Smjernice za nastavnike za reaizaciju programa iz obasti zaštite i spašavanja u osnovnim škoama dopuna za rad s djecom s teškoćama u razvoju
Impressum Save the Chidren vjeruje da svako dijete zasužuje budućnost. U zemjama sjeverozapadnog Bakana radimo svaki dan kako bismo za djecu osigurai zdrav početak života, priiku za učenje i zaštitu od nasija. Kada se pojave krize i kada su djeca najranjivija, mi smo uvijek među prvima koji dođu pomoći i među posjednjima koji odaze. Mi osiguravamo da se odgovori na specifične potrebe djece i da se njihov gas čuje. Postižemo dugotrajne rezutate za miione djece, ukjučujući onu djecu do koje je najteže doći. Dajemo sve od sebe za djecu - svaki dan i u vrijeme kriza transformišući njihove živote i budućnost koja je pred nama. Save the Chidren 2019 Izdavač: Save the Chidren za sjeverozapadni Bakan Autori: Edinada Jakubović i Sema Hodžić Podršku u izradi pubikacije pružii: Ministarstvo sigurnosti BiH, Centar za razvoj inkuzivnih praksi Bihać, Centar za razvoj inkuzivnih praksi Cazin, Lamija Landžo (Save the Chidren) i Azra Dautović Voditej projekta: Dragan Ličanin, Save the Chidren Recenzent: Prof.dr.sc. Husnija Hasanbegović Grafički dizajn: Komitet Sarajevo Štampa: Avery Sarajevo Tiraž: 300 Ova pubikacija izrađena je u okviru projekta Izgradnja otpornosti na prirodne i druge nepogode u obasti obrazovanja i okanim zajednicama faza 2, čiju je reaizaciju podržao Save the Chidren Itay. Sva prava su zadržana. Sadržaj ove pubikacije se može sobodno koristiti ii kopirati u nekomercijane svrhe, uz obavezno navođenje izvora. Zajedno možemo učiniti više. Recite nam šta misite o našem radu! RECI-NAM@savethechidren.org
Sadržaj Predgovor...4 1. UVOD...5 2. KAKO PRIMIJENITI PROGRAM DRR U RADU SA DJECOM S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU...9 2.1. Upoznajte dijete...9 2.2. Potičite ukjučenost i pružite potporu...11 3. IZVRŠITE POTREBNE PRILAGODBE...15 3.1. Djeca s teškoćama vida...15 3.2. Djeca s teškoćama suha...17 3.3. Djeca s teškoćama gasa i govora...18 3.4. Djeca s tjeesnim teškoćama i kroničnim obojenjima...19 3.5. Djeca s teškoćama u koncentraciji i ponašanju...20 3.6. Djeca s inteektuanim teškoćama...21 3.7. Djeca s teškoćama iz spektra autizma...21 4. PRIMJERI RADIONICA ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU...25 4.1. Požar...25 4.2. Popava...30 4.3. Potres...33 4.4. Kizište...38 4.5. Oujni vjetar...41 4.6. Ekstremne temperature...44 5. Zakjučak...49 6. Literatura:...51
Predgovor Nakon katastrofanih popava i kizišta koji su pogodii Bosnu i Hercegovinu 2014. godine, mnoge obiteji ostae su bez svojih domova. Nizak stupanj spremnosti nadežnih institucija na svim razinama vasti, kao i samog pučanstva, rezutirao je veikom materijanom štetom koja je procijenjena na oko 4 miijarde KM. Organizacija Save the Chidren za sjeverozapadni Bakan u tom periodu aktivno je sudjeovaa u osiguravanju osnovnih potreba za djecu i obiteji u pogođenim područjima. Od 2015. godine, Save the Chidren provodi projekt Izgradnja otpornosti na prirodne ii druge nesreće u obasti obrazovanja u okanim zajednicama usmjeren na smanjenje rizika od prirodnih i drugih nesreća u brojnim okanim zajednicama u BiH. Do sada su projektom obuhvaćene općine Gradačac, Šamac, Sanski Most, Srebrenica, Magaj, Oovo, Zavidovići i Brčko. Projekt je višedimenzionaan i ukjučuje izgradnju kapaciteta okanih institucija i škoa s cijem jačanja njihove spremnosti da odgovore na prirodne i druge katastrofe; pružanje potpore pri izradi procjena ugroženosti i kreiranju akcijskih panova na razini općina i škoa; podizanje svijesti o rizicima u zajednicama. Ovo posjednje naročito je značajno kada su u pitanju djeca, kao najranjivija kategorija pučanstva. Stoga je kroz projekt poseban fokus stavjen na izgradnju kapaciteta škoa i učenika da odgovore na izazove koje pred njih mogu staviti prirodne i druge katastrofe. Između ostaog, kao rezutat intenzivne suradnje Save the Chidren, Ministarstva sigurnosti BiH, Ministarstva civinih posova BiH i predstavnika institucija iz sektora obrazovanja i zaštite, 2016. godine kreirane su Smjernice za reaizaciju programa zaštite i spašavanja u osnovnim škoama. Dopuna Smjernicama koja se naazi pred vama specifično je fokusirana na rad s djecom s teškoćama u razvoju. Djeca s teškoćama u razvoju posebno su osjetjiva skupina kada su u pitanju stanja prirodnih ii drugih nesreća i katastrofa te je potrebno uožiti dodatne napore kako bi se osigurao da budu pripremjena za adekvatno reagiranje u sučaj istih. Ovaj dodatak treba posužiti za akše paniranje nastavnih sadržaja koji imaju za cij omogućiti svakom djetetu korištenje mjera zaštite te osposobiti ga za preventivno i sigurnosno djeovanje. Prirodne katastrofe ne možemo spriječiti ai kroz aktivan pristup jačanju svijesti i spremnosti zajednica da razmišjaju i djeuju proaktivno možemo uveiko doprinijeti smanjenju posjedica takvih katastrofa. Koristimo ovu priiku da najiskrenije zahvaimo svim partnerima na projektu i čanovima radne skupine na suradnji, stručnosti i posvećenosti pri reaizaciji projekta i izradi Smjernica za reaizaciju programa zaštite i spašavanja u osnovnim škoama dopuna za rad s djecom s teškoćama u razvoju. Andrea Žeravčić direktorica Save the Chidren za sjeverozapadni Bakan
1. Uvod Kao i mnoge zemje u svijetu tako i Bosna i Hecegovina se susreće s povećanim brojem nesreća koje su uzrokovane razičitim opasnostima prirodnog i antropooškog podrijeta. Nepripremjenost i nedostatak znanja i vještina o ponašanju u takvim situacijama dovodi do rizika od gubitka judskih života i veikih materijanih šteta. Nesreće se mogu dogoditi svakodnevno i bez ikakve najave. Kada se desi prirodna ii druga nesreća kasno je za poduzimanje preventivnih mjera. Moguće je adekvatno odgovoriti samo ako smo na to već unaprijed pripremjeni. Zbog toga je veoma važno stjecanje znanja i vještina za snaaženje u situacijama prouzrokovanim opasnostima prirodnog i antropooškog podrijeta. Imajući u vidu navedeno Save the Chidren je pokrenuo Projekt Izgradnja otpornosti na prirodne ii druge nesreće u obasti obrazovanja i okanim zajednicama čiji je cij povećanje otpornosti djece i okanih zajednica kako bi se boje pripremii te bii u stanju nositi se s posjedicama prirodnih ii drugih nesreća, kroz jačanje kapaciteta općina i odabranih osnovnih škoa u cijanim općinama i kroz unapređenje aktivnosti i znanja po pitanju pripreme, prevencije i ubažavanje rizika od prirodnih ii drugih nesreća. Kao jednu od projektnih aktivnosti, uz pomoć radne skupine koju čine predstavnici 1 institucija iz obasti zaštite i spašavanja i obrazovanja u BiH, izrađene su Smjernice za reaizaciju programa iz obasti zaštite i spašavanja u osnovnim škoama (Sarajevo, 2016.) 2,s ponuđenim razrađenim cijevima i sadržajima programa koji bi mogi biti reaizirani u okviru određenih nastavnih predmeta u postojećim nastavnim panovima i programima, uz definirane ishode učenja i pokazateje s razrađenim didaktičko-metodičkim pristupom, kao i uputama nastavnicima za primjenu Smjernica.Smjernice imaju za cij oakšati provođenje osposobjavanja i poučavanja o mjerama zaštite od prirodnih ii drugih nesreća namjenjenim upravo ovoj kategoriji pučanstva. Odgojno-obrazovne ustanove trebaju osigurati sigurno okruženje za sve svoje učenike. Često razičite opasnosti (potresi, popave, kizišta, požari, ekstremni uvjeti itd.) ugrožavaju živote učenika i predstavjaju potencijanu opasnost. Bez obzira što postoje rizici na koje ne možemo utjecati, poput načina gradnje zgrada, ipak znanje o potencijanim opasnostima i rizicima znatno smanjuje i sprečava povrede i stradanja u situacijama opasnosti. Djeca s teškoćama u razvoju 3 su posebno ranjiva kada su u pitanju stanja prirodnih ii drugih nesreća i katastrofa, zbog samih teškoća u razvoju ai i čestih zdravstvenih probema koje proiziaze iz njihovih teškoća te ih je zbog toga jako važno pripremiti na adekvatan način na moguće opasnosti i strategije sigurnosti, kako bi bii spremni reagirati u opasnim situacijama te se zaštititi od potencijane opasnosti. Zbog toga jako je važno sve učenike obučiti i pripremiti 1 Riječi i pojmovni skopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu i korišteni u muškom ii ženskom rodu, odnosno u jednini ii množini. 2 Udajnjem tekstu: Smjernice 3 Pod ovim terminom u odgoju i obrazovanju najčešće se misi na učenike sa: smanjenim vidnim sposobnostima, smanjenim sušnim sposobnostima, s teškoćama u gasu i govoru, sa smanjenim motornim sposobnostima i kroničnim obojenjima, s teškoćama u ponašanju, s inteektuanim teškoćama (Kodeks o načinu predstavjanja osoba s invaiditetom u medijima, Švedska krovna organizacija unutar pokreta osoba s invaiditetom - Švedska organizacija osoba s invaiditetom za međunarodnu suradnju, Sarajevo, ožujak 2012.)
za reagiranje u sučaju eventuane prirodne ii druge nesreće ii katastrofe te pripremiti menadžment škoa i nastavno osobje za pansko i pravovremeno djeovanje u tim situacijama. Od izuzetnog je značaja učenicima s teškoćama osigurati sudjeovanje u raspravama i edukacijama, kako bi akše donosii oduke koje se tiču i njih samih. Na ovaj način možemo izbjeći eventuane nesporazume i nepredvidive reakcije nekih učenika, koje su posjedica straha i iščekivanja nepoznatog. Svakom učeniku treba omogućiti da razumije potencijane opasnosti prirodne ii druge nesreće i katastrofe te strategije sigurnosti i zaštite koje se primjenjuju u sučaju iste. Priagođeni nastavni sadržaji, koji se odnose na paniranje nastave i osposobjavanje učenika za prepoznavanje, uočavanje rizika i upravjanje u razičitim rizičnim situacijama, omogućit će svakom učeniku korištenje mjera zaštite, preventivnog i sigurnosnog djeovanja. Imajući sve navedeno u vidu Save the Chidren je odučio ponuditi Vam ovaj dodatak o priagodbi Smjernicas cijem da Vas ohrabri i pruži informacije kako ovu tematiku koja se odnosi na smanjenje rizika od katastrofa pribižiti djeci s teškoćama u razvoju kao obik preventivnog rada. Koristeći priagodbu za učenike s teškoćama u razvoju u odgojno obrazovnom procesu, u okviru nastavnih panova i programa osiguravamo usvajanje znanja, vještina i sposobnosti u obasti prirodnih ii drugih nesreća i katastrofa. Pokazateji definiraju kjučne pojmove koje učenici s teškoćama u razvoju trebaju usvojiti, u stepenu koji je određen njihovim razvojnim teškoćama. Opisane priagodbe se odnose na izbor metoda rada, korištenja materijaa i razičitih didaktičkih i drugih tehnoogija, ai i asistencije druge osobe gdje je to potrebno, 4 s cijem osposobjavanja svakog učenika na usvajanje predstavjenih kjučnih pojmova za prirodne ii druge nesreće i katastrofe. Prigodnim uputama i primjerima radionica obogaćenim fotografijama, video zapisima i ostaim materijaom koje smo koristii tijekom radionica u radu s djecom s teškoćama u razvoju, pokušai smo dati odgovore o koracima koje je potrebno poduzeti kako bi djeca bia spremnija adekvatno reagirati u sučaju nesreća i katastrofa. Sve navedene upute i priagodbe su samo primjeri za rad s učenicima s teškoćama i suže iskjučivo kao preged nekih od mogućih priagodbi, korištenja materijaom i uputa za kreiranje što adekvatnijeg pristupa učenicima s teškoćama tijekom edukacije i obuke o postupanju u vanrednim situacijama i/ii tijekom nesreća i katastrofa. Stoga je neophodno sva priagođavanja, materijae, metode i principe u radu kreirati za svakog učenika ponaosob, vodeći računa o značajkama razvojnih teškoća koje učenici imaju i posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Ovakav pristup u fokus ne stavja samo učenike s teškoćama u razvoju, nego i svim drugim učenicima omogućava usvajanje znanja i vještina pomoću razičitih stiova učenja. Kreiranje programa u radu s učenicima s teškoćama u razvoju podrazumijeva i rabjenje svih dostupnih resursa u zajednici, koji će ojačati individuanu uogu svakog pojedinca. Resursi koji doprinose razvoju individuanih potencijaa ai i koektivne zaštite su svakako roditeji učenika, centri za podršku, škoe, nevadine organizacije, civina zaštita, vatrogasne sužbe, hitna pomoć i drugi. 4 Važno je na početku škoske godine sačiniti pan evakuacije i zaduži osobje koje će biti odgovorno za potporu svakom djetetu s teškoćama u sučaju neke prirodne nesreće.
Kako primijeniti program DRR u radu sa djecom s teškoćama u razvoju
2. Kako primijeniti program DRR 5 u radu sa djecom s teškoćama u razvoju 2.1. Upoznajte dijete Da bi ste mogi uopće razmišjati o načinima ukjučivanja djeteta s teškoćama u razvoju u rad prvo trebate upoznati koje su njegove sposobnosti i značajke te upoznati način na koji ono najboje funkcionira. Puno informacija o tome što dijete može i koji su njegovi interesi možete saznati od djeteta, od njegovih roditeja,odgojiteja i nastavnika i stručnih suradnika. Potrebno je dobiti informacije o tome što dijete voi raditi, što ga najviše interesira i što mu smeta. U procesu upoznavanja djeteta potrebno je obratiti pozornost na njene/njegove potencijae (na ono što dijete može), a ne iskjučivo se usredotočiti na nedostatke (ono što dijete ne može). Kobetić D. (2015) u Priručniku za trenere/ice trening asistenata u nastavi, Razvoj potpore za inkuzivni odgoj i obrazovanje preporučuje uporabu obrazaca zaupoznavanje potnecijaa djeteta u konginitvnom, psihomotornom i afektivnom području, što je vidjivo u nastavku teksta. Kognitivno područje Područja učenja PAMĆENJE - dosjetiti se SHVATITI - razumijevanje PRIMIJENITI - naučeno ANALIZIRATI - uzroci, posjedice PROSUĐIVATI SINTEZA - znanja i vještine Dijete može... prepoznati, zapamtiti, imenovati, odrediti, označiti, zabiježiti, ispričati, sastaviti popis, nabrojiti, opisati, ponoviti, izvijestiti sažeti, objasniti, identificirati, razmotriti, izraziti, raspravjati, predvidjeti, navesti primjere riješiti, primijeniti, izvesti, izraditi, protumačiti, iustrirati, vježbati, izožiti, prikazati, prevesti usporediti, raspravjati, suprotstaviti, razučiti, riješiti, diferencirati, napraviti inventuru, primijeniti, zakjučiti... prosuditi, izabrati, procijeniti, rangirati, vrednovati, izmijeniti, odrediti prioritet, predvidjeti, zastupati... predožiti promjene, kombinirati, preurediti, organizirati, kreirati, sastaviti, kasificirati, povezati, formuirati, reorganizirati, panirati... 5 "Pojam i praksa smanjenja rizika od katastrofa kroz sustavne napore da se anaiziraju uzročni faktori katastrofa te da se njima upravja, ukjučujući smanjenu izoženost opasnostima, smanjenu ranjivost judi i imovine, razumno upravjanje zemjištem i okoišem, te pobojšanu spremnost na štetne događaje" (Međunarodna strategija za smanjenje rizika od katastrofa,., Terminoogija, Smanjenje rizika od katastrofa UNISDR 2009. god.).
Psihomotorno područje Područja učenja IMITACIJA MANIPULACIJA PRECIZACIJA ARTIKULACIJA NATURALIZACIJA Dijete može... praćenje i ponavjanje operacija koje netko pokazuje izvođenje određene operacije uz instrukcije voditeja precizno ii sporo izvođenje operacije sposobnost koordinacije više operacija uz primjenu dvije ii više vještina istovremeno izvršavanje više operacija primjenom odgovarajućih vježbi s akoćom Afektivno područje Područja učenja PRIHVAĆANJE REAGIRANJE KRITIČKO VREDNOVANJE ORGANIZIRANJE VRIJEDNOSNO Dijete može... pažjivo praćenje nastave, uviđanje važnosti učenja, osjetjivost na socijane probeme, prihvaćanje razičitosti Izvršavanje obveza, poštovanje pravia, sudjeovanje u razrednoj raspravi, dobrovojno javjanje za zadatke, pomaganje drugima, zanimanje za predmete, treba pomoć podržavanje demokratskih procesa, skonost dobroj iterature, prihvaćanje znanstvenih načea u svakodnevnom životu, uvažavanje potrebe za društvenim napretkom organizacija ravnoteže između sobode i odgovornosti, prepoznavanje potrebe za sistematskim rješavanjem probema, preuzimanje odgovornosti, prihvaćanje vastitih jakih strana i sabih strana prosuđivanje izražavanje samopoštovanja i poštovanja prema drugima, spremnosti na suradnju, mogućnost utvrđivanja objektivnih kriterija procjene, marjivost i samodiscipina, pozitivna sika o sebi
2.2. Potičite ukjučenost i pružite potporu Omogućite djetetu da bude dio skupine s kojom radite na način na koje ono može. Potičite ga na aktivnosti koje njemu odgovaraju i za koje pokazuje interes. Ukoiko je potrebno ponudite mu svoju pomoć ii pomoć druga iz skupine.nikada nemojte pretpostavjati da su dobijenu informaciju svi jednako razumjei. Zbog toga osigurajte da informacija bude dostavjena na više načina u najmanju ruku usmeno i kroz jasno napisan poziv. Djecu ćemo najboje poučiti ukoiko se naš sti predavanja podudara sa stiom njihovog učenja. Svi učenici imaju razičite stiove učenja te je važno tijekom odgojno-obrazovnog procesa koristiti razičite tehnike u usvajanju znanja, vještina i sposobnosti, ai i modaitete.pokušajte saznati kako dijete najboje obrađuje informaciju, odnosno koji mu/joj je dominantni sti učenja (auditivni, vizuani i/ii kinestetički). Svi mi koristimo razičite stiove učenja- neki uče skoro iskjučivo na način koji im dominantno odgovara, dok drugi mogu koristiti razičite stiove u razičitim okonostima. Bitno je obogatiti nastavni sadržaj na način da dozvojava uporabu razičitih stiova, a neki od njih mogu biti 6 : Kinestetički sti Učenici koji najboje uče putem pokreta. Oni imaju potrebu i žee se kretati i tjeesno biti ukjučeni u ono što uče. Auditivni sti Učenici koji najboje uče putem osjetia suha. Oni informacije najbo je pamte sušajući ih kroz riječi ii pjesmice i boje će pamtiti informacije ukoiko mogu govoriti o njima. Vizuani sti Učenici koji najboje uče gedajući ii čitajući materija. Oni voe sikovne materijae, uživaju u pisanju i obikovanju sova i često brzo nauče čitati. Kinestetički sti učenja odnosi se na učenike koji veoma spretno sastav jaju i rastavjaju stvari, sudjeuju u sportskim aktivnostima, gimnastici i moto ričkim vježbama, grade strukture od razičitih materijaa, dodiruju osobe kada nešto objašnjavaju ii vas nešto pitaju, kreću se dok uče, radije nego da sjede, akše pamte uz tempo. Učenicima s kinestetičkim stiom učenja možete pomoći ako im: dozvoite da koriste prstiće, kartice ii magnete, određene pokrete date priiku da za sadržaje izrade pakat, poster ii pisano izvješće dozvoite da se kreću dok čitaju ii govore o nečemu date priiku da odgume neku aktivnost ii dijeove teksta omogućite da svoju potrebu za pokretom povežu s učenjem nastavnih sadržaja omogućite učeniku da bude vođa u demonstrativnim aktivnostima. 6 Edinada Jakubović, Nihada Čoić Priručnik za nastavnike za rad sa djecom sa teškoćama u učenju Sarajevo, 2017.
Učenici koji imaju auditivni sti učenja voe koristiti instrumente, pjevati, sušati priče ii gazbu, pričati o nečemu radije nego čitati o tome, često sami razgovaraju, mogu učiti ii se koncentrirati na zadatak kada je u pozadini gazba. Učenike s auditivnim stiom učenja angažirajte na sjedeće načine: neka razgovaraju s vršnjacima iz razreda o domaćem uratku, o obrazoženju izrade zadataka, ponavjanju onoga što ste radii usmjerite ih da što više verbano objašnjavaju dozvoite im da šapuću kako bi se podsjetii na nešto, ai i da nagas kažu ono što je potrebno memorirati neke sadržaje učenik može pjevušiti, npr. asocijacije riječ aktivnost. Učenici koji imaju vizuani sti učenja više voe čitati upute nego sušati dok se govori. Često ćete ih vidjeti da gedaju u vaša usta dok govorite, a ne u vaše oči. Tijekom učenja rado koriste sike, fimove, video uratke, mape, eksponate. Učenicima s vizuanim stiom učenja ponudite: pisane naputke da nacrtaju sadržaj ekcije ii priče jer će tako akše re producirati naučeno kartice, sike, grafikone ii obiježja u bojama za organizaciju prostora, istu zadataka koje moraju obaviti ai i da bi shvatii koncept onoga što učite tj. sadržaj kada god je to moguće predstavite crtežom ii sikom.
Izvršite potrebne priagodbe
3. Izvršite potrebne priagodbe Sve koiko god je moguće staviti pred osjetia. Naime: vidjivo vidu; ono što se čuje suhu; ono što daje okus, okusu; miris osjetiu mirisa; ono što se može opipat osjetiu opipa; a ako nešto može biti primjeno istodobno s više osjetia, staviti pred veći broj osjetia. J. A. Komenski, zatno pravio iz Veike didaktike 3.1. Djeca s teškoćama vida U skupinu djece steškoćama vida ubrajamo sijepe i saabovidne učenike.djeca s teškoćama vida upoznaju svijet, komuniciraju i uče koristeći se preostaim osjetiima. Za ovu djecu najvažnija je taktina percepcija, suh i govor. Svakako se koriste i ostatkom vida, ako postoji. Zbog specifičnosti taktine percepcije, potrebno je osigurati više vremena za pojedine aktivnosti na satu i uputiti ih da zadatke dovrše doma. Preporuke za rad s djecom steškoćama vida Važno je prikadno osvjetjenje učionice i svih prostorija u škoskom objektu. Dijete s teškoćama vida treba sjediti na njemu optimanom mjestu u učionici, u odnosu na potrebe učenika (osvjetjenje, buka, bizina poče). Treba ga obavijestiti o svim poožajima namještaja i eventuanim promjenama u organizaciji prostora u učionici ai i svim drugim prostorijama u škoi (npr. drukčiji raspored kupa, novi ormar i sično). Uraditi radionicu s djecom u odjejenju koje pohađa dijete s teškoćama vida, pod nazivom Vođenje osobe koja je sijepa ii sabovidna. 7 Pobrinite se da vas dijete s teškoćama vida uvijek dobro čuje. Sadržaj koji pišete na poči izgovarajte gasno da vas dijete s teškoćama vida može sijediti i zapisivati biješke koristeći se Braieovim pismom ii asistivnom tehnoogijom. Pri davanju uputa budite konkretni, precizni i kratki (npr. umjesto ovdje ii tamo rabite ispred tebe ii pored tebe, s tvoje ijeve/desne strane. Rabite bez ustručavanja riječi poput: gedaj, vidiš, pogedaj i sično. Dajte mu dovojno vremena za rabjenje nastavnog materijaa. 7 http://os-jgaja-ng.skoe.hr/upoad/osjgajang/images/newsimg/1159/fie/dan%20bijeog%20%c5%a1tapa.pdf
Omogućite mu da se suži kompjutorom s govornom jedinicom ii snimi diktafonom određene sadržaje. Nastojte provjeriti je i vas dijete razumjeo. Imajte uvijek na umu da dodir i suh sijepom djetetu zamjenjuju vid i da je neophodno osmisiti aktivnosti u kojima će učenik sudjeovati rabeći što više modaiteta, naročito kinestetički (dodir) i auditivnih (suh). Ukjučite ga u sve aktivnosti razreda jer ono to može. Osigurajte da se dijete može sužiti Braieovim pismom 8 ii uvećanim tiskom ako se radi o sabovidnom djetetu koje je usvojio ovakav način komunikacije. Sika 1. Braieovo pismo abeceda Sika 1a. Braieovo pismo brojevi Preporuke: Postaviti adekvatne taktine površine i oznake u škoskim prostorijama, trake u boji uz rubove stepenica ii uz zidove, površine razičitih struktura koje označavaju promjenu smjera ii smjer evakuacije, rukohvate s obje strane stubišta. Oznake za IZLAZ, STUBIŠTE, LIFT, kao i bio kakve informacije vezane za sigurnost trebaju biti jasne s veikim znakovima, brojevima ii pisanim oznakama u razini očiju, s kontrastom na samoj poči s oznakama te sadržavati i natpise na Braieovom pismu. Ukoiko je moguće postaviti zvučne signae. 8 Braieovo pismo je sustav pisanja i čitanja namijenjen sijepim ii sabovidnim osobama, kojeg je 1824. godine osmisio Louis Braie. Svako sovo abecede, pravopisni znakovi, brojevi i ostaa pravia pisanja i čitanja su u Braieovom pismu osmišjeni sustavom od šest točaka
3.2. Djeca s teškoćama suha U skupinu djece s teškoćama suha ubrajamo guhu i naguhu djecu. Većina osoba koje su guhe komuniciraju znakovnim jezikom 9 i osanjaju se na vizuane informacije. Znakovni jezik omogućava i odašije potpune informacije što nije sučaj s gasovnim govorom u guhih osoba. Osobe s teškoćama suha suže se jednoručnom i dvoručnom abecedom. Obje abecede sadrže sva sova našeg govornog jezika te neka sova stranih abeceda kao što su W, X, Y i Q. Razikujemo jednoručnu abecedu (daktioogija; Sika 2.) i dvoručnu abecedu (hiroogija; Sika 3.) Sika 2. Jednoručna abeceda Sika 3. Dvoručna abeceda Preporuke za rad s djeca s teškoćama suha Omogućiti učeniku sjedenje u prvim kupama. Nastavnik treba govoriti umjereno, razgovijetno, s nagaskom na ritam i intonaciju. 9 Znakovni jezik je maternji jezik popuacije guhih judi, njihovo osnovno komunikacijsko sredstvo. On nikako nije aternativni jezik niti je univerzaan. Postoji internacionani znakovni jezik koji se naziva gestuno i rabi se pri međunarodnim susretima guhih osoba. U svakoj državi postoji zaseban znakovni jezik. Interesantna je činjenica da su američki i francuski znakovni jezici toiko sični da guhe osobe nemaju probem u međusobnoj komunikaciji. Samo 14 znakovnih jezika u Europi su standardizirani i priznati. Bosanski znakovni jezik je zakonski priznat 15. rujna 2009. godine(https://www.ingvisti.ba/bog/2013/o-znakovnom-jeziku/).
Dok govorimo nastojimo biti icem okrenuti prema djetetu s oštećenjem suha. Pazimo da naše ice nije prekriveno sjenom, jer se djeca s oštećenjem suha pomažu čitanjem s usana. Predavač treba biti spreman na ponavjanje iste poruke, govor drugim riječima, rabjenje manuenih obika komunikacije 10, kao i uporabu vizuanih didaktičkih sredstava. Treba izbjegavati saopćenje važnih informacija dok dijete ne obrati pozornost na govornika. Pozornost mu možete skrenuti dodirom. Koristiti značajno očigedna nastavna sredstva, sike, iustracije, pokret, modee, dijafimove, videozapise, kompjutorske programe, crteže i nastavne istiće, značajno osigurati udio vizuane metode (poisenzorni pristup) te osigurati što više vizuanih sredstava. Značajno koristiti praktični rad u funkciji usvajanja vještina, jačanja voje i motivacije. Dobro je zajedno s učenicima osmisiti znakove za uzbunu, npr. svjetosni signai (ukjučivanje i iskjučivanje svjeta) uz zvučne signae za uzbunu, ai i naučiti oznake iz znakovnog jezika za požar, potres, popavu, kizište i druge nesreće. Sike ii crteže znakova za uzbunu postaviti na zidove u učionici. 3.3. Djeca s teškoćama gasa i govora U skupinu djece s teškoćama gasa i govora ubrajamo djecu koja imaju: govorne i gasovne teškoće ukjučuju poremećaje izgovora gasova, zamjene ii dodavanja gasova, odsustvo gasova, mucanje, disfoniju, rinoaije (nazani izgovor) i mnoge druge jezične teškoće ukjučuju siromašan vokabuar, kratke rečenice, nepravinu gradnju rečenica, nemogućnost sijeđenja instrukcija, nepravinu morfoošku strukturu, probeme s imenovanjem predmeta, osoba, pojava i ostaog s čime se dijete susreće učenici s jezičnim teškoćama i specifičnim teškoćama u učenju (diseksije, disgrafije, diskakuije). Ovi učenici su redovito prosječnih ii natprosječnih inteektuanih sposobnosti. Imaju probeme s auditivnom i vizuanom percepcijom, ingvističkim procesuiranjem i druge teškoće. Preporuke za rad sdjecom steškoćama gasa i govora Tijekom rada s ovim djecom izuzetno je važan način na koji se djetetu daje informacija odnosno formuacija rečenica, koje moraju biti jasne i sikovite, popraćene asocijacijama na nešto poznato. 10 Osobe oštećena suha suže se razičitim obicima manuane komunikacije: a) ručne abecede, b) simutana znakovno-orana komunikacija, c) znakovni jezik
Potrebno je: predvidjeti duže vremensko razdobje za usvajanje nekih tema rabiti razičite vrste podražaja vidne, sušne, taktine pri obradi novih sadržaja sustavno provjeravati je i dijete razumjeo sadržaj, pojmove i definicije rabiti prerađene, sažete, jednostavnije tekstove rabiti mnogo konkretnih primjera, sika, pokusa, povezanih s poznatim sadržajima zadavati manji broj zadataka, a zadatke po težini rasporediti tako da je prvo agan zadatak, pa teži, a na kraju opet agan. 3.4. Djeca s tjeesnim teškoćama i kroničnim obojenjima Osnovne značajke djece s tjeesnim invaiditetom su motoričke teškoće i kronične boesti. Zatim, to su razičiti obici i težina teškoća pokreta i poožaja tijea, smanjena/onemogućena funkcija pojedinih dijeova tijea, najčešće ruku, nogu i kičmenog stupa te nepostojanje nekih dijeova tijea. Često se radi o urođenoj nerazvijenosti pojedinih dijeova ruku ii nogu, ii je dijete ostao bez dijea ii cijeog ekstremiteta zbog boesti (amputacija obojeog dijea) ii nezgode. U ovu grupu se ubrajaju i: djeca s oštećenjem okomotornog aparata djeca s oštećenjem centranog nervnog sustava djeca s oštećenjem perifernog nervnog sustava djeca s oštećenjima koja su posjedica kroničnih boesti drugih sustava. Preporuke za rad s djecom s tjeesnim teškoćama i kroničnim obojenjima Osnovni preduvjet za rad s djecom s tjeesnim teškoćama je pristupačnost škoe, bez arhitektonskih barijera (priagoditi uaz u škou, toaet, kretanje unutar škoe, kretanje u prostorijama unutar škoe). Djeci s kroničnim boestima ponekad će biti potrebno priagođavati tempo rada (ako se zbog boesti ii medikamentozne terapije brže umaraju ii sporije reagiraju), a ostae posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe djece treba dogovarati sa stručnom sužbom škoe, roditejima i doktorom učenika. Djetetu treba omogućiti pisanje na većim formatima, ponekad samo veikim tiskanim sovima, a izuzetno učenik neće moći samostano pisati oovkom pa se koriste drugi obici (diktiranje drugoj osobi, snimanje pisane obveze i najprimjerenije korištenje kompjutora za pisanje uz nužne priagodbe tipkovnice i miša).
Ponekad će djeci biti potrebno papir za pisanje ii biježnicu fiksirati za podogu, a pribor za pisanje priagoditi njihovim specifičnim mogućnostima. Djeci treba osigurati više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti, a tekst predviđen za pan poče najčešće treba biti kopiran i naijepjen u djetetovu biježnicu. Pismeni ispiti znanja moraju se priagoditi manuenoj sposobnosti učenika (širi prostori za pisanje, zaokruživanje ponuđenih odgovora, pomoć druge osobe u pisanju, korištenje kompjutora za pisanje, samo usmeno odgovaranje). Pri čitanju potrebna su neka posebna pomagao za držanje knjige u optimanom poožaju ii pomagao za okretanje stranica. 3.5. Djeca s teškoćama u koncentraciji i ponašanju Djeci s teškoćama u koncentraciji i ponašanju najveće smetnje u radu u škoi predstavjaju teškoće u pozornosti, često praćene nemirom i hiperaktivnošću, uz koji se mogu pojaviti i specifične teškoće u učenju, na motoričkom, govornom, emocionanom i socijanom panu. Preporuke u radu s djecom s teškoćama u koncentraciji i ponašanju Postavite jasna pravia u razredu učenik treba strukturiranu situaciju i jasne granice, jer ih sam ne može postaviti. Strukturirajte okoinu tako da učenik uspješno završi zadatak (stavite nagasak na ono što dijete može radije nego na ono što ne može učiniti). Djeca sa smanjenom pozornošću /hiperaktivnošću imaju manje teškoća ako su kupe u razredu organizirane kasično, u redovima. Preporučuje se da dijete sjedi u prvom redu, odmaknuto od buke (ne pokraj vrata ii prozora, ako su uz uicu). Do djeteta s teškoćom neka sjedi dijete koje je dobar mode, ii samostano ako djetetu boje odgovara. Pohvaite trud koji dijete uaže u određeni zadatak. Zadatke skratite u odnosu na ostau djecu u razredu, ai to učinite nenapadno, i NE ističite pred razredom djetetova ograničenja. Izmjenjujte zadatke i varirajte teške i ake, zabavne i dosadne. Pripremite za dijete već napisani tekst s osnovnim činjenicama koje treba naučiti neka bude napisan čitko, veikim sovima, s istaknutim imenima, pojmovima i sično. Uposite ga maim zadatcima da razbijete monotoniju i omogućite mu cijano kretanje: zamoite ga da opere spužvu, donese kredu, potraži nekoga i sično. Svoje izaganje obogatite pričama, sikama, fimovima, audio materijaima i sično, to će biti zanimjivo i djeci koja nemaju teškoće.
Potičite dijete da aktivno sudjeuje na satu kako biste mu zadržai pozornost. Upute govorite smirenim i bagim gasom. Omogućite priike za pomaganje drugima, za izražavanje empatije. 3.6. Djeca s inteektuanim teškoćama Za djecu s inteektuanim teškoćama, karakteristični su izazovi u inteektuanom procesiranju koje je istovremeno popraćeno smanjenom razinom određenih adaptivnih vještina. Tako dijete s inteektuanim teškoćama može imati i teškoće u područjima komunikacije, brige o sebi, samostanosti i socijanih vještine. Preporuke za rad s djecom sinteektuanim teškoćama Osnovno je s djetetom uspostaviti pozitivan, dobronamjeran odnos, pohvaiti trud koji uaže, postaviti dogovore u radu kako bi imao jasniju strukturu rada. Priagođavati sadržaje, didaktičko-metodičke postupke, zahtjeve i sredstva u radu su sukadni sposobnostima učenika. Sikovno predočavati sadržaj putem crteža, sike, sheme. Dozirano poticati djetetovu samostanost u radu, omogućiti mu više vremena za rad, vježbanje i više puta ponavjanje bitnih dijeova sadržaja uz češću provjeru razumijevanja. Sadržaje učenja pribižiti djetetu na očigedan i jednostavan način, bez suvišnih detaja te ih što više povezivati s potrebama svakodnevnog života djeteta i mogućnostima njihove primjene. Djetetu davati jednostavne praktične zadatke. Koristiti metodu demonstracije, crtanja i praktičnog rada. 3.7. Djeca s teškoćama iz spektra autizma Djeca s teškoćama izspektra autizma karakteriziraju se teškoćama u socijanoj interakciji i komunikaciji kao i ponavjanjem stereotipnih obika ponašanja. Preporuke za rad s djecom s teškoćama iz spektra autizma Osigurati što više sikovnog materijaa. Ne tjerati učenike da rade vježbe koje ne žee zbog česte senzorne preosjetjivosti (preosjetjivost na buku, dodire, druge jude...).
Po mogućnosti rad bi se trebao odvijati u manjim skupinama učenika. Ukjučivati ih u rad s vršnjacima kako bi se pribižio socijano ponašanje. Ne miješati čune modaitete preko kojih se prikazuje sadržaj. Sožene zadatke podijeiti na konkretne radnje, apstraktne pojmove prikazati putem konkretnih prikaza uz što više vizuaizacije. Otkoniti sve distraktore zbog česte hipervigine pozornosti(povećana pokretjivost pozornosti i povećana sposobnost uočavanja izvanjskih i unutarnjih nadražaja, ovakva djeca nisu sposobna zadržati pozornost na jednoj informaciji ii zadatku). Organizirati učenje kroz rasporede (najboje napraviti raspored pomoću sika). Primjena praktično usvojenih znanja u životnim situacijama (funkcionano učenje). Napomena: Učiteji moraju biti smireni, njihove emocionane reakcije predvidjive, moraju biti kadri priagoditi nastavni pan te uviđati djetetove pozitivne značajke (T. Attwood, 2010)
Primjeri radionica za djecu s teškoćama u razvoju
4. Primjeri radionica za djecu s teškoćama u razvoju Pažjivo paniranim priagođavanjima načina poučavanja i pristupa u poučavanju ai i didaktičko-metodičkim priagođavanjima, učenicima omogućavamo usvajanje znanja, vještina i sposobnosti u obasti nesreća i katastrofa. U priog tome govori i priručnik Smjernice za reaizaciju programa iz obasti zaštite i spašavanja u osnovnim škoama u kojem se kroz razičite prijedoge, primjere dobre prakse, objašnjenja pojmova i značajki prirodnih nesreća ai i mjera za zaštitu, nude mogućnosti reaizacije pomenutih sadržaja u okviru postojećih nastavnih panova i programa osnovnih škoa. Ispod se naazi nekoiko primjera radionica iz obasti zaštite i spašavanja u škoama, koje imaju za svrhu inspirirati nastavnike za dajnju priagodbu njihovog sadržaja djeci s teškoćama u razvoju. VAŽNA NAPOMENA! Prije izvođenja radionica ii vježbi evakuacije, detajno informirati roditeje, braću ii sestre djece koja će biti u uogama unesrećenog, s cijem izbjegavanja nesporazuma i stresa kod čanova obiteji. Obavezno pitati dijete je i imao iskustava prirodnih ii drugih nesreća koje se obrađuju. Ukoiko je odgovor da, provjeriti s djetetom žei i i koiko žei biti ukjučeno u radionice. Djeci s inteektuanim teškoćama, djeci s nižim stupnjem funkcioniranja iz spektra autizma, ponuditi sikovni materija. 4.1. Požar CILJEVI: Obrazovni: Usvojiti znanja o prevenciji požara i postupcima u sučaju nastanka požara Odgojni: Razvoj svijesti o zaštiti od povreda i brige o sebi, adekvatno se ponašati u sučaju nastanka požara Funkcionani: Razvoj socijaizacije, razvoj komunikacije, razvoj osjećaja pripadnosti skupini, razvoj fine motorike, razvoj taktine, vizuane i sušne percepcije. MATERIJAL: svijeća u čaši, papir, upajač, sika vatre, sika ii odijeo vatrogasca kao i mode (igračka), sika vatrogasnog vozia, pastein, dostupnost internetu, sičice sa predmetima koji su potencijano opasni i koji nisu za nastanak požara.
AKTIVNOST 1 Učenike upoznati s pojmom vatre. Pokazati siku vatre (Sika 1.) i primjer sa svijećom (zapaiti svijeću da vide pamen i osjete topotu. Da bi vatra gorjea potrebna je istovremena prisutnost: a) materijaa koji može gorjeti b) topote dovojna da zapai materija i c) zraka (prisutnost kisika). Objasniti da nam vatra prvenstveno suži kao izvor topote. Sika 1. Za učenika s teškoćama vida sužiti se osjetiom dodira i mirisa (rabiti svijeću i zapajen papir da osjete miris pajevine). Rabiti znakovni jezik. Termin vatra objasniti pomoću dvoručne abecede. Pokazati učenicima primjer kako se ugasi svijeća kad se smanji dotok kisika. Svijeću gasimo tako što stavimo pokopac na goruću svijeću u čaši. AKTIVNOST 2 Vatra veikih razmjera se zove požar; može zahvatiti naseja i šumu. Pokazati Siku 2. i Siku 3. Sika 2.
Sika 3. Za učenike s teškoćama vida objasniti da u sučaju požara mogu osjetiti miris pajevine i čuti pucketanje te osjetiti jaku topotu. Za učenike s teškoćama suha pokazati siku i znak opasnosti od požara. Objasniti i ostaim učenicima da je ovo znak za opasnost od požara. Navesti da požar može izazvati veiku materijanu štetu i ugroziti judske živote. AKTIVNOST 3 Učenicima pokazati i objasniti koje stvari mogu izazvati požar i njima se ne treba igrati. Objasniti da požar najčešće prozrokuju judi tako što ne paze npr. u igri sa šibicama, petardama, svijećom ii kod kuće zaborave iskjučiti pegu, štednjak ii fen za kosu. Skupna aktivnost: Pripremiti sikovni materija i pakate na koje će djeca moći razvrstati predmete koji su opasni i mogu izazvati požar i predmete koji nisu opasni i mogu se njima igrati. Za učenike s teškoćama vida, nakon što im pročitamo riječ koja označava predmet s kartice, može se dogovoriti odgovarajući zvučni znak za predmete koji su opasni, npr. pjesne rukama a za predmete koji nisu učenik pucketa prstima. Za učenike s teškoćama suha koristiti se sikama uz objašnjenje pomoću znaka opasnosti što je opasno a što ne.
AKTIVNOST 4 Što uraditi u sučaju požara? Učenicima objasniti da u sučaju požara zovemo vatrogasce na broj 123 (kartice). Učenicima s teškoćama vida broj napraviti pomoću pasteina ii na Braieovom pismu (Sika 4.) te dati da pročitaju broj 123. Sika 4. Brojevi Za učenike s teškoćama suha pokazati prstima broj 123 i objasniti da mogu posati poruku nekome koga poznaju u sučaju požara kako bi pozvai vatrogasce. Pokazati siku vatrogasca ( Sika 5.) objasniti da nam on pomaže u sučaju požara gaseći ga, spašava jude od vatre i radi na prevenciji požara. Vatrogasac nosi zaštitno odijeo koje ga štiti od vatre, na gavi ima kacigu i masku da mu ne smeta dim te vatru gasi vodom koja se naazi u vatrogasnom voziu. Sika 5. Za učenike s teškoćama vida pokazati mode vatrogasca ii nabaviti odijeo kako bi upoznao opremu vatrogasca na osnovu dodira. Vatrogasci doaze vatrogasnim voziom na čijem vrhu se naazi sirena, pa puštamo zvuk(https://www.youtube.com/watch?v=z3fs-oigbnm) 11. Objasniti učenicima da kad čuju ovaj zvuk to znači da je vatrogasno voziou bizini. Za učenike s teškoćama suha koristi već ponuđenu siku. Pokazati siku vatrogasnog vozia s osvrtom na sirenute pokazati frekvencije. 11 Link: https://www.youtube.com/watch?v=z3fs-oigbnm
Ostao što možemo učiniti u sučaju požara u kući: Ukoiko je prostorija ispunjena dimom, krećite se puzajući podom jer je zrak čistiji biže podu. Usta i nos prekrijte mokrom krpom i krenite u smjeru evakuacije. Izaz iz zadimjene prostorije najakše ćete izvesti ukoiko se krećete nasonjeni na zidove. Prije nego što otvorite vrata, provjerite da i je kvaka vruća. Ukoiko jeste, ne otvarajte vrata jer je s druge strane požar. 12 Ukoiko zbog vatre i dima ne možete napustiti sobu, zatvorite vrata. Postavite krpu ispod vrata i na taj način ćete smanjiti dotok dima u prostoriju. Ukoiko ne možete sigurno izaći, otvorite prozor i pozovite pomoć. Nikako ne koristite ift, koristite stube. Učenicima demonstrirati navedena pravia npr. puzanjem i stavjanjem mokre krpe na usta. Omogućiti djeci da imitiraju navedene radnje. OPREZ: Obratiti pozornost na djecu koja imaju senzoričke poremećaje, koji su osjetjivi na mokro, osjetjivi na miris (djeca s teškoćama iz spektra autizma) i njima je potrebno verbaizirati, a ne inzistirati na demonstraciji. 12 Izvor: http://www.trigavrs.ba/savjetujemo/pozar-sta-vi-mozete-uraditi-dok-cekate-vatrogsce
AKTIVNOST 4 Učenicima dati zadatak da pronađu i zaokruže odgovarajući brojeve na istiću (Sika 6.) koje trebaju pozvati u sučaju požara. Učenici s teškoćama vida pišu broj Braieovim pismom na pisaćem stroju ii obikuju brojeve pomoću pasteina. Učenicima s tjeesnim teškoćama dati kartice da provače špage kroz broj 1,2,3 (Sika 7.). Napomenuti da je najvažnije pozvati vatrogasce čim primijetimo požar. Učenici koji imaju teškoće suha će dobiti pismene upute za obavjanje zadataka. Sika 6. Sika 7. 4.2. Popava CILJEVI: Obrazovni: Upoznavanje djece s terminom popava i načinom nastanka Funkcionani: Adekvatna reakcija zaštite u sučaju popave, razvoj komunikacije, razvoj fine motorike Odgojni: Razvijanje svijesti o prevenciji nastanka popave POTREBAN MATERIJAL: duboka podoga, pastična kućica, zemja, ego kockice, pastične životinje, judi i drvo, obaci napravjeni od pastičnih boca (boce obijepiti pavim papirom i izbušiti čepove).
AKTIVNOST 1 Učenike upoznati s pojmom popava i načinom kako nastaje, zatim pročitati priču: Popava san ii java. 13 ( Sika 1.) Popava san ii java? Kiša je ijevaa danima kao da nikada neće prestati. Nije bio nikoga kome nije dosadia. Kiša, grmjavina, kiša i opet kiša. Miki je požeio da napokon prestane i da grane sunce koje će rastjerati obake. Zagedao se u prozor u nadi da će u dajini vidjeti sunce, ai je vidio samo kako doazi još obaka. Od sine kiše, uicama grada je poteka rijeka. Bio je to početak prave pravcate popave. Voda je prepavia podrume i niže spratove. Sika 1. Napomena: Ukoiko je potrebno, tekst je moguće pojednostaviti, npr.: Kiša je padaa nekoiko dana. Grmjeo je i sijevao. Voda je doazia u uice. Uazia je u kuće i podrume. Nastaa je popava... Učenicima steškoćama suha pokazati siku i putem dvoručne abecede nagasiti da se radi o popavi. Nakon pročitane priče, kratko je anaizirati. 13 Priča preuzeta sa: //3mame.com/citaonica/mikijeve-price-za-aku-noc/ni dio:
AKTIVNOST 2 S učenicima pripremiti maketu s kućom, mostom, judima, životinjama, bijkama (Sika 2.). Napraviti obake pomoću pastične boce i pokazati učenicima kako da imitiraju kišu, te prate što se događa u maketi (Sika 3. i 4.) Sika 2. Popava Sike 3. i 4. Nakon popave/ voda u objektima Pustiti zvuk sirene za popavu 14 : Pokazati simbo za popavu Za učenika s teškoćama vida koristiti čuo dodira i suha. Na maketi, omogućiti djeci da dotaknu poožaj subjekata i objekata prije stizanja obaka i nakon. Omogućiti djeci da budu obak kako bi boje shvatii što se desi nakon veće koičine vode koja se izije iz obaka. Učenicima s teškoćama suha važno je istovremeno pokazivati i govoriti icem okrenutim prema njima, kako bi vas djeca moga razumjeti. Djeca koja imaju teškoće suha čitaju i s usana, pa zbog toga pokret i govor usana moraju biti istovremeni 15. AKTIVNOST 3 POSTUPCI TIJEKOM POPLAVE Učenicima objasniti da ukoiko dođe do popave trebaju nazvati brojeve za hitne sučajeve. Objasniti da postoje sužbe koje mogu pomoći, kao što je sužba civine zaštite 121 ii vatrogasci 123. 14 Link: https://www.youtube.com/watch?v=exx4omivr0g 15 Link:http://mojkontakt.com/bog/2014/05/23/crtani-fim-o-popavama-video/
Pokazati prstima brojeve i sikom. Učenicima s teškoćama vida napisati broj na Braieovom pismu ii na uvećanom fontu ukoiko se radi o sabovidnosti. Objasniti djeci što mogu učiniti dok čekaju pomoć: ukoiko se naaze u kući, zatvoriti vrata i prozore popeti se na viši sprat izbjegavati kontakt sa eektričnim aparatima. U sučaju popave nazvati broj 121 ii tražiti pomoć odrase osobe. Navesti primjer potrebnih stvari koje u sučaju nesreće trebamo imati spremne i nositi sa sobom(preuzeti ist za bojanje iz priručnika Integriranje smanjenja rizika od eementarnih nepogoda i drugih nesreća u nastavne i izvannastavne aktivnosti: priručnik za odgojiteje u predškoskim ustanovama i nastavno osobje u osnovnim i srednjim škoama, Save the Chidren Internationa, Sarajevo, 2017.). 16 4.3. Potres CILJEVI: Obrazovni: Usvojiti i prepoznati pojam nesreća Odgojni: Razvijati osjećaj brige za sebe i druge Funkcionani: Razvoj socijaizacije, razvoj komunikacije, razvoj osjećaja pripadnosti skupini, razvoj fine motorike, razvoj taktine, vizuane i sušne percepcije 16 https://nwb.savethechidren.net/bs/resources/smanjenje-rizika-od-karastrofa/t-57
POTREBAN MATERIJAL: nastavni istići, crteži s prikazom nesreće koja se obrađuje, kompjutor, sike, drvene kockice, pastične čaše NAPOMENA: Aktivnost 1. bi se moga potpuno izostaviti ukoiko se radi o učeniku koji imaju višestruke smetnje, preći odmah na aktivnost 2. N E S R E Ć A P O M O Ć BOLEST, UDES. Hitna pomoć, vatrogasci POŽAR Vatrogasci POPLAVA Vatrogasci, civina zaštita, hitna pomoć POTRES Vatrogasci, hitna pomoć KLIZIŠTE Vatrogasci, hitna pomoć, civina zaštita AKTIVNOST 1 Razgovaramo s učenicima o prirodnim katastrofama, provjeravamo koiko oni znaju o toj temi. Pitamo učenike što je nesreća? Na poči ii na hamer papiru imamo dva stupca koja su označena pojmomovima NESREĆA I POMOĆ. Dok razgovaramo s učenicima u stupac NESREĆA stavjamo sike onoga što su učenici reki da može biti nesreća i upisujemo naziv nesreće (navodimo učenike na odgovore), npr. pozvati hitnu pomoć kada se nešto dogodi, može da gori kuća ii nešto drugo, kada pada jaka kiša puno je vode. Učenicima koji imaju teškoće vida (sabovidni učenici) dajemo jednu po jednu siku, koja je uvećana i na kojoj su boje priagođene specifičnostima učenika; učenicima koji su sijepi objasniti što se naazi na sici.
Koristiti znakovni jezik. Pokretima objasniti učeniku žurnu situaciju (mahati rukom ii se ubrzano/panično kretati). Pokazati i siku. Ponovimo da je žurna situacija kada se nešto dogodi i potrebna nam je pomoć, a da je nesreća situacija koja izaziva veiku štetu za jude i objekte. Nesreće mogu izazvati judi, npr. udes, ii mogu biti prirodne. Danas učimo o jednoj nesreći koju zovemo potres. AKTIVNOST 2 Kratko razgovaramo s učenicima koiko imaju informacija o potresu. Danas učimo o potresu. Na poči pišemo POTRES i pored nasova stavjamo crtež ii siku potresa ( Sika 1.). Sika 1. Potres Za učenike s teškoćama vida pustiti i zvuk tijekom potresa i panične reakcije judi. Za učenike s teškoćama suha pokazati siku uz video snimku. Rabimo projektor/kompjutor na kojem učenicima pokazujemo siku potresa. Razgovaramo o sikama, što se dogodio s kućom, sa zidovima, s uicom i definiramo pojam potres. Potres je kada se sve oko nas trese ii juja. Kako se vi tresete? Zamoimo učenike da ustanu i pokažu nam kako tresu svoje tijeo. Učenici koji ne mogu ustati mogu pokazati kako se trese bio koji dio njihovog tijea samostano ii uz asistenciju druge osobe.
AKTIVNOST 3 Svakom učeniku na kupu stavimo toranj od drvenih kockica ii sožene pastične čaše u toranj. Kod učenika s motoričkim teškoćama ii učenicima s teškoćama iz spektra autizma dati manji broj kockica kako ne bi izazvai negativne reakcije zbog neuspjeha, dok kod učenika za kojeg znamo da bi mogao sam napraviti toranj, to mu i omogućiti kako bi se istaknuo u toj aktivnosti u ciju jačanja samopouzdanja (učenik s oštećenjem suha). U početku kažemo učenicima da agano pokušaju tresti/mrdati toranj; ukoiko se ništa ne dogodi odnosno ne obore ni jedan toranj, kažemo im da pokušaju mao jače. Na tom primjeru objašnjavamo što je potres. Zamoimo nekog od učenika da ponovno agano trese toranj ii to uradimo mi uz objašnjenje da kada smo agano tresi nije se ništa dogodio. Ai ako jače tresemo (netko od učenika ii mi) onda se sve sruši. Ovu aktivnost rušenja kockica izostaviti kod učenika koji su skoni ponavjati aktivnost, tj. skoni perseveracijama (učenici s teškoćama iz spektra autizma) jer se teško odvajaju od iste, naročito ako im se svidi aktivnost. Pomažemo učenicima da izvedu aktivnost (fizičko vođenje). Dajemo detajne upute učenicima s oštećenjem vida, korak po korak, kako bi izvei aktivnost. AKTIVNOST 4 Pokažemo učenicima video snimku potresa. Razgovaramo što su vidjei u prezentaciji i što se dogodio s kućama, zidovima, cestom.
AKTIVNOST 5 Ponavjamo što je potres i opisujemo situaciju kada se dešava potres. Što se dešava kada je potres? Sve se trese i juja. Ako se zemja jače juja onda se može desiti da se ruše zgrade, puca cesta, pucaju zidovi. Ponavjamo našu aktivnost s materijaima i zamoimo nekog učenika da nam pokaže kada imamo bagi potres, agano pomjeranje kockica i da nam kaže što se desio (kockice se nisu srušie). Drugi učenik će prezentirati i uz našu pomoć objasniti što se dešava s materijaima kada je jujanje predmeta jače. Kod učenika sa oštećenjem vida tražimo da na osnovu izaganja i ponavjanja prepoznaju o čemu pričamo (žurna situacija, nesreća, potres) i da daju znak (dizanje ruke) kada su shvatii da se radi o potresu ii o nekoj žurnoj situaciji. Koristimo vizuane materijae i sike. AKTIVNOST 6 Na kraju sata učenici rade zadatke, kroz koje ćemo ponoviti koje prirodne nesreće poznajemo i što je potres. Primjer nastavnog istića 1. Poveži siku sa odgovarajućom riječi: Požar Kizište Hitna pomoć Potres Popava
Djeca koja imaju teškoće u verbanom iskazumogupokazati iustraciju na osnovu našeg imenovanja, djeca s inteektuanim teškoćama mogu imenovati ii pokazati iustraciju pojedinačno ii birati između samo dvije ponuđene. Za učenike koji nemaju razvijenu vještinu čitanja, izraditi nastavni istić sa sikama i tražiti od učenika da zaokruži pojavu čiji ste naziv vi izgovorii. Nastavni istići na kojima će učenici obojiti određenu prirodnu opasnost mogu posužiti za domaći rad, koje ćete rabiti na nerednom satu kao uvod u sjedeću obast obrade teme potres. Za učenike s oštećenjem vida pripremiti priagođene nastavne istiće ii rabiti asistivne tehnoogije, tako da učenik prati sadržaj na kompjutoru. 4.4. Kizište CILJEVI: Obrazovni: Usvojiti i prepoznati pojam kizišta Odgojni: Razvijati osjećaj brige za sebe i druge Funkcionani: Razvoj socijaizacije, razvoj komunikacije, razvoj osjećaja pripadnosti skupini, razvoj fine motorike, razvoj taktine, vizuane i sušne percepcije POTREBAN MATERIJAL: sike, hamer papir, papirna kutija, kinetički pijesak ii obični pijesak, voda, čaše. AKTIVNOST 1 Rabeći prezentacije ii sike (materijae upotrijebjene na prethodnim satima), ponoviti što su prirodne opasnosti i koje prirodne opasnosti poznajemo, uz njihove značajke. U razgovoru s učenicima posebno nagasimo da prirodne opasnosti o kojima govorimo mogu oštetiti zgrade, uice, šume i brda, praveći uvod u objašnjenje pojma kizište, što pokazujemo na sikama. Uz pomoć sika/fotografija možemo pokazati učenicima što prirodne nesreće mogu oštetiti(uice, naseja, zgrade, šume...) sike 1.,2.,3. i 4. Sika 1. Sika 2.
Sika 3. Sika 4. Učenicima koji imaju oštećenje vida dajemo npr. jedan autić koji nema neke dijeove (točkovi, krov ) ii somjeni štapić kako bi osjetii predmet koji je oštećen. Autić ii štapić dati učeniku a neka učenik sam ukoni dijeove s predmeta ii somi štapić. Sužiti se znakovnim jezikom. Pokretima objasniti učeniku žurnu situaciju. Rabiti sike, dramatizaciju ii prikazati fim. AKTIVNOST 2 Danas ćemo učiti o još jednoj prirodnoj opasnosti, koja također može uništiti uice, brda, šume, zgrade i kuće ai i ugroziti judske živote. Svugdje oko nas naazi se zemja. Gdje imamo mnogo zemje? Očekivani odgovor je: na brdima, oko naših kuća, na paninama, pored puteva kojima se vozimo. Učenicima pokazujemo sike. Ponekad na tim mjestima možemo naći komade zemje ii kamenje sike 5. i 6. Razgovaramo s učenicima odake se može pojaviti to kamenje, a da ga netko od judi nije donio. Sika 5. Sika 6. Navodimo ih da kažu da su to dijeovi zemje. Kada se zemja ii kamenje odroni i kizi s brda to mjesto je kizište. I na tom mjestu se zemja/to kreće i može se desiti da se cijeo brdo ii dio zemje pokrene i da nastane veika šteta. Također, to je opasno za jude jer se može dogoditi i u našim nasejima, gdje su naše kuće. Kada padaju kiše postoji mogućnost da se pokrene kizište.
Kako se zemja kreće i kako kizište predstavja opasnost prikazat ćemo na sjedećem primjeru. Maketa naseja, izrađena od papirne kutije i kinetičkog ii običnog pijeska i maih kamenčića. (Sike 7., 8. i 9.). Sika 7. Sika 8. Sika 9. Zajedno s učenicima opisujemo svaki korak u aktivnosti, kako bi nakon nje učenici mogi objasniti što se dogodio i zašto. Za učenike s oštećenjem vida moguće je napraviti sičnu aktivnost. Objasnite učeniku da svoje ruke stavi na sto i da će one posužiti kao podoga na kojoj je kizište. Od kinetičkog ii običnog pijeska napravite smjesu s vodom i maim kamenčićima i poako preijte smjesu preko ruku učenika. Važno je da učenik shvati da su mu ruke zatrpane i da se to dogodi objektima i judima u vrijeme kizišta. Za učenike s teškoćama suha pokazati siku uz ppt prezentaciju. Kao završnu aktivnost učenicima dajemo zadatke u prezentaciji i na nastavnim istićima. Pisani ii digitani zadatak koji dajemo učenicima zavisit će od vrste teškoća koju učenik ima. AKTIVNOST 3 Nabrojati/imenovati prirodne opasnosti za jude (Sika 10.). Kod učenika koji nisu usvojii vještine čitanja i pisanja, možemo tražiti da pokažu sike i da ih imenuju. 4. Opasnost za jude može biti... a) b) c) d) Sika 10.
4.5. Oujni vjetar CILJEVI: Obrazovni: Upoznavanje djece s terminom oujni vjetar Funkcionani: Adekvatna reakcija zaštite u sučaju oujnog vjetra, razvoj komunikacije Odgojni: Razvijanje svijesti o prevenciji i zaštiti u sučaju oujnog vjetra POTREBAN MATERIJAL: pjesmica sa sikovnim prikazom vjetra, ventiator, figurice judi i modei kuća, sike koje prikazuju štetu nastau tijekom oujnog vjetra. AKTIVNOST 1 Pročitati djeci dio pjesme Razigrani vjetar. RAZIGRANI VJETAR 17 Vjetar njiše, savija, juja, Na vjetru se vijori, eprša, euja. Vjetar ne stiže poako, On bez najave doazi, Iz vedra neba, samo se pojavi. Ne znamo otkuda ni kada će doći. Moguć je i zimi i jeti, Usred bijea dana i po noći. S vjetrom se možeš igrati igre: Možeš mu dati pismo da ga odnese, Samo je probem što bi mogo U njegovoj igri stići do krive adrese. Jeena Sekovanović Sika 1. Nakon čitanja pjesmice kratko je anaizirati. O čemu pjesmica govori? Imitirati grane drveća kako se njišu na vjetru. (Sika 1.) Djeci s teškoćama suha pokazati sikom vjetrovito vrijeme. Po mogućnosti dovesti djecu u situaciju puhanja vjetra u svakodnevnom okruženju ii ih izožiti izravnom puhanju ventiatora ii fena. Isto učiniti i djeci oštećenog vida zbog intenzivnijeg doživjaja. 17 Izvor: http://www.pjesmicezadjecu.com/suncanom-stranom/razigrani-vjetar.htm#ixzz5wqcndmlm
AKTIVNOST 2 Djeci objasniti da nekad vjetar može biti veoma jak i da može poomiti grane drveća ii ga čak srušiti te nanijeti štetu stambenim i drugim objektima kao i judima. Takav vjetar nazivamo oujni vjetar i obično je praćen grmjavinom i obinijim padainama. Može se pojaviti u bio koje godišnja doba. Zatim im pustimo snimku oujnog vjetra. 18 Djeci s teškoćama vida objasniti riječima što se dešava na videu i pojačati da čuju zvuk vjetra. Djeci s teškoćama suha gestovno (koristi dvoručnu abecedu) pokazati da se radi o jakom vjetru odnosno ouji. Nakon toga im objasniti pomoću sika (sike 2., 3. i 4.) i riječima kakvu štetu može nanijeti oujni vjetar. Sika 2. Sika 3. Sika 4. Kako s oujom obično doazi i jaka kiša i grmjavina s učenicima imitirati padanje kiše prvo pucketaju prstima zatim se tapšu po bedrima a onda upkaju nogama o pod. U jednom trenutku gasno povičemo buuuum (imitirajući grmjavinu). Učenicima s teškoćama suha pokazati streicu munje kao znak za grmjavinu. Pri imitiranju pokreta i simuaciji vjetra voditi računa o djeci s motoričkim smetnjama tako da sve radnje koje ne mogu raditi sama rade uz asistenciju. AKTIVNOST 3 S djecom napraviti mai eksperiment pomoću ventiatora i figurica drveća, kuća i judi. Poredati navedene eemente na sto i onda ukjučiti ventiator na najjaču brzinu da promatraju što će se desiti s figurama. 18 Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=sv6bim2vbau
Djeci s teškoćama vida dati figurice da opipaju u prvobitnom poožaju i nakon što se desi ouja. Učenicima dati da sami redaju figurice i prave vjetar pomoću ventiatora. Djeci se može ponuditi i igra da sami pušu i probaju oboriti neke od figurica. AKTIVNOST 4 Djeci objasniti da je veoma važno naučiti kako se zaštiti od ouje. Za vrijeme oujnog vjetra najboje je ostati u zatvorenom prostoru jer je tako najsigurnije da ćemo izbjeći moguće povrede. Kroz predhodne aktivnosti smo vidjei da oujni vjetar može rušiti drveće, može skinuti krovove s kuće i tada je veoma opasno biti vani jer nas predmeti nošeni vjetrom mogu pogoditi. Zatim im demonstrirati situaciju pomoću figurica i ventiatora (djeca za vrijeme vjetra ako su vani i ako su unutar kuće). Objasniti da djeca koja su ostaa vani su porušena vjetrom ii povrijeđena, dok su djeca koja su bia u kući bia zaštićena od povreda. Napraviti dramatizaciju situacije imitiranjem vjetra i zvuka grmjavine kada djeca čuju odaze u zatvoreni prostor (jedan dio učionice koji smo odredii da bude kuća ii neki drugi zatvoreni objekt). Navesti da iako nismo u bizini kuće trebamo se skoniti u zatvoreni prostor (škoa, prodavaonica...) Djeci s teškoćama vida pomoći pri kretanju u prostoru riječima objasniti gdje se što naazi kako bi se mogi orijentirati u prostoru. Djeci s teškoćama suha pokazati siku munje i pokretima ruku imitirati vjetar kao znak da se trebaju skoniti u zatvoreni prostor. AKTIVNOST 5 Učenici boje siku ouje i skonište od ouje (Sika 5.). Nagasiti da je tijekom oujnog vjetra najboje skoniti se u zatvoreni prostor. Na crtežu crtom povezuju osobu na vjetru s kućom. Djeca s teškoćama vida mogu pomoću figurica i kućice predstaviti što je najboje uraditi u sučaju ouje. Djeca s teškoćama suha dobijaju upute u pisanoj formi. Djeci s motoričkim teškoćama, ukoiko ne mogu samostano nacrtati put, staviti točkice ii pomoći tijekom povačenja crte.
Sika 5. 4.6. Ekstremne temperature CILJEVI Obrazovni: Upoznavanje djece s terminom visoke ii niske temperature Funkcionani: Adekvatna reakcija zaštite u sučaju visokih ii niskih temperatura, razvoj komunikacije, razvoj fine motorike Odgojni: Razvijanje svijesti o prevenciji i zaštiti u sučaju izoženosti visokim ii niskim temperaturama POTREBAN MATERIJAL: sike, termometar, posude s topom i hadnom vodom AKTIVNOST 1 Učenicima pokazati sike godišnjih doba: ZIMA I LJETO (Sika 1. i 2.) Sika 1.
Sika 2. Tražiti od učenika da prepoznaju koje je godišnje doba na sici. Učenicima objasniti što se naazi na sici, kako bi mogi prepoznati o čemu se radi. Nakon prepoznavanja godišnjih doba na sikama, dočarati osjećaj hadnoće zimi (pomoću eda) i topote(pomoću termofora). Učenike pitamo što voe raditi jeti a što zimi. Zatim s njima porazgovarati što osjećaju ako se zadrže predugo na hadnoći (imitirati drhtanje tijeom). Nakon toga što osjećaju kada je previše topo (brišemo čeo kada nam je vruće, mašemo rukama da se rashadimo). AKTIVNOST 2 Objasniti učenicima da tijekom zime mogu nastati ekstremno niske temperature a tijekom jeta ekstremno visoke temperature. Objašnjavamo da temperaturu mjerimo termometrom. Djeci pokazujemo termometar i objašnjavamo gdje se naazi živa ( u zavisnosti od uzrasta i stupnja i vrste teškoće koje dijete ima, objasimo termin živa ) kada je visoka ii niska temperatura te pokazujemo na sici 3. Napraviti eksperiment s termometrom te zamoiti djecu da stave termometar u hadnu pa u topu vodu i prate razike na termometru. Sika 3.
Za učenike s teškoćama vida dati termometar u ruke da mogu osjetiti kako izgeda. Napomenuti da postoji termometar s govornom apikacijom (Sika 4.). Sika 4. Digitani termometar sa govornom apikacijom Za učenike s teškoćama suha objasniti gestikuacijom i pokazivanjem da se termometrom mjeri temperatura te pokazati prirodnom gestom kako se osjećamo kada je hadno a kako kada je vruće. Za učenike s teškoćama vida (sijepe i sabovidne učenike) dajemo zadatak da pokušaju obikovati termometar pasteinom. Sijedi zadatak u kojem učenici na crtežu termometra bojom obiježavaju kada je hadno a kada je vruće. Sika 5.
Nadaje, pokazujemo učenicima sike 6.i 7. te kako nam visoka ii niska temperatura može ugroziti zdravje. Sika 6. Sika 7. Objasniti da tijekom izoženosti preveikoj topoti naše tijeo reagira tako što: osjećamo vrućinu teško dišemo osjećamo gavoboju povraćamo. Kod preveike izoženosti hadnoći osjećamo: drhtanje tijea usporenost pokreta bo u zgobovima pospanost teško govorimo (sve ove simptome pradstaviti učenicima imitiranjem navedenih simptoma). Za učenike s teškoćama suha pokazati na termometru visoke temperature; imitirati simptome; isto uraditi i za niske temperature. AKTIVNOST 3 Što možemo uraditi ako se mi ii netko nađe u situaciji da je ugrožen preveikom topotom ii hadnoćom? Ovdje učenicima demonstrirati radnje pomoći osobi. Ukoiko je osoba podhađena i osjeća simptome koje smo spominjai potrebno ju je odvesti u topu prostoriju ii umotati dekama, dati joj neki topi napitak kako bi se ugrijaa.
Kod osobe koja je izožena preveikoj topoti i osjeća posjedice te izoženosti uraditi sjedeće: odvesti osobu u hadovinu, dati joj da pije vode, raspremiti višak odjeće, smjestiti gdje je strujanje zraka jače. Vježba: Učenici mogu biti u uozi ugrožene osobe i uozi osoba koje pomažu ugroženoj osobe. Ukoiko osoba i daje nije boje, pozvati hitnu pomoć 124. Učenicima s teškoćama vida omogućiti da sudjeuju u uogama koje smo pomenui. Broj teefona hitne pomoći napisati na Braieovom pismu. Učenicima s teškoćama suha omogućiti sudjeovanje i isto tako pokazati broj prstima i pokazati siku hitne pomoći i siku broja 124. AKTIVNOST 4 Djeci objasniti što mi možemo uraditi da spriječimo reakcije organizma na preveiku hadnoću i topotu. Radni ist: odjeća za jeto i zimu. (Sika 8.) Potrebno je adekvatno se obući i izbjegavati duži boravak vani kao i redovito uzimanje vode kod vrućine. Učenicima dati da oboje odjeću za jeto i zimu. Sika 8. Učenicima s teškoćama vida mogu se dati modei odjeće od papira da pokušaju prepoznati što se koristi jeti a što zimi (ii pravi komadi odjeće kape, šaovi, rukavice, majice, šorcevi...) Za učenike s teškoćama suha osigurati upute u pisanoj formi. Za učenike s motoričkim smetnjama, ukoiko je potrebno, osigurati debje bojice ii držače kako bi akše držai bojice ii zaijepiti papir na sto.
5. Zakjučak U civiizaciji judskog roda koju najboje poznajemo kroz razmjenu znanja učenjem, judski rod je stručno i naučno prevashodno okupiran prirodom i tehnoogijom. Većina je okrenuta prema materijaizmu, potrošnji i užitcima te se tako izgradio i porobjivački odnos prema prirodi. Poznato je da bez prirodnog, materijanog, bijnog i životinjskog svijeta, judski rod ne bi mogao preživjeti, ai i obrnuto, bijni i životinjski svijet ne bi mogao preživjeti bez judskog roda. U materijaističkoj orjentaciji kojoj se čovjek današnjice podredio, čini se da je zaboravio na humanizam, na međujudske odnose, na koncept zagovaranja i činjenja dobra i radosti. U konceptu materijaističke orjentacije, čovjekov život je postao bezvrijedan, a judska civiizacija zbog sukoba u materijaističkim interesima, spremna je da uništava i judski rod, ai i ogromne prirodne resurse. Čini se kao da priroda nekako to uviđa i reagira te se širom panete zemje sve češće pojavjuje razorni potresi, popave i požari. U humanističkoj orjentaciji život nema cijenu, ai veiki broj judskih života skoro svakodnevno bude ugašen zbog nemara, neznanja i nespremnosti za adekvatnu reakciju na katastrofu. Zbog toga je potrebno da u takvim situacijama koje produciraju judsku nesreću i patnju jedni drugima pomognemo kako bi se zaštitii, spasii i oporavii od takvih nesreća. Pored svake druge pomoći koju pružamo u tim situacijama, najboji način je pomoć adekvatnom edukacijom, kako se zaštititi, kako pomoći unesrećenom, ai i kako reagirati putem samopomoći. Međutim, u svakoj zajednici postoje djeca ai i odrase osobe koje imaju određene poteškoće u funkcioniranju, bio senzorne, inteektuane ii okomotorne, što otežava kasični pristup njihovoj edukaciji te je takvim osobama potrebno priagoditi programe edukacije o prevenciji, zaštiti i spašavanju od nesreća i katastrofa nastaih djeovanjem prirodnih ii judskih čimbenika. Suštinski cij svake edukacije je da osoba/individua stekne znanje o pojavama, događajima, pojmovima, strukturama i obiježjima živog i neživog svijeta iz objektivne i subjektivne stvarnosti, a manifestira se kroz izgrađen odnos prema svemu iz okruženja. S izgrađenim odnosima i reacijama, znanje postaje neka vrsta osobne satisfakcije individue koja razvija više vrijednosti od održavanja eementarne egzistencije. Osim dređenih urođenih znanja koje se manifestiraju kroz intuitivne i instiktivne reakcije, sva znanja koja čovjek posjeduje rezutat su učenja. Anaogno znanju je neznanje a ono se može definirati samo priznavanjem neznanja. Sve dok individua ne prizna da ne zna, ona nije spremna za učenje. Učenje se odvija integracijom senzornih modaiteta, ai se ovisno od individue do individue razičito interpretira. Tako je suština znanja uvijek ista, bez obzira kojim se pojmovima i na kojem jeziku interpretira, ukjučujući i znakovni jezik (jezik guhih). Praktično znanje se stječe uvježbavanjem uz povećanu motoričku aktivnost, događaji i strukture uz povećanu vizuaizaciju, a pojmovi uz povećanu sušnu aktivnost. Kada neki od inputnih kanaa individue ne funkcionira ii sabije funkcionira, ona preferira povećanom korištenju intaktnih (očuvanih) kanaa za unos edukativnih sadržaja. Zbog toga se događa prestrukturiranje u metodoogiji obrade podataka, informacija, poruka, simboa, signaa i znakova, ai suština znanja koje je individua usvojia ostaje ista (ii nešto zna ii ne zna). Zbog toga što su djeca najprikadniji medijumi za učenje, jer priznaju da ne znaju, njih je potrebno u okviru redovnih nastavnih programa podvrgnuti i učenju o zaštiti i spašavanju od nesreća i katastrofa koje su generirane judskim greškama ii nesmotrenim radnjama. Osobito je potrebno obratiti pozornost na edukaciju djece s određenim smetnjama koja su prisijena
psihooški prestruktuirati inpute zbog svojih smetnji u eaboraciji i interpretaciji znanja. S obzirom na to da je znanje u svojoj suštini isto, ne postoji probem usvajanja, ai postoji probem u metodičkom pristupu edukacijskih sadržaja. Ovaj dokument predstavja smjernice koje ukazuju na značaj poučavanja djece s teškoćama u razvoju u pravcu zaštite i spašavanja djece s teškoćama u razvoju u uvjetima prirodnih ii drugih nesreća, kada je potrebno žurno djeovati. Edukacija se odnosi na pomoć, samopomoć ai i načine kako bi se djeca trebaa ponašati u takvim situacijama. U dokumentu su naznačene smjernice metodičke pouke djece sa širokim spektrom teškoća u senzornim redukcijama, motoričkim ai i kognitivnim funkcioniranjem. Dane su osnovne didaktičke naznake u edukativnom pristupu, a nastavnicima koji će provoditi edukaciju sugerira se da bez ograničenja koriste sve svoje inteektuaane i kreativne potencijae i vještine za osmišjavanje metodičkih i didaktičkih sadržaja za reaizaciju programa. Prof.dr.sc. Husnija Hasanbegović
6. Literatura: D.Kobetić: Razvoj podrške za inkuzivni odgoj i obrazovanje priručnik za trenere/ice trening asistenata u nastavi, Save the Chidren, Sarajevo, 2015. E.Jakubović, N.Čoić: Priručnik za nastavnike, za rad sa djecom sa teškoćama u učenju: Bosanska knjiga, Sarajevo, 2017. M. Wiis, V. Kinde Hodson: Otkrijte sti učenja Vašeg djeteta, Ostvarenje, Donji Vukojevac, 2004. S. Vajnbrener: Podučavanje dece s teškoćama u učenju u redovnoj nastavi, Kreativni centar, Beograd Š.Mešaić, A. Mahmutagić, H. Hadžihasanović: Edukacija i socijaizacija učenika usporenog kognitivnog razvoja; Univerzitet u Tuzi, Defektooški fakutet, Tuza, 2004. T. Attwood, Aspergerov sindrom: Vodič za roditeje i stručnjake; Nakada Sap, 2010. Priručnik za HEART trenere, Dopunske smjernice za efikasnu primjenu HEART Vodiča za djecu sa posebnim potrebama, Save the chidren, Sarajevo, 2018. V. Mustać, M. Vicić: Rad s učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj škoi, Škoska knjiga, Zagreb, 1996. V.Oukender: Put do dječjeg srca, Škoska knjiga, Zagreb, 1996.