Međužupanijski stručni skup školskih knjižničara osnovnih škola: Kurikularna reforma i školske knjižnice Krapina, Primjer iz prakse: Usvaja

Слични документи
Program INA Razvoj skolstva u opcini KS

Razred: sedmi

Microsoft Word - 6. RAZRED INFORMATIKA.doc

AKCIJSKI PLAN PROVEDBE NACIONALNE STRATEGIJE POTICANJA ČITANJA Mjera Konkretizacija (opis) aktivnosti Nadležnost Provedba/ nositelj 1. CILJ Uspo

Škola: Geodetska škola, Zagreb Razredni odijel: IV. D Datum: 22. studenog Školska godina: 2018./2019. Nastavnik: Katija Špika Mentor: Armando Sl

Rano učenje programiranj

MOODLE KAO PODRŠKA CJELOVITOJ KURIKULARNOJ REFORMI Lidija Kralj, prof. Darija Dasović Rakijašić, dipl. inf.

Suradnja knjižničara i nastavnika u informacijskom opismenjavanju: primjer Knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku Gordana Gašo, Knjižnica,

Obrazac Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu OSNOVNI

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNE ( METODIČKE ) JEDINICE

4.4 DOPUNSKA NASTAVA Matematika 1. razred ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta - Utjecati na svladavanje redovitog programa i pozitivno u

Radionice, webinari i MOOC-ovi u sklopu projekta E-škole Radionica "E-učitelj suvremena nastava uz pomoć tehnologije" Trajanje: 5 sati Polaznici radio

OŠ Jurja Habdelića Školska 1 Velika Gorica PLAN I PROGRAM RADA ŠKOLSKOG KNJIŽNIČARA školska godina 2015./2016. Goranka Braim Vlahović, školska knjižni

PowerPoint Presentation

XIII. Hrvatski simpozij o nastavi fizike Pokažimo da je zanimljivo! Maida Birač, prof.fizike 1, Danijela Šumić, prof. fizike 2 1 OŠ dr. Vinka Žganca,

Microsoft PowerPoint - Stricevic Proljetna skola 2016.ppt [Compatibility Mode]

PowerPoint Presentation

Elektrotehnička i prometna škola Osijek Istarska 3, Osijek tel: 031/ , fax: 031/ Projekt je sufinancira Europska uni

Godišnji plan i program rada OŠ Bogumila Tonija školska godina 2015./16. ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2015./2016. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJE

Slajd 1

Godišnji plan i program rada OŠ Bogumila Tonija školska godina 2014./15. ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2014./2015. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJE

Obrazac Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu OSNOVNI

Građanski odgoj i obrazovanje

IFORMACIJSKA PISMENOST – korak dalje

GLAZBENA UČILICA Marko Beus Filozofski fakultet u Zagrebu 098/ Sažetak Glazbena učilica je projekt osmišljen kao nadopuna

OŠ Nikole Andrića Mjesec hrvatske knjige Tema: Čitam 100 na sat ( )

PowerPoint prezentacija

DNEVNA PRIPREMA ZA OGLEDNI SAT IZ VJERONAUKA

REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA OSNOVNA ŠKOLA JOŽE ŠURANA VIŠNJAN Istarska 2, Višnjan Tel/fax.(052) / OIB: mail

(Microsoft Word - 11 Dopunska- MAT- Ksenija Laleta-Pu\236.rtf)

Slide 1

kriteriji ocjenjivanja - informatika 8

Microsoft Word - Kako napisati maturalni rad.doc

Fokusne grupe s novim studenticama diplomskog studija

NAZIV PREDMETA OBLIKOVANJE WEB STRANICA Kod SIT132 Godina studija 3. Bodovna vrijednost Nositelj/i predmeta Haidi Božiković, predavač 6 (ECTS) Suradni

Obrazac Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu OSNOVNI

MJERILA VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA (2017./2018.) Pribor: Čitanka, udžbenik i radna bilježnica Velika bilježnica s linijama Zadaćnica Trgo

ЛИТЕРАРНА СЕКЦИЈА Ред.бр. теме Aктивности Циљеви Начин остваривања програма Кораци у активностима Евалуација Време реализације I Формирање Литерарне с

Microsoft Word - Akcijski plan znanstvenoga rada LZMK

RAZVOJNI PLAN ŠKOLE ZA 2018./2019. školsku godinu - Akcijski plan Razvojni plan temeljen je na Akcijskom istraživanju koje ćemo provoditi ovu školsku

PowerPoint Presentation

Slide 1

MODEL ZADATKA ZA WSC MEĐUSEKTORSKU SMOTRU U ŠK. GODINI 2018./2019. Grafičke tehnologije i audiovizualne tehnologije

OBRAZAC 1. Vrednovanje sveucilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te strucnih stud

TEMA: Tematska i vrstovna podjela lirskih pjesama KLJUČNI POJMOVI: domoljubna pejsažna i ljubavna pjesma himna haiku OBRAZOVNA POSTIGNUĆA: razlikovati

KATALOG ENGLESKI SS-2015 II.indd

NAZIV PREDMETA ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA Kod Godina studija 2. Nositelj/i Danijela Perkušić Malkoč Bodovna vrijednost 6 predmeta (ECTS) Suradnici Status pr

Научила сам на семинару Бесплатна виртуелна учионица и применила у пракси Виртуелна учионица у разредној настави Одмах по завршетку семинара сам напра

DNEVNIK RADA STRUČNE PRAKSE -komercijalist- IME I PREZIME: [Type text]

OŠ Petra Kanavelića Korčula Podružnica br.1 Osnovna glazbena škola Korčula Tel Fax KLASA: / UR.BROJ: 213

3b70dbff-879f eb-b067963c01b9.pdf

PLAN I PROGRAM ZA DOPUNSKU (PRODUŽNU) NASTAVU IZ MATEMATIKE (za 1. razred)

Gejmifikacija

FINAL-Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete - SENAT lektorirano

Школа Ј. Ј. Змај Свилајнац МЕСЕЧНИ ПЛАН РАДА ЗА СЕПТЕМБАР Школска 2018 /2019. Назив предмета: Информатика и рачунарство Разред: 5. Недељни број часова

Zagreb, 31. svibnja Klasa: /19/300 Ur.broj: I Predmet: Obavijest gospodarskim subjektima prije formalnog početka postupk

knjiga 03.indd

Veleučilište u Požegi Upute za pisanje seminarskog rada Akademska 2017./2018. godina 1

Чича Глиша Аутор: Зора Гојковић и Валентина Рутовић ПРИПРЕМА ЧАСА И УПУТСТВО ЗА КОРИШЋЕЊЕ ПРЕЗЕНТАЦИЈЕ ЧИЧА ГЛИША За ове часове ликовне културе смо ис

SAMOVRJEDNOVANJE 2016./2017

Obrazac Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu OSNOVNI

Obrazac Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu OSNOVNI

e-škole pilot DIGKOMP U1 UPUTA: ZADACI ZA ISPITIVANJE DIGITALNIH KOMPETENCIJA UČENIKA Ovim zadacima ispituju se tvoje vještine korištenja digita

22C

Slide 1

MODEL ZADATKA ZA WSC MEĐUSEKTORSKU SMOTRU RADOVA ŠK.GODINA 2018/2019. ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO Document filename prefix

Критеријуми оцењивања ученика МАТЕМАТИКА Веће другог разреда Наставни предмет обухвата следеће области: - Природни бројеви до Геометријска тела

Project nr LV01-KA Erasmus + strateški partnerski projekt NOVI PRIMJERI DOBRE PRAKSE ZA UKLJUČIVANJE SVIH UČENIKA (NAIS) REZULTATI I

Projekt STE(A)M Tjedan Tehnički muzej Nikola Tesla u suradnji sa Školskom knjigom d.d., Hrvatskom zajednicom tehničke kulture i udr

8 2 upiti_izvjesca.indd

PowerPoint Presentation

Istraživački projekti i rasprava – metode učinkovitog poučavanja

PROJEKTOVANJE I PRIMENA WEB PORTALA Snežana Laketa Osnovna škola Vuk Karadžić, Vlasenica kontakt telefon:

Kriteriji ocjenjivanja 6razred

Obrazac Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu OSNOVNI

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i dipl

Old Book Template

Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet organizacije i informatike I

Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet kemijskog inženjerstva i teh

Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Hrvatski studiji Psihologija Ured za

Osnovna škola „Đuro Ester“ Koprivnica

Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Hrvatski studiji Kroatologija Ured za

Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Grafički fakultet Grafička tehnnologi

e-škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)" Završna mjerenja DODATNA PITANJA u online upitnicima za djelatn

Mjesec hrvatske knjige u Osnovnoj školi Gradište

Obrazac Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu OSNOVNI

Microsoft Word - Mjerila ocjenjivanja učenikova uspjeha u hrvatskome jeziku - NOVO.doc

Microsoft Word - 2.FRANCUSKI A1 MOR

План реализације ШРП РЕДНИ БРОЈ САДРЖАЈ РАДА ВРЕМЕ РЕАЛИ- ЗАЦИЈЕ НОСИОЦИ РЕАЛИ- ЗАЦИЈЕ НАЧИН РАДА Област- ЕТОС развојни циљ: развијање свести о толера

Obrazac Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu OSNOVNI

Australski kurikulum I N F O R M A T I V N I L I S T Mart 2010 Engleski (strana 1 od 2) Koje su ključne karakteristike prijedloga Australskog kurikulu

Microsoft PowerPoint - b6_pr_benat [Read-Only]

AM_Ple_LegReport

NA PRAGU PROFESIONALNOG IZBORA

Cjeloživotno obrazovanje Seminar - Osobni kompas

Naziv studija Integrirani prediplomski i diplomski učiteljski studij Naziv kolegija Odabrana poglavlja iz kognitivne psihologije Status kolegija Redov

Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet organizacije i informatike O

Može li učenje tablice množenja biti zabavno?

1 Izvješće o provedenom stručnom usavršavanju članova timova za kvalitetu ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja treći ciklus provedbe pro

Транскрипт:

Međužupanijski stručni skup školskih knjižničara osnovnih škola: Kurikularna reforma i školske knjižnice Krapina, 7.7. 2015. Primjer iz prakse: Usvajanje vještina informacijske pismenosti kroz vođeno istraživačko učenje Školska knjižničarka: Gordana Šutej OŠ Ivan Goran Kovačić Duga Resa UVOD Izlaganje opisuje primjer vođenog istraživačkog učenja po modelu Carol C. Kuhlthau u predmetu Priroda koje su provele prof. kemije i biologije Helena Helkert Furač i knjižničarka Gordana Šutej s učenicima šestog razreda. Objašnjava razliku između vođenog istraživačkog učenja i uobičajenih istraživačkih zadataka koje učenici dobivaju u školi te kako se usvajaju vještine informacijske pismenosti u tom procesu. Vođeno istraživačko učenje daje okvir za istraživačke zadatke kojima aktiviramo učenike, vodimo ih do dubljeg razumijevanja gradiva, ali i do usvajanja istraživačkog procesa koji mogu koristiti i u školi, ali i kasnije na radnom mjestu i u svakodnevnom životu te je u skladu s ciljevima cjelovite kurikularne reforme koja je usmjerena na aktivno učenje, povezivanje učenja sa stvarnim životom učenika, pripremu učenika za život, radno mjesto i aktivno građanstvo. 1

VOĐENO ISTRAŽIVAČKO UČENJE Vođeno istraživačko učenje primijenili smo u izvođenju nastavne cjeline Energija: osnovni pojmovi o energiji, oblici energije, izvori i štednja energije s učenicima šestog razreda. Razmotrimo na početku uobičajeni scenarij samostalnih učeničkih istraživanja. Učitelji obično na početku nastavne jedinice daju učenicima popis tema od kojih učenici biraju što će istraživati. Ponekad učitelj dovede učenike u knjižnicu na predavanje ili radionicu iz knjižnično informacijskog područja. Međutim, nakon toga su učenici uglavnom prepušteni sami sebi u svom istraživanju. Učitelji u pravilu nisu upoznati sa zakonitostima istraživačkog procesa kad zadaju istraživačke zadatke, oslanjaju se na svoje iskustvo te ponavljaju kako su oni sami nekad u školi radili. Ne primjenjuje se znanje o tome kako učenici uče. Rezultat ovakvog istraživačkog rada je vrlo plitko razumijevanje sadržaja. Učenici najčešće izvještavaju o nepovezanim činjenicama, bez previše razmišljanja, a često kopiraju tuđe riječi i ideje. Za razliku od ovog scenarija, u vođenom istraživačkom učenju učitelj i knjižničar zajedno planiraju poučavanje, prate učenike i pomažu im tijekom istraživanja. U našem primjeru, učiteljica i knjižničarka su osmislile ciklus od deset nastavnih sati, dogovorile vremenski okvir (listopad i studeni 2014. godine). Odredile su ishode učenja, učiteljica za područje prirode, a knjižničarka za područje knjižnično informacijskih znanja. Zajednički su pripremile zadatke za osam faza učenja koje su još za vrijeme istraživanja mijenjale i dopunjavale prilagođavajući ih učenicima, pripremile su izvore znanja koje će preporučiti učenicima i dogovorile način evaluacije rada. Model vođenog istraživačkog učenja osmislila je Carol C. Kuhlthau, jedna od vodećih svjetskih stručnjakinja u području informacijskih znanosti. Opisala ga je u dvije knjige: Guided Inquiry: Learning for the 21st Century (2007.) i Guided Inquiry Design: A Framework for Inquiry in Your School (2012.) koje je napisala u suradnji sa svojim kćerkama, Leslie K. Maniotes i Ann K. Caspary. Koncept vođenog istraživačkog učenja ima dvije osnove. Prvo, konstruktivističku teoriju učenja i poučavanja, dakle shvaćanje da se najučinkovitije uči kad je osoba aktivno uključena i rješava autentične, smislene zadatke, a zatim ima priliku razmišljati i interpretirati ono što je doživjela. Drugi temelj ovog modela su istraživanja koja je Kuhlthau desetljećima provodila. Proučavala je proces traženja informacija, u različitim kontekstima, s različitim akterima. Pratila je što osoba radi, misli i osjeća u pojedinoj fazi procesa. Na temelju uvida iz tih istraživanja - da učenici trebaju vremena da bi došli do pitanja za istraživanje te da se u nekim fazama istraživanja osjećaju zbunjeno i trebaju pomoć, osmislila je okvir za učenje koji je nazvala guided inquiry u kojem tim, koji se sastoji od učitelja i knjižničara (i po potrebi i drugih 2

stručnjaka), prati učenike u istraživanju i pomaže im i vodi ih do zadovoljavajućeg ishoda istraživanja. Učenje se provodi u osam faza: 1. OTVARANJE: cilj je pozvati učenike na istraživanje, potaknuti njihovu znatiželju; otvaranje mora biti dojmljivo; koristi se video, objekt, fotografija, slika, novinski članak ili nešto slično 2. URANJANJE: cilj je prikupiti predznanje učenika, otkriti pitanja i ideje zanimljive za istraživanje i povezati temu sa životom učenika; u ovoj fazi dobro bi bilo odvesti učenike u posjet muzeju, na kazališnu predstavu, pogledati film ili video, razgovarati sa stručnjakom za temu koja se obrađuje ili se poslužiti književnim djelom ili časopisom; sve ovo služi kao poticaj za razgovor 3. ISTRAŽIVANJE: u ovoj fazi učenici pregledavaju izvore znanja koji su im na raspolaganju i pronalaze zanimljive teme (još uvijek ne čitaju pomno i ne vode detaljne bilješke; bilježe gdje su pronašli zanimljive podatke) 4.ODABIR: tim učitelja i knjižničara vodi učenika do odabira fokusa istraživanja; koriste se različita vizualna pomagala 5. PRIKUPLJANJE: učenici istražuju svoje pitanje duboko i široko; traže informacije koje su važne za njihovo istraživanje; tim ih vodi kroz pronalaženje, procjenjivanje i korištenje do dubljeg razumijevanja teme 6. STVARANJE: učenici pronalaze način kako će podijeliti s drugima ono što su naučili; trebaju interpretirati činjenice i doći do zaključka; tim vodi učenike iznad pukog pronalaženja činjenica i izvještavanja do sažimanja, interpretiranja, proširivanja značenja onog što su naučili; pomaže im da završni rad bude smislen, zanimljiv, jasno postavljen i dobro dokumentiran; završni rad može biti u različitim formatima prezentacija, govor, novinski članak, web stranica ( i drugi 2.0 alati), izložba, predstave, akcije u zajednici itd. 7. DIJELJENJE: prezentiranje radova i dijeljenje znanja 8. EVALUACIJA: refleksija o naučenom i procesu istraživanja; potiče se samovrednovanje učenika Svaka faza sastoji se od jedne ili više sesija, a svaka sesija od tri dijela: početak, radni dio i refleksija. 3

OSAM FAZA ISTRAŽIVAČKOG UČENJA U NASTAVNOJ CJELINI ENERGIJA Kako je provedeno osam faza istraživačkog učenja u ovom konkretnom primjeru? Na prvom satu je učiteljica napravila s učenicima nekoliko jednostavnih pokusa trljanje dlanova i let papirnatog aviona. Potaknuli smo učenike na razgovor i razmišljanje. Učenici su dobili mape i započeli svoj istraživački dnevnik kako bi zabilježili ideje i pitanja. U drugoj fazi uranjanju učenici su pogledali kratki animirani film o osnovnim pojmovima o energiji. Započeli smo popunjavati KWL tablicu kako bi generirali što više pitanja. Učenici se u ovoj fazi pitaju: Što znamo o ovome? Na koji način je ovaj sadržaj povezan s mojim iskustvom? Što je od ovog meni zanimljivo? A učitelji si postavljaju ova pitanja: Koje pogrešno shvaćanje/zablude otkrivamo? Kako povezati sadržaj s učeničkim životom? Koja pitanja učenici postavljaju? Učenici su o pitanjima raspravljali razgovarali u parovima i na kraju svi zajedno. Evo nekih pitanja koja su se pojavila: Može li se pomoću Mjeseca stvoriti energija? Koliko otprilike ima energije? Kako se energija dobiva iz neke aktivnosti? Kako energiju dobivamo vjetrom? Kako pohraniti energiju u vodi? Kako se energija pretvara u razne vrste energije? Kako je nastala nafta? Što će se dogoditi ako se potroši sva nafta? U sljedećoj fazi su učenici pregledavali niz različitih izvora znanja grupiranih u stanice po vrstama enciklopedije, leksikoni, monografije, članci u časopisima, odabrana mrežna mjesta. Zadatak svakog učenika je bio obići barem dvije stanice, pregledati što se nudi, zapisati nekoliko ideja koje su im zanimljive za istraživanje. U ovoj fazi dolazi do izražaja koliko je tema složena i da postoje različita gledanja na temu. U ovoj fazi još uvijek nema dubinskog čitanja i detaljnog bilježenja. Učenici zabilježe naslove publikacija koje su pregledali i broj stranice na kojoj su našli nešto zanimljivo. Nakon toga slijedi odabir fokusa istraživanja. Učenici su pregledavali svoje dnevnike, označavali markerom što im se čini najvažnije i razmišljali o čemu 4

žele dalje istraživati. U odlučivanju im je pomogao protokol za donošenje odluke i grafički prikazi koji im pomažu u grupiranju sličnih ideja. Peta je faza prikupljanje. U toj fazi učenici pažljivo, dubinski čitaju odabrane izvore, detaljno bilježe, sintetiziraju građu. Vodimo ih iznad pukog prikupljanja činjenica do dubinskog razumijevanja. U sljedećoj fazi stvaranje- učenici razmišljaju kako će prikazati drugima što su naučili. Prepustili smo im da sami izaberu način na koji će vizualno potkrijepiti svoje izlaganje. Neki učenici su izradili plakate, a drugi PP prezentacije. U sedmoj fazi dijeljenje prezentiramo radove, učimo jedni od drugih, učenici od učenika i učiteljica, ali i učiteljice od učenika. Svaki učenik je dobio obrazac na koji je bilježio kako su mu se svidjele prezentacije drugih učenika i što su naučili iz njih. Ciklus završavamo evaluacijom, iako je ona ugrađena u sve faze učenja. Osvrćemo se na završne radove, ali i na proces. Potičemo učenike da razmisle što im je pomoglo u učenju i na koji način. Što bi idući put učinili drugačije? Tim učitelja i knjižničara također treba raspraviti čime su bili zadovoljni, a čime ne. Vrednuje se postignuće ishoda učenja, kako se kod učenika mijenjalo shvaćanje teme, što sada bolje razumiju, kako to razumijevanje primjenjuju na nove koncepte itd. Učenici i učiteljice izrazili su zadovoljstvo ovakvim načinom rada. Istaknuli su da su svi bili aktivni, svi su dolazili do riječi i da su uz novo gradivo uvježbavali i vještine prezentiranja, suradnje i diskusije. Učiteljice su uvidjele da trebaju pažljivije birati izvore znanja jer se učenici lako izgube u prezahtjevnim tekstovima. 5

VJEŠTINE INFORMACIJSKE PISMENOSTI U VOĐENOM ISTRAŽIVAČKOM UČENJU Svjesni smo da se pojam informacijske pismenosti mijenja i postaje sve kompleksniji pošto je i informacijsko okruženje sve kompleksnije. Za ilustraciju pogledajmo kako je Američka udruga školskih knjižnica (AASL) nadograđivala definiciju informacijske pismenosti. 1998. godine je objavila dokument kojim su definirali IP u devet standarda uključivši u njih neovisno učenje i društvenu odgovornost. Deset godina kasnije, 2007. izdali su Standarde za učenika 21. stoljeća u kojima su IP ugradili u sveukupno školsko učenje. Četiri standarda objašnjavaju što bi informacijski pismeni učenici trebali moći: Učenici koriste vještine, izvore i alate da bi: 1. Istraživali, kritički mislili i stvarali znanje. 2. Zaključivali, donosili informirane odluke, primjenjivali znanje u novim situacijama i starali novo znanje. 3. Dijelili znanje i bili etični i produktivni članovi demokratskog društva. 4. Težili osobnom rastu i razvoju. Ova definicija je vrlo bliska postavkama naše kurikularne reforme. To svakako nije slučajno. Način na koji se uči u suvremenom informacijskom okruženju zahtjeva stručnjaka kao što je školski knjižničar onaj koji poznaje resurse i ekspert je u pretraživanju. Vjerujemo da je Carol C. Kuhlthau u pravu kad kaže da je vođeno istraživačko učenje model učenja za 21. stoljeće, a školske knjižnice ističe kao odlučujući čimbenik za preobrazbu škole za novo doba. Informacijska pismenost je jedna od pet vrsta učenja koja se događa u procesu vođenog istraživanja. U procesu učenici usvajaju: Sadržaj kurikuluma konstruira se novo znanje, interpretira, sintetizira, primjenjuju činjenice i ideje Informacijska pismenost koncepti za lociranje, evaluaciju i korištenje informacija Pismenost čitanje, pisanje, govorenje, slušanje, gledanje i prezentiranje Socijalne vještine interakcija, suradnja, navike i sklonosti Učenje kako učiti samo-regulirano učenje i osobna interakcija s istraživačkim procesom Istraživački alati - dnevnici, bilješke, vizualna pomagala i protokoli pomažu učenicima da dođu do dubljeg razumijevanja, a tim učitelja i knjižničara potiče učenike da se pitaju koje strategije i koji alati su im pomogli u istraživanju i na koji način. 6

Koncepti za lociranje, vrednovanje i korištenje informacija usvajaju se u kontekstu, integrirano u kurikulum. LOCIRANJE: Kako ću pronaći informacije o svom istraživačkom pitanju? Vođeno istraživačko učenje potiče učenike da istraživanje shvate kao zabavno otkrivanje. U svom istraživanju trebaju naći put kroz informacije do cilja a to je duboko razumijevanje njihovog istraživačkog pitanja. Umjesto da kopiraju tuđe ideje, učenici shvaćaju da učenje istraživanjem zahtjeva vrijeme, donošenje raznih odluka, ustrajnost u radu i poznavanje raznih strategija učenja da bismo uspješno došli do cilja. Učenici upoznaju osnovne strategije pronalaženja informacija: pretraživanje (u ranim fazama), praćenje odabranih izvora, lančano pronalaženje izvora unutar izvora, uspoređivanje kvalitete izvora te izdvajanje pojedinih informacija iz odabranog izvora. Izdvajaju što će citirati, što sažeti, parafrazirati i proširiti. Dodaju svoje interpretacije i poveznice kako bi personalizirali učenje. Vođeno istraživačko učenje naglašava poticanje razmišljanja. Učenici najčešće misle da je dovoljan jedan posjet knjižnici ili internetu za njihovo pretraživanje. Međutim, u žurbi je nemoguće doći do dovoljno razumijevanja da bi se formulirao fokus istraživanja. Ovaj način daje učenicima dovoljno vremena za formuliranje istraživačkog pitanja u prve četiri faze procesa. To pomaže da se u kasnijim fazama ne opterećuju informacijama koje nisu vezane uz određeno istraživačko pitanje. VREDNOVANJE: Kako mogu znati je li informacija koju sam pronašao pouzdana? Evaluacija kvalitete i korisnosti izvora postaje sve teža u današnjem kompleksnom informacijskom okruženju. Vođeno istraživačko učenje upoznaje učenike s kriterijima za odabir korisnih izvora za njihovo istraživanje, kako inteligentno izabrati uzevši u obzir format, strukturu i karakteristike izvora. Učenici kao izvor znanja imaju cijelu knjižnicu, ali i izvore izvan knjižnice u lokalnoj zajednici i na internetu. Učenici upoznaju pet kriterija vrednovanja: stručnost autora, točnost, suvremenost, perspektiva autora i kvaliteta publikacije. KORIŠTENJE: Hoće li mi informacija koju sam pronašla pomoći u učenju o mom istraživačkom pitanju? VIU razvija sposobnost učenika da koriste različite izvore za stvaranje značenja, razumijevanje, duboko učenje kroz opsežan program koncepata, strategija i alata. Cilj istraživačkog učenja nije samo prikupljanje činjenica nego i razmišljanje i interpretiranje tih činjenica da bi se došlo do dubljeg razumijevanja. Formuliranje istraživačkog pitanja je prijelomna točka u procesu. Učenici prelaze s traženja općih informacija na traženje informacija relevantnih za njihovo pitanje. Svaki učenik ima donekle različito pitanje. Učenici uče kako se upravlja istraživanjem, vode bilješke i dnevnik, razvijaju sposobnost prepoznavanja što je važno, kako odlučiti što je dovoljno, interpretirati činjenice, stvarati poveznice, organizirati ideje uz različita 7

vizualna pomagala. Učenici uče navoditi, parafrazirati, sažimati iz izvora koje koriste. U fazi dijeljenja trebaju biti svjesni važnosti etičnog korištenja informacija. Trebaju naučiti važnost citiranja i kako citirati iz različitih izvora. Da bi koncepti lociranja, vrednovanja i korištenja informacija bili u potpunosti usvojeni treba puno prakse u istraživačkom učenju tijekom cijelog školovanja. 8

ZAKLJUČAK Vođeno istraživačko učenje po modelu Carol C. Kuhlthau je pomno osmišljen, u teoriji i u istraživanjima utemeljen, fleksibilan okvir za dizajniranje poučavanja oko istraživanja. Vrlo je teacher friendly, donosi strategije i alate koje možemo prilagoditi potrebama učenika. Ovaj model učenja preporučuje IFLA u Smjernicama za školske knjižnice kao jedan od najboljih modela istraživačkog učenja, a po svojim značajkama se odlično uklapa kao jedan od načina za postizanje ciljeva zacrtanih Strategijom odgoja i obrazovanja. LITERATURA: Carol C. Kuhlthau, Leslie K. Maniotes, Ann K. Caspari: Guided Inquiry: Learning in the 21st Century, Libraries Unlimited, 2007. Carol C. Kuhlthau, Leslie K. Maniotes, Ann K. Caspari: Guided Inquiry Design: A Framework for Inquiry in your School, Libraries Unlimited, 2012. The IFLA School Library Guidelines 2 nd, completely updated and enlarged edition, http://www.ifla.org/files/assets/school-libraries-resourcecenters/publications/ifla_school_library_guidelines_draft.pdf (1.6. 2015.) Standards for the 21st-century Learner. American Association of School Librarians. 2007. http://www.ala.org/aasl/standards-guidelines/learning-standards (1.5.2015.) 9