/knjižničara i predmetnih nastavnika ugrađen u nastavni proces (sastavni dio sveučilišnih nastavnih planova i programa) samostojeći kolegij - u stranim zemljama: jedan od kriterija kod postupka vrednovanja visokih učilišta o ponuditi kraće tematske radionice o permanentno razvijati kompetencije knjižničara - potreba sustavnog poučavanja knjižničarske zajednice 16

17 Položaj knjižnice u sveučilišnom kurikulumu 17

18 Hvala na pozornosti! 18