sl8599b.indd
|
|
- Liljana Miklavčič
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 Mario Brdar: Metonymy and Word-Formation: Their Interactions and Complementation (Cambridge Scholars Publishing, Newcastle upon Tyne, 2017., 247 str.) Knjiga Metonymy and Word-Formation: Their Interactions and Complementation, objavljena krajem pro{le godine, druga je samostalna autorska knjiga Marija Brdara, redovitoga profesora i voditelja Katedre za engleski jezik i lingvistiku na Odsjeku za anglistiku Filozofskoga fakulteta u Osijeku te ~lana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prva njegova knjiga, Metonymy in Grammar: Towards Motivating Extensions of Grammatical Categories and Constructions (Filozofski fakultet, Osijek, 2007.), otvara pitanje me uodnosa metonimije i gramatike, a kao temu za budu}a istra`ivanja nagla{ava upravo utjecaj gramati~kih procesa na ograni~avanje metonimijskih procesa, ~ime se, me u ostalim, bavi u netom izdanoj knjizi. Naime, kao {to i sam naslov ka`e, sredi{nja je tema knjige Metonymy and Word-Formation: Their Interactions and Complementation me uodnos tvorbenih procesa i metonimije, pri ~emu autor pokazuje kako se te dvije jezi~ne komponente me usobno nadopunjuju, ali i ograni~avaju. Knjiga je opremljena kazalom sadr`aja, slika i tablica, opse`nom bibliografijom i kazalom pojmova. Iako se sastoji od {est poglavlja, knjiga bi se mogla podijeliti u dvije ve}e cjeline. Prvu cjelinu ~inila bi dva uvodna poglavlja, koja slu`e kao pregled temeljnih pojmova koji su nu`ni za razumijevanje sredi{nje autorove pretpostavke, koja se zatim razra uje u preostalim poglavljima. Naime, autor, suprotno nekim recentnim pogledima na odnos izme u metonimije i tvorbe rije~i (pri ~emu prvenstveno misli na radove Laure Jande), tvrdi da metonimija i tvorbeni procesi ne djeluju istovremeno, to~nije, tvrdi da metonimija ne podrazumijeva automatski tvorbene procese i obrnuto. Prvo poglavlje (Introduction) po~inje kratkim uvodom kojim se nagla{ava kako metonimija i tvorba rije~i imaju vrlo va`nu ulogu u oboga}ivanju leksika, a time i u oblikovanju i sistematizaciji ljudske konceptualizacije. Pritom se isti~e kako su ta dva procesa ~esto u interakciji i me usobno se nadopunjuju. Iako u pravilu ne djeluju istovremeno, metonimijski i tvorbeni procesi nadogra uju se jedan na drugoga. Autor se u analizi teorijski oslanja na kognitivnolingvisti~ki uporabni model, a iako nagla{ava da se analiza temelji ponajprije na primjerima iz engleskoga jezika, nadopunjuje ih i uspore uje s primjerima iz razli~itih slavenskih, germanskih, romanskih, uralskih i drugih jezika. Prvo poglavlje dalje je podijeljeno u dva potpoglavlja. Potpoglavlje Communicative needs and lexicalization strategies smje{ta metonimiju i tvorbu rije~i u {iri okvir leksikalizacijskih strategija, konkretnije u teorijski okvir funkcional- 159
2 ne onomatologije W. Mathesiusa kao teorije imenovanja koncepata i leksi~ke tipologije kako je definira Lehrer (1992: 29): By lexical typology, I refer to the characteristic ways in which language lexicalizes concepts, that is, packages semantic material into words. Tako definirana leksi~ka tipologija podrazumijeva skup leksikalizacijskih strategija kojima se popunjavaju leksi~ke praznine koje nastaju oboga}ivanjem na{ega konceptualnog sustava zbog izvanjezi~nih promjena. Autor navodi pet glavnih leksikalizacijskih strategija u jezicima svijeta: onomatopeju, stvaranje rije~i de novo (bez tvorbenih veza s postoje}im rije~ima), leksi~ko posu ivanje i recikliranje postoje}ih leksi~kih jedinica, koje se dalje dijeli na dva podtipa: polisemizaciju (putem koceptualnih metafora i metonimija) i tvorbu rije~i (putem postoje}ih tvorbenih obrazaca). Slijedi kratak opis svake od navedenih leksikalizacijskih strategija uz primjere iz razli~itih jezika, pri ~emu se nagla{ava da prve tri strategije imaju vrlo ograni~en opseg. Drugo potpoglavlje naslovljeno je Word-formation: Overview of some basic concepts and phenomena i u njemu se pregledno prikazuju temeljni morfolo{ki pojmovi i razli~ite vrste lan~anih i nelan~anih 1 tvorbenih procesa koji }e se obra ivati u suodnosu s metonimijom u narednim poglavljima. Drugo poglavlje (Metonymy) u cijelosti je posve}eno metonimiji. U prvome se potpoglavlju (Metonymy as a figure of thought rather than merely a figure of speech) metonimija definira kao figura misli, onako kako je shva}a kognitivna lingvistika, a ne samo kao stilska figura, kao {to se tradicionalno definirala jo{ od antike. Zatim se u drugome potpoglavlju (Towards a working definition of metonymy) poku{ava do}i do sveobuhvatne definicije metonimije na kojoj }e se temeljiti daljnje analize. Detaljno se uz pomo} primjera ra{~lanjuju dijelovi najpoznatijih definicija metonimije, nakon ~ega autor daje vlastitu definiciju: Metonymy can be seen as a cognitive operation of conceptual elaboration based on the part-whole relationship that is triggered by the use of an expression (or metonymic vehicle) that is associated with a certain conceptual cluster (or metonymic source) within conceptual domain so that the activation of the source conceptual cluster opens up a mental space that is dynamically expanded or reduced so as to come as close as possible to fitting the conceptual gabarits provided by the co(n)text of use, in the course of which the mental space thus opened and elaborated also comes very close in terms of its contents to another conceptual cluster (or metonymic target) within the same conceptual domain that may be or is typically associated with another expression. (Brdar 2017: 55) Iako i sam ka`e kako je njegova definicija kompleksna, njome poku{ava prevladati nedostatke postoje}ih definicija i objasniti ~injenice proiza{le iz istra`ivanja metonimije u razli~itim jezicima, npr. ~injenicu da se metonimija doga a unutar jedne domene ili da izvor i cilj kao leksi~ke jedinice ne moraju biti dugoro~no zahva}eni metonimijom, tj. da polisemija nije automatska poslje- 1 Koristimo se prijevodom lan~ani za engl. concatenative i nelan~ani za engl. non-concatenative (za ostale prijevode v. Markovi}, I. (2012). Uvod u jezi~nu morfologiju. Zagreb: Disput, str. 55). 160
3 dica metonimije. Osim toga, takva definicija obuhva}a i konceptualne metonimije koje nisu nu`no jezi~no izra`ene. Tako er, iako se ~esto govori da je metonimiji posve}en manji broj istra`ivanja nego metafori, naj~e{}e se uz tu tvrdnju ne donose konkretni dokazi da je tomu tako. Kako bi potkrijepio tu intuitivnu tvrdnju, autor je pretra`io znanstvene ~lanke o metafori i metonimiji u sedam baza i numeri~ki iskazao razlike izme u broja ~lanaka koji se bave metonimijom i broja ~lanaka koji se bave metaforom, pri ~emu je potonji broj vi{estruko ve}i u svih sedam promatranih baza (npr. WoS = ~lanka o metafori vs ~lanaka o metonimiji; EBSCO = ~lanaka o metafori vs. 883 ~lanka o metonimiji), {to njegovu tvrdnju svakako ~ini empirijski potkrepljenijom, a samim time i uvjerljivijom. Tre}im poglavljem (Metonymy and word-formation) zapo~inje sredi{nji dio knjige posve}en analizi me uodnosa metonimije i tvorbenih procesa. Sredi{nja je autorova hipoteza, kako je ve} i istaknuto, da se metonimija i tvorbeni procesi uglavnom ne odvijaju simultano, nego cikli~ki metonimija se javlja prije tvorbenoga procesa (ako djeluje na tvorbenu osnovu) ili nakon njega (ako djeluje na tvorenicu), pri ~emu se njihova izmjena mo`e ponavljati vi{e puta. Pritom obje leksikalizacijske strategije djeluju tako da se odr`i elasti~na stabilnost jezika, odnosno balans izme u izomorfije i anizomorfije. Metonimija (i metafora) polisemizacijom morfema pove}ava anizomorfiju, dok tvorbeni procesi stvaranjem novih leksema pove}avaju izomorfiju. Takvim se stavom autor suprotstavlja autorima koji smatraju da tvorbeni procesi i metonimija djeluju istovremeno, ponajprije najistaknutijoj zagovornici takva vi enja Lauri Jandi. Janda razlikuje leksi~ku metonimiju i metonimiju u tvorbi rije~i, a autor smatra kako nema nikakvih dokaza koji bi potkrijepili takvu diobu. Osim toga, ako svaki tvorbeni proces istovremeno prati i metonimija, onda metonimija postaje teorijski i opisno beskorisna: if everything in grammar is a priori metonymic, it is trivial to qualify anything as metonymic as it does not add anything to our knowledge, i.e. our understanding of language. (Brdar, 2017: 66). Autor se tomu pitanju jo{ detaljnije vra}a u petome poglavlju, gdje sustavno i argumentirano pokazuje sve nedostatke Jandina pristupa. ^etvrto poglavlje (Metonymy and non-concatenative word-formation) bavi se odnosom metonimije i nelan~anih tvorbenih procesa: kra}enja (engl. abbreviations, u koje spadaju alfabetizmi i akronimi), unatra`ne tvorbe (engl. backformation), clippinga, stapanja (engl. blending), reduplikacije i konverzije. Na primjerima iz razli~itih jezika pokazuje se kako prava metonimija (metonymy proper) simultano djeluje eventualno s konverzijom, dok se za sve ostale procese pokazuje kako metonimija mo`e djelovati isklju~ivo prije njih, na tvorbenu osnovu, ili naknadno, na tvorenicu. Temeljni je problem istovremenoga odvijanja metonimije i ostalih tvorbenih procesa, bilo nelan~anih, bilo lan~anih, problem odnosa izme u izraza i sadr`aja koncepta. Metonimija bi, naime, trebala izgledati ovako: IZRAZ A KONCEPT A ZA IZRAZ A KONCEPT B, odnosno pod metonimijom se pretpostavlja da jedan konceptualni entitet omogu}uje mentalni pristup drugomu konceptualnom entitetu preko istoga izraza, dok 161
4 se pri svim tvorbenim procesima osim konverzije izraz mijenja. Pri kra}enju i nekim primjerima clippinga dodatan je problem to {to ne postoje dva razli~ita koncepta. 2 Primjerice, Radden i Kövecses (1999: 29, prema Brdar 2017: 74) kao primjer metonimije kod kra}enja navode United Nations UN, a kod toga primjera, kao i kod primjera clippinga poput examination exam, ne mijenja se koncept nego izraz. Autor detaljno obrazla`e problemati~nost takva shva}anja metonimije u navedenim tvorbenim procesima, pri ~emu navodi i dodatne probleme, poput ~injenice da mora postojati kontekst unutar kojega se ne{to prepoznaje kao metonimija, kao i ~injenice da mnogi govornici ne znaju puni po~etni oblik, pa dolazi do redundancije u izrazima kao PDF format printed document format format. Ta se pojava kod akronima {aljivo naziva RAS sindrom (Redundant Acronym Syndrome syndrome). Kada govorimo o nelan~anim tvorbenim procesima, mo`emo dakle zaklju~iti kako autor izdvaja konverziju kao jedini proces koji mo`e djelovati istovremeno s metonimijom pa je velik dio ~etvrtoga poglavlja posve}en odnosu konverzije i metonimije. Najprije se raspravlja o odnosu izme u metonimije i pune konverzije, kod koje nova rije~ preuzima sva gramati~ka obilje`ja vrste rije~i u koju prelazi. Kao jedan od brojnih navedenih primjera za simultano odvijanje metonimije i pune konverzije navedimo samo konverziju engleske imenice fish riba u glagol pri kojoj dolazi do metonimijskoga pomaka PACIJENS ZA RADNJU. Odnos izme u metonimije i djelomi~ne konverzije, kod koje nova rije~ preuzima samo neka obilje`ja vrste rije~i u koju prelazi, nije toliko jasan. Iako se navode primjeri klasi~nih metonimijskih pomaka, npr. i ova bronca pravi je podvig (MATERIJAL ZA PREDMET OD TOG MATERIJALA), We did not always eat turkey for Christmas dinner (PREDMET ZA MATERIJAL OD KOJEG JE NAPRAVLJEN), autor se s pravom pita radi li se u tim primjerima uistinu o pravoj tvorbi rije~i. U petome poglavlju (Metonymy and concatenative word-formation) analizira se odnos izme u metonimije i lan~anih tvorbenih procesa slaganja i sufiksalne tvorbe, a svakomu je od tih procesa posve}eno zasebno potpoglavlje. Autor u uvodnome dijelu iznosi tvrdnju da se metonimijski pomaci u pravilu doga aju ili prije slaganja odnosno sufiksacije ili poslije tih procesa te tu tvrdnju zatim obrazla`e na nizu primjera iz razli~itih jezika. U dijelu posve}enome odnosu metonimije i slaganja obra uje endocentri~ne i egzocentri~ne slo`enice, uglavnom na primjerima iz engleskoga jezika, pri ~emu pokazuje da metonimijski pomak ili prethodi slaganju zapravo ga omogu}uju}i ili slijedi nakon procesa slaganja i djeluje na slo`enicu. Drugi dio poglavlja, kao {to je ve} re~eno, posve}en je odnosu metonimije i sufiksalne tvorbe. U potpoglavlju Is all suffixation metonymic autor se ponovno vra}a kritici Jandina rada koju otvara u tre}emu poglavlju. Detaljno obrazla`e probleme njezina pristupa metonimiji u gramatici, konkretnije teze da je sufiksacija rezultat metonimijskih procesa. Ponovno se postavlja pitanje opisne i objasnidbene mo}i tako {iroko shva}ene metonimije. Nadalje, pokazuje se kako 2 Uz to, kod kra}enja i clippinga ne postoji ni konsenzus oko toga jesu li to pravi tvorbeni procesi. 162
5 Janda, pozivaju}i se na brojne autoritete, zapravo iskrivljava njihove definicije prilago avaju}i ih svojoj tezi. To se prije svega odnosi na zamjenu Raddenova i Kövecseseva pojma domene ili ICM-a, koji je klju~an u njihovu shva}anju metonimije, pojmom konteksta, ali se ukazuje i na ostala problemati~na mjesta koja iznosi u svojim radovima. Kroz vrlo argumentiranu i primjerima potkrijepljenu kritiku Jandina shva}anja metonimije autor na neki na~in vra}a metonimiji objasnidbenu mo} metonimija se ne mo`e promatrati kao proces simultan ili ~ak izjedna~en s tvorbenim procesima, ve} kao jedna od va`nih leksikalizacijskih strategija koja stoji u komplementarnome odnosu s tvorbenim procesima, nadopunjavaju}i ih tako da im ili prethodi (djeluje na tvorbenu osnovu) ili ih slijedi (djeluje na tvorenicu, ~ime dolazi do metonimijski utemeljene polisemizacije). 3 Primjerice, naziv za meso `ivotinje koji se u engleskome jeziku leksikalizira metonimijskim pomakom (turkey pura turkey puretina ) u hrvatskome se jeziku leksikalizira tvorbenim procesom sufiksacije: pura + -etina > puretina. Ta se tvorenica (!) mo`e metonimijski pro{iriti tako da zna~i i jelo spremljeno od toga mesa ( da, naru~io sam puretinu, i u`ivao u svakom zalogaju). Hrvatskomu bi ~itatelju ovo poglavlje moglo biti posebno zanimljivo zbog op{irne analize mjesnih imenica sa sufiksom i{te kojom se obja{njava metonimijski utemeljena polisemija i ono {to se naj~e{}e obja{njava kao polisemija afikasa. Naime, autor tvrdi kako metonimija, kao {to je ve} re~eno, djeluje na tvorbene osnove i tvorenice, a da je polisemija afikasa rezultat naknadne generalizacije zna~enja imenica u kojima se pojavljuju. U {estome poglavlju (Metonymy and word-formation complement each other) iznose se zaklju~ci o odnosu izme u metonimije i nelan~anih i lan~anih tvorbenih procesa na temelju analiza primjera iznesenih u prethodnim trima poglavljima koje su pokazale da se metonimija i tvorbeni procesi me usobno omogu}avaju te da su komplementarni na~ini leksikalizacije koncepata. Njihova komplementarnost tako er zna~i da se u nekim slu~ajevima me usobno isklju~uju. Drugim rije~ima, ako je neki koncept leksikaliziran tvorbom rije~i, u jeziku vi{e ne postoji potreba za njegovom leksikalizacijom s pomo}u metonimijskoga pomaka i obratno (iako je slu~aj u kojemu metonimija blokira tvorbu puno rje i i te`e dokaziv). Sedmo poglavlje, jednostavno naslovljeno Concluding remarks, sa`ima glavna saznanja do kojih se do{lo analizom odnosa izme u metonimije i tvorbe rije~i: prava metonimija i glavni tvorbeni procesi ne djeluju istovremeno u engleskome jeziku, a kao {to su pokazali primjeri iz razli~itih jezika, isto se mo`e zaklju~iti i za druge jezike. Zaklju~no, knjiga Marija Brdara Metonymy and Word-Formation: Their Interaction and Complementation u suodnos stavlja dvije vrlo produktivne leksikalizacijske strategije kojima se posve}uje manje istra`ivanja nego {to to zaslu`uju svojom va`no{}u za imenovanje novih koncepata. Kako uvodna poglavlja pokrivaju temeljne pojmove va`ne za prou~avanje metonimije i tvorbe rije~i kao zasebnih pojavnosti, knjiga je ve} i zbog toga vrlo korisna onima koji 3 Naravno, metonimija mo`e djelovati i prije i poslije tvorbenoga procesa, ~ime se dobivaju ulan~ane metonimije (engl. tiered metonimies). 163
6 se dosada nisu detaljnije bavili bilo jednim bilo drugim podru~jem ili samo `ele osvje`iti svoje znanje o tim podru~jima. Nadalje, analiti~ka poglavlja (4 6), iako ve}inski utemeljena na engleskim primjerima, donose i primjere iz drugih, tipolo{ki razli~itih jezika, {to ~ini rezultate utemeljenima i pro{irivima, odnosno tuma~enje na~ina na koji se leksikaliziraju novi koncepti utemeljeno na uporabnome modelu kognitivne lingvistike ponu eno u ovoj knjizi mo`e se poop}iti ne samo na engleski nego i na druge jezike. Samim time knjigu mo`emo preporu~iti {irokomu krugu ~itatelja koji su zainteresirani za kognitivnolingvisti~ke i morfolo{ke teme. Matea Filko 164
KATUŠIĆ ANTONIO.pdf
SVEUILIŠTE JOSIP JURAJ STROSSMAYER ELEKTROTEHNIKI FAKULTET OSIJEK Preddiplomski studij raunarstva PROGRAMSKI JEZIK RUBY ZAVRŠNI RAD Antonio Katuši OSIJEK, svibanj 2015. SVEUILIŠTE JOSIP JURAJ STROSSMAYER
ВишеTamara Basic.qxp
KRATKI ^LANCI/SHORT ARTICLES Tamara Ba{i} * ZA[TO MONETARNI ODBOR: MONETARNI ODBOR I ENDOGENA FLEKSIBILNOST CIJENA WHY MONETARY BOARD: MONETARY BOARD AND ENDOGENIC PRICE FLEXIBILITY APSTRAKT: U ovom radu
ВишеMicrosoft Word _Vipnet_komentar_BSA_final.doc
Zagreb, 21.11.2011. Hrvatska agencija za poštu i elektroni ke komunikacije Juriši eva 13 HR-10 000 ZAGREB PREDMET: Javna rasprava - Prijedlog odluke kojom se HT-u odre uju izmjene i dopune Standardne ponude
ВишеNa osnovu ~lana 73
Na osnovu ~lana 73. stav 2. Zakona o vodama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 70/06), federalni ministar okoli{a i turizma, uz saglasnost federalnog ministra za poljoprivredu, vodoprivredu i {umarstvo,
Више8 2 upiti_izvjesca.indd
1 2. Baze podataka Upiti i izvješća baze podataka Na početku cjeline o bazama podataka napravili ste plošnu bazu podataka o natjecanjima učenika. Sada ćete izraditi relacijsku bazu u Accessu o učenicima
ВишеSVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Šore REKURZIVNOST REALNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: doc.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivana Šore REKURZIVNOST REALNIH FUNKCIJA Diplomski rad Voditelj rada: doc.dr.sc. Zvonko Iljazović Zagreb, rujan, 2015. Ovaj diplomski
Вишеuntitled
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb UDK 616.62-008.22-085.825 VJE@BE pri prevenciji i lije~enju inkontinencije / . - Zagreb : Simbex, 2003.
ВишеMicrosoft Word - van sj Zakon o privrednoj komori -B.doc
ZAKON O PRIVREDNOJ KOMORI BR KO DISTRIKTA BiH Na osnovu lana 23 Statuta Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine ( Slu beni glasnik Br ko Distrikta BiH broj 1/00) Skup tina Br ko Distrikta na vanrednoj sjednici
ВишеHorvatistika ispravljena.indd
UDK 81 37 Pregledni rad Primljen 2. prosinca 2012., prihva en za tisak 18. prosinca 2012. Nensi Rubini Filozofski fakultet u Rijeci O SEMANTI KIM MAPAMA I MREŽAMA Sažetak U ovom e radu biti rije i o semanti
ВишеElementarna matematika 1 - Oblici matematickog mišljenja
Oblici matematičkog mišljenja 2007/2008 Mišljenje (psihološka definicija) = izdvajanje u čovjekovoj spoznaji odre denih strana i svojstava promatranog objekta i njihovo dovo denje u odgovarajuće veze s
ВишеMatematika 1 - izborna
3.3. NELINEARNE DIOFANTSKE JEDNADŽBE Navest ćemo sada neke metode rješavanja diofantskih jednadžbi koje su drugog i viših stupnjeva. Sve su te metode zapravo posebni oblici jedne opće metode, koja se naziva
ВишеVentura - SL1610.CHP
- 3,30,:87 3 07 3 : 89 8. 0%0 9,3, 80 7. $. 2 /9'07, 07 3H897 [esto, prera eno i dopunjeno izdanje knjige Klausa Brinkera Linguistische Textanalyse iz 2005. predstavlja primjerima potkrijepljen uvod u
ВишеRIBE54.pdf
Izvje{taj s kongresa SVJETSKI RIBARSKI KONGRES Po~etkom svibnja u kanadskom Vancouveru odr an je 4. Svjetski ribarski kongres (sl. 1). Prvi je bio godine 1992. u Ateni, a zatim se odr avao svake ~etvrte
Вишеbilten1.qxd
PROMOCIJA I EDUKACIJA za unapre enje zdravstvenog i socijalnog statusa `ena - rezultati istra`ivanja - Sarajevo, 2004. Bilten br. 1 Ure iva~ki kolegij: Jasmina Mujezinovi}, Irena Petrovi}, Nuna Zvizdi},
ВишеLogičke izjave i logičke funkcije
Logičke izjave i logičke funkcije Građa računala, prijenos podataka u računalu Što su logičke izjave? Logička izjava je tvrdnja koja može biti istinita (True) ili lažna (False). Ako je u logičkoj izjavi
ВишеSVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET STRU NI STUDIJ VITEZ SMJEROVI MARKETING I MENADŽMENT PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA / GODI
SVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET STRU NI STUDIJ VITEZ SMJEROVI MARKETING I MENADŽMENT PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA 2015. / 2016. GODINA Profesor: Izv. prof. dr. sc. Sandra So e Kraljevi
ВишеSlajd 1
Luka Vidoš UMAS, studeni 2007 Uvod 2.0 Druga verzija weba? Web 2.0 je fraza, metafora za suvremeno napravljene webove sadrže i socijalizacijsku notu omogućuju posjetiteljima sudjelovanje u kreiranju njihova
ВишеTEORIJSKI OKVIR
TEORIJSKI OKVIR ISTRA@IVANJA SOCIO-KULTURNI AMBIJENT ISTRA@IVANJA Ovo istra`ivanje je provedeno sedam godina poslije demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj (1997.). U tom razdoblju odvili su se doga
ВишеGLAZBENA UČILICA Marko Beus Filozofski fakultet u Zagrebu 098/ Sažetak Glazbena učilica je projekt osmišljen kao nadopuna
GLAZBENA UČILICA Marko Beus Filozofski fakultet u Zagrebu beusmarko@gmail.com 098/938-8295 Sažetak Glazbena učilica je projekt osmišljen kao nadopuna nastavnom programu solfeggia u osnovnim glazbenim školama.
ВишеSadr`aj Predgovor hrvatskom izdanju...7 Smjernice za knji`ni~ne usluge za mlade` Dio Dio Dio Dio Dio Dio Dod
Sadr`aj Predgovor hrvatskom izdanju...7 Smjernice za knji`ni~ne usluge za mlade` Dio 1...11 Dio 2...15 Dio 3...19 Dio 4...21 Dio 5...23 Dio 6...25 Dodatak A...29 Dodatak B...35 Web 2.0 i knji`ni~ne usluge
ВишеOdluka_rasprave_HR
Broj: 06-07-366-02/06 Mostar, 19.5. 2006. godine Na temelju lanka 12. stavak (1), lanka 14. stavak (1) i lanka 16. Statuta Regulatorne komisije za elektrinu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (
ВишеJMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA 1. (ukupno 6 bodova) MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 4. svibnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori n
1. (ukupno 6 bodova) MJERA I INTEGRAL 1. kolokvij 4. svibnja 2018. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) (a) (2 boda) Definirajte (općenitu) vanjsku mjeru. (b) (2 boda) Definirajte
ВишеSVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET STRU NI STUDIJ MOSTAR SMJEROVI MARKETING I MENADŽMENT PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA / GOD
SVEU ILIŠTE U MOSTARU EKONOMSKI FAKULTET STRU NI STUDIJ MOSTAR SMJEROVI MARKETING I MENADŽMENT PREDMET: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ŠKOLSKA 2017. / 2018. GODINA Profesor: Izv. prof. dr. sc. Sandra So e Kraljevi
ВишеJMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA MJERA I INTEGRAL završni ispit 6. srpnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1.
MJERA I INTEGRAL završni ispit 6. srpnja 208. (Knjige bilježnice dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!). (8 bodova) Kao na predavanjima za d N sa P d : a b ] a d b d ] : a i b i R a i b i za i
ВишеRecuva CERT.hr-PUBDOC
Recuva CERT.hr-PUBDOC-2019-5-379 Sadržaj 1 UVOD... 3 2 INSTALACIJA ALATA RECUVA... 4 3 KORIŠTENJE ALATA RECUVA... 7 4 ZAKLJUČAK... 13 Ovaj dokument izradio je Laboratorij za sustave i signale Zavoda za
ВишеVentura - SL1899A.CHP
;,0:,3/ : 03/857,. 0 30 31 7:3 7,3. 0'07, % - 3 03 897 Eva Neuland, profesorica na Odsjeku za germanistiku na Sveu~ili{tu u Wuppertalu (SR Njema~ka) objavila je niz ~lanaka o istra ivanjima jezika mladih
ВишеNN indd
BROJ 81 STRANICA 9 PRILOG 1. Obrazac PISK-1 Zahtjev za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija Application for recognition of professional qualifications Žensko Female Muško Male of profession 3.
Вишеsl8399b.indd
https://doi.org/10.22210/suvlin.2017.083.06 THE INDO EUROPEAN LANGUAGES (ur. Mate Kapovi} ), Routledge, 2017., drugo izdanje Ova knjiga jedna je od njih dvadeset i tri koliko ih je dosad iza{lo u ovoj
ВишеPROGRAM USAVRŠAVANJA NASTAVNIKA ZA IZVOĐENJE NASTAVE MULTIMEDIJALNOG TIPA KORIŠTENJEM ISHODA UČENJA ICT Znanstveni laboratorij Osijek/Split, listopad
PROGRAM USAVRŠAVANJA NASTAVNIKA ZA IZVOĐENJE NASTAVE MULTIMEDIJALNOG TIPA KORIŠTENJEM ISHODA UČENJA ICT Znanstveni laboratorij Osijek/Split, listopad 2015. lipanj 2016. Fond: Europski socijalni fond Operativni
ВишеУНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ ОБРАЗАЦ - 11 ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ИЗВЕШТАЈ О ОЦЕНИ ДОКТОРСКЕ ДИСЕРТАЦИЈЕ Кандидаткиња: Гордана Ристић Тема: Соматизми у немачк
УНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ ОБРАЗАЦ - 11 ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ИЗВЕШТАЈ О ОЦЕНИ ДОКТОРСКЕ ДИСЕРТАЦИЈЕ Кандидаткиња: Гордана Ристић Тема: Соматизми у немачкој и српској фразеологији (контрастивна истраживања)
ВишеUDK 80/82 eoden Fll.CD6 ISSN X vs- tlm E1' c)~~-(.~<f.!>~ c:: e., ~ :s ('\ ~ '"...,.!'" ~~.{> AtncC(l1-\ HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNO
UDK 80/82 eoden Fll.CD6 ISSN 0449-363X vs- tlm E1' c)~~-(.~~ c:: e., ~ :s ('\ ~ '"...,.!'" ~~.{> AtncC(l1-\ HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI FILOLOGIJA KNJIGA35 RAZRED ZA FILOLOSKE ZNANOSTI
ВишеMicrosoft PowerPoint - podatkovni promet za objavu.pptx
1 2 3 Što je složaj protokola (protocol suite)? Pojedini protokol se odnosi samo na jedno pitanje koje omogućava komunikaciju. Kada se kombinira više protokola, grupa protokola koja je rezultat takve kombinacije
Вишеbogadi-2.vp
PREGLEDNI RAD SIGURNOST 48 (2) 125-139 (2006) A. Bogadi-[are, M. Zavali} * ME\UNARODNE SMJERNICE ZA ORGANIZACIJU SLU@BE MEDICINE RADA UDK 331.45/.48:613.6 PRIMLJENO: 5.9.2005. PRIHVA]ENO: 9.2.2006. SA@ETAK:
ВишеJasna Kellner
1 Broji. 19 Ne pričaj. 37 Reci "Hvala". 2 Ne kasni. (Budi točan.) 20 Ne razumijem. 38 Reci "Molim". 3 Čitaj. 21 Ne spavaj. 39 Sjedni dolje. 4 Crtaj 22 Ne varaj. 40 Slušaj i ponovi. 5 Razumiješ li? 23 Obriši
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - studeni osnovna razina - rje\232enja)
1. C. Imamo redom: I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA 9 + 7 6 9 + 4 51 = = = 5.1 18 4 18 8 10. B. Pomoću kalkulatora nalazimo 10 1.5 = 63.45553. Četvrta decimala je očito jednaka 5, pa se zaokruživanje vrši
ВишеAM_Ple_LegReport
6.9.2018 A8-0245/170 Amandman 170 Uvodna izjava 3. (3) Zbog brzog tehnološkog razvoja i dalje se mijenja način stvaranja, proizvodnje, distribucije i iskorištavanja djela i drugih sadržaja. Javljaju se
ВишеSluzbeni glasnik Grada Poreca br
18. Na temelju lanka 34. stavak 1. to ka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04 i 178/04) te lanka 40. Statuta Grada
ВишеUmece zivljenja_2008_OK.pdf
Biblioteka BLAGO Erih From UME]E @IVLJENJA Erih From UME]E @IVLJENJA Prevela sa engleskog Tatjana Bi`i} MONO I MANJANA Sadr`aj Predgovor prire iva~a 7 Prvi deo 1. O ume}u bivanja 15 Drugi deo 2. Velike
ВишеMicrosoft Word - New Microsoft Word Document.doc
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZA[TITI ZRAKA ^lan 1. U Zakonu o za{titi zraka ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 33/03) u ~lanu 1. stav 2. alineja 1. rije~i: "najboljih raspolo`ivih tehnologija"
ВишеPowerPoint Presentation
Kompetencijski profil nastavnika u visokom obrazovanju Prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet cizmesij@math.hr Educa T projekt Kompetencijski profil
ВишеŠkola: Geodetska škola, Zagreb Razredni odijel: IV. D Datum: 22. studenog Školska godina: 2018./2019. Nastavnik: Katija Špika Mentor: Armando Sl
Škola: Geodetska škola, Zagreb Razredni odijel: IV. D Datum: 22. studenog 2018. Školska godina: 2018./2019. Nastavnik: Katija Špika Mentor: Armando Slaviček Priprema za nastavni sat Predmet : Prostorni
ВишеDefault
Sloboda kao učiteljica života Milijana Mičunović Odsjek za informacijske znanosti, FFOS Sustav visokog obrazovanja u RH Shema studija u RH Kapitalizacijom duha do neobrazovanosti Od industrijskog društva
ВишеJMBAG IME I PREZIME BROJ BODOVA MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 29. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (
MJERA I INTEGRAL. kolokvij 9. lipnja 018. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni! 1. (ukupno 6 bodova Neka je (, F, µ prostor s mjerom, neka je (f n n1 niz F-izmjerivih funkcija
Вишеjanuar siječanj JANUARY Greške se mogu ispraviti. Even if you make a mistake, you can fix it.
januar siječanj JANUARY 2020. Greške se mogu ispraviti. Even if you make a mistake, you can fix it. Naslov: Probudi, pokreni, promijeni! Izdavač: TPO Fondacija Ilustracije i dizajn: Neven Misaljević Štampa:
ВишеSluzbeni glasnik 3/08.indd
Broj: 3 - GOD. VII. 2008. Krapina, 15. 05. 2008. List izlazi jedanput mjese no i po potrebi ISSN 1845-7711 S A D R Ž A J AKTI GRADSKOG VIJE A 1. Godišnji obra un Prora una Grada Krapine za 2007. god. 2.
ВишеPHM bos 13_09.qxd
je, prije svega, namijenjen parlamentu, konkretnije ~lanovima komisija, osoblju i drugim slu`benicima parlamenta. je, tako er, namijenjen i gra anskom dru{tvu, posebno organiziranim grupama, kao {to su
ВишеElementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Matematika u 4. razredu Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Matematika u 4. razr
Elementi praćenja i ocjenjivanja za nastavni predmet Matematika u 4. razredu ODLIČAN (5) navodi primjer kuta kao dijela ravnine omeđenog polupravcima analizira i uspoređuje vrh i krakove kuta analizira
Више2010
M : -... 368 (497.6) DIREKTNI ZAHTJEV - TUŽBA OŠTE ENOG LICA PREMA OSIGURAVAOCU Mr Predrag Baroš Rezime: U materiji osiguranja od odgovornosti vlasnika i korisnika motornih vozila, iako ošte ena lica nisu
ВишеZ A K O N
Z A K O N O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BANKAMA I DRUGIM FINANSIJSKIM ORGANIZACIJAMA ^lan 1. U Zakonu o bankama i drugim finansijskim organizacijama - "Slu`beni list SRJ", br. 32/93, 61/95, 44/99, 36/2002
Вишеknjiga.dvi
1. Vjerojatnost 1. lgebra dogadaja......................... 1 2. Vjerojatnost............................. 9 3. Klasični vjerojatnosni prostor................. 14 4. eskonačni vjerojatnosni prostor...............
ВишеZ A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudsk
Z A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudskih veštaka (u daljem tekstu: veštak), postupak upisa
ВишеMicrosoft Word - Mjerila za utvrdjivanje prekomjerne upotrebe javne ceste SLFBiH doc
Godina IX Broj 52 Ponedjeljak, 28. listopada/oktobra 2002. godine S A R A J E V O Pretplata za II polugodi{te 2002. uklju~uju}i i pretplatu za "Slu`beni glasnik BiH": KM 100.- Na temelju ~lanka 63. stavak
ВишеSlide 1
ИНФОРМАЦИЈА КОМУНИКОЛОГИЈА 8. ТЕМА САДРЖАЈ ПРЕДАВАЊА Појам информације Религиозно и метанаучно одређења информације Кибернетски приступ информацији Социоантрополошко схватање информације ПОЈАМ ИНФОРМАЦИЈЕ
Више(Microsoft PowerPoint Ben\232i\346.ppt [Compatibility Mode])
Modelirajmo podatke za poslovanje Darko Benšić, dbensic@croz.net HrOUG 2011, Rovinj, 18. do 22. listopada 2011. Kako se Oracle SQL Developer DataModeler uklopio u agilni proces razvoja modela??? Agenda
ВишеSmjernice za korištenje sustava online prijava Ukoliko imate pristupno korisničko ime i lozinku ili ste navedeno dobili nakon zahtjeva za otvaranje no
Smjernice za korištenje sustava online prijava Ukoliko imate pristupno korisničko ime i lozinku ili ste navedeno dobili nakon zahtjeva za otvaranje novog korisničkog računa (poslati zahtjev na javnipoziv.opp@havc.hr
ВишеВесна М. Петровић Факултет педагошких наука Универзитета у Крагујевцу, Јагодина БИБЛИОГРАФИЈА МОНОГРАФИЈЕ, МОНОГРАФСКЕ СТУДИЈЕ, ТЕМАТСКИ ЗБОРНИЦИ, ЛЕС
Весна М. Петровић Факултет педагошких наука Универзитета у Крагујевцу, Јагодина БИБЛИОГРАФИЈА МОНОГРАФИЈЕ, МОНОГРАФСКЕ СТУДИЈЕ, ТЕМАТСКИ ЗБОРНИЦИ, ЛЕСКИКОГРАФСКЕ И КАРТОГРАФСКЕ ПУБЛИКАЦИЈЕ МЕЂУНАРОДНОГ
Вишеeredar Sustav upravljanja prijavama odjelu komunalnog gospodarstva 1 UPUTE ZA KORIŠTENJE SUSTAVA 1. O eredar sustavu eredar je sustav upravljanja prij
eredar Sustav upravljanja prijavama odjelu komunalnog gospodarstva 1 UPUTE ZA KORIŠTENJE SUSTAVA 1. O eredar sustavu eredar je sustav upravljanja prijavama koje građani mogu slati Upravnom odjelu za komunalno
ВишеPOL RIKER UDK Gerc K. Na{u regresivnu analizu ideologije zavr{avamo raspravom o Klifordu Gercu. Diskusija o Gercu poslednji je stepen analize k
UDK 316.75 Gerc K. Na{u regresivnu analizu ideologije zavr{avamo raspravom o Klifordu Gercu. Diskusija o Gercu poslednji je stepen analize koja pokriva tri glavna podru~ja. Po~eli smo od povr{inskog koncepta
ВишеPodružnica za građenje
Dodatak A OPIS USLUGA DODATAK A-1 PROJEKTNI ZADATAK Revizija scenarija i algoritama Regionalnih centara za nadzor i upravljanje prometom na autocestama Zagreb, srpanj 2019. 1. Uvod Sve veći porast prometa
ВишеDiferenciranje i integriranje pod znakom integrala math.e Vol math.e Hrvatski matematički elektronički časopis Diferenciranje i integriranje pod
1 math.e Hrvatski matematički elektronički časopis Diferenciranje i integriranje pod znakom integrala analiza Irfan Glogić, Harun Šiljak When guys at MIT or Princeton had trouble doing a certain integral,
ВишеIErica_ActsUp_paged.qxd
Dnevnik šonjavka D`ef Kini Za D`u li, Vi la i Gran ta SEP TEM BAR P o n e d e l j a k Pret po sta vljam da je ma ma bi la a vol ski po no - sna na sa mu se be {to me je na te ra la da pro - {le go di ne
ВишеMicrosoft Word - HIPOTEZA PROSTORA I VREMENA
INTERDISCIPLINARNOST SA MEHANIZMOM EVOLUCIJE I HIPOTEZOM PROSTORA I VREMENA Dvadeset i prvi vek će, u prvom redu, biti vek interdisciplinarnosti. Nacionalna akademija nauka SAD Fizika se ograničava na
ВишеВИСОКА МЕДИЦИНСКА ШКОЛА ЗДРАВСТВА ДОБОЈ ПРАВИЛНИК О ЗАВРШНОМ РАДУ Добој, март године
ВИСОКА МЕДИЦИНСКА ШКОЛА ЗДРАВСТВА ДОБОЈ ПРАВИЛНИК О ЗАВРШНОМ РАДУ Добој, март 2017. године На основу члана 64. Закона о високом образовању Републике Српске ( Службени гласник Републике Српске, бр. 73/10,
ВишеMicrosoft Word doc
UTJECAJ ISTROŠENOSTI RADNIH ELEMENATA MLINA NA TROŠKOVE ENERGIJE PRI USITNJAVANJU EFFECT OF WORN-OUT HAMMER MILL'S WORKING ELEMENTS ON GRINDING ENERGY COSTS V. Kušec, S. Pliesti, S. Jer inovi Stru ni lanak
ВишеPROGRAMIRANJE I PLANIRANJE RADA ŠKOLE PROCES Scenarij radionice Vera Muždeka Ministarstvo prosvjete Republike Srbije, Školska uprava u Kragujevcu, Srb
PROGRAMIRANJE I PLANIRANJE RADA ŠKOLE PROCES Scenarij radionice Vera Muždeka Ministarstvo prosvjete Republike Srbije, Školska uprava u Kragujevcu, Srbija mmuzdeka@ptt.rs Mila Todorović Ministarstvo prosvjete
Вишеsluzbene vijesti qxp
SLU@BENI LIST GRADA SAMOBORA - BROJ 6 GOD. LVII - 29. 6. 2011. KAZALO AKTI GRADSKOG VIJE]A 1. ODLUKA o izmjenama i dopunama Odluke o dono{enju GUP-a Grada Samobora...........................................
ВишеHRVATSKI SABOR Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim 2298 ODLUKU O PROGLA ENJU ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPO LJAVANJ
HRVATSKI SABOR Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim 2298 ODLUKU O PROGLA ENJU ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPO LJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM Progla avam Zakon o profesionalnoj
ВишеSVEUČILIŠTE U ZADRU ODJEL ZA ANGLISTIKU JESENSKI ISPITNI ROK 2018./2019. DAN DATUM NAZIV PREDMETA VRIJEME PROSTORIJA NASTAVNIK SRI AMERIČK
SVEUČILIŠTE U ZADRU ODJEL ZA ANGLISTIKU JESENSKI ISPITNI ROK 2018./2019. DAN DATUM NAZIV PREDMETA VRIJEME PROSTORIJA NASTAVNIK SRI 04.09.2019. AMERIČKI ANIMIRANI FILM 18-19 URED RAJKO PETKOVIĆ SRI 18.09.2019.
ВишеPrirucnik za izradu pravnih propisa
P R I R U ^ N I K Sarajevo, februar 2006. Bosna i Hercegovina Savjetodavni odbor za reformu zakonodavstva P R I R U ^ N I K (Tehni~ki uslovi i stil) Sarajevo, februar 2006. 2 P R I R U ^ N I K Pripremili:
ВишеAnte MARINOVI]-UZELAC SREDNJI GRADOVI MIT ILI STVARNOST?
Ante MARINOVI]-UZELAC SREDNJI GRADOVI MIT ILI STVARNOST? Na prijelazu izme u 60-ih i 70-ih godina ovog stolje}a oblikovala se doktrina o unapre enju srednjih gradova zauzev{i va`no mjesto u op}oj teoriji
ВишеNa temelju članka 88. Pravilnika o studiju i studiranju na Sveučilištu u Dubrovniku, a u skladu s člankom 59. stavkom 3. Zakona o znanstvenoj djelatno
Na temelju članka 88. Pravilnika o studiju i studiranju na Sveučilištu u Dubrovniku, a u skladu s člankom 59. stavkom 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ( Narodne novine, br.: 123/033.,
Вишеkriteriji ocjenjivanja - informatika 8
8. razred Nastavne cjeline: 1. Osnove informatike 2. Pohranjivanje multimedijalnih sadržaja, obrada zvuka 3. Baze podataka - MS Access 4. Izrada prezentacije 5. Timska izrada web stranice 6. Kritički odnos
ВишеPraksa studenata u seoskim ambulantama Prof.dr.sc. Rudika Gmajnić Spec.obiteljske med. Ljubljana, Katedra obiteljske medicine Medicinskog fakult
Praksa studenata u seoskim ambulantama Prof.dr.sc. Rudika Gmajnić Spec.obiteljske med. Ljubljana, 2013. Katedra obiteljske medicine Medicinskog fakulteta u Osijeku UVOD Nastava na Katedri OM Organizacija
ВишеUDK (091) Stru~ni ~lanak Prihva}eno za tisak Borjana Pro{ev Oliver Filozofski fakultet, Zagreb 08,;03,,8,;03,947, 0,7, 2,3,4_,,34
UDK 808.66(091) Stru~ni ~lanak Prihva}eno za tisak 19. 12. 1997. Borjana Pro{ev Oliver Filozofski fakultet, Zagreb 08,;03,,8,;03,947, 0,7, 2,3,4_,,34 4 2 3 ; 89 = 289:/,2,U!097, 0;8 4 U suvremenom makedonskom
ВишеPRILOG I. PONUDBENI LIST S DODACIMA ZA ZAJEDNICU PONUDITELJA I PODIZVODITELJE / APPENDIX I. BIDDING LIST WITH APPENDICES FOR JOINT BIDDERS AND SUB- CO
PRILOG I. PONUDBENI LIST S DODACIMA ZA ZAJEDNICU PONUDITELJA I PODIZVODITELJE / APPENDIX I. BIDDING LIST WITH APPENDICES FOR JOINT BIDDERS AND SUB- CONTRACTORS Predmet nabave / Subject of procurement:
ВишеKombinatorno testiranje
Kombinatorno testiranje Uvod Na ponašanje aplikacije utiče puno faktora, npr. ulazne vrednosti, konfiguracije okruženja. Tehnike kao što je podela na klase ekvivalencije ili analiza graničnih vrednosti
ВишеУНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ИЗВЕШТАЈ О ОЦЕНИ ДОКТОРСКЕ ДИСЕРТАЦИЈЕ мр Исидоре Вотлс Високе когнитивне функције у настави лингвистички
УНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ ФИЛОЗОФСКИ ФАКУЛТЕТ ИЗВЕШТАЈ О ОЦЕНИ ДОКТОРСКЕ ДИСЕРТАЦИЈЕ мр Исидоре Вотлс Високе когнитивне функције у настави лингвистичких предмета на терцијарном нивоу образовања I ПОДАЦИ
ВишеSuradnja knjižničara i nastavnika u informacijskom opismenjavanju: primjer Knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku Gordana Gašo, Knjižnica,
Suradnja knjižničara i nastavnika u informacijskom opismenjavanju: primjer Knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku Gordana Gašo, Knjižnica, ggaso@ffos.hr Kornelija Petr Balog, Odsjek za informacijske
ВишеMatematiqki fakultet Univerzitet u Beogradu Iracionalne jednaqine i nejednaqine Zlatko Lazovi 29. mart 2017.
Matematiqki fakultet Univerzitet u Beogradu 29. mart 2017. Matematiqki fakultet 2 Univerzitet u Beogradu Glava 1 Iracionalne jednaqine i nejednaqine 1.1 Teorijski uvod Pod iracionalnim jednaqinama podrazumevaju
ВишеMicrosoft Word - Zakon BHANSA_bs.doc
AGENCIJA ZA PRUŽANJE USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI BOSNE I HERCEGOVINE АГЕНЦИЈА ЗА ПРУЖАЊЕ УСЛУГА У БАЗДУШНОЈ ПЛОВИДБИ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ BOSNIA AND HERZEGOVINA AIR NAVIGATION SERVICES AGENCY ZAKON O AGENCIJI
ВишеMicrosoft Word - WienerShrink.doc
SVEUILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA ZAVOD ZA ELEKTRONIKE SUSTAVE I OBRADBU INFORMACIJA SEMINAR IZ NMDOS-a: Potiskivanje šuma korištenjem wavelet transfomacije i optimalnih filtara
ВишеPowerPoint Presentation
УВОД Дa би рaчунaри нa мрежи могли међусобно да кoмуницирaју и рaзмeњују пoдaткe, пoтрeбнo je: дa сe увeду ПРOТOКOЛИ (утврђeна прaвилa и процедуре за комуникацију) да постоје АДРEСE кoje су jeдинствeнe
ВишеPorezni_10_2012.indd
Porez na nekretnine u Republici Crnoj Gori Prof. dr. sc. Anto Bajo Porez na nekretnine u Republici Crnoj Gori 1. Uvod Republika Crna Gora donijela je 2001. Zakon o porezu na nekretnine (nepokretnosti)
ВишеObrazac Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu OSNOVNI
Obrazac Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu OSNOVNI PODATCI Ime i prezime Zvanje Naziv škole u kojoj ste
Више75 Bolyai - Gerwienov teorem Margita Pavleković Sažetak.Bolyai-Gerwienov teorem ima veliku primjenu u nastavi geometrije u osnovnoj školi. Ovaj teorem
75 Bolyai - Gerwienov teorem Margita Pavleković Sažetak.Bolyai-Gerwienov teorem ima veliku primjenu u nastavi geometrije u osnovnoj školi. Ovaj teorem glasi: Ako dva ravninska poligona imaju jednake površine,
ВишеODSJEK: ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ISPITNI TERMINI 2018/19 PREDMET (zimski semestar) redovni ispitni termin ) popravni ispit (
ODSJEK: ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ISPITNI TERMINI 2018/19 ni termin ANTIČKA FILOZOFIJA 16.1.2019. 8.00 2/5/2019 8.00 4/10/2019 8.00 6/4/2019 8.00 8.7.2019 8.00 8/20/2019 8.00 10.9.2019 8.00 UVOD U FILOZOFIJU
ВишеSVEUČILIŠTE U ZAGREBU SVEUČILIŠNI RAČUNSKI CENTAR UVJETI KORIŠTENJA USLUGE EDUADRESAR Zagreb, kolovoz 2013.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU SVEUČILIŠNI RAČUNSKI CENTAR UVJETI KORIŠTENJA USLUGE EDUADRESAR Zagreb, kolovoz 2013. S A D R Ž A J 1. TEMELJNI POJMOVI... 4 2. OPSEG I NAMJENA USLUGE... 4 3. PRAVA I OBVEZE SRCA...
ВишеPRAVAC
Nives Baranović nives@ffst.hr Odsjek za učiteljski studij Filozofski fakultet u Splitu Razvoj geometrijskog mišljenja kroz tangram aktivnosti Radionica za učitelje i nastavnike matematike VII. simpozijum
Више(Microsoft Word - MATB - kolovoz osnovna razina - rje\232enja zadataka)
. B. Zapišimo zadane brojeve u obliku beskonačno periodičnih decimalnih brojeva: 3 4 = 0.7, = 0.36. Prvi od navedenih četiriju brojeva je manji od 3 4, dok su treći i četvrti veći od. Jedini broj koji
ВишеPROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/ оd prosinca o utvrđivanju administrativnih i znanstvenih zahtjeva koji se od
30.12.2017. L 351/55 PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/2468 оd 20. prosinca 2017. o utvrđivanju administrativnih i znanstvenih zahtjeva koji se odnose na tradicionalnu hranu iz trećih zemalja u skladu
ВишеMicrosoft Word - 15ms261
Zadatak 6 (Mirko, elektrotehnička škola) Rješenje 6 Odredite sup S, inf S, ma S i min S u skupu R ako je S = { R } a b = a a b + b a b, c < 0 a c b c. ( ), : 5. Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik
ВишеMladen Pavičić: Grafičko računanje kvantno-mehaničkih nelinearnih jednadžbi Projekt: Kvantno računanje: paralelnost i vizualizacija ( )
Mladen Pavičić: rafičko računanje kvantno-mehaničkih nelinearnih jednadžbi Projekt: Kvantno računanje: paralelnost i vizualizacija (02-09262-3160); voditelj: M. Pavičić Program: istrada i znanstvena vizualizacija
Више(Microsoft Word - Dr\236avna matura - svibanj osnovna razina - rje\232enja)
I. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA 1. A. Svih pet zadanih razlomaka svedemo na najmanji zajednički nazivnik. Taj nazivnik je najmanji zajednički višekratnik brojeva i 3, tj. NZV(, 3) = 6. Dobijemo: 15 1, 6
Више