Skolski_vj._br cijeli.pdf

Транскрипт

1 Ružica Šutalo Selimagi * Deskriptori u eni kih postignu a u nastavi materinjeg jezika i književnosti od I. do V. razreda devetogodišnje osnovne škole u Bosni i Hercegovini UDK: :372.46(497.6 Prethodno priop enje Primljeno: Prihva eno: Sažetak: U ovom tekstu prikazano je opisno ocjenjivanje u devetogodišnjoj osnovnoj školi u Bosni i Hercegovini kao i opre na mišljenja u itelja o ocjenjivanju. Naglasak je stavljen na opisno ocjenjivanje kao kvalitativnu analizu u eni kih postignu a. Ponu eni su deskriptori koji mogu pomo i pri kontinuiranom pra enju i vrednovanju u eni kih postignu a u nastavi materinskog jezika. Deskriptori su podijeljeni prema nastavnim podru jima: itanje i razumijevanje pro itanog, usmeno i pismeno izražavanje, gramatika, pravopis i pravogovor. Klju ne rije i: devetogodišnja osnovna škola, deskriptori, opisno ocjenjivanje, itanje i razumijevanje pro itanog, usmeno i pisano izražavanje, gramatika, pravopis i pravogovor. 521

2 Ruzica Sutalo Selimagic* Descriptors of Students Achievements in Native Tongue and Literature Classes, in Grades I V in 9 Year Elementary Schools of Bosnia and Herzegovina UDC: :372.46(497.6 Preliminary communication Accepted: 25 th May, 2012 Con rmed: 20 th September, 2013 Summary: This article presents descriptive grading in 9 year elementary school of Bosnia and Herzegovina as well as the opposing views of teachers regarding this method of grading. The emphasis is put on descriptive grading as a qualitative analysis of students accomplishments. The provided descriptors can help with the continuous monitoring and evaluation of students achievements in mother tongue classes. Descriptors are divided according to teaching areas: reading and understanding of the texts read, oral and written expression, grammar, spelling and pronunciation. Keywords: 9 year elementary school, descriptive grading, descriptors, reading and understanding, oral and written expression, grammar, spelling and pronunciation Opisivanje u eni kih postignu a Opisno ocjenjivanje u novoj koncepciji devetogodišnjeg obrazovanja zna ajan je segment kontinuiranog pra enja individualnog napredovanja u enika. Novi dokimološki pristup promjena je za u itelje, u enike i roditelje. Osim što je promjena, on je i izazov pred kojim su se našli u itelji u Bosni i Hercegovini. Opisno ocjenjivanje iskazano samo rije ima, s obzirom na to da postoji i opisno ocjenjivanje izraženo pridjevima koje prati numeri ku ocjenu, potpunije je i obuhva a napredak u enika od prvog dana dolaska u školu pa do završetka odre enog razreda. Uz razine u postupnosti, u ve oj mjeri i djelomice, trebaju stajati opširnija objašnjenja o interesima u enika, njihovu zalaganju, aktivnosti, kao i navodi koje sadržaje u enik treba bolje nau iti, objašnjenja napretka u enika u odnosu na po etak školske godine, osobine u enika koje su dolazile do izražaja i sl. Kvaliteta opisnog ocjenjivanja ovisi o stru nosti samog u itelja. Kako bi opisno ocjenjivanje bilo cjelovito, kvalitetno i moglo dati potpunu sliku o u enikovim postignu ima, moraju se ispuniti odre eni zahtjevi za ocjenjivanje u enika. Ti zahtjevi jesu objektivnost, pouzdanost, osjetljivost, prognosti nost, ekonomi nost, kontinuiranost i usporedivost.

3 Opisno ocjenjivanje je kvalitativna analiza u eni kih postignu a. Na jednoj strani su ciljevi, ishodi u enja i indikatori uspješnosti, a na drugoj pokušaj da na odre enoj skali postignu a odredimo poziciju svakog u enika. To je kvalitativno ocjenjivanje. Opisno ocjenjivanje je primjereno u enicima mla eg školskog uzrasta. Opisno iskazivanje uspjeha u enika podrazumijeva sistematsko pra enje napredovanja svakog u enika i procjenu stanja i situacije u odre enim intervalima. Procjena podrazumijeva iskazivanje kvalitativnih elemenata na po etku i nakon odre enog vremenskog perioda (Okvirni Nastavni plan i program za 1. razred devetogodišnje osnovne škole, 2004, 61). G. Gojkov navodi pravila kojih se nastavnici trebaju pridržavati. Izme u ostalih to su: - potreba da nastavnici zabilješkama što više prate realizaciju konkretnih i operativnih zadataka nastave, - uz svako bilježenje treba evidentirati i datum, što omogu ava pra enje napredovanja, - bilježe se zapažanja po kojima je u enik karakteristi an, po kojima se razlikuje od drugih, - treba evidentirati injenice koje se odnose na dalji rad s u enikom, - u zabilješkama treba naglasiti sve ono što je dobro, pozitivno u razvoju u enika, - treba evidentirati ono što bi u enik još trebao usvojiti, uraditi, - potrebno je evidentiranje obavljati odmah nakon uo avanja radnje, ponašanja kod u enika, i voditi ra una o provjerenosti tvrdnji, - u zabilješkama treba stvoriti mogu nost uo avanja napredovanja u enika, - uvati se izvo enja generalizacija na temelju šturih podataka, kao i skra enica koje nisu op e prihva ene i sl. (Gojkov, 1997: 142; sli no kod: Matijevi, 1983). Nažalost, nitko od nadležnih u prosvjetnim vlastima BiH još uvijek ne nalazi shodnim pozabaviti se ovim pitanjem na jednoj ozbiljnijoj razini, tako da u itelji sukladno svojim naho enjima postupno daju dosta dobra rješenja za ovaj problem. Smatra se da oni i jesu najkompetentniji glede odabira deskriptora, jer su izravni sudionici i kreatori odgojno-obrazovnog procesa. Prije nego smo se u praksi susreli s prakti nom primjenom ovog pristupa, imali smo niz pitanja: Kako e šestogodišnjaci doživjeti opisnu ocjenu? Kakav e poticaj opisna ocjena dati djetetu? Kakvi e biti stavovi roditelja prema novom na inu ocjenjivanja? Tijekom šestogodišnjeg rada u praksi devetogodišnje škole pitanja su svakim danom bivala sve eš a. Kontinuiranim pra enjem u eni kih postignu a došli smo do skromnog, ali korisnog leksikona deskriptora za koje mislimo da mogu 523

4 biti od pomo i u iteljima u nastavnom procesu. U ovom e radu biti prikazani neki od tih deskriptora iz bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti. Iz razgovora s u iteljima i u iteljicama, s obzirom na odgovore na upit o ovom na inu ocjenjivanja, možemo zaklju iti da su oni ve inom mišljenja da je koncept opisnog ocjenjivanja prihvatljiv u prvom i drugom razredu jer, kako ve ina kaže, u enici tog uzrasta teško bi prihva ali broj ane ocjene manje od etiri ili pet. Za negativnu stranu opisnog ocjenjivanja navode injenicu da ono oduzima jako puno vremena u itelju. Ako za jednu ocjenu napišemo najkra u re enicu, to zna i da takvu sli nu re enicu treba napisati dvadeset do dvadeset i pet puta, ovisno o broju u enika u odjeljenju, uspani eno je kazala jedna u iteljica. U deskriptorima je tako er dano puno opisnih ocjena za svaku oblast. Ocjene su uop ene i esto je teško prona i odgovaraju u ocjenu za svakog u enika. Druga negativna strana opisnog ocjenjivanja, prema mišljenju u itelja, jest ta da je teško izgraditi kod u enika, pa i kod roditelja, realan i objektivan stav o razini znanja koje u enik ima. Ponekad je teško zbog opisne ocjene koju sam u enik ne razumije motivirati u enika da radi više ili da se trudi više. Koncept devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja potpuno je druga iji od osmogodišnjeg, a to zna i u potpunosti druga iji pristup u eniku i na inu rada u razredu tj. u nastavi. Deskriptivno ocjenjivanje dokimološko je podru je koje u itelj treba poznavati i kojim treba kvalitetno ovladati kako bi gradio uspješnu školu u kojoj e ostvariti ulogu kreatora i voditelja, a ne naredbodavca. Ovakav koncept zahtijeva puno više kreativnosti u nastavi, a to zna i puno više pripremanja za nastavu i kvalitetnije sustavno pra enje u enika i njegovih postignu a, kako na kognitivnom, i na emocionalnom i socijalnom podru ju. Opisno ocjenjivanje bilo bi ekonomi nije da su dnevnici i a ke knjižice napravljeni tako da u njima ve postoje neke opisne ocjene, gdje bi u itelj dogovorenim znakom (npr. znakom plus +, kva icom, datumom) registrirao postignu e u enika. Nešto sli no uradili su stru njaci u Crnoj Gori. Tako bi se u itelj mogao opuštenije i još kreativnije posvetiti organizaciji nastave. Budu i da to u BiH nije riješeno, u itelju ostaje snalaziti se kako zna i umije. Smatramo najve om pomo i kontinuirano pra enje u enikovih postignu a i pravovremeno bilježenje napretka u odnosu na po etno stanje. Jako je važno bilježiti pozitivna postignu a, ono u emu je dijete dobro. Nažalost, neki od u itelja ne dijele ovakvo mišljenje, tvrde i da se na ovaj na in isti u samo vrline, a ne govori se o onome u emu dijete nije uspješno, tj. roditeljima se dijete predstavlja u superlativu. Kako opisati dijete na najrealniji na in u njegovim postignu ima, ne stvoriti idealnu sliku u roditeljskim o ima i podi i stupanj samovrednovanja kod u enika to zahtijeva kontinuirano pra enje, i u eni kih postignu a, i onih segmenata koje treba više razvijati. 524

5 2. Deskriptori 2.1. Razred: I Nastavni predmet: Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Nastavno podru je: itanje i razumijevanje pro itanog Interesi u enika/ce usmjereni ka itanju i sadržajima koje nudi knjiga. Pri itanju kra ih re enica uspješno uspostavlja logi an slijed u poreme enom slijedu re enica. Zbog nesigurnosti pri itanju, esto jednu rije ponavlja najprije tiho (u sebi), a zatim je glasno izgovara. Vrlo dobro uo ava slijed doga aja u pri i, pokazuje interes za iš itavanjem/ itanjem rije i. Voli slušati bajke. Nakon u iteljeva pripovijedanja, brzo pamti i najmanju pojedinost i dobro uo ava slijed doga aja u bajci. Rado preuzima uloge likova iz teksta i voli sudjelovati u igrokazu i u diskusijama. Prepoznaje elemente smijeha, vedrine i šale u humoristi nim tekstovima. Zapaža tijek doga aja u pri i bez posredovanja i na temelju toga izvodi zaklju ke. Pamti pojedinosti i reproducira ih uz dodavanje elemenata osobnosti. ita sporije, ali razumije pro itano. Potreban dodatni poticaj za razvijanje itala kih sposobnosti Nastavno podru je: Usmeno i pisano izražavanje Aktivno sudjeluje u vježbama stvarala kog slušanja (izbacio/la bih iz pri e, pozvao/la bih u pri u, promijenio/la bih kraj pri e ). Sposoban/sposobna kriti ki slušati pri e, a potom usmeno objasniti svoje mišljenje. Ponu ene ilustracije rije i bi a i predmeta uspješno povezuje sa slovima kojima oni po inju (završavaju). Aktivno sudjeluje u vježbama boga enja rje nika dramatizacijom (razgovor, pri anje, opis, slika doga aja kao poticaj, niz slika). Pravilno izgovara i piše rije i koje su u svakodnevnom govoru dominantne. Ima poteško a pri izgovaranju i zapisivanju rije i koje su manje frekventne u svakodnevnom govoru. 525

6 526 Upotrebljava rije i koje su nove i neo ekivane s obzirom na uzrast djeteta. Uspješniji u usmenom izražavanju, posebice kad ima pred sobom o igledan nastavni sadržaj (slika, plakat, predmet razgovora). Aktivno sudjeluje u diskusijama itavog razreda. O ituje se jednostavnost u usmenom izražavanju. Prepoznaje i sam/a smišlja novu rimu. Prepoznaje bajku na temelju njezinih osobina. Uo ava pozitivne i negativne osobine likova u njoj. Uspješan/uspješna u likovnom prikazu doživljaja bajke. Dobar/dobra je slušatelj/ica i daje osje ajne odgovore na ono što uje. Zapaža važne pojedinosti na slici i uz nastavnikovo vo enje govori o njima. Uo ljiv je strah od govora i situacija koje zahtijevaju verbalnu komunikaciju, dok se u pisanoj formi veoma dobro izražava. Pravilno piše tiskana slova, samostalno ih povezuje u strukture rije i. Stalo mu/joj je do urednosti bilježnice. Strpljiv/strpljiva u pisanju rije i i kra ih re enica. Pokazuje želju i trud za napretkom u pisanju tiskanih slova, koji je vidljiv. Izuzetno je sposoban/sposobna u rješavanju rebusa i mozgalica. Uspješno preoblikuje besmislene iskaze u smislene i obratno. Pokazuje interes za vlastitim napredovanjem u pisanom i usmenom izražavanju. Uo en napredak na planu razvoja sitne motorike ( eksibilnije drži ruku šaku prilikom pisanja). Motiviran/motivirana je prepoznati glasove u strukturi rije i više nego prije (navesti vremenski period) Nastavno podru je: Gramatika, pravopis, pravogovor Pokazuje interes za uo avanjem glasova u rije i. Pravilno izgovara rije i. Svaki glas u rije i na ponu enoj vježbi ozna ava križi em. Uo ava vezu glas slovo i povezuje odgovaraju e slovo s odgovaraju om sli icom. Uspješno povezuje glas koji uje s rije i s odgovaraju im po etnim slovom, a potom i sa slikom. Povezuje predmet i sliku, sliku i rije, po etno slovo rije i i rije i veoma uspješan/uspješna u pisanom izražavanju istog. Ponu ena slova uspješno povezuje s ponu enim ilustracijama bi a i predmeta.

7 Uo ava koje slovo nedostaje u rije i i pravilno ga upisuje. Razvijen fonematski sluh (uspješno prepoznaje glas na po etku, u sredini i na kraju rije i). Uo en bogat fonematski kapacitet (reproducira rije i koje imaju odre eni glas na po etku, u sredini i na kraju rije i). Uspješno grupira rije i oko izabrane rije i (prema srodnosti pojmova). Brz/brza je u u enju novih znanja i vještina, ali mora se uvati od pretjerane samouvjerenosti. Ponekad ga/je zbunjuje injenica da od njega/nje o ekujem više nego od druge djece Razred: II Nastavni predmet: Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Nastavno podru je: itanje i razumijevanje pro itanog Izuzetno lijepo ita i prepri ava poznati tekst i pri e. Pravilno ita brzinom koja odgovara brzini njegova/njezina govora. Unosi elemente izražajnosti u itanje. Razumije pro itani sadržaj i uspijeva prepri ati pro itano (uspijeva prepri ati dio teksta). Slovka dok ita. Pri izgovoru pro itane rije i izostavlja posljednje slovo/ glas u rije i. Ne razumije u potpunosti sadržaj pro itanog. ita po slogovima, razumije (ne razumije) sadržaj pro itanog. Pam enje fragmentarno, potrebno vo enje do razumijevanja zna enja pro itanog. Razumije sadržaj dok ita naglas. Dok ita u sebi, ne razumije sadržaj re enice ili teksta. Opušteniji/opuštenija je u zbornom itanju, a nakon njega pokazuje interes za samostalnim glasnim itanjem. Uo en viši stupanj sigurnosti pri itanju naglas pred itavim razredom. Prepoznaje likove u pri i na temelju njihovih osobina i uo ava pravilan tijek doga aja pro itane pri e. Zapaža pojedinosti u pro itanom tekstu. U zadacima provjere razumijevanja pro itanog štiva, uspješan/uspješna u vježbama reproduktivnog tipa (vježbama koje podrazumijevaju rješavanje problemske situacije, stvarala koj reprodukciji, vježbama koje zahtijevaju uo avanje uzroka i posljedice ). Razumije poruku pro itanog teksta posredstvom analize ponašanja likova. Predlaže poslovice i mudre izreke koje mogu odgovarati odre enom književnom tekstu. Izražajan/izražajna u ilustraciji pro itane (poslušane) pri e, basne, bajke 527

8 528 Ilustrira pjesni ke slike iz pro itane lirske pjesme. Na svoj na in govori o lirskoj pjesmi koja je predmet trenuta ne analize. Voli izmišljati nove stihove i dodavati ih ve postoje im u lirskoj pjesmi. Zna uspostaviti logi an slijed u besmislenom iskazu. S radoš u usvaja vrijednosti iz književnih tekstova koje osiguravaju op u dobrobit. Rado ilustrira ono što je pro itao/la u tekstu, na postavljena pitanja daje odgovor jednostavnim re enicama. Napreduje u itanju tekstova i sada pri e ita te nije, ipak i dalje mora raditi na bržem tempu itanja. Pokazuje dobar nivo znanja u na inu shva anja književnih tekstova, koji su primjereni njegovu/njezinu uzrastu. Na ilustraciji uo ava tematsku vezu. Analiziraju i crtež, mogu e je uo iti i preferencije u sadržaju pro itanog teksta Nastavno podru je: Usmeno i pisano izražavanje Izuzetno je aktivan/aktivna u razrednim diskusijama. Isti e se u analizi bajke. Prepoznaje bajku na temelju njezinih osobina, likove u njoj i izuzetno uspješan/uspješna u diskusiji glede iste. Prepoznaje basnu na temelju njezinih osobina i zaklju ke glede osobina likova donosi samostalno. Uo ava preneseno zna enje osobina likova iz basne. Svoje emocije izražava ilustracijama, rijetko svoje emocije iskazuje rije ima. Govori/piše logi ki povezano i gramati ki pravilno izražava svoje misli. Govori sporo (oklijevaju i govor) i ima teško a u izboru rije i. Veoma dobro uo ava detalje na zadanoj slici, uspijeva formulirati jednostavne re enice. Pokazuje interes prema lijepom kazivanju i unosi elemente osobnosti u usmeno izražavanje. Samostalno sastavlja pri u na temelju niza slika, odnosno slike. Uo ava povezanost elemenata. Unosi elemente mašte. Odre uje naslov pri i. U reproduciranju sadržaja pomo u detaljnih pitanja, sa uvao/sa uvala je osnovni smisao sadržaja. Može prepri ati tekst pomo u detaljnih pitanja. Opseg reproduciranog sadržaja ograni en je. Pri opisu predmeta u vježbi usmenog izražavanja stvara objektivan sadržaj (ili slikovit i emocionalan sadržaj).

9 Donosi logi ne zaklju ke, zna odvojiti bitno od manje bitnog prilikom isticanja osobina likova kao i poruke iz književno-umjetni kog teksta. Re enice napisane tiskanim slovima uspješno prepisuje pisanim slovima (i obrnuta varijanta). Aktivno i zainteresirano sudjeluje u vježbama dopunjavanja re enica i jezi nim igrama (igre rasutim slovima, rije i s poreme enim slijedom slogova ). Sistemati no, strpljivo i ustrajno piše u vježbama usmjerenim na estetsku stranu rukopisa (diktatu s komentarom, stvarala kom diktatu). Uspješno pri a pri u predstavljenu nizom slika ili jednom slikom (kao obi an slijed doga aja), dok je u pisanom izražavanju istog sadržaja nesiguran/nesigurna u pravilnu povezivanju tijeka doga aja. Pisano izražavanje jasno je i potpuno. Piše s oduševljenjem i lijepim slovima. Pisani su radovi sadržajni, kreativni i bogatim rje nikom napisani. Opis predmeta u vježbi pisanog izražavanja potpun je, sveobuhvatan i detaljan (ili fragmentaran, nepotpun i površan) Nastavno podru je: Gramatika, pravopis, pravogovor Izražava se kratkim, jasnim i smislenim re enicama. Razlikuje re enicu kao jedinstvenu misaonu cjelinu u pisanoj formi. Usvojio/usvojila je gra ku strukturu pisanih slova, pokazuje interes za daljnjim estetskim usavršavanjem pisanja pisanih slova latinice. Trudi se u procesu usvajanja pisanih slova. Napreduje u estetskim kvalitetama i urednosti pri pisanju. Rije i osnovnog rje nika uglavnom piše to no, a kod nekih rije i mora još paziti na pravopisna pravila. Uspješno dolazi do zaklju ka da re enicom izražavamo misli i osje anja. Primjenjuje pravopisna pravila s razumijevanjem, bez optere ivanja i zainteresirano za daljnjim usvajanjem primjenjivih pravopisnih pravila. Uspješan/uspješna u izgovoru glasova,, dž,, te ih pravilno rabi u napisanim rije ima. Pravilno piše je/ije u u estalim rije ima. Izvanredno (odli no, veoma uspješno, uspješno) piše kra i tekst po diktatu. Usvojio/usvojila je pravilnu uporabu pisanja velikog slova (na po etku re enice, u vlastitim imenima ljudi, gradova, rijeka.). Pravilno piše interpunkcijske znakove: to ku na kraju re enice i zarez u nabrajanju. 529

10 Razred: III Nastavni predmet: Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Nastavno podru je: itanje i razumijevanje pro itanog Razumije poruku književnog teksta i iskazuje je u formi kratke re enice. Prepri ava pro itani tekst na reproduktivnoj razini. U prepri avanje pro itanog teksta unosi elemente kreativnosti (unosi elemente deskripcije, proširuje tekst, mijenja završetak, uvodi novi lik u tekst). Samostalno ita tekst i odgovara na zadatke koji se odnose na: tijek doga aja, mjesto i vrijeme, glavni doga aj u pri i, osobine glavnih i sporednih likova, formulira podnaslov dijelu teksta. Uspješno predstavlja tijek doga aja u bajci crtanjem slijeda doga aja. Ponu enu ilustraciju uspješno stavlja u kontekst pri e. Dio teksta zamjenjuje ilustracijom. Ponu ene rije i iza teksta uspješno stavlja u kontekst pri e. Uo ava rije i kojih nema u tekstu, a mogli bismo ih dodati, kao i one rije i koje nikako ne mogu biti u tekstu. Uo ava logi ke cjeline u tekstu i uspješno ih predstavlja ilustracijom. Nakon samostalnog itanja teksta u sebi uspješno odre uje naslov pri e, redoslijed doga aja, glavnog lika i njegove osobine. Cjelovitom re enicom odgovara na postavljena pitanja i uspješno rješava gramati ko-pravopisne zadatke zadane iza teksta. Pokazuje inventivnost u izboru rije i u prepri avanju pro itanog teksta. Izuzetno uspješno objašnjava poruku književnog teksta uz detaljno tuma enje zna enja odre enih rije i. Voli itati razli ite tekstove, misaono i emocionalno se poistovje uje s likovima, trudi se reproducirati pro itano (unosi elemente osobnosti u razgovor o pro itanom tekstu). Izuzetno lijepo (veoma uspješno, uspješno) interpretira lektiru, u recitaciju unosi elemente glume. Prisutne naglašene emocije pri recitiranju. Rado ilustrira lirsku pjesmu, uo ava razliku izme u strofe i stiha. Neverbalnim znacima pokazuje dominantno osje anje u lirskoj pjesmi. Predstavlja dominantan osje aj lirske pjesme bojom Nastavno podru je: Usmeno pisano izražavanje Vidljiv je i mjerljiv napredak u izražavanju s obzirom na izbor izražajnih sredstava i spretniju upotrebu rije i u usmenom i pismenom izražavanju.

11 Pokazuje interes za daljnjim usavršavanjem pisanja rije i i re enica uz ilustrirane sadržaje iz neposredno danog okruženja. Kreativno pisanje poboljšano je, ali još uvijek treba vježbati pisanje re enica. Poznaje znakove interpunkcije, ima poteško e pri njihovoj upotrebi u pisanom radu i njihovim uvažavanjem u itanju. Motiviran/motivirana za pisani rad u paru tijekom analize pro itanog djela iz lektire. Pokazuje interes za pri anjem doga aja, u pri u unosi elemente deskripcije, no ima poteško e pri pra enju toka doga aja pri e. Pri pri anju doga aja (doživljaja) esto upotrebljava glagole. Posjeduje bogat fond rije i koji dolazi do izražaja u svakodnevnim situacijama, trudi se ispravno artikulirati rije i i misao iskazati logi nim slijedom. Prilago ava rje nik situaciji i situacijskom kontekstu. Povremeno upotrebljava poštapalice pri usmenom izražavanju. Uo ena analiti nost u diskusijama. Pismeni sastavi odli ni su i sadržajno zanimljivi. Piše djelomice ne itljivo pa je sastavak i estetski neugledan, ali literarno veoma uspješan. Može prepri ati tekst unošenjem elemenata kreativnosti (navesti kojim). Odli no usmeno opisuje svoju najdražu igra ku, a potom u pisanoj vježbi daje potpun, sveobuhvatan, detaljan, emocionalan i slikovit opis. Može opisati situaciju i uspješno govoriti o iskustvu na jednostavan na in. Može kriti ki promatrati svoj pisani rad i procijeniti ga, tj. uo iti dobre strane i one koje mogu biti bolje. Slikom predstavljen sadržaj uspješno može ispri ati rije ima. Uo ena izuzetna urednost u vježbama urednosti i itkosti rukopisa Nastavno podru je: Gramatika, pravopis, pravogovor Vidljiv je napredak u izražavanju s obzirom na izbor izražajnih sredstava i spretniji/spretnija je u upotrebi rije i u usmenom i pisanom izražavanju, motiviran/motivirana je za napretkom u razlikovanju glagolskih rije i koje ozna avaju radnju, stanje i zbivanje. Razlikuje izjavne, upitne, uzvi ne, jesne i nije ne re enice. Razlikuje imenice i glagole u opsegu koji je nazna en u programskim sadržajima. Pravilno piše rije cu ne uz glagole kao i upitnu rije cu li u upitnim re enicama. 531

12 532 Uo ava gdje treba napisati dvoto ke (u nabrajanju), to ku, upitnik, uskli nik na kraju izjavne, upitne i uskli ne re enice. Pravilno artikulira sve glasove, posebno glasove,, dž,, h te glasovne skupove je i ije u rije ima. Proširuje zadanu re enicu pišu i odgovaraju u rije na prazne crte, ali griješi u pisanju rije i s glasovnim skupinama je i ije. Prepoznaje gramati ki ispravnu od gramati ki neispravne re enice. Samostalno uo ava i ispravlja pogreške u svom pisanom radu. Odli no povezuje rije i u smislenu cjelinu u pisanim radovima. Re enice su jasne, stilski dotjerane. Odli no primjenjuje usvojena gramati ko pravopisna pravila u pisanju diktata Razred: IV Nastavni predmet: Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Nastavno podru je: itanje i razumijevanje pro itanog Razvijena sposobnost kriti kog itanja. O tekstu pri a na stvarala koj razini. Tijekom itanja u sebi, brzo uo ava klju ne rije i u tekstu te ih zna primijeniti u primjerima iz svakodnevnog života. Potpuno samostalno ita, razumije pro itano, samostalno analizira i raspravlja o pro itanom sadržaju. Obrada književnog teksta potpuna je, cjelovita, analiti na, s jasno odre enim stavovima prema likovima i uo avanju dobrih i loših postupaka. Uo en izgra en osobni odnos prema pro itanom književnom tekstu. Misaono i emocionalno se poistovje uje s likovima. Uspješno uo ava ono što nije neposredno dano u književnom tekstu, ali je sastavni dio zna enja. Uspostavlja analogiju izme u književnih likova i likova iz svakodnevnih životnih situacija. Uspješan/uspješna u izražajnom predstavljanju književnog teksta. Izražajnim itanjem do arava likove, njihove postupke i atmosferu iz književnog teksta. Uživa u itanju poezije, a nakon toga izražajan/izražajna u recitiranju. Unosi elemente osobnosti u recitiranje. Uspješno uo ava opise pojava (likova) u književnim tekstovima. Uo ava jezgrovitost i slikovitost u pjesni kom izražavanju.

13 Samostalno, sigurno i s velikim interesom prezentira pro itanu knjigu (lektiru). Zaklju ke do kojih dolazi na temelju pro itanog štiva izrazito uspješno povezuje sa svakidašnjim životom. Samostalno ita lektire. Uspješno (veoma uspješno, izrazito uspješno) odgovara na postavljena pitanja. Sudjeluje u analizi i samostalno govori o likovima, sadržaju, poruci pro itanog djela. Emocionalno doživljava moralne vrednote književnog teksta: plemenitost, marljivost, dobrotu, velikodušnost, poštenje, osje aj za mjeru U itanju s razumijevanjem pokazuje da je u potpunosti shvatio/shvatila i zapamtio/zapamtila pro itano. Kriti ki se odnosi prema likovima, odobravaju i ili osu uju i postupke. Radoznalo traži nove informacije i u neknjiževnim tekstovima (dje ja enciklopedija, dje je novine ) Nastavno podru je: Usmeno i pisano izražavanje Jasno, uvjerljivo, slikovito, neposredno, jednostavno, toplo, nadahnuto pisano/usmeno izražavanje. U usmenom izražavanju (prepri avanju teksta) vidljivo bogatstvo ideja koje rabi pri samostalnom sastavljanju plana prepri avanja. Samostalno sastavlja plan prepri avanja pri e. U pisanom prepri avanju teksta veoma je uspješan/uspješna. Rad je uredan i pregledan. Prati tijek doga aja iz pri e i uo ava povezanost elemenata teksta. Trudi se u poboljšavanju kvalitete svoga govora. Ulaže napor u oblikovanje re enice, trudi se izbjegavati ve re eno. Uo en napredak u usmenom izražavanju. Aktivan/aktivna u vježbama boga enja rje nika. Uspješno se snalazi u nedovršenim jezi nim strukturama. Stvara nove sadržaje na temelju poticajnih rije i. Pisani rad (na temelju danog po etka tekstom) nadahnut je i sadržajan. Nastavak pri e dinami an je, s pozitivnim ishodom i završetkom. Rukopis izgledan i itak. Sposoban (sposobna) pisati emotivno obojene sadržaje. Uo ena sposobnost hipoteti kog mišljenja (zamišljanje brojnih alternativa). Izražena sposobnost stvaranja sadržaja koji imaju logi an (neo ekivan, nepredvidiv) slijed. Naglašen literarni izraz. U pisanju se služi razli itim izražajnim sredstvima, predo avaju i svijet oko sebe slikovito i uvjerljivo. 533

14 534 Naglašena sposobnost sažetog i objektivnog prikazivanja doga aja (situacije). Posjeduje bogat fond rije i kojima se koristi pri prepri avanju bajka. Pokazuje izuzetne sposobnosti za glumu i preoblikovanje u lice pripovjeda a Nastavno podru je: Gramatika, pravopis, pravogovor Slijedi nau ena gramati ka/pravopisna pravila u pisanju. Veoma dobro ovladao/ovladala tehnikom pisanja pa je rukopis itljiv i izgledan. Piše ne itljivo pa je sastavak esto i estetski neizgledan, ali literarno uspješan. Napreduje u razlikovanju vrsta rije i i uo avanju njihove funkcije u re enici (imenice, zamjenice, glagoli, pridjevi i brojevi). Samostalno analizira re enicu (subjekt, predikat, dodaci). Pravilno izgovara rije i koje su frekventne (dominantne) u svakodnevnom govoru. Upotrebljava rije i na nov i originalan na in, unosi notu humoristi nosti u izražavanje, što i usmenom i pisanom izrazu daje vedar ton. Pravilno upotrebljava znakove interpunkcije, ali ima poteško e pri pravilnom rastavljanju rije i na kraju retka. Pokazuje interes za daljnjim napredovanjem. Rado sudjeluje u grupnom obliku rada, komunikativan je, veoma je zainteresiran za Razred: V Nastavni predmet: Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Nastavno podru je: itanje i razumijevanje pro itanog U enik pravilno ita. Tonom itanja prenosi raspoloženje i na itatelje. Tijekom itanja uo ena uskla enost intonacije, ja ine i boje glasa sa sadržajem. Razumije pro itano i uspješan/uspješna u samostalnoj reprodukciji teksta (odgovorima na postavljena pitanja, prepri avanjem bez plana, rješavanjem zadataka koji podrazumijevaju osobnu procjenu). Rado sudjeluje u vježbama samostalnog itanja pomo u uputa tipa: prethodno pro itati tekst, podcrtati manje poznate rije i i rije i koje su teške za izgovor, uvježbati izgovor tih rije i, zamisliti da ima mnogo slušatelja,

15 povremeno pogledati u njihovu pravcu, razmisliti kada je umjesna upotreba primjerenih pokreta, glas prilagoditi karakteru teksta Sposoban/sposobna samostalno interpretirati pro itani tekst i izdvojiti bitne elemente iz njega. Precizno identi cira rije i, re enice, dijelove teksta koji predstavljaju prepreku uspješnom itanju. Nakon itanja, pokazuje izgra en stav o sadržaju, spretan/spretna u diferenciranju sadržaja s obzirom na važnost u pam enju i reprodukciji. Uz itanje s razumijevanjem vježba i brzinu itanja u sebi. Savjesno nastoji itati što brže, ali tako da to ne šteti razumijevanju onoga što je pro itao/ pro itala. U itanju s razumijevanjem i rješavanju zadataka pažljiv/pažljiva je i uporan/ uporna, a u kontroli zadataka pošten/poštena i savjestan/savjesna i ne traži rješenje u knjizi prije nego samostalno riješi zadatak. Zaklju uje o porukama književnog teksta bez posredovanja u itelja. Tijekom itanja uo ava logi ke cjeline u tekstu. Uo ava opise, dijaloge, mjesto i vrijeme radnje, dijelove teksta koji predstavljaju posebnu dinami nost u razvoju doga aja u književnom tekstu. Uo en razvijen senzibilitet za doživljaj i izražavanje doživljaja na na in koji ima elemente originalnosti. U lirskoj pjesmi prepoznaje osnovna stilska sredstva (pore enje, epitet, vizualne i akusti ne elemente u pjesni koj slici). Pjesni ke slike iz lirske pjesme izražava bojom i zvukom, zapaža ritam i rimu. Potpuno samostalan/samostalna u itanju lektire. Uo eno bogatstvo rje nika i izgra en kriterij za odabir knjige. Aktivno sudjeluje u svim oblicima rada predvi enim za analizu pro itane lektire (grupni rad, rad u paru, javno izlaganje pred grupom ). Kriti ki se odnosi prema likovima iz pro itanog teksta, odobravaju i ili osu uju i njihove postupke. Obrada književnih tekstova potpuna je, cjelovita, analiti na, s jasno odre enim stavovima prema likovima i uo avanju dobrog i zlog Nastavno podru je: Usmeno i pisano izražavanje U enik ima bogat rje nik koji je u funkciji komunikacije i kvalitete usmenog i pisanog izražavanja. Prepri ava tekst potpunim jasnim i gramati ki pravilno oblikovanim re enicama. 535

16 536 Odli no (spretno, uspješno, djelomice uspješno) sastavlja pri u na temelju poticajnih rije i. Uz svaku tematsku rije govori re enicu, a re enice vezuje u pri u. Razumije i primjenjuje upute glede sažimanja i proširivanja teksta unošenjem novih ideja. Samostalno se izražava re enicama koje su jasne i gramati ki pravilno strukturirane. Govori (piše) živo, jasno, uvjerljivo, s naglašenom emotivnom notom, zanimljivo, zabavno, veselo Pri usmenom (pisanom) izražavanju upotrebljava epitete, uvodi dijalog, unosi elemente humora. Pri a doga aj (doživljaj) s bitnim elementima sadržaja i naglašenom emotivnom notom. Re enice su jasne u usmenom (pisanom) izražavanju, tematski se oslanjaju na sadržaj. Samokriti an/samokriti na je prema svojim pismenim uradcima (ovo je dobro ura eno, ovo mogu uraditi bolje). Uo en izrazito razvijen osje aj za izražavanje bitnog u pisanim radovima. Razvijena sposobnost analize umjetni kih djela lma, književnosti, kazališne umjetnosti u opsegu koji je prilago en u eni kom uzrastu. Pokazuje izuzetnu sposobnost za glumu i preoblikovanje u lice pripovjeda a. U enik/ca je intelektualno veoma sposoban/sposobna, ali nema dovoljno radnih navika, pa je izostao odgovaraju i uspjeh prema njegovim/njezinim sposobnostima u (navesti podru je) Nastavno podru je: Gramatika, pravopis, pravogovor Samostalno analizira re enicu sukladno postavljenim zahtjevima. Ovladao/ovladala strukturom re enice, što naglašava njegovu/njezinu racionalnost u pisanju. Uo ava imenice (zajedni ke, vlastite, zbirne, gradivne, stvarne i nestvarne) i zamjenice (posvojne i pokazne) u zadanim tekstovima. Uo ava subjekt i predikat u re enici, atribut, apoziciju i objekt. Pisano je izražavanje neposredno, ali treba voditi više ra una o uporabi gramati ko-pravopisnih pravila i urednosti. Izuzetno je napredovao/napredovala u lijepu pisanju. Aktivan/aktivna u vježbama boga enja rje nika. Re enica jasna, te na i povezana u pri anju. Slijedi gramati ko-pravopisna pravila u pisanju. Pisani su radovi pregledni i uredni.

17 U diktatima primjenjuje (ne primjenjuje) pravopisna pravila. Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu. Pravilno piše -je i -ije u u estalim rije ima. Pravilno piše veliko slovo u nazivima: rijeka, planina, nizina, gradova i država. Pri primjeni ste enih znanja iz podru ja gramatike, pravopisa i pravogovora uspješno navodi nove primjere i prakti no primjenjuje ste ena znanja na konkretnim primjerima. 3. Preporuke u iteljima u vezi s opisnim ocjenjivanjem u razrednoj nastavi Kako bi u itelj mogao odgajati i obrazovati druge, njegova moralna obveza jest biti uklju en u cjeloživotno u enje i usavršavanje znanja. Mogu e je na i literaturu koja govori o ocjenjivanju i vrstama ocjenjivanja, ali u toj se literaturi uglavnom govori samo o tome što je to opisno ocjenjivanje. Od literature koja više ulazi u problematiku opisnog ocjenjivanja preporu ujemo Ocjenjivanje u osnovnoj školi (Matijevi, 2004). Da bi se opisno ocjenjivanje provodilo kvalitetno, veoma su važni stavovi u itelja i roditelja o njemu. U itelji mogu utjecati na razvijanje svijesti roditelja i poja ati ozbiljnost ovakvog na ina pra enja u eni kog znanja. Opisna ocjena treba motiviraju e djelovati, u prvom redu, na u enika. I to je jedna od zada a u itelja, da na odgovaraju i na in (individualizirano pra enje napredovanja u enika primjenom opisnog ocjenjivanja) poja a u enikovu spoznaju o tom procesu. Samoprocjenjivanje je skup sposobnosti koje imaju posebno zna enje u procesu samoobrazovanja i cjeloživotnog u enja pa e nakon ovakvog na ina ocjenjivanja i u enik imati realniju sliku o sebi i svojim mogu nostima. Zada a je u itelja da za nastavni predmet B/H/S jezika i književnosti (a i svaki drugi) pripremi konkretizirane i operativne ciljeve iz kojih e biti vidljivo što u enici trebaju u iti, odnosno, nau iti tijekom sudjelovanja u nastavnim aktivnostima. Iz vida se ne smije ispustiti da su ocjene velikim dijelom stvar subjektivne procjene u itelja. Ako dijete u i za ocjenu, ono e manje u iti kod u itelja kod koga su o ekivanja manja, i time sebi možda otežati snalaženje u drugoj sredini, u kojoj e za isti predmet biti traženo više truda. Dijete koje u i zato što smo zagolicali njegovu prirodnu radoznalost i želju za otkrivanjem, uvijek e u enje doživljavati kao izazov i davati svoj maksimum. Odgovornost zna i poštovati dogovor. Ako treba nau iti lekciju za sutra jer e se izvoditi ogledi onda je to stvar poštovanja razrednog dogovora. Ekipa ne e mo i raditi ako bilo tko ne odradi svoj dio posla. Od izuzetne su važnosti dokimološke preporuke u iteljima osnovne škole (Matijevi, 2004): 537

18 Ne ocjenjujte urednost u enikove radne bilježnice. Pa to je mjesto za vježbanje i pripremanje za zajedni ke aktivnosti, a ne pozornica za ocjenjivanje! Ne ocjenjujte rukopis i pravopis u pismenom sastavu koji treba pokazati u enikovu originalnost i kreativnost; previše ispravljanja i šaranja po u enikovoj pismenoj zada i pridonijet e sputavanju njegove slobode i kreativnosti! U po etnim razredima obveznog školovanja u enicima valja davati uglavnom pozitivna potkrepljenja, a to zna i pretežno pozitivne ocjene. Stvorite uvjete u razredu i u zajedni kim aktivnostima da svaki u enik može posti i neki uspjeh i pokazati neki napredak! U eniku s teško ama u razvoju pomažite svakodnevno u initi male korake u osobnom napredovanju. Nagradite to pozitivnim potkrepljenjem (pohvalom, odobravanjem, dobrom ocjenom)! Otkrijte u emu je neko dijete sposobno i uspješno pa na tim sadržajima i aktivnostima gradite njegovu a rmaciju u razrednoj zajednici i uvjete za stvaranje pozitivne slike o sebi! Ocjenom ne treba kažnjavati u enike za ono što nisu napravili! Nijedna reforma koja je bila protivna u iteljskim interesima, ili se oni nisu uklju ili u nju, nije uspjela. Upravo o tome trebaju promisliti oni koji odlu uju o reformi obrazovanja i njezinoj implementaciji. Sve to vrijedi i za opisno ocjenjivanje kao vid unutarnje reforme škole. Svaka improvizacija, brzopletost, nestru nost vra a višestruke negativne posljedice. Opisno ocjenjivanje ima svoju posebnu ljepotu ije u inke tek možemo vidjeti na kraju kontinuiranog pra enja u enika. Trenutak profesionalnog zadovoljstva ne e izostati kada god usporedimo po etno stanje djetetovih sposobnosti i ono koje je steklo u daljnjem procesu obrazovanja. Bitno je da direktni akteri realizacije reforme u itelji, u primjeni novog sustava odgoja spoznaju stvarni zna aj promjena i, što je još važnije, da ga u svojoj svijesti prihvate žele i promjene. Ako se promjene nametnu, ako nisu prihva ene i shva ene, bez obzira kakav program nudile, mogu predstavljati snažan izvor demotivacije i otpora pojedinaca i grupa. Korisno bi bilo raditi na standardizaciji deskriptora, kako bi se prepisiva ka faza koja je neminovna i naporna u ovom poslu zamijenila ve om posve enoš u pedagoškom radu s djecom. 538

19 Literatura 1. Ben ek, Šte ca (1989.): Razgovor s knjigom, tekstovi i zadaci za itanje s razumijevanjem u nižim razredima osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga. 2. Gojkov, Grozdana (1997.): Dokimologija, Priru nik, U iteljski fakultet u Beogradu, Vršac: Viša škola za obrazovanje vaspita a u Vršcu. 3. Hubijar, Zehra (1996.): Metodika nastave kulture izražavanja u mla im razredima osnovne škole, Sarajevo: Pedagoška akademija Univerziteta u Sarajevu. 4. Hubijar, Zehra (1996.): Pra enje napredovanja u enika i opisno ocjenjivanje u nastavi bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole, Sarajevo: Pedagoška akademija. 5. Matijevi, Milan (Red.), (1983.): Pra enje i opisno ocjenjivanje u enika u razrednoj nastavi, Zagreb: NIRO Školske novine. 6. Matijevi, Milan (2004.): Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Zagreb: TIPEX. 7. Okvirni Nastavni plan i program od I. do V. razreda devetogodišnje osnovne škole (2004.): Sarajevo: Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH, 61. str. 8. Nastavni plan i program od I. do IV. razreda devetogodišnje osnovne škole (2008.), Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, KANTON SARAJEVO, Ministarstvo obrazovanja i nauke. 9. Šutalo, Ružica (2011.): Metodi ki aspekti tuma enja zna enja manje poznatih rije i na satima bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika i književnosti u razrednoj nastavi, neobjavljena magistarska radnja, Pedagoški fakultet Univerziteta Sarajevo. 539

20 Ružica Šutalo Selimagi * Indicatori dei raggiungimenti degli alunni nell insegnamento della lingua madre e della letteratura dal primo al quinto anno delle scuole elementari di nove anni in Bosnia ed Erzegovina UDK: :372.46(497.6 Comunicazione al congresso Ricevuto: Accettato per la stampa: Riassunto: Nel presente articolo viene rappresentato il sistema descrittivo di valutazione nelle scuole elementari di nove anni in Bosnia ed Erzegovina come anche i pareri discordi degli insegnanti rispetto alla griglia di valutazione. L accento viene posto sul sistema descrittivo di valutazione visto come un sistema di analisi qualitativa dei raggiungimenti degli alunni. Vengono presi in esame dei descrittori che possono risultare utili nel monitoraggio continuato e nella valutazione del lavoro degli alunni nell insegnamento della lingua madre. I descrittori vengono suddivisi in base ai campi d insegnamento: la lettura e la comprensione del testo, l espressione orale e scritta, grammatica, norme grammaticali e di dizione. Parole chiave: La scuola elementare di nove anni di durata, descrittori, valutazione descrittiva, lettura e comprensione del testo letto, espressione scritta e orale, grammatica, norme grammaticali, dizione. *mr. sc. Ružica Šutalo Selimagi Katoli ki školski centar Sveti Josip, Sarajevo ruzica071@hotmail.com 540 *Ruzica Sutalo Selimagi, M. A. Catholic School Center Saint Joseph, Sarajevo ruzica071@hotmail.com *Mr. sc. Ružica Šutalo Selimagi Centro scolastico cattolico Sveti Josip Sarajevo ruzica071@hotmail.com