MJESEČNI EKONOMSKI PREGLED JANUAR-FEBRUAR/2017. MJESEČNI EKONOMSKI PREGLED MAJ Mjesečni ekonomski pregled MAJ

Транскрипт

1 MJESEČNI EKONOMSKI PREGLED JANUAR-FEBRUAR/2017. Mjesečni ekonomski pregled MAJ

2 CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE URED VODEĆEG EKONOMISTE MJESEČNI EKONOMSKI PREGLED MAJ

3 SADRŽAJ UVODNI SAŽETAK G01: Doprinos mjesečnim stopama kretanja industrijske proizvodnje - - G: Doprinos godišnjim stopama promjene potrošačkih cijena - - G: Promjena u visini neto plate u odnosu na isti mjesec prethodne godine - - G: Mjesečne promjene indirektnih poreza G: Akcize, godišnje stope rasta G06: Zaduženost generalne vlade kod komercijalnih banaka, godišnje promjene G07: Godišnje stope rasta monetarnih agregata M1 i QM G08: Saldo kupovine i prodaje KM i devizne rezerve CBBiH G09: Odstupanje od prosječnog stanja na računu rezervi G10:, godišnje stope rasta G11:, mjesečne promjene G12: Strana aktiva i strana pasiva komercijalnih banaka G13: Transakcije u unutrašnjem platnom prometu G14: Kretanje indeksa na bosanskohercegovačkim berzama G15: Smanjenje/produbljenje trgovinskog deficita prema grupama proizvoda G16: Smanjenje/produbljenje trgovinskog deficita prema glavnim trgovinskim partnerima G17: Nominalni i realni efektivni kurs KM (NEER i REER) G18: Inflacija u eurozoni i devizni kurs EURUSD Statistički dodatak Uredništvo: - dr. Belma Čolaković - Dragana Stanišić 3

4 UVODNI SAŽETAK U prvih pet mjeseci u oblasti realne ekonomije došlo je do porasta industrijske proizvodnje za 4,6% na godišnjem nivou (grafikon 01). Potrošačke cijene imaju trend porasta još od početka godine, s tim da cijene prevoza i hrane te bezalkoholonih pića najviše doprinose ukupnom rastu indeksa potrošačkih cijena (grafikon ). Prosječna neto plata je na godišnjem nivou viša za 2,4%, a najviši nominalni rast neto plata zabilježen je u trgovini na veliko i malo te u administratvnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (grafikon ). Prihodi vladinog sektora po osnovu prihoda od indirektnih poreza su povećani u prvih pet mjeseci (grafikon ), s tim da je kod naplate akciza zabilježen značajan rast. Rast prihoda po ovom osnovu je uzrokovan uglavnom izmjenama Zakona o akcizama u dijelu koji se odnosi na putarinu (grafikon ). Vladin sektor je u prvih pet mjeseci povećao zaduživanje kod komercijalnih banaka u vidu kredita, dok su obaveze po osnovu izdavanja vrijednosnih papira smanjene na godišnjem nivou (grafikon 06). Novčana masa nastavlja da raste, s tim što je u maju rast uzrokovan rastom M1, dok je QM zabilježio smanjenje (grafikon 07). Devizne rezerve na kraju petog mjeseca iznose 10,97 milijardi KM (grafikon 08). Značajan rast viška rezervi kod CBBiH je zabilježen od početka godine (grafikon 09). U bankarskom sektoru stopa rasta ukupnih kredita iznosi 6,9%, s tim da je stopa rasta kredita privatnim preduzećima nešto viša od rasta ukupnih kredita stanovništva (grafikon 10). S druge strane, došlo je do povećanja prikupljenih depozita i to sektora vlade i stanovništva (grafikon 11). Strana aktiva i strana pasiva komercijalnih banaka je povećana, na što su najveći uticaj imale promjene u stavkama depozita (grafikon 12). Međubankarski platni promet je u maju povećan, i u žirokliringu i u RTGS-u (grafikon 13). Berzanski indeksi SASX30 i BIRS imaju suprotno kretanje u godišnjim stopama rasta još od aprila prošle godine. SASX30 bilježi kontinuirani rast, dok BIRS ima negativne stope rasta (grafikon 14). U vanjskotrgovinskoj razmjeni zabilježeno je produbljenje trgovinskog deficita, gdje je najveći doprinos produbljenju deficita ostvaren u razmjeni mašina, aparata i električnih uređaja i baznih metala (grafikon 15), dok je posmatrano prema trgovinskim partnerima, najveći doprinos pogoršanju trgovinskog deficita je zabilježen u razmjeni s Kinom i Rusijom (grafikon 16). Nominalni efektivni kurs KM (NEER) ima aprecijacijski trend, jer je KM uglavnom nominalno aprecirala prema valutama glavnih trgovinskih partnera (grafikon 17), a što je odraz kretanja EUR, koji je u odnosu na USD na godišnjem nivou aprecirao za 4% (grafikon 18). Realni efektivni kurs mjeren proizvođačkim cijenama je viši na godišnjem nivou dok je realni efektivni kurs KM mjeren potrošačkim cijenama deprecirao na godišnjem nivou (grafikon 17). 4

5 G01: Doprinos mjesečnim stopama kretanja industrijske proizvodnje 15,0% 10,0% 5,0% 0,0% -5,0% -10,0% -15,0% -20,0% U maju se bilježi rast industrijske proizvodnje na mjesečnom te na godišnjem nivou. Posmatrajući period januar-maj godine, u odnosu na isti period prethodne godine, bilježi se rast obima industrijske proizvodnje za 4,6%. Kada se posmatra struktura stope godišnjeg rasta, u maju je zapažen snažan rast proizvodnje i distribucije električne energije i plina (21,6%), rudarstva (6,9%) te prerađivačke industrije (1,6%). Istovremeno, u maju je nastavljen trend rasta prometa industrije (5,7%). Ukupna prodaja na domaćem tržištu za pet mjeseci tekuće godine ostvarila je godišnji rast (5,3%), s tim da je izraženiji rast prisutan od prodaje na stranom tržištu (12,3%). Izvor: BHAS Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i plinom Vađenje ruda i kamena Prerađivačka industrija Industrijska proizvodnja G: Doprinos godišnjim stopama promjene potrošačkih cijena 1,8% 1,6% 1,4% 1,2% 1,0% 0,8% 0,6% 0,4% 0,2% 0,0% -0,2% -0,4% Trend rasta potrošačkih cijena prisutan od početka godine, na godišnjem nivou, nastavljen je u maju tekuće godine. Pozitivan doprinos u promjeni godišnje stope potrošačkih cijena zabilježen je kod cijena hrane i bezalkoholnih pića (0,3 p.p) te cijena prevoza (1,1 p.p). Doprinos cijena ostalih grupa proizvoda i usluga, zbirno posmatrano, u maju je -0,1 p.p, prvenstveno zbog značajnog pada prosječnih cijena u odjeljku odjeće i obuće, čiji pad na godišnjem nivou iznosi 10,6%. Izvor: BHAS Ostale cijene Hrana i bezalkoholna pića Prevoz CPI - Stopa rasta potrošačkih cijena G: Promjena u visini neto plate u odnosu na isti mjesec prethodne godine 3,5% 3,0% 2,5% 2,0% 1,5% 1,0% 0,5% 0,0% Godišnja promjena u visini neto plate Prosječna nominalna neto plata u BiH na kraju maja iznosila je 881 KM i u odnosu na isti mjesec prethodne godine veća je za 2,4%. Pri tome je na kraju maja tekuće godine, posmatrano na godišnjem nivou, pad neto plate zabilježen u djelatnosti poslovanja nekretninama (-8,2%), kod stručnih, naučnih i tehničkih poslova (-3,1%), djelatnosti umjetnosti i zabave (-2,6%) te finansijskih djelatnosti (-0,7%). U ostalim djelatnostima je na godišnjem nivou zabilježen rast nominalne neto plate. Najviši nominalni rast neto plate (6,6%) zabilježen je u trgovini na veliko i malo te u administratvnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Istovremeno, značajan rast neto plata je zabilježen u zdravstvu (5,1%), slijedom potpisivanja novih kolektivnih ugovora u ovoj djelatnosti. Izvor: BHAS 5

6 G: Mjesečne promjene indirektnih poreza 80,0 40% u milionima KM 40,0 0,0-40,0-80,0-120,0 20% 0% -20% -40% -60% U maju godine došlo je do mjesečnog rasta prihoda od indirektnih poreza, koji dolazi uglavnom od rasta akciza i PDV-a. Jedino je zabilježen blagi pad kod grupe prihoda od carine. U prvih pet mjeseci tekuće godine prikupljeno je 2,38 milijardi KM prihoda od indirektnih poreza, što je za 184,3 miliona KM (8,4%) više u odnosu na isti period prethodne godine Putarine PDV Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje Carine Indirektni porezi, godišnja stopa rasta (d.s.) Akcize G: Akcize, godišnje stope rasta % u milionima KM % 5% -5% U prvih pet mjeseci tekuće godine zabilježen je naglašen rast u naplati prihoda od akciza. U navedenom periodu prikupljeno je 572,8 miliona KM po osnovu akciza, što predstavlja rast od 14,3 miliona KM (2,6,%) u odnosu na isti period prethodne godine. Rast prihoda po ovom osnovu je i dalje uzrokovan uglavnom izmjenama Zakona o akcizama u dijelu koji se odnosi na putarinu % Akciza (l.s.) Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje Godišnja stopa rasta akciza (d.s.) G06: Zaduženost generalne vlade kod komercijalnih banaka, godišnje promjene 25,0% 20,0% 15,0% 10,0% 5,0% 0,0% -5,0% -10,0% -15,0% U maju je zabilježen pad obaveza na godišnjem nivou po osnovu emitovanih vrijednosnih papira generalne vlade, dok je po osnovu kredita zabilježen rast obaveza. Na kraju maja ukupna zaduženost sektora generalne vlade po navedena dva osnova je iznosila 2,32 milijarde KM, što predstavlja godišnji pad obaveza u iznosu od 57,6 miliona KM ili 2,4%. Izloženost bankarskog sektora prema sektoru generalne vlade na kraju maja je bila 7,9% ukupne aktive bankarskog sektora. Izvor: CBBiH Obaveze generalne vlade kod banaka po osnovu vrijednosnih papira Obaveze generalne vlade kod banaka po osnovu kredita 6

7 G07: Godišnje stope rasta monetarnih agregata M1 i QM 18% 16% 14% 12% 10% 8% 6% 4% 2% 0% S početkom godine došlo je do ubrzanja rasta agregata M1, što je i dovelo do porasta novčane mase M2. M1 kao najlikvidniji monetarni agregat i dalje bilježi visoke i stabilne stope rasta od početka godine. S druge strane, QM nakon visokih stopa rasta u prethodnoj godini, od početka godine bilježi niže stope rasta i u maju godine godišnja stopa rasta iznosi 4,12%, dok je u maju prethodne godine stopa rasta iznosila 6,6% M1 QM M2 Izvor: tabela G08: Saldo kupovine i prodaje KM i devizne rezerve CBBiH ,5 u milionima KM ,0 10,5 10,0 9,5 9,0 Devizne rezerve na kraju petog mjeseca iznose 10,97 milijardi KM. U posljednja tri mjeseca devizne rezerve imaju trend rasta, kao rezultat negativnog salda kupovine i prodaje KM Centralne banke Bosne i Hercegovine s komercijalnim bankama i ostalim deponentima , u milijardama KM Saldo kupovine i prodaje KM Devizne rezerve CBBiH (d.s.) Izvor: tabela G09: Оdstupanje od prosječnog stanja na računu rezervi 3,5 3 2,5 u milionima KM 2 1,5 1 0,5 Značajan rast viška sredstava na računu rezervi zabilježen je od početka godine. Ukupan saldo računa rezervi za prvih pet mjeseci prelazi 5,00 milijardi KM. Na kraju maja višak sredstava iznosi 2,82 milijarde KM, dok je iznos prosječne obaveze rezerve 2,31 milijarda KM Prosječne obavezne rezerve Prosječna sredstva iznad obavezne rezerve Izvor: tabela 18 7

8 G10:, godišnje stope rasta 12% 10% 8% 6% 4% 2% 0% -2% -4% -6% Na kraju maja ukupni krediti su iznosili 18,97 milijardi KM, što predstavlja rast od 6,9% na godišnjem nivou. Na godišnjem nivou najveće povećanje bilježe dugoročni krediti. Godišnja stopa rasta dugoročnih kredita nefinansijskim preduzećima je na nivou od oko 10% u posljednja tri mjeseca, dok je ista za stanovništvo blago ispod 8% od juna godine. -8% Izvor: tabele 12 i 13 Stanovništvo, kratkoročni krediti Stanovništvo, dugoročni krediti Nefinansijska preduzeća, kratkoročni krediti Nefinansijska preduzeća, dugoročni krediti G11:, mjesečne promjene u milionima KM Ukupni depoziti u bh. bankarskom sektoru nastavili su rastući trend i u maju godine i dosegli iznos od 20,53 milijarde KM. Od početka godine depoziti vlade i stanovništva bilježe povećanje na mjesečnom nivou, dok su kod sektora nefinansijskih preduzeća primjetne oscilacije u kretanju depozita Stanovništvo Nefinansijska preduzeća Vlada Izvor: tabele 10 i 11 G12: Strana aktiva i strana pasiva komercijalnih banaka Na grafikonu je uočljivo povećanje strane aktive i strane pasive komercijalnih banka u posljednja tri mjeseca na što su najveći uticaj imale promjene u stavkama depozita. Strana aktiva je povećana za 286,3 miliona KM na mjesečnom nivou u maju, dok je strana pasiva povećana za 173,5 miliona KM Strana aktiva, mjesečne promjene Izvor: tabela 07 Strana pasiva, mjesečne promjene Neto strana aktiva 8

9 G13: Transakcije u unutrašnjem platnom prometu 20,0% isti mjesec prethodne godine=100 15,0% 10,0% 5,0% 0,0% -5,0% U maju je u unutrašnjem platnom prometu/upp ukupno prometovano 8,36 milijardi KM u 3,6 miliona transakcija. Broj transakcija u RTGS-u je bio , a u žirokliringu 3,51 miliona, što je za 0,24%, odnosno 0,52% više u odnosu na prethodni mjesec. I dalje se održava visok stepen međuzavisnosti između godišnjih promjena broja transakcija u dva segmenta UPP, s tim da je godišnja promjena broja transakcija u RTGS-u viša od one u žirokliringu. U poređenju s istim periodom prošle godine, rast broja transakcija u UPP je u maju godine usporen. Rast ukupnog broja transakcija (m/m-12) u maju godine je bio 2,43%, a dvanaest mjeseci ranije 6,2%. RTGS Žirokliring Izvor: CBBiH G14: Kretanje indeksa na bosanskohercegovačkim berzama 15,0% isti mjesec prethodne godine=100 10,0% 5,0% 0,0% -5,0% -10,0% -15,0% -20,0% I u maju je nastavljeno značajno razmimoilaženje godišnjih stopa rasta dva vodeća berzanska indeksa na bh. tržištu dionica. Vrijednost SASX30 (vodeći indeks na SASE) je u odnosu na isti period prošle godine viša za 5,84%, dok je vrijednost BIRS-a (vodeći indeks na BLSE) niža za čak 14,3%. SASX30 bilježi pozitivne godišnje stope rasta već četrnaesti mjesec uzastopno, dok BIRS pada već četvrti mjesec zaredom i to po dvocifrenim stopama. Na mjesečnom nivou (m/m-1) je došlo do stagnacije u kretanju SASX30, koji bilježi pad od 0,44%. Vrijednost BIRS-a je u maju niža za 1,98% u odnosu na april. SASX30 BIRS Izvor: BLSE i SASE G15: Smanjenje/produbljenje trgovinskog deficita prema grupama proizvoda u milionima KM Vanjskotrgovinsku razmjenu za prvih pet mjeseci, na godišnjem nivou karakteriše produbljenje trgovinskog deficita za 2,2 miliona KM (10,9%). Uvoz je porastao za 673,5 miliona KM ili za 9,6%, dok je izvoz porastao za 470,3 miliona KM ili 10,9%. Najznačajniji uticaj na produbljenje trgovinskog deficita je imalo povećanje deficita u razmjeni mašina, aparata i električnih uređaja i baznih metala. S druge strane, trgovinski deficit je poboljšan u razmjeni proizvoda mineralnog porijekla. Proizvodi mineralnog porijekla Tekstil i proizvodi od tekstila Transportna sredstva Mašine, aparati i električni uređaji Bazni metali Izvor: CBBiH 9

10 G16: Smanjenje/produbljenje trgovinskog deficita prema glavnim trgovinskim partnerima u milionima KM Najznačajnije produbljenje trgovinskog deficita za prvih pet mjeseci (u odnosu na isti period prethodne godine), posmatrano prema trgovinskim partnerima je ostvareno u razmjeni s Rusijom i Kinom. Naime, za prvih pet mjeseci uvoz iz Rusije se na godišnjem nivou povećao za skoro jednu polovinu. S druge strane, najznačajnije poboljšanje trgovinskog deficita je ostvareno u razmjeni s Hrvatskom, Srbijom i Slovenijom Hrvatska Srbija Italija Slovenija Austrija Rusija Kina Izvor: CBBiH G17: Nominalni i realni efektivni kurs KM (NEER i REER) U maju se nastavlja trend rasta, odnosno aprecijacija nominalnog efektivnog kursa KM (NEER). KM je nominalno aprecirala prema ruskoj rublji za 23,0%, američkom dolaru za 14,7% te turskoj liri za 27,4%. U konačnici u maju je nominalni efektivni kurs KM (NEER) viši za 1,38 p.p. u odnosu na maj prethodne godine. Realni efektivni kurs KM (REER) mjeren potrošačkim cijenama je na godišnjem nivou deprecirao za 1,40 p.p, dok je realni efektivni kurs mjeren proizvođačkim cijenama viši od REER-CPI i na godišnjem nivou je zabilježena aprecijacija ovog indeksa za 1,73 p.p NЕЕR RЕЕR-CPI RЕЕR-PPI Izvor: CBBiH G18: Inflacija u eurozoni i devizni kurs EURUSD 2,50% 2,00% 1,50% 1,00% 0,50% 0,00% -0,50% ,30 1,25 1,20 1,15 1,10 1, 1,00 0,95 Maj godine su obilježili rast inflacije i deprecijacija eura. Inflacija se u maju primakla ciljanoj inflaciji (ispod ili blizu 2%) i bila je 1,9% (m/m-12). U našem najvažnijem vanjskotrgovinskom partneru, Njemačkoj, inflacija je 2,2%, a u Hrvatskoj i Srbiji ona je 1,8% i 2,2% respektivno. U maju nije nastavljena aprecijacija EUR započeta u februaru godine. Kurs EURUSD je na kraju maja 1,1692, što predstavlja deprecijaciju u odnosu na april za 3,2%. Još uvijek jak devizni kurs EUR (za 12 mjeseci EUR je aprecirao u odnosu na USD za 4%) doprinosi nižem nivou konkurentnosti bh. vanjskog sektora (usljed fiksnog deviznog kursa naše valute u odnosu na EUR), dok se rast inflacije preko mehanizma deviznog kursa prenosi i na cijene u Bosni i Hercegovini. Inflacija (l.s.) Devizni kurs EURUSD (d.s.) Izvor: ECB 10

11 STATISTIČKI DODATAK T01: Glavni ekonomski indikatori T: Kupovina i prodaja KM T: Devizne rezerve CBBiH T: Monetarni agregati T: Monetarni pregled T06: Bilans stanja CBBiH T07: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka u BiH T08: Ukupni depoziti i krediti komercijalnih banaka T09: Valutna struktura depozita i kredita komercijalnih banaka T10: Sektorska struktura prenosivih depozita kod komercijalnih banaka T11: Sektorska struktura ostalih depozita kod komercijalnih banaka T12: Sektorska struktura kratkoročnih kredita komercijalnih banaka T13: Sektorska struktura dugoročnih kredita komercijalnih banaka T14: Kamatne stope na kredite stanovništvu T15: Kamatne stope na kredite nefinansijskim preduzećima T16: Kamatne stope na depozite stanovništva i nefinansijskih preduzeća T17: Prosječne obavezne rezerve T18: Obavezne rezerve po obračunskim periodima T19: Indeks industrijske proizvodnje T20: Indeks potrošačkih cijena za BiH T21: Platni bilans BiH: zbirna tabela T22: Platni bilans BiH: tekući i kapitalni račun T23: Platni bilans BiH: finansijski račun T24: Vanjskotrgovinska razmjena BiH T25: Izvoz robe po zemljama destinacije T26: Uvoz robe po zemljama porijekla T27: Pregled prosječnih srednjih kurseva konvertibilne marke T28: Servisiranje vanjskog duga Bilješka: Kratka metodološka objašnjenja se nalaze ispod svake tabele, dok su opširnija dostupna na 11

12 Napomena uz tabele 4, 5, 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 13. Revidirani podaci za period januar novembar godine su bazirani na aktivnom podbilansu banaka s većinskim državnim kapitalom iz Federacije BiH, pri čemu je isključen pasivni podbilans. Kroz ovu dopunu statistike korisnicima se pruža veća analitička korisnost podataka i objektivni pokazatelji o trenutnom poslovanju banaka u BiH. Pasivni podbilans sadrži obaveze po inostranim kreditima i staroj deviznoj štednji građana do 31. marta godine, i ne odslikava aktuelno poslovanje banke, te će ovaj podbilans u procesu privatizacije preuzeti Ministarstvo finansija FBiH u skladu sa Zakonom o početnom bilansu banaka i Zakonom o privatizaciji, kao što je urađeno za prethodno privatizirane banke. Izvršena revizija je u najvećoj mjeri uticala na smanjenje kredita javnim preduzećima u stranoj valuti, smanjenje strane pasive, na smanjenje ostalih stavki aktive i pasive po osnovu stare devizne štednje, a u znatno manjim iznosima na stavke kredita vladi entiteta, fiksnu aktivu, depozite nerezidenata, dionice i kapital. Podaci o punom bilansu, s uključenim pasivnim podbilansom, korisnicima su još uvijek dostupni na: statistics.cbbh.ba:4444/panorama/novaview/simplelogin_bs.aspx U novembru godine, dvije banke su izvršile prodaju i prenos dijela kreditnog portfolija, što je za efekat imalo povećanje rezervi kod monetarnih vlasti u ukupnom iznosu od 64 miliona KM i smanjenja sljedećih stavki: potraživanja od privatnih preduzeća za 260 miliona KM, strane pasive za 101 milion KM i ostalih stavki (neto) za 95 miliona KM. Zbog primjene Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS) i Međunarodnih standarda u finansijskim izvještajima banaka Federacije BiH i prenosa novčanih tokova u decembarskim podacima za godinu, došlo je do sljedećih promjena, na strani aktive: smanjenja kredita za 155 miliona KM, povećanja ostale aktive za 10 miliona KM, na strani pasive: smanjenja obaveza prema nerezidentima u iznosu od 624 miliona KM, povećanja rezervisanja za kreditne gubitke za 472 miliona KM i povećanja ostale pasive za sedam miliona KM. U februaru jedna banka iz Federacije BiH izvršila je reklasifikaciju depozita u iznosu od oko 80 miliona KM, s depozita javnih preduzeća na depozite vlade entiteta, u skladu s preporukama MMF-a. Po nalogu Agencije za bankarstvo FBiH, u junu jedna banka je izvršila preknjižavanje oko 300 miliona KM potraživanja po osnovu vrijednosnih papira od domaćih institucionalnih sektora na potraživanja od nerezidenata. U decembru ista banka je izvršila retroaktivno ovu ispravku u odgovarajućim iznosima za period od augusta 2009, kada je greška nastala, do maja Navedena ispravka se odrazila na porast strane aktive i pad ostalih stavki neto. Jedna banka iz Federacije BiH izvršila je reklasifikaciju finansijskih instrumenata u okviru strane aktive za period januar - august u iznosu od oko 40 miliona KM. Potraživanja od nerezidenata po osnovu kredita reklasifikovana su u potraživanja od nerezidenata po osnovu vrijednosnih papira, što se odrazilo na promjene unutar kratkoročne i dugoročne strane aktive. Po nalogu Agencije za bankarstvo Republike Srpske, jedna banka je izvršila reklasifikaciju finansijskih instrumenata na strani pasive za period septembar novembar tj. smanjenje oročenih i štednih depozita nebankarskih finansijskih institucija i sektora vlade, a povećanje kredita od navedenih sektora, respektivno u odgovarajućim iznosima, po mjesecima, u rasponu od miliona KM. U skladu s novom regulativom Agencije za bankarstvo RS, objavljenoj u Sl. glasniku RS br. 136/10, kojom je propisan novi način knjigovodstvenog evidentiranja potraživanja klasifikovanih u kategoriju «E», obračuna i knjigovodstvenog evidentiranja kamate po nekvalitetnoj aktivi, te obračuna opštih i posebnih rezervisanja, banke iz RS-a su u podacima za decembar izvršile primjenu navedene regulative, prenosom navedenih pozicija iz vanbilansne evidencije u bilans. Ispravka se odrazila na strani aktive, na porast kredita u iznosu od 144 miliona KM, porast dospjelih kamata u iznosu od 36 miliona KM, a na strani pasive, na porast rezervisanja za kreditne gubitke u iznosu od 180 miliona KM u okviru računa kapitala. 12

13 T01: Glavni ekonomski indikatori Promjene u odnosu na FINANSIJSKI SEKTOR u milionima KM Monetarni sektor Novčana masa M ,0% 3,2% 9,5% Devizne rezerve ,0% 4,0% 16,7% Prosječno stanje računa rezervi kod CBBiH ,8% 7,5% 28,3% Bankarski sektor Ukupni krediti ,0% 3,0% 6,9% Ukupni depoziti ,1% 4,4% 11,3% Nebankarski sektor 6,2-58,1% -69,5% -92,2% Promet na BLSE 25,6 289,9% -69,6% -67,2% Promet na SASE ,4% -12,1% 4,4% Promet u RTGS-u ,9% -2,3% 4,2% Promet u žirokliringu u poenima BIRS 5,1-1,98% -7,41% -14,31% SASX ,8-0,44% 6,62% 5,84% REALNI SEKTOR u osobama Potrošačke cijene - BiH 0,2% 1,3% 1,3% Industrijska proizvodnja - BiH 1,2% -1,9% 5,7% Broj nezaposlenih - BiH ,8% -5,3% -7,7% Promjene u odnosu na VANJSKI SEKTOR u milionima KM Uvoz ,9% 15,8% 14,3% Izvoz ,8% 10,0% 12,1% JAVNE FINANSIJE u milionima KM Neto indirektni porezi 526,4 9,4% 23,1% 12,2% PDV 315,8 4,2% 15,0% 8,9% Akcize 131,3 21,2% 40,3% 6,1% Carine 23,1-3,3% -4,1% 3,1% 13

14 T: Kupovina i prodaja KM - u hiljadama KM - Godina Mjesec Prodaja Kupovina Saldo Kumulativ salda (3-4)

15 T: Devizne rezerve CBBiH - na kraju perioda, u milionima KM - Godina Mjesec Zlato Držanje SDR Strana valuta u trezoru CBBiH Bruto devizne rezerve kod nerezidentnih banaka Ostalo Investicije u vrijednosne papire Neto devizne rezerve Monetarna pasiva Neto strana aktiva CBBiH = = ,0 0,6 55,2 5.0,7 0,0 393, , , ,6 268, ,0 0,4 40,1 6.1,8 0,0 606, , ,6 6.3,9 393, ,0 0,4 212, ,8 0,0 1.3, , , ,5 567, ,3 5,7 107, ,2 0, , , ,2 5.7,5 5, ,9 0,0 1,2 3.0,5 0, , , , ,6 486, ,3 1,1 93, ,6 0, , , , ,1 507, ,0 4,5 133, ,5 0, , , , ,0 520, ,1 2,7 91, ,6 0, , , , ,2 408, ,7 5,2 71, ,7 0, , , , ,1 531, ,3 3,8 128,5 1.0,6 0, , ,3 8.6, ,6 540, ,1 2,6 194, ,4 0, , , , ,3 6, ,9 1,5 236, ,6 0, , , , ,1 577, ,8 6,1 208, ,9 0, , , , ,0 576,3. 221,4 2,6 212, ,2 0,0 6.3, , , ,3 606,0. 218,4 2,6 212, ,1 0, , , , ,4 587,8. 217,8 6,2 212, ,3 0, , , , ,0 592,7. 213,1 2,5 212, ,2 0, , , , ,2 597, ,2 2,5 215, ,9 0, , , , ,4 563, ,2 2,5 216, ,4 0, , , , ,5 567, ,2 2,3 218, ,5 0, , , , ,9 595, ,4 1,3 218, ,9 0, , , , ,4 577, ,5 1,4 218, ,1 0, , , , ,6 598, ,3 1,5 219, ,4 0, , , , ,8 596, ,9 1,5 236, ,6 0, , , , ,1 577, ,3 5,2 245, ,7 0, , , , ,3 576,8. 2,9 1,8 245, ,1 0, , , ,2 10.7,2 589,0. 2,1 1,7 245, ,1 0, , , , ,4 629,1. 2,4 5,7 245, ,3 0,0 8.9, , , ,3 611,6. 208,5 2,0 245, ,8 0, , , , ,9 606,8 Monetarni podaci ažurirani u skladu s metodologijom MMF-a (Priručnik za monetarnu i finansijsku statistiku, 2000), od januara godine. Bruto devizne rezerve čine stanja bilansnih pozicija kratkoročne strane aktive CBBiH (zlato, raspolaganje CBBiH SDR, devize u trezoru CBBiH, prenosivi depoziti u stranoj valuti kod nerezidentnih banaka i ostalo) i investiranja u vrijednosne papire od jula godine po odluci Investicionog komiteta CBBiH. Neto devizne rezerve predstavljaju razliku između bruto deviznih rezervi i obaveza prema nerezidentima. Monetarnu pasivu CBBiH čine novac izvan monetarnih vlasti i depoziti rezidenata kod monetarnih vlasti. Neto strana aktiva CBBiH predstavlja razliku između neto deviznih rezervi i monetarne pasive CBBiH. 15

16 T: Monetarni agregati - na kraju perioda, u milionima KM - Godina Mjesec Gotovina izvan monetarnih vlasti banaka kod monetarnih vlasti Prenosivi depoziti drugih domaćih sektora kod monetarnih vlasti Gotovina izvan banaka Prenosivi depoziti u domaćoj valuti Ostali depoziti u domaćoj valuti Prenosivi depoziti u stranoj valuti Ostali depoziti u stranoj valuti Rezervni novac M1 QM M = =6+7 13= = , ,9 10, , , ,4 691,3 3.1,4 5.6, , , , , ,1 12, , , ,5 833, , , , , , , ,2 7,4 2.3, , , , ,7 5.7, , , , , ,1 6, , , , , , , , , , , ,5 8, , , , , , , , , , , ,8 11, , , , , , , , , , ,5 3.0,6 13, , , ,7 1.2,9 5.1, , , , , , ,3 15, , , , ,3 5.2, , , , , , ,1 38, , , , , , , , , , , ,5 51,7 3.5, , , , , , , , , , ,1 52, , , , , , , , , , ,4 5.3,1 76, , , , , , , , , , , ,7 61, , ,3 3.9, , , , , , ,7. 4.0, ,2 61, , , , , , , , , , , ,5 60, , , , , ,7 8.1, , , , ,7 4.4,0 72, , , ,6 1.6, , , , , , , ,6 72, , ,6 4.0, , , , , , , , ,4 73, , , , , , , , , , , ,3 73, , ,6 4.5, , , ,7 10.0, , , , ,4 73, ,3 6.6,1 4.3, , , , , , , , ,6 74, , ,9 4.8, , , , , , , , ,9 85, , , , ,9 5.6, , , , , , ,0 74, , , , , , , , , , ,4 5.3,1 76, , , , , , , , , , , ,4 86, , , , , , , , , ,8. 4.3, ,7 85, ,6 7.7, , , , , , , , ,7 5.2,3 85, , , , , , , , , , , ,7 98, , ,8 4.1, , , , , , , , ,4 97, , , , , , ,3 11.1, , ,1 Revidirani podaci za period januar - april godine. Od 1. jula godine nastupila je statusna promjena pripajanja supsidijarnog društva UniCredit Leasing d.o.o. Sarajevo društvu UniCredit Bank d.d. Mostar. U skladu s tim, Unicredit Leasing d.o.o. Sarajevo prestaje postojati zaključno s 30. junom godine, a podaci pripojenog društva se iskazuju u sklopu izvještaja UniCredit Bank d.d. Mostar, počevši od izvještaja za juli godine. Monetarni podaci ažurirani u skladu s metodologijom MMF-a (Priručnik za monetarnu i finansijsku statistiku, 2000), od januara godine. Gotovina izvan monetarnih vlasti je preuzeta iz Bilansa stanja CBBiH i predstavlja gotov novac izvan centralne banke (monetarnih vlasti). komercijalnih banaka predstavljaju sredstva komercijalnih banaka na računima kod CBBiH. Prenosivi depoziti drugih domaćih sektora kod monetarnih vlasti predstavljaju depozite drugih domaćih sektora (osim depozita centralne vlade). Centralna vlada predstavlja institucije BiH, vlade entiteta, entitetske fondove socijalne sigurnosti/zaštite i Brčko distrikta. Fondovi socijalne sigurnosti/zaštite na entitetskom nivou (iz Federacije BiH: Fond PIO, Fond zdravstva Federacije BiH, Fond za zapošljavanje Federacije BiH, a iz Republike Srpske: Fond penzijsko-invalidskog osiguranja RS, Fond zdravstva RS, Fond za zapošljavanje RS i Fond za dječiju zaštitu RS) klasifikovani su na nivou centralne vlade. Gotovina izvan banaka je preuzeta iz Bilansa stanja CBBiH (tabela 6) i predstavlja gotov novac u opticaju izvan centralne banke (monetarnih vlasti) i gotov novac izvan komercijalnih banaka. Prenosivi ili transferabilni depoziti u domaćoj valuti su preuzeti iz Monetarnog pregleda (tabela 5) i predstavljaju depozite necentralne vlade (depozite kantona i opština), depozite javnih i privatnih preduzeća, ostalih finansijskih institucija i depozite ostalih domaćih sektora (stanovništva, neprofitnih institucija i ostalih neklasifikovanih sektora). Ostali depoziti u domaćoj valuti, prenosivi i ostali depoziti u stranoj valuti su preuzeti iz Monetarnog pregleda (tabela 5), i predstavljaju depozite necentralne vlade (depozite kantona i opština), depozite javnih i privatnih preduzeća, ostalih finansijskih institucija i depozite ostalih domaćih sektora (stanovništva, neprofitnih institucija i ostalih neklasifikovanih sektora). Rezervni novac (primarni novac ili monetarna baza) je u cijelosti preuzet iz Bilansa stanja CBBiH (tabela 6), a čine ga gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti komercijalnih banaka i depoziti ostalih domaćih sektora (osim centralne vlade) kod monetarnih vlasti. Prema nacionalnoj definiciji, novčanu masu čine svi prenosivi i ostali depoziti domaćih nebankarskih i nevladinih sektora, kao i sektora lokalne vlade u domaćoj i stranoj valuti. entitetskih fondova socijalne sigurnosti/zaštite priključeni su centralnoj vladi na entitetskom nivou i time isključeni iz Novčane mase ili Monetarnih agregata. Monetarni agregat M1 čine gotovina izvan banaka i prenosivi depoziti u domaćoj valuti svih domaćih sektora (osim depozita centralne vlade). Monetarni agregat QM je definisan kao istoimena pozicija u Monetarnom pregledu (tabela 5) i obuhvata ostale depozite u domaćoj valuti, prenosive i ostale depozite u stranoj valuti svih domaćih sektora (osim depozita centralne vlade). Novčanu masu M2 čine monetarni agregati, novac M1 i kvazi-novac QM. 16

17 T: Monetarni pregled - na kraju perioda, u milionima KM - AKTIVA Neto strana aktiva Potraživanja od domaćih sektora Godina Mjesec Strana aktiva Strana pasiva Potraživanja od centralne vlade (neto) Potraživanja od kantona i opština Potraživanja od nefinansijskih javnih preduzeća Potraživanja od nefinansijskih privatnih preduzeća Potraživanja od ostalih finansijskih institucija Potraživanja od ostalih domaćih sektora Ukupno = = = , , ,3-971,9 62,3 248, ,1 89, , ,0 12.1, , , , ,4 96,1 271, ,7 159, , , , , , , ,8 148,3 256, ,6 169,2 6.8, ,1 15.9, , ,9 4.3, ,6 195,6 268, ,5 1, , , , , ,0 4.9,8-996,9 270,8 351, ,5 80, , , , , , ,2-440,3 323,1 360, ,9 94, , , , , , ,4-182,6 386,3 390, ,1 73, , , , , ,9 6.4,6-19,1 422,5 451, ,4 67, , , , , , ,6 71,0 509,1 443, ,0 61,3 7.5,5 16.9, , , , ,3 160,1 537,2 400, ,6 74, , , , , , ,6 101,8 517,8 375, ,9 67, , , , , , ,9-148,7 511,5 406, ,5 96, , , , , , ,9 199,3 512,3 372,1 7.7,5 60, , , , , , ,4 225,1 507,5 377, ,4 62, , , , , , ,7 239,8 499,1 380, ,1 78, , , , , ,3 9.8,1 216,2 499,2 379, ,7 76, , , , , , ,4 2,8 499,0 372, ,3 81, , , , , ,8 9.7,4 251,6 5,1 376, ,9 91, , , , , , ,1 198,2 5,7 388, ,0 92, ,6 17.9, , , , ,6-83,1 496,7 386, ,8 93, , , , , , ,0-149,4 496,7 387, ,8 93, , , , , , ,8-217,0 509,2 391, ,0 87, , , , , , ,4-239,9 5,7 385, ,6 81, , , , , , ,9-148,7 511,5 406, ,5 96, , , , , , ,2-119,2 500,7 399, ,2 85,1 8.7, , , , , ,6-2,8 494,9 398, ,0 87, , , , , , ,9-379,4 485,5 390, ,9 93, , , , , , ,8-444,4 486,5 400, ,2 92, , , , , , ,3-401,2 487,4 4, ,1 97, , , ,5 Revidirani podaci za period januar - april godine. Od 1. jula godine nastupila je statusna promjena pripajanja supsidijarnog društva UniCredit Leasing d.o.o. Sarajevo društvu UniCredit Bank d.d. Mostar. U skladu s tim, Unicredit Leasing d.o.o. Sarajevo prestaje postojati zaključno s 30. junom godine, a podaci pripojenog društva se iskazuju u sklopu izvještaja UniCredit Bank d.d. Mostar, počevši od izvještaja za juli godine. Monetarni podaci ažurirani u skladu s metodologijom MMF-a (Priručnik za monetarnu i finansijsku statistiku, 2000), od januara godine. Monetarni pregled prikazuje konsolidovane podatke Bilansa stanja CBBiH - monetarnih vlasti (tabela 6) i Konsolidovanog bilansa komercijalnih banaka BiH (tabela 7). Neto strana aktiva predstavlja razliku između zbira stranih aktiva CBBiH - monetarnih vlasti i komercijalnih banaka BiH i zbira stranih pasiva CBBiH - monetarnih vlasti i komercijalnih banaka BiH. Domaći krediti predstavljaju potraživanja komercijalnih banaka od svih domaćih sektora, uz napomenu da su potraživanja od centralne vlade iskazana u neto iznosu, tj. umanjena za depozite centralne vlade kod CBBiH i kod komercijalnih banaka BiH. Centralna vlada predstavlja institucije BiH, vlade entiteta, entitetske fondove socijalne sigurnosti/zaštite i Brčko distrikta. Prema novoj metodologiji, fondovi socijalne sigurnosti/ zaštite se klasifikuju na nivou centralne vlade kao entitetski vanbudžetski fondovi, što se direktno odražava na podatke o neto potraživanjima od centralne vlade u Monetarnom pregledu. 17

18 T: Monetarni pregled - na kraju perioda, u milionima KM - Novac (M1) Novčana masa (M2) Kvazi-novac (QM) PASIVA Godina Mjesec Gotovina izvan banaka Prenosivi depoziti u domaćoj valuti Prenosivi depoziti u stranoj valuti Ostali depoziti u domaćoj valuti Ostali depoziti u stranoj valuti Vrijednosni papiri Dionice i drugi kapital Ostale stavke (neto) Ukupno = = = = , , ,8 692, ,4 3.1, ,8 9.9,6 0,0 114, ,9 187, , , , ,9 834, , , , ,9 5,2 106, ,0 300, , , , , , , , , ,0 17,9 264, ,2 407, , , , , , , , , ,8 13,6 446, ,6 414, , , , , , , , , ,9 9,1 595,1 3.5,8 721, , , , , , , , , ,1 0,0 675, ,4 981, , , , ,7 1.3, ,7 5.2, , ,5 0,0 712, , , , , , , , ,3 5.2, , ,3 0,0 707, , ,7 22.5, , , , , , , , ,9 0,0 681, , , , , , , , , , , ,2 8,0 599, , , , , , , , , , , ,6 8,0 510, , , , , , , , , , , ,3 8,0 460, , , , , , , ,4 3.9, , , ,7 8,0 5, ,7 1.5, , , , , , , , , ,9 7,9 5, , , , , , , , , , , ,6 7,9 5, , , , , , ,6 1.6, , , , ,3 8,0 5, , , , , , , ,7 4.0, , , ,2 8,0 492, , , , , , , , , , , ,1 8,0 480, , , , , ,6 10.0, ,2 4.5, , , ,0 8,0 488, , , , ,3 6.6, , ,9 4.3, , , ,6 7,9 479, , , , , , , ,4 4.8, , , ,6 7,9 457, , , , , , , , ,6 5.6, , ,7 8,0 437, , , , , , , , , , , ,1 8,0 433, , , , , , , , , , , ,3 8,0 460, , , , , , , , , , , ,8 8,0 451, , , , ,6 7.7, , , , , , ,4 7,9 438, , , , , , , , , , , ,1 7,9 453, , , , , , , ,5 4.1, , , ,4 8,0 458, , , , , ,1 11.1, , , , , ,1 8,0 468, , , ,5 Revidirani podaci za period januar - april godine. Od 1. jula godine nastupila je statusna promjena pripajanja supsidijarnog društva UniCredit Leasing d.o.o. Sarajevo društvu UniCredit Bank d.d. Mostar. U skladu s tim, Unicredit Leasing d.o.o. Sarajevo prestaje postojati zaključno s 30. junom godine, a podaci pripojenog društva se iskazuju u sklopu izvještaja UniCredit Bank d.d. Mostar, počevši od izvještaja za juli godine. Monetarni podaci ažurirani u skladu s metodologijom MMF-a (Priručnik za monetarnu i finansijsku statistiku, 2000), od januara godine. Novac M1 čine gotovina izvan banaka i prenosivi depoziti u domaćoj valuti svih domaćih sektora (osim depozita centralne vlade). Kvazi-novac QM obuhvata ostale depozite u domaćoj valuti, prenosive i ostale depozite u stranoj valuti svih domaćih sektora (osim depozita centralne vlade). Novčanu masu M2 čine monetarni agregati, novac M1 i kvazi-novac QM. Ostalu pasivu čine vrijednosni papiri, krediti, dionice i drugi kapital i ostale stavke (neto). Prema novoj metodologiji, kao posebni finansijski instrumenti na strani pasive se iskazuju krediti (uz koje se dodaje obračunata kamata), kao i dionice i drugi kapital. Ostale stavke (neto) su neraspoređene stavke pasive umanjene za neraspoređene stavke aktive. U ostale stavke (neto) su takođe uključeni i ograničeni depoziti, protivstavke fondova i vladini fondovi za kreditiranje. 18

19 T06: Bilans stanja CBBiH - na kraju perioda, u milionima KM - AKTIVA Rezervni novac PASIVA Godina Mjesec Strana aktiva Potraživanja od domaćih sektora Ukupno Gotovina izvan monetarnih vlasti Strana pasiva centralne vlade Dionice i drugi kapital Ostale stavke (neto) Ukupno = = ,5 2, , ,2 5.6,6 1,0 126,1 301,0-2, , ,3 2, , , ,0 0,9 74,8 386,4 37, , ,6 2, , ,4 5.7,0 1,0 23,4 499,3 97, , ,9 1, , , ,9 0,9 56,7 5,5 33, , ,5 1, , , ,7 1,4 69,8 533,9-17, , ,4 1, , , ,9 1,1 66,2 547,6-10, , ,4 1, , , ,7 1,2 185,3 575,7-25, , ,2 1, , , ,0 1,0 258,2 466,3-28, , ,4 1, , , ,9 1,1 293,2 585,0-24, , ,1 1, , , ,7 1,3 449,9 593,7-24, , ,0 1, , , ,9 2,2 538,4 667,4-35, , ,4 2, , , ,5 1,6 548,6 652,6-44, , ,0 1, ,1 4.4, ,4 2,9 537,6 642,1-36, , ,6 1, ,8 4.0, ,9 2,5 538,4 672,5-37, , ,0 2, , ,4 8.1,4 2,0 548,0 655,0-37, , ,9 1, , , ,9 2,4 559,1 668,1-46, , ,2 2, , , ,9 1,9 584,2 673,3-46, , ,5 2, , , ,2 1,7 569,2 644,3-50, , ,3 1, , , ,7 2,7 578,7 647,3-50, , ,8 2,0 10.2, , ,4 2,3 6,5 675,6-50,0 10.2, ,0 2, , , ,7 2,1 668,7 659,3-51, , ,8 1, ,6 4.3, ,5 2,8 640,0 680,6-52, , ,7 1, , , ,8 2,4 609,1 678,8-52, , ,4 2, , , ,5 1,6 548,6 652,6-44, , ,4 1, , , ,8 2,5 556,5 652,3-46, , ,3 1, ,0 4.3, ,5 3,3 547,7 663,8-45, , ,5 2, , , ,8 3,2 618,6 7,4-45, , ,4 1, , , ,7 2,6 691,6 693,5-52, , ,7 1, , , ,3 2,1 742,6 688,9-52, ,5 Monetarni podaci ažurirani u skladu s metodologijom MMF-a (Priručnik za monetarnu i finansijsku statistiku, 2000), od januara godine. Strana aktiva CBBiH monetarnih vlasti obuhvata zlato, devize u trezoru CBBiH, devizne depozite kod inostranih banaka, raspolaganje SDR, strane vrijednosne papire i ostalo. Potraživanja od domaćih sektora predstavljaju potraživanja od radnika CBBiH za date dugoročne kredite i potraživanja od komercijalnih banaka po osnovu računa poravnanja. Rezervni novac (primarni novac ili monetarna baza) čine gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti komercijalnih banaka i depoziti ostalih domaćih sektora (osim centralne vlade) kod monetarnih vlasti. Gotovina izvan banaka predstavlja gotov novac u opticaju izvan centralne banke (monetarnih vlasti) i gotov novac izvan komercijalnih banaka. Strana pasiva CBBiH obuhvata kratkoročne obaveze prema nerezidentima, depozite nerezidenata i ostale kratkoročne obaveze prema nerezidentima i obaveze prema MMF-u (računi 1 i 2). centralne vlade kod CBBiH predstavljaju prenosive i ostale depozite institucija BiH, vlada entiteta, entitetskih fondova socijalne sigurnosti i Brčko distrikta u domaćoj valuti. Dionice i drugi kapital obuhvataju dionički kapital, rezultat tekuće godine, opšte i posebne rezerve i prilagođavanje/ponovno utvrđivanje vrijednosti. Ostale stavke (neto) su neraspoređene stavke pasive umanjene za neraspoređene stavke aktive. 19

20 T07: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka BiH - na kraju perioda, u milionima KM - AKTIVA Godina Mjesec Rezerve Strana aktiva Potraživanja od generalne vlade Potraživanja od nefinansijskih javnih preduzeća Potraživanja od nefinansijskih privatnih preduzeća Potraživanja od ostalih finansijskih institucija Potraživanja od ostalih domaćih sektora Ukupno = , ,1 69,8 248, ,1 89, , , , ,6 127,5 271, ,7 159, , , , ,1 265,5 256, ,6 169,2 6.8, , , ,3 355,5 268, ,5 1, , , , ,2 465,4 351, ,5 80, , , , ,5 9,7 360, ,9 94, , , , , ,2 390, ,1 73, , , , , ,4 451, ,4 67, , , , , ,5 443, ,0 61, ,7 24.4, , , ,1 400, ,6 74, , , , , ,1 375, ,9 67, , , , , ,0 406, ,5 96, , , , , ,7 372,1 7.7,5 60, , ,0. 4.8, , ,3 377, ,4 62, ,5 26.4, , ,9 2.3,9 380, ,1 78, , , , , ,2 379, ,7 76, , , , , ,2 372, ,3 81, , , , , ,8 376, ,9 91, , , , , ,3 388, ,0 92, , , , , ,4 386, ,8 93, , , , , ,2 387, ,8 93, ,8 27.6, , , ,5 391, ,0 87, ,2 28.3, , , ,1 385, ,6 81, , , , , ,0 406, ,5 96, , , , , ,1 399, ,2 85,1 8.7, , , , ,2 398, ,0 87, , , , , ,6 390, ,9 93, , , , , ,5 400, ,2 92, , , , , ,8 4, ,1 97, , ,9 Revidirani podaci za period januar - april godine. Od 1. jula godine nastupila je statusna promjena pripajanja supsidijarnog društva UniCredit Leasing d.o.o. Sarajevo društvu UniCredit Bank d.d. Mostar. U skladu s tim, Unicredit Leasing d.o.o. Sarajevo prestaje postojati zaključno s 30. junom godine, a podaci pripojenog društva se iskazuju u sklopu izvještaja UniCredit Bank d.d. Mostar, počevši od izvještaja za juli godine. Monetarni podaci ažurirani u skladu s metodologijom MMF-a (Priručnik za monetarnu i finansijsku statistiku, 2000), od januara godine. Konsolidovani bilans komercijalnih banaka obuhvata Konsolidovane bilanse komercijalnih banaka Glavne jedinice Sarajevo, Glavne jedinice Mostar, Glavne banke Republike Srpske, Brčko distrikta (od jula godine do novembra 20. godine), NBRS (do decembra 1998.) i NBBiH (do novembra 20). Konsolidovana su međusobna potraživanja i obaveze između komercijalnih banaka. Rezerve banaka sastoje se od gotovine u trezorima banaka i depozita banaka kod CBBiH. Strana aktiva komercijalnih banaka obuhvata: devize u trezorima, prenosive i ostale depozite u stranoj valuti kod nerezidenata, kredite nerezidentima, vrijednosne papire nerezidenata u stranoj valuti, i ostala potraživanja od nerezidenata. Potraživanja od generalne vlade obuhvataju potraživanja od svih nivoa vlada: centralne vlade (institucije BiH, vlade entiteta, entitetskih fondova socijalne sigurnosti i Brčko distrikta) i necentralne vlade (vlada kantona i općinskih vlada). Potraživanja od ostalih domaćih sektora obuhvataju: potraživanja od nefinansijskih javnih preduzeća, nefinansijskih privatnih preduzeća, ostalih finansijskih institucija i ostalih domaćih sektora (stanovništva, neprofitnih institucija i ostalih neklasifikovanih sektora). Bilans stanja komercijalnih banaka Federacije BiH sadrži pored aktivnog podbilansa i podatke pasivnog podbilansa. Pasivni podbilans sadrži obaveze po stranim kreditima i staroj deviznoj štednji građana do 31. marta godine. Ove obaveze će preuzeti Ministarstvo finansija Federacije BiH u procesu privatizacije u skladu s entitetskim Zakonom o početnom bilansu preduzeća i banaka i Zakonom o privatizaciji. 20