federalni 44.qxd

Транскрипт

1

2 Realizacija projekta Ja~anje kapaciteta za primjenu integralne prevencije i kontrole zaga ivanja u BiH U P/GKFBiH, 25. aprila, odr`an je sastanak predstavnika Komore sa Tarikom Kupusovi}em, direktorom Instituta za hidrotehniku iz Sarajeva, i njegovim saradnicima. Prisustvovao je i Kostas Batos, direktor firme Exergia s.a. iz Gr~ke Prisutni su informisani da je, u martu ove godine, zapo~eo sa implementacijom projekat Ja~anje kapaciteta za primjenu integralne prevencije i kontrole zaga ivanja u BiH koji finansira Evropska komisija, kroz program LIFE za tre}e zemlje. Projekat izvode Institut za hidrotehniku iz Sarajeva i firma Exergia s.a. iz Gr~ke. Cilj sastanka je bio da se prezentiraju mogu}nosti i ocijeni zainteresiranost Komore za u~e{}e u realizaciji ovog projekta. Komora je iskazala svoju spremnost za u~e{}e, a da li }e biti uzeta u obzir, ostaje da se vidi. Do tada, smatrali smo da privredni subjekti imaju pravo na informacije o Projektu i aktivno uklju~enje, ukoliko su zainteresirani. Projekat ima cilj da smanji negativni uticaj industrijskih aktivnosti na ljudsko zdravlje i okoli{ promoviranjem upotrebe najboljih raspolo`ivih tehnika u proizvodnim procesima i ja~anjem implementacije integralne prevencije i kontrole zaga ivanja kroz dosljedniju primjenu novih zakona o za{titi okoli{a u oba entiteta. U jednom aspektu projektni tim }e raditi sa grupom preduze}a iz prehrambenog sektora, pri ~emu su, za fokus analize, odabrane: pivare, mljekare, prerada mesa, prerada vo}a i povr}a i klaonice. Projektni tim }e pru`iti besplatnu pomo} zainteresiranim firmama da sprovedu okolinski audit, koji je zna~ajan korak u implementiranju sistema okolinskog upravljanja prema zahtjevima ISO 14001, a koji }e rezultirati dokumentacijom koja se mo`e predati kao Zahtjev za izdavanja okolinske dozvole koju su postoje}e firme obavezne dobiti do kraja godine. Analizom okolinskih audita dobi}e se cjelovita slika o tehnikama i tehnologijama koje se primjenjuju u prehrambenoj industriji u BiH, te, koriste}i lokalna i evropska iskustva, izraditi dokumenti sa najboljim raspolo`ivim tehnikama za prehrambenu industriju. Dokumenti }e biti stavljeni na raspolaganje industriji za kori{tenje u definiranju metoda kojima mogu smanjiti nastala zaga enja i ispuniti zahtjeve iz okolinske dozvole. Pozivamo sva zainteresovana preduze}a iz navedenih sektora da se dobrovoljno prijave i bez nadoknade u~estvuju u ovom projektu. Kontakt informacije: Voditelj projekta: mr Irem Silajd`i}, dipl. in`. okol. Ured projekta: Institut za hidrotehniku, Stjepana Tomi}a 1, Sarajevo, telefon: , faks: , irem.silajdzic@heis.com.ba N. [EHI] - MU[I] Seminar u pripremi Industrija i okolina BiH u procesu pribli`avanja EU U okviru {ireg programa P/GKFBiH - Udru`enje za razvoj okolinskog upravljanja planira organizirati Jednodnevni SEMINAR Industrija i okolina BiH u procesu pribli`avanja EU Seminar }e se odr`ati krajem juna ili po~etkom jula, u Sarajevu. Predvi ene teme su: * Proces pribli`avanja BiH prema EU, * Industrija u procesu pribli`avanja dr`ave EU, * Aktuelno stanje odnosa privreda - dr`ava prema okolinskom zakonodavstvu u BiH, * IPPC direktiva, * SEVESO II direktiva i upravljanje kemikalijama, * Modeli me unarodne finansijske pomo}i adaptaciji privrede BiH savremenom okolinskom zakonodavstvu. Na seminaru }e izlagati eminentni predava~i iz ove oblasti. Predvi ena kotizacija: 350 KM (za ~lanove P/GKFBiH: 250 KM) + PDV, {to uklju~uje odgovaraju}u literaturu i prezentacije. Molimo da iska`ete Va{u zainteresiranost i eventualne sugestije za druge tematske oblasti. Telefon: ; faks: n.sehic@kfbih.com N. [. - M. 2

3 Avdo Rapa, predsjednik P/GKFBiH: Odgovorno pri}i pripremama za privatizaciju javnog sektora Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH smatra prioritetnim da se u narednom periodu utvrde smjernice za restrukturiranje i privatizaciju javnog sektora, te izvr{e daljnja usagla{avanja u dijelu carinskih tarifa Ova komora du`e vrijeme posredstvom strukovnih asocijacija predla`e da se izvr{i usagla{avanje carinskih tarifa za {ta su dostavili konkretne prijedloge, ali su dosad napravljene samo manje izmjene. Izostalo je da se oslobode carinjenja repromaterijali i dijelovi koji se ne proizvode u BiH da bi se doma}a proizvodnja osna`ila i valorizirala u gotovom proizvodu. Privatizacija nije zavr{ena u zna~ajnom dijelu privrede i u narednom periodu slijede postupci restrukturiranja i privatizacije u dijelu javnog sektora privrede, za {ta je potrebno na odgovaraju}im nivoima utvrditi strategije, a za neke djelatnosti donijeti i posebne propise, kako bi se za{titio dr`avni interes i odgovornije u{lo u restrukturiranje i pripreme za privatizaciju, uklju~uju}i i upravlja~ko restrukturiranje. Dosad se mnogo stvari odvijalo spontano i neorganizovano {to je dovelo do konflikata, a o~iti primjeri su Energopetrol, Krivaja Zavidovi}i i jo{ neke firme, kazao je Avdo Rapa, predsjednik P/GKFBiH. [to se ti~e sektorskih politika, P/GKFBiH je bila aktivna u oblasti naftne industrije prilikom utvr ivanja Pravilnika o na~inu evidentiranja i kontroli prometa naftnih derivata na benzinskim stanicama, a podr`ava i liberalizaciju uvoza nafte i naftnih derivata, kazao je Rapa. U {umarstvu je Komora dala doprinos u izradi zakona o {umama na dr`avnom nivou, te zakona o lovstvu, u poljoprivredi oko novih zakona o poljoprivredi i poljoprivrednom zemlji{tu, kao i podzakonskih akata iz oblasti veterinarstva, uvo enja HA- CCP sistema na ribogojili{tima, te razvojne strategije u poljoprivredi. Komora u sektoru tekstila i ko`arske industrije nastavlja sa animiranjem stranih kompanija i uspostavljanja kontakata sa bh. firmama i u ovom segmentu ura eno je lani najvi{e - ugovaranjem niz izvoznih poslova. U oblasti energetike i rudarstva prati se realizacija bilansa energetskih potreba FBiH i Komora u~estvuje u definisanju ciljeva energetske strategije FBiH. Krajem maja bit }e odr`ana izborna Skup{tina P/GKFBiH, kazao je Rapa, dodaju}i da Komora i u uvjetima neobaveznosti ~lanstva mora zadr`ati poziciju zastupnika interesa cijele privrede. U uslovima gra enja jedinstvenog ekonomskog prostora morat }e se mijenjati sada{nja struktura komorskog sistema, te redefinirati uloga pojedinih nivoa komora u sistemu. Komorska mre`a mo`e i mora funkcionirati i u dijelu ovlasti kao efikasan dio lokalnih, dr`avnih i regionalnih procesa i predstavljati referentsku ta~ku u kojoj se osigurava uticaj privrednih subjekata na dono{enje odluka. GLASNIK Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine List izlazi mjese~no Godina VII Broj 44 Maj/svibanj GLASNIK ure uje Redakcijski Bevanda, glavni urednik, Mira Idrizovi}, odgovorni urednik, ~lanovi: [emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije. DTP: "Privredna {tampa" Adresa: Privredna/Gospodarska komora FBiH - za Glasnik Sarajevo Branislava \ur eva 10/IV Kontakt osoba: Meliha Veli} Telefon: 033/ m.velic@kfbih.com Telefoni: 033/ (centrala) 033/ Faks: 033/ Izdava~: "Privredna {tampa" d.d. Sarajevo [tampa: Birograf Sarajevo, Kasima efendije Dobra~e 14 Besplatan primjerak 3

4 Radionica Napredak u provo enju Akcionog plana Radionica za razmatranje ostvarenog napretka u provo enju Akcionog plana za suzbijanje nezakonitih aktivnosti u sektorima {umarstva i drvne industrije u FBiH i RS odr`ana je u Sarajevu, 27. aprila, u organizaciji entitetskih ministarstava za poljoprivredu, vodoprivredu i {umarstvo i USAID-a Na ovoj radionici su prezentirani koraci koji su poduzeti u cilju suzbijanja svih vidova nezakonitih aktivnosti u sektoru {umarstva i drvne industrije. Prisustvovali su predstavnici radne grupe koji su izradili Akcioni plan, predstavnici poduze}a {umarstva i drvne industrije BiH, komora svih nivoa, udru`enja poslodavaca i nevladinih udru`enja, te predstavnici {umarskih fakulteta Sarajevo i Banja Luka, PIU {umarstva oba entiteta. Vlada Federacije BiH je usvojila ovaj akcioni plan kao i njegovu implementaciju. Zadu`ila je resorno ministarstvo da sa resornim ministarstvom RS izradi usagla{eni Akcioni plan za suzbijanje nezakonitih aktivnosti u sektoru {umarstva i drvne industrije u BiH, koji }e vlade entiteta predlo`iti Vije}u ministara BiH u skladu sa obavezama Petrogradske deklaracije. U Petrogradu (Rusija) je odr`ana ministarska konferencija na kojoj su predstavnici BiH potpisali deklaraciju koja se odnosi na pro-vo enje zakona o {umama i suzbijanje nezakonitih radnji u sektoru {umarstva i drvne industrije. Prisutni su bili ministri Rusije, evropskih dr`ava, Azije i Evropske komisije. Akcioni plan ima dva pravca djelovanja: Unapre enje vanjske kontrole - {to podrazumijeva ja~anje inspekcijskog nadzora, kao i ja~anje samih institucija koje provode nadzor nad zakonitosti u ovoj oblasti. Interni razvoj Kantonalnih {umskoprivrednih dru{tava. Osim navedenog, klju~na strategija podrazumijeva suzbijanje nezakonitih aktivnosti kroz unapre enje kontrole i pru`anja podsticaja legalnim dobavlja~ima (npr: pobolj{anjem pristupa tr`i{tu kroz certificiranje i transparentan na~in prodaje drvnih sortimenata). Reforma policije i ja~anje pravosu a doprinijeli bi ve}oj efikasnosti provo enja zakona u sektoru {umarstva. Paralelne i podr`avaju}e aktivnosti su: obnavljanje nacionalne inventure {uma, formuliranje nacionalnog {umarskog programa, promoviranje certificiranja gazdovanja {umskim resursima, zatvaranje poduze}a drvne industrije koja rade bez odgovaraju}ih dozvola, primjena legislative o likvidaciji i ste~aju za poduze}a drvne industrije, privatizacija preostalih poduze}a drvne industrije koja su u dr`avnom vlasni{tvu, osiguranje obaveze politi~kih stranaka da objelodane izvore finansiranja, da pravdaju svoje tro{kove i prihode i da se provodi neovisna godi{nja revizija poslovanja, osigurati da vladini slu`benici i izabrani politi~ari objelodane svoju imovinu i izvore prihoda. Za sve ove aktivnosti imenovana su odgovaraju}a ministrastva, uprave, kantonalna {umskoprivredna dru{tva, sa zadatim vremenskim okvirom. [. A. Projekti me unarodne zajednice Pove}anje konkurentnosti bh. drvne industrije Drvna industrija u BiH predstavlja deset posto bruto dru{tvenog proizvoda i 20 posto ukupnog izvoza, iako realne mogu}nosti velikim dijelom nisu iskori{tene. Taj potencijal prepoznaje i me unarodna zajednica sa svojim projektima, saop}eno je iz StrikConsultinga. Business Humanitarian Forum (BHF) i StrikConsulting, kao lokalni partner implementiraju projekat pove}anja konkurentnosti bh. drvne industrije. Pored BHF-a, sredstva za realizaciju i pomo} su obezbijedili i {vicarski Program promocije uvoza (SIPPO), {vicarska Organizacija za pomo} investicijama (SOFI), Centar za razvoj i kooperaciju pri univerzitetu u Bernu (CDC) i USAID program podizanja konkurentnosti razvojem klastera. BiH Ambasada u Bernu je pru`ila podr{ku ovom projektu. Nakon uspje{ne pripremne faze, 11. maja je odr`an sastanak u sklopu kojeg su se predstavnici bh. firmi iz sektora prerade drveta susresti sa odabranim partnerima iz [vicarske i nekoliko zemalja Evropske unije (Njema~ke, Italije i Austrije). Cilj sastanka je da se uspostave poslovne veze izme u predstavnika firmi sa obje strane, kako bi se ostvarile nove investicije, uspostavili partnerski odnosi i time otvorila nova tr`i{ta za bh. firme iz ovog strate{ki va`nog sektora. Predstavnici jedanaest bh. firmi iz oba entiteta su predstavili svoje izvozne proizvode direktno zainteresovanim partnerima. Prezentirana je {iroka paleta proizvoda, uklju~uju}i gra evinsku stolariju, kuhinjski namje{taj, podne obloge, elemente za parket, lijepljene plo~e, monta`ne ku}e i krovne konstrukcije. Business Humanitarian Forum (BHF) je neprofitna organizacija sa sjedi{tem koja za cilj ima promociju odr`ivog ekonomskog razvoja u postkonfliktnim i zemljama u razvoju. 4

5 Drvoprerada i šumarstvo Prva konferencija klastera Prva ovogodi{nja konferencija klastera drvoprerade i {umarstva regije centralne Bosne odr`ana je, 19. aprila, u Zenici Konferencija je organizirana u sklopu aktivnosti projekta Podizanje konkurentnosti u drvoprera iva~kom sektoru razvojem klastera u implementaciji USAID CCA u suradnji sa REZ Agencijom u regiji centralne Bosne. Cilj ove konferencije je procjena ostvarenih rezultata i dogovor o zajedni- ~kim aktivnostima u sljede}ih {est mjeseci, planiranje marketin{kih i izvoznih aktivnosti, te planiranje aktivnosti u cilju pobolj{anja konkurentnosti. U~estvovali su predstavnici iz oblasti {umarstva i drvne industrije, dr`avnih institucija na svim nivoima, komora na svim nivoima i poslovnih udru`enja. Prezentirani su dosada{nji radovi radnih grupa. Radna grupa - Pristup kapitalu Osim teku}ih problema vezanih za ovu oblast, prezentirani su i slijede}i koraci vezano za pristup kapitalu: izrada informativnog biltena o postoje}im kreditnim linijama, izrada finansijskog priru~nika, uspostavljanje instrumenata stimulacije proizvo a~a, formiranje garantnih fondova za razvoj malih i srednjih poduze}a. Usluge koje bi takva institucija pru`ala poduze}ima, kao i olak{ice koje bi stvarale kao direktan rezultat njegovog rada (ni`a kamatna stopa, du`i rok otplate - manji tro{kovi uknji`be hipoteke i zaloga). Radna grupa - Tehnologija Aktivnosti koje su poduzete u rje{avanju problema su: analiza postoje}eg tehnolo{kog nivoa i definisnje potreba, nabavka novih tehnologija kroz obezbje enje namjenskih fondova, stvaranje uvjeta za transfer novih tehnologija, formiranje centra za razvoj i implementaciju novih te-hnologija. Radna grupa - Razvoj kvaliteta Problemi koji su prezentirani u ovoj oblasti vidljivi su kroz neodgovaraju}i nivo kvaliteta poslovanja i proizvoda, te potreba uskla ivanja sa EU standardima. Aktivnosti koje treba poduzeti su: razvoj i implementacija standarda iz oblasti {umarstva i drvne industrije, obezbje enje uvjeta za testiranje i certificiranje proizvoda, uvo enje sistema upravljanja kvalitetom firme, obezbje enje subvencije za uvo enje sistema kvaliteta. Radna grupa - Obrazovanje Glavni problem koji je identificiran u ovoj radnoj grupi jeste nedostatak in`enjera i odgovaraju}e stru~ne radne snage, a aktivnosti koje treba poduzeti u cilju rje{avanja problema su: analiza raspolo`ive radne snage i potreba industrije, unapre enje srednjeg i visokog obrazovanja, unapre enje prakti-~nog rada u {kolama i uspostaviti vezu sa industrijom, unapre enje veza izme u biroa za zapo{ljavanje i firmi. Rasprava Radna grupa - Marketing Razvoj marketinga u funkciji pove}anja ukupne prodaje i izvoza plasmanom novih proizvoda, te osvajanje novih tr`i{ta su prezentirani kao izazov klastera u oblasti marketinga. Organizirani su nastupi/posjete sajmovima u Zagrebu, Beogradu, Splitu, Birminghamu, program radionica Made in BiH sa studentima ALU koju organizira Privredna/Gospodarska komora FBiH, u radu je jednostrani~ni katalog firmi prerade drveta iz FBiH koji radi P/GKFBiH, Projekat REZ agencije Centar za marketing, obuka u oblasti dizajna za predstavnike drvnog sektora koji vodi Akademija likovnih umjetnosti Odsjek produkt dizajn. Prezentirano je istra`ivanje spremnosti bh. kompanija za izvoz, kao i tr`i{te namje{taja od punog drveta u EU. [. ALIMANOVIÆ Studija {umarstva i drvne industrije BiH Vanjskotrgovinska komora BiH organizirala je Okrugli sto Rasprava o studiji {umarstva i drvne industrije Bosne i Hercegovine koji je odr`an 04. maja. U radu Okruglog stola u~estvovali su predstavnici poduze}a {umarstva i drvne industrije BiH, resornih ministarstava svih nivoa, V/SKBiH, Privredne/Gospodarske komore FBiH i Privredne komore RS, Agencije FIPA, USAID-a, GTZ-a, IPSA-Instituta, udru`enja {umarskih in`enjera i tehni~ara FBiH i RS. Kao {to je poznato, vlade Austrije i Italije finansiraju izradu ove studije a koordinator u BiH je Agencija FIPA. Nakon uvodnog izlaganja predstavnika FIPA-e i prezentacije aneksa od doma}ih eksperata, uslijedila je rasprava, nakon ~ega je zaklju~eno: - Da je korisno stavljanje materijala I faze projekta Studije razvoja {umarstva i drvne industrije BiH na javnu raspravu, kako bi o ovom materijalu svi prisutni dali svoje mi{ljenje i sugestije; - Svi prisutni su pokazali interesovanje za izradu studije; - Da je u studiji korektno obra eno {umarstvo, a u aneksu o drvnoj industriji ima mnogo propusta i predlo`ene su smjernice koje se trebaju uzeti u obzir: pregled kapaciteta po pojedinim segmentima proizvodnje, podaci o uvozu za 2003., 2004., i izvozu za 2005., da nam je cilj pokretanje tvornice iverice u BiH; - Da se u materijalu ne spominje segment standardizacije, certificiranja, akreditovane laboratorije drvne industrije; - Da je prijevod Studije lo{e ura en. Razgovaralo se se bez uvida u projektni zadatak {to je i uticalo na tok rasprave. Formirana je radna grupa koja }e sve primjedbe pripremiti i dostaviti Agenciji FIPA. [. A. 5

6 Ve} du`e vrijeme povla~i se problem uslova koje ovi prijevoznici moraju ispuniti kako bi dobili licencu za obavljanje svoje djelatnosti. Prijevoznici su posebno nezadovoljni odredbom u Pravilniku o licenci za obavljanje javnog prijevoza u unutra{njem cestovnom prometu, prema kojoj licencu mogu dobiti samo ako im vozila nisu starija od 15 godina, a u slu~aju taksi prijevoznika starija od 10 godina. U zemljama ~lanicama EU ovakav propis je nezamisliv, a op}enito su rijetke zemlje koje su pribjegle ovakvom ograni~avanju. Posebno iritira {to ni u Republici Srpskoj ni u Br~ko Distriktu ovakav uslov nije na snazi, pa su prijevoznici iz FBiH o~igledno dovedeni u neravnopravan polo`aj. Zbog navedenog su prijevoznici iz FBiH, ve} du`e vrijeme i u vi{e navrata, tra`ili izmjenu spomenutog pravilnika. Posljednji put je to tra`eno od Federalnog ministarstva prometa i komunikacija dopisom od 03. marta godine, ali, na `alost, iako su Asocijacija auto-prijevoznika i taksi voza~a Da li }e do}i do blokade saobra}ajnica u FBiH? Predstavnici asocijacija auto-prijevoznika i taksi voza~a iz Federacije BiH odr`ali su, 18. maja, sastanak-konferenciju za {tampu, kako bi, preko medija, upoznali javnost sa radikalnim mjerama koje su prinu eni poduzeti u cilju reguliranja svoga statusa Prezentacija Europlast group i Johnston Sweepers u BiH U cilju unapre enja ekonomskih i trgovinskih odnosa i ja~anja privrednih veza izme u BiH i Srbije, krajem maja realiziran je prvi zajedni~ki projekat novootvorenog predstavni{tva Privredne komore Srbije u BiH i Privredne/Gospodarske komore FBiH. Rije~ je o prezentaciji kompanije Europlast d.o.o. sa sjedi{tem u ^a~ku i predstavni{tvom u Minhenu. Bave se proizvodnjom opreme za javna komunalna preduze}a, odnosno vi{e vrsta kontejnera za odlaganje sme}a, specijalnih korpi za skladi{tenje i transport prehrambenih proizvoda (vo}a i povr}a), europaleta HDPE, recikla`nih kanti i kontejnera, kao i vozila za ~i{}enje javnih povr{ina, paletnih boksova i paleta za lagerovanje i transport prehrambenih proizvoda. izvr{ene neke druge gotovo neva`ne izmjene Pravilnika, ova najspornija odredba nije brisana. Treba napomenuti da je i Buldo`er komisija jo{ godine podr`ala eliminiranje odredbi o starosti vozila iz Pravilnika o licenci, ali ni to nije dalo rezultate. I na ovoj konferenciji, kao i na ranijim sastancima, ljudi od struke su ukazali na to da se mora osigurati ravnopravan status prijevoznika na podru~ju cijele BiH, te da razloga za ovakvu odredbu, sa stanovi{ta stru~njaka, uop}e nema. Opravdanje Federalnog ministarstva prometa i komunikacija da je ova odredba ugra ena radi bezbjednosti u saobra}aju ne stoji, jer se utjecaj na bezbjednost u saobra}aju ostvaruje preko TEHNI^KE ISPRAVNOSTI, a ne preko STAROSTI vozila. Zato je rje{enje u poo{travanju kontrola na tehni~kom pregledu, ograni~avanju broja tehni~kih pregleda koji bi bili posebno verificirani za pru`anje usluga ovim prijevoznicima i sli~nim mjerama. Na sve ove zahtjeve i prijedloge nadle`no Ministarstvo nije odgovorilo niti dalo razumna i prihvatljiva obrazlo`enja, pa su auto-prijevoznici i taksi voza~i odlu~ili da 22. juna godine, na organizirani na~in, izraze svoje nezadovoljstvo tako {to }e djelomi~no, u cijeloj Federaciji BiH, blokirati saobra}aj na odabranim dionicama saobra}ajnica i time radikalizirati rje{avanje problema koji, u nekim slu~ajevima, ugro`ava njihovu egzistenciju. Blokade }e trajati sve dotle dok se odredbe o starosti vozila ne eliminiraju iz Pravilnika o licenci. ^lanovi ovih asocijacija se nadaju da }e Ministarstvo, ovoga puta, brzo reagirati i izvr{iti tra`enu izmjenu Pravilnika kako bi se izbjegle nepopularne mjere blokade. Ukoliko do blokade, ipak, do e, nadaju se da }e gra ani i privrednici FBiH imati razumijevanja za ovako iznu eno izra- `avanje nezadovoljstva. F. \IKI] Europalete zamjenjuju standardne drvene, dok se svi proizvodi koji se koriste u prehrambenoj industriji, proizvode prema direktivama EU, za koje su privrednici iz BiH najvi{e zainteresirani. Prema rije~ima Jasne Traudisch, suvlasnice Europlasta, na kompletan proizvodni program daju garanciju od {est godina. Predstavljeni su i proizvodi britanske kompanije Johnston Sweepers, vode}eg proizvo a~a ma{ina za ~i{}enje ulica u svijetu. Proizvode nekoliko vrsta ~istilica: kompaktne, kamionske, specijalne i aerodromske. Kako je istakao Christian Scneck, menad`er za Evropu, odr`avanje njihovih proizvoda je jeftinije u odnosu na konkurenciju, a najve}i kupci u V. Britaniji su firme koje iznajmljuju njihova vozila. Mnogo ula`u na testiranje i pokrivaju oko 40 odsto svjetskog tr`i{ta. Ovo je po~etak saradnje izme u P/GKFBiH i PK Srbije i o~ekuje se da }e se nastaviti i dalje, {to }e doprinijeti ja~anju privredne saradnje izme u dvije zemlje, zaklju~eno je nakon prezentacije. S. V. 6

7 Gr~ki plan Za pomo} privredi balkanskih zemalja U Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH, zainteresiranim privrednicima prezentiran je Gr~ki plan za rekonstrukciju i pomo} privredi balkanskih zemalja Ukupan bud`et gr~kog Plana GPERB/ESOAB u toku do godine dostigao je iznos od 550 miliona eura. Za {est balkanskih zemalja (Bosna i Hercegovina, Albanija, Bugarska, SCG, Makedonija i Rumunija) Gr~ka Vlada je izdvojila sredstva kako bi pomogla politi~koj stabilnosti, prilago avanju EU i privrednom razvoju. BiH je odobreno 3,9 miliona eura. Mala i srednja preduze}a u privatnom vlasni{tvu, koja se nalaze na teritoriji BiH (do 250 zaposlenih i sa osniva~ima, a koji nisu velika preduze}a, izuzetno do 24 odsto), imaju pravo da konkuri{u za dodjelu sredstava. Predvi ene investicije: * industrijska proizvodnja, ali samo za osnivanje novih proizvodnih jedinica (pogona): * poljoprivrede: 1. povr}e pod staklenicima; 2. uzgoj `ive stoke u zatvorenom ili poluzatvorenom prostoru; 3. uzgoj ribe modernom tehnologijom. Potencijalni korisnici donacija moraju ispunjavati odre ene uslove tako da ukupna investiciona ulaganja u industriju iznose od 800 hiljada do pet miliona, a u poljoprivredu od 300 hiljada do 1,5 miliona eura. Investiciona ulaganja mogu da budu i ve}a, ali bespovratna sredstva ne}e biti odobrena na iznos koji prema{uje limit. Investitor mora da obezbijedi 40 odsto u~e{}a i da za toliko na kraju uve}a osnovnu glavnicu kapitala, a preostalih 30 odsto mogu biti kreditna sredstva (finansijske pomo}i nema za kamate na kredite). Rok za aplikaciju je kraj godine, a investicioni plan treba da bude zavr{en i proizvodnja treba da po~ne u roku od tri godine od datuma prijave zahtjeva. M. ME[ANOVI] Zabranjen uvoz peradi i proizvoda od peradi Vije}e ministara BiH donijelo je Odluku o zabrani uvoza u BiH i prevoza preko njene teritorije peradi i proizvoda od peradi radi spre~avanja unosa aviarne influence. Kako je saop}eno nakon sjednice, Odluka o potpunoj zabrani uvoza peradi i proizvoda od peradi odnosi se na Afganistan, Albaniju, Bugarsku, Egipat, Hong Kong, Indiju, Indoneziju, Irak, Izrael, Japan, Ju`nu Koreju, Kambod`u, Kazahstan, Kinu, Laos, Nigeriju, Pakistan, Rumuniju, Rusku Federaciju, Tajland, Ukrajinu i Vijetnam. Djelimi~na zabrana uvoza odnosi se samo na podru~ja koja su progla{ena zara`enim zbog pojave aviarne influence, odnosno na Austriju, Kipar, Francusku, Gr~ku, Hrvatsku, Italiju, Ma arsku, Njema~ku, Slova~ku, Sloveniju, Srbiju i Crnu Goru, [vedsku, [vicarsku i Tursku. U poljoprivredi Za zapo{ljavanje dva miliona KM Na prijedlog Komisije za implementaciju Programa poticajnih mjera za zapo{ljavanje u poljoprivredi, Federalna vlada je donijela Odluku o osiguranju i utro{ku dodatnih sredstava za ove namjene. Rije~ je o nova dva miliona KM koja }e biti utro{ena u skladu sa ranije donesenim Programom i Ugovorom federalnog Zavoda za zapo{ljavanje sa UPI Bankom. Od ukupnog iznosa 3,5 odsto bit }e utro{eno za tro{kove upravljanja, nadzora i realizacije Programa. 7

8 Zenica ZEPS Intermetal U Zenici je, 16. maja, otvoren 3. me unarodni sajam metala ZEPS Intermetal 2006 na kojem su u~estvovale 153 kompanije iz BiH, Austrije, Belgije, Republike ^e{ke, Njema~ke, Hrvatske, Italije, Makedonije, Holandije, Slovenije, Srbije i Crne Gore, [vajcarske i SAD-a Premijer Federacije BiH Ahmet Had`ipa{i}, u svom obra}anju prilikom njegovog otvaranja, rekao je da ZEPS Intermetal, kao me unarodni sajam metala, daje svoj pe~at i sliku BiH kao dr`ave koja hvata korak sa svijetom u proizvodnji ~elika, `eljeza, rude, obojenoj metalurgiji i finalnoj obradi metala. ZEPS Intermetal, kako su istaknuli mnogi u~esnici, postaje nezaobilazno mjesto godi{njeg okupljanja metalaca, ali, istovremeno, i potvrda ispravnosti strate{kog opredjeljenja da se razvija ova privredna grana. Reformske promjene u pro{loj godini daju pozitivne efekte u ovoj godini, a oni se ogledaju kroz visoki rast izvoza u prva ~etiri mjeseca ove godine, od 40,8 odsto, odnosno KM, uz odr`avanje uvoza na pro{logodi{njem nivou od KM. Metalski kompleks je pokreta~ povoljnih ekonomskih pokazatelja u BiH, izjavio je Petar Milanovi}, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. U okviru programskih aktivnosti, odr`an je Forum metalaca BiH, kome je predsjedavao akademik prof. dr Bo`idar Mati}. Jo{ jednom je potvr eno da je ovaj sektor prednja~io u izvoznim poslovima, te je pro{le godine ostvario 50 odsto ukupnog izvoza za BiH. Na Forumu je, izme u ostalog, promovirana studija Ekonomskog instituta iz Sarajeva Razvoj izvoznih potencijala konkurentnosti metalskog sektora BiH. Analiziraju}i period poslovanja kompanija metalskog sektora od do 2005., na bazi pomenute studije, prof. dr Fikret ^au{evi} je istaknuo brojne probleme koji su obilje`ili ovaj period. Pored toga, ovaj sektor pokazao je vitalnost, oporavljaju}i se br`e od mnogih, u postratnom periodu. 8 Analiza ekonomi~nosti i efikasnosti, u periodima od do i od do 2005., otkriva pozitivne trendove, koji stvaraju mogu}nost odr`ive poslovne ekspanzije u narednom srednjoro~nom periodu, uz zna~ajnu podr{ku ovog sektora u smanjenju trgovinskog deficita BiH. Odnos ukupnih tro{kova prema ukupnom prihodu kontinuirano je opadao od do (sa 187,2 na 106,7 odsto). U odnosu na prosje~nu vrijednost, za analizirani petogodi{nji period (136 odsto), odnos tro{kova prema ukupnom prihodu, u posljednje tri godine, bio je ni`i od prosjeka, uz stalnu tendenciju pada. Prosje~na veli~ina ovog pokazatelja, za petogodi{nji period, iznosi 20,4 odsto. U periodu od do 2003., tro{kovi rada u odnosu na ukupne tro{kove rasli su i bili iznad petogodi{njeg prosjeka. Poslije u~e{}e tro{kova rada u ukupnim tro{kovima smanjeno je sa 22 odsto na 18,8 odsto godine. Ovi, ali i drugi pokazatelji iz Studije, ukazuju}i na mogu} ubrzaniji rast u narednom periodu, potvr uju ispravnost strate{kog opredjeljenja da se razvija ova industrijska grana, kao jedna od najperspektivnijih. U Strate{kim pravcima razvoja metalske i elektroindustrije FBiH, ~iji je realizator P/GKFBiH (2003. godine), koji je pomenut na ovom skupu, konstatirano je da metalski sektor posjeduje potencijal koji mo`e doprinijeti dinami~nijem napretku cjelokupne ekonomije zemlje. To potvr uju pokazatelji poslovanja mnogih uspje{nih kompanija kao {to su: FEAL - [iroki Brijeg, TMD Ai Grada~ac, kao i cjelokupan doma}i automobilski sektor. Potencijal za dalji razvoj ovog sektora sadr`an je, naro~ito, u proizvodnji aluminija i ~elika, ~ijom bi preradom u finalne proizvode, realizacijom novih investicija do{lo do stvaranja novih kompanija, razvoja prate}ih djelatnosti, novih zaposlenja, a time i zna~ajnog pobolj{anja bh. ekonomije. Me utim, ove se kompanije susre}u sa pote{ko}ama u poslovanju vezanim za visoke cijene energenata, visoke carinske stope na repromaterijale iz uvoza, koji se ne proizvode na doma}em tr`i{tu, nerije{en vlasni~ki status i sli~no. Zbog navedenog, pored aktivnosti menad`menta, neophodna je maksimalna uloga vlasti u ubrzanijoj gradnji poslovnog ambijenta, {to je i poruka ovog foruma, sa navedenim konkretnim zadacima, upu}enim na adrese institucija sistema. N. [EHI] - MU[I]

9 Odr`an VI nau~no-stru~ni simpozij Metalni i nemetalni materijali Me unarodni VI nau~no-stru~ni simpozij Metalni i nemetalni materijali, proizvodnja - osobine - primjena, odr`an je u Zenici, 27. i 28. aprila, u organizaciji Univerziteta u Zenici, Fakulteta za metalurgiju i materijale BiH. Nau~ni skup je zapo~eo plenarnom sjednicom, uvodnim i pozivnim radovima za globalne teme. Uvodnim predavanjem o temi Moderni koncepti ~elika i inovativni proizvodni procesi predstavili su se autori iz Njema~ke - Goetz Hessling, Ulrich Prahl i Wolfgang Bleck. Prezentiran je rad o najnovijim tehnologijama i razvoju industrije prerade metala autora Seada Pu`i}a iz Australije i Fuada Begovca, dekana Fakulteta za metalurgiju i materijale. Zapa`enu prezentaciju imao je prof. dr Aziz Mujezinovi} o temi Tehnolo{ka koncepcija razvoja kompanije Mittal Steel Zenica, predstavljenu kroz tri tehnolo{ke proizvodne linije: liniju sa elektrolu~nom pe}i, integralnu proizvodnu liniju i liniju kovanih proizvoda. Interesantno je bilo i predavanje Najnovije primjene hiperspektralne spektroskopije u industriji Amera Smajlbegovi}a, koji `ivi i radi u SAD-u. Dalje aktivnosti prezentacije nau~no-stru~nih radova uslijedile su u okviru sekcija: I - Sekcija metalni materijali, II - Sekcija nemetalni materijali i III - Sekcija ekologija. U okviru sekcije III, izme u ostalih, bila je i tema Sustavan pristup kvaliteti i za{titi okoli{a u Aluminiju d.d. Mostar. U zborniku radova svoje mjesto na{la je i tema Indikatori odr`ivosti razvoja metalne industrije u BiH, ~iji su autori zaposlenici P/GKFBiH. Ovaj simpozij kako svojom organizacijom tako predstavljenim temama iznova potvr uje da, bez uklju~enja nauke i novih tehnologija, nema br`eg razvoja na ovim prostorima. N. [. - M. Zavr{en sajam ZEPS Intermetal Najboljima uru~ena priznanja Odlukom Stru~nog `irija Tre}eg me unarodnog sajma ZEPS Intermetal priznanje za promociju dobili su Europolis - Beograd, Merkur d.d. - Naklo, Hrvatska gospodarska komora komora Sisak, Teximp S.A. Zollikon Switzerland Federacije BiH. Priznanje za proizvod pripada Alatnici Lazarevi} - Beograd, za specijalne zup~anike i plu`ne prenosnike Livnici Delta - Kakanj za livene stolice, Samostalnoj zanatskoj radnji Zup~anik - Te{anj za zup~anike sa vanjskim i unutarnjim ozubljenjem, Valjaonici cijevi Sisak za be{avne cijevi, te Helios TBLUS Koli~evo - Dom`ale za protupo`arni premaz. Specijalna priznanja Sajma za istaknut doprinos razvoju Me unarodnog sajma metala ZEPS Intermetal pripala su Miji Brajkovi}u, Seidu Kapetanovi}u, Bo`idaru Mati}u i Vladi Zeni~ko-dobojskog kantona (ZDK). Stru~ni `iri sa~injavali su predsjednik Fuad Begovac, dekan Fakulteta za metalurgiju i materijale Univerziteta u Zenici, te ~lanovi Amir Abazovi}, zamjenik ministra za privredu ZDK, i Darmin Terzi}, vo a projekta ZEPS Intermetal. Za razvoj energetske mre`e 286,6 miliona USD Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o finansiranju izme u BiH i Me unarodne asocijacije za razvoj - IDA za ESCEE Projekt-Komponenta za BiH Programa energetske zajednice jugoisto~ne Evrope. Kako je saop}ila Slu`ba za informiranje Vije}a ministara, Prijedlog sporazuma bi}e upu}en Predsjedni{tvu BiH radi dono{enja odluke o prihvatanju, a za potpisnika je predlo`ena ministrica finansija i trezora Ljerka Mari}. Ukupna vrijednost Projekta iznosi 286,6 miliona USD, a o~ekuje se da }e doprinijeti razvoju energetske mre`e u BiH i njenom uklju~ivanju u strujnu mre`u jugoisto~ne Evrope. Projekt }e biti finansiran iz sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, Evropske investicione banke i njema~ke Kreditne slu`be za obnovu, te doma}ih kontribucija, koje }e osigurati elektroprivrede Republike Srpske i BiH u iznosu od 8,9 miliona USD. 9

10 Zakoni i propisi Izmjene Zakona o privatizaciji Vlada FBiH je razmatrala i, na osnovu obrazlo`enja Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH, pozitivno se izjasnila o amandmanu na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduze}a. Su{tina amandmana je da Zakon omogu}i da se preduze}a za koja odluku o metodu, rokovima i nadle`noj agenciji za privatizaciju donosi Vlada FBiH, a ~iju listu utvr uje Parlament FBiH (preduze}a iz oblasti elektroprivrede, prometa i veza, osim cestovnog prijevoza, vodoprivrede, eksploatacije ruda i {uma, javnog informiranja, igara na sre}u i industrije naoru`anja i vojne opreme) privatiziraju po posebnim propisima, kao i da se dio kapitala ili ukupan dr`avni kapital u ovim preduze}ima mo`e izuzeti od privatizacije. Uz to, regulisano je da odluku o izuzimanju dr`avnog kapitala od privatizacije u vrijednosti do 30 odsto donosi Vlada FBiH, a preko te vrijednosti Parlament FBiH na prijedlog Vlade FBiH. Utvr en Prijedlog zakona o elektronskom potpisu Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o elektronskom potpisu, ~iji je predlaga~ Ministarstvo komunikacija i prometa. Prijedlog zakona bi}e upu}en Parlamentarnoj skup{tini BiH na razmatranje po skra}enoj proceduri. Ovim zakonom ure uju se osnove upotrebe elektronskog potpisa i pru`anje usluga u vezi sa elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Dono{enje ovog zakona poti~e razvoj informacionih i komunikacionih tehnologija u svim oblastima djelovanja ekonomskih subjekata, gra ana i dr`avnih tijela i otvora nove mogu}nosti za razvoj ekonomije. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o ste~ajnom postupku Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o ste~ajnom postupku, koji je Vlada FBiH utvrdila i po skra}enom postupku uputila u parlamentarnu proceduru, rezultat je potrebe uskla ivanja sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave kojim je, izme u ostalog, federalna Direkcija za namjensku industriju iz nadle`nosti federalnog Ministarstva odbrane stavljena u nadle`nost federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije. Vlada Federacije BiH Od do godine privatizirana preduze}a U skladu sa zaklju~cima Doma naroda Parlamenta FBiH, Vlada Federacije BiH je razmatrala i usvojila Izvje{taj Agencije za privatizaciju u FBiH o toku i rezultatima privatizacije u Federaciji BiH od do godine U ovom razdoblju ukupan prihod od privatizacije dosegao je 8,9 milijardi KM, od ~ega se na certifikate odnosi 8,5 milijardi, a na gotovinsko pla}anje ne{to vi{e od KM. Najbolji rezultat je u ovom sedmogodi{njem razdoblju ostvaren godine, kada je prihod iznosio vi{e od dvije milijarde KM, prete`no u certifikatima. Takozvanom malom privatizacijom prodano je 258 firmi za ukupno ne{to vi{e od 424 miliona KM, dok je velikom privatizacijom vlasni{tvo promijenjeno u 323 kompanije, te tako ostvarena 674 miliona KM prihoda. Javnom ponudom dionica ostvaren je prihod od 7,83 milijarde KM. Iako je ova vrsta privatizacije provo ena samo i godine, na ovaj na~in privatizirano je najvi{e kompanija (451). Do sada su ukupno privatizirane firme, odnosno 71 odsto od planiranih, u kojima je privatizirano oko 40 odsto dr`avnog kapitala, odnosno 5,6 milijardi KM. Od do godine uo~ljivo je usporavanje procesa privatizacije, {to ukazuje na poku{aje tenderske prodaje preduze}a za koje nije postojalo realno iskazano interesiranje kupaca. Preostali neprivatizirani dr`avni kapital iznosi 11,16 milijardi KM u 348 firmi. U godini predvi ena je prodaja 26 od ukupno 61 firme iz nadle`nosti APF-a. Ukoliko bi to bilo realizirano prakti~no bi bila okon~ana privatizacija komercijalnih preduze}a i 50 odsto dr`avnog kapitala. Inozemni investitori postali su vlasnicima 55 preduze}a s ukupno uposlenih. U dijelu Izvje{taja posve}enog certifikatima ka`e se kako je, zaklju~no s , iskori{teno za privatizaciju 67 odsto od ukupno evidentiranih 16 milijardi KM. Vlada je zadu`ila Ministarstvo finansija FBiH, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH i APF da, {to br`e, pripreme informaciju o tome kako su utro{ena 425 miliona KM gotovog novca ostvarenog u privatizaciji. 10

11 Ured visokog predstavnika BiH neophodna efikasna supervizija bankarskog sistema Parlamenti u BiH morat }e, ukoliko `ele da BiH postigne ciljeve koje je sama postavila, tokom ljeta usvojiti zna~ajan dio legislative i time izvr{iti efikasnu superviziju bankarskog sistema BiH, stav je OHR-a Glasnogovornica banjalu~kog Ureda OHR-a Ljiljana Radeti} podsjetila je na konferenciji za novinare da su tokom posljednjih nekoliko dana vo eni razgovori o modernizaciji supervizije bankarskog sistema u BiH, {to je jedan od klju~nih zahtjeva u pregovorima o stabilizaciji i pridru- `ivanju. Entitetski parlamenti trebali bi, naglasila je, usvojiti zakone o transferu koji su neophodni kako bi se u BiH uspostavio centralni sistem supervizije bankarskog sistema. Jedinstveni sistem supervizije bankarskog sistema dodatno bi za{titio {tedi{e, te }e, oja~av{i sigurnost bankarskog sistema i kreditnu sposobnost, pomo}i poticanje ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta, kazala je Radeti}. U ovom trenutku, banke BiH se nalaze pod supervizijom dviju entitetskih agencija za bankarstvo. Zbog ~injenice da je me uentitetsko bankarstvo ve} postalo norma, postojanje dviju regulatornih agencija je postalo suvi{no i kontraproduktivno, istakla je glasnogovornica Moody s Investor Service BiH dobila povoljniji kreditni rejting - B2 Me unarodna bonitetna ku}a Moody s Investor Service je 17. maja pobolj{ala BiH kreditni rejting sa B3 sa pozitivnim izgledima na B2 sa stabilnim izgledima, saop}eno je iz Slu`be za odnose s javno{}u Centralne banke BiH Ovaj povoljniji kreditni rejting BiH dodijeljen je u svjetlu ekonomskog i institucionalnog napretka od dodjele prvog suverenog kreditnog rejtinga u martu godine. Agencija Moody s navodi da je BiH nedavno po~ela pregovore sa EU o Sporazumu o stabilizaciji i pridru`ivanju koji }e pomo}i integraciji zemlje u Evropu i politi~kom i ekonomskom ja~anju zemlje. Zna~ajne su i reforme u oblasti odbrane i policije. Ve}a nadle`nost doma}ih vlasti omogu}ila je Uredu visokog predstavnika (OHR) u BiH da ima manju intervenisti~ku ulogu u upravljanju dr`avom. Nagla{ava se napredak u oblasti ekonomske politike, uklju~uju}i rje{avanje pitanja kompenzacije za potra`ivanja po osnovu zamrznute stare devizne {tednje. Porez na dodanu vrijednost (PDV) je uspje{no uveden, a njegovo prikupljanje je iznad o~ekivanja i omogu}i}e dodatnu podr{ku javnim finansijama. Moody s ukazuje i na pitanja koja ograni~avaju rejting, me u kojima je neusvajanje ustavnih promjena. Dodatnu zabrinutost predstavlja visok OHR-a ocijeniv{i da je skupo i neefikasno odr`avati dvije regulatorne agencije za bankarstvo, a tro{kovi }e i dalje rasti kada, tokom narednih godina, BiH po~ne primjenjivati Direktive EU u oblasti bankarstva. Za to }e biti potrebna posebna ekspertiza, koja }e biti skuplja ukoliko je budu morale pru`ati dvije organizacije umjesto jedne. Stav OHR-a jeste da je to reforma koja ima {iroku politi~ku podr{ku i koja mo`e donijeti realnu korist gra anima za kratak period. Zbog toga je od klju~ne va`nosti da nadle`ni ministri konstruktivno rade kako bi se ova predlo`ena promjena preto~ila u realnost, rekla je Radeti} i dodala da }e, ukoliko do e do brzog postizanja dogovora, za sve zainteresirane to biti situacija u kojoj svi dobijaju. Ukoliko oba entitetska parlamenta usvoje odgovaraju}e sporazume, prije oktobarskih izbora mo`e biti uspostavljen moderan i prema evropskim standardima uskla en sistem supervizije banaka, pod pokroviteljstvom Centralne banke, umjesto odvojenih agencija za bankarstvo. deficit teku}eg ra~una, iako je trgovinski deficit zna~ajno smanjen u prvom kvartalu ove godine, zahvaljuju}i uvo enju PDV-a. Kreditni rejting zemlje predstavlja procjenu mogu}nosti i voljnosti vlade jedne zemlje da u potpunosti i na vrijeme servisira svoj dug. Bolji kreditni rejting omogu}ava dr`avi povoljnije uslove za zadu`ivanje na me unarodnom tr`iitu kapitala, odnosno izdavanje obveznice ili zadu`ivanje kod poslovnih banaka u svijetu. Sa boljim kreditnim rejtingom, dr`ava }e se mo}i povoljnije zadu`ivati na tr`i{tu, odnosno uz ni`u kamatu, ve}i iznos kredita ili du`i rok otplate. Kreditni rejting je va`an i za potencijalne strane investitore koji na osnovu njega dobijaju svojevrsnu sliku ekonomije zemlje u koju namjeravaju ulagati, {to je va`an podatak i za vladu te zemlje da bi mogla pravilno ocijeniti stanje i poduzeti neophodne korake na njegovom unapre enju. Iako pobolj{anje kreditnog rejtinga sa B3 na B2 predstavlja zna~ajan napredak, BiH treba nastaviti sa reformskim procesima. 11

12 Kemal Kozari}, guverner CBBH Za sada nema razloga za rast kamatnih stopa Rast kreditne zadu`enosti gra ana u BiH nije prekora~io granicu, pa nema razloga da Centralna banka BiH (CBBH) sada posegne za mjerama pove}anja obavezne rezerve, {to bi dovelo do rasta kamatnih stopa. Ovo je za Dnevni avaz izjavio Kemal Kozari}, guverner CBBH. Pomno pratimo kreditna kretanja i prema njima BiH trenutno ima najni`i procenat rasta kreditne zadu`enosti u regionu. Me utim, to ne zna~i da, ukoliko do e do pove}anja plasmana kredita u ve}oj mjeri, nije isklju~eno da }emo reagirati, kazao je Kozari}. Posljednji potezi vladinih monetarnih ustanova u SiCG, te Hrvatskoj bili su usmjereni prema stavljanju pod kontrolu velike zadu`enosti stanovni{tva u tim zemljama. Bankarski krugovi su upozorili na to da bi to moglo dovesti do ponovnog rasta kamatnih stopa. BH gra ani su prili~no zadu`eni i osje}a se odre eno zasi}enje. Zbog toga razmatramo primjenu odre enih mjera koje bi vi{e stimulisale kreditiranje privrede nego stanovni{tva, jer ta sredstva uglavnom idu u potro{nju, rekao je Kozari}. Dodao je da visinu kamata u BiH odre uje tr`i{te, te da odluku o tome trebaju donijeti banke, koje sve vi{e imaju selektivni pristup u kojem pouzdanijim klijentima nude povoljnije uslove kreditiranja. Dobio sam potvrdu da }e USAID donirati sredstva za realizaciju na{eg projekta uspostave kreditnog registra za privatna lica i `irante, {to }e bankama dati bolje informacije o zadu`enosti klijenata, naglasio je Kozariæ. Podsjetio je da je ve} u funkciji i registar kredita pravnih lica. Supervizija na dr`avnom nivou Prema rije~ima Kozari}a, superviziju banaka neophodno je podi}i na dr`avni nivo, a najefikasnije rje{enje jeste da za nju bude zadu`ena CBBH. [to se ti~e prijedloga ministra finansija Republike Srpske Aleksandra D`ombi}a da se uspostavi dr`avna agencija za bankarstvo, Kozari} ka`e da je to mogu}e, te da takve agencije ve} postoje u svijetu. Dijelovi izvje{taja o rezultatima PDV-a Javni prihodi porasli za 42 odsto U prva tri mjeseca naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV), umjesto ranijeg poreza na promet, javni prihodi u BiH porasli su za 42 odsto u odnosu na isti period pro{le godine, potvr eno je u Vije}u ministara BiH Tro{kovi najsiroma{nijih stanovnika rastom cijena deset najosnovnijih proizvoda pove}ani su za tri KM po ~lanu doma}instva, stoji u preliminarnom izvje{taju Vije}a ministara o prva tri mjeseca primjene PDV-a u BiH. U odnosu na Hrvatsku i Crnu Goru, nakon prva tri mjeseca primjene PDV-a zabilje`en je znatno ve}i rast prihoda, ja~a poreska disciplina i smanjenje kriminala, ka`u u Vije}u ministara, napominju}i da od svih registrovanih PDV obveznika 97 odsto ih redovno pla}a PDV, dok je ranije 30 do 35 odsto njih izbjegavalo izvr{iti poreske obaveze. Cijene proizvoda na malo, posmatrane na grupi od 19 proizvoda u koje su uklju~ene i re`ije, porasle su za {est do osam odsto u cijeloj BiH, s tim da je rast u RS bio ne{to ve}i nego u FBiH, iako su pred uvo enje PDV-a cijene u RS bile ni`e nego u FBiH, stoji u ovom izvje{taju, uz napomenu da kod pove}anja cijena treba uzeti u obzir da je u istom periodu poskupjela i nafta koja uti~e na cijene svih proizvoda. Socijalno ugro`ene kategorije su, pove}anjem cijena deset najosnovnijih proizvoda u koje je uklju~ena i struja, dodatno optere}ene sa po tri KM. Sagovornici iz Vije}a ministara BiH podsje}aju da su socijalni programi, predvi eni kao pomo} za ubla`avanje posljedica uvo enja PDV, bili planirani na 50 miliona KM za cijelu BiH, ali da sada, subvencijom lijekova i pomo}i za nezaposlene, iznose oko 68 miliona KM. Nakon tri mjeseca primjene PDV-a nemogu}e je procijeniti njegov uticaj na plate i penzije, ali, prema statisti~kim podacima, penzije rastu. U Vije}u ministara BiH tvrde da je za sada nemogu}e govoriti o uticaju na zaposlenost, ali da je za prva tri mjeseca ove godine rast registrovane nezaposlenosti tri puta manji nego pro{le godine u ovo doba. 12

13 Komisija za vrijednosne papire FBiH Bi}e ukinuto avansno pla}anje Komisija za vrijednosne papire FBiH, zbog pada prometa na Sarajevskoj berzi u posljednja dva mjeseca, primorana je da ukine kontroverznu odredbu iz Pravilnika o trgovanju koja obavezuje kupce dionica na Sarajevskoj berzi da unaprijed pola`u avans, saznaje portal BH biznis. Kako je istakao Hasan ]elam, predsjednik Komisije za vrijednosne papire FBiH, uslov za ukidanje ove odredbe je da Samoreguliraju}a organizacija profesionalnih posrednika (SRO) formira fond pri Registru za vrijednosne papire FBiH iz kojeg bi se namirivale {tete ako neko od klijenata, eventualno, ne plati kupljene dionice. Ako SRO formira pomenuti fond, Komisija je spremna ukinuti odredbu o avansnom pla}anju do sredine ove godine. Zbog ove odredbe, u posljednja dva mjeseca promet na Sarajevskoj berzi je drasti~no pao. I veliki i mali investitori, posebno iz inostranstva, bukvalno su prestali trgovati dionicama na Sarajevskoj berzi. Zbog pada prometa na Sarajevskoj berzi nedavno je provedena i analiza u brokerskim ku}ama koja je pokazala da su klijenti BH brokerskih ku}a kao glavni razlog za prestanak trgovanja naveli upravo ovu odluku o avansnom pla}anju. Zlatan Dedi}, direktor Sarajevske berze Na SASE za sada ne}e biti petog dana trgovanja Direktor Sarajevske berze Zlatan Dedi} izjavio je za Dnevni avaz da Sarajevska berza za sada ne}e uvoditi redovno trgovanje petkom, s tim da se druge vrste trgovanja (aukcijske prodaje) obavljaju svih pet dana. Dodao je da u Upravi Sarajevske berze ozbiljno razmatraju prijedlog da petak bude iskori{ten za jednu vrstu specijalnog trgovanja - dr`avnim obveznicama koje se u ve}em obimu o~ekuju na Berzi. Istakao je da i Banjalu~ka berza, najvjerojatnije, petak koristi za ovu vrstu trgovanja, s obzirom na relativno druga~iji dioni~ki kapital u RS. Za razliku od Federacije BiH, privatizacijskim zakonima u RS dr`avni kapital je usmjeravan i u pojedine fondove. Takav kapital sve se ~e{}e javlja i na tr`i{tu vrijednosnih papira. Bankari G10 Rast poti~e inflaciju EBRD manje ula`e u centralnu Evropu Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) namjerava prestati s poduzimanjem novih aktivnosti na podru~ju centralne Evrope, te se planira usredoto~iti na manje razvijene zemlje Balkana i biv{ega Sovjetskog Saveza, pi{e Financial Times. O~ekuje se da takvi prijedlozi kona~no odobrenje osiguraju na redovnom godi{njem sastanku EBRD-a u Londonu, koji }e biti odr`an kasnije ovoga mjeseca, a na kojem }e guverneri razmotriti petogodi{nji plan Banke od do Takav potez uslijedio je, prema pisanju FTa, nakon vi{egodi{njeg natezanja izme u Sjedinjenih Dr`ava i evropskih dr`ava predvo enih Francuskom o brzini i vremenskom okviru za smanjenje aktivnosti EBRD-a u centralnoj Europi. ^elnici centralnih banaka deset industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G10) upozorili su na to kako valja posvetiti izuzetnu pa`nju spre~avanju da globalni gospodarski rast ne po~ne izazivati inflaciju. Jean-Claude Trichet, glasnogovornik skupine guvernera centralnih banaka G10 i predsjednik ECB, upozorio je na to kreatore monetarne politike da ne smiju biti zadovoljni sami sobom istaknuv{i da inflatorni pritisci po~inju rasti u razdobljima visokih cijena potro{ne robe i energenata. Nije trenutak za samozadovoljstvo `elimo li da ovaj globalni rast bude odr`iv. Moramo paziti kako rast ne bi zavr{io inflacijom, kazao je Trichet u kratkom obra}anju novinarima nakon sastanka G10 u Banci za me unarodna poravnanja (BIS). Globalni gospodarski rast ostaje sna`an i kontinuiran, kazao je on, ali je upozorio na to kako postoje elementi koji zahtijevaju pa`nju, osobito oni vezani uz opasnost od izbijanja inflacije. 13

14 U BiH Pove}ana nezaposlenost za 2,82 odsto Od 31. marta do 31. marta godine, broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH se pove}ao za osobe ili 2,82 odsto, prema podacima Agencije za rad i zapo{ljavanje BiH. Prema formalnim statistikama, stopa nezaposlenosti na nivou BiH sa 31. decembrom godine iznosila je 44,10 odsto. Prema procjenama Agencije za statistiku BiH iz oktobra godine, stopa nezaposlenosti u BiH iznosila je 24 odsto, a rezultati su dobijeni na osnovu provedene ankete ostvarivanja prihoda na doma}instava u BiH. Me utim, Svjetska banka u nekoliko svojih studija navodi da bi stopa nezaposlenosti u BiH mogla biti oko 16,4 odsto. Kada je u pitanju status zaposlenih, ve}inu radnika iz neformalnog sektora zapo{ljavaju privatni poslodavci, 46 odsto, a oko 28 odsto su samozaposleni. Najve}i dio neformalno zaposlenih je u poljoprivredi (47 odsto), gra evinarstvu (17 odsto), te ugostiteljstvu i turizmu (oko 15 odsto). Prema podacima Agencije za rad i zapo{ljavanje BiH, u FBiH se broj registrovanih nezaposlenih od 31. marta do 31. marta pove}ao za ili 6,02 odsto. U Republici Srpskoj broj registrovanih nezaposlenih osoba se smanjio za osobu ili 4,51 odsto. U Br~ko Distriktu BiH broj registrovanih nezaposlenih osoba se pove}ao za 64 osobe ili 0,35 odsto. Od 31. decembra do 31. marta godine broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH se pove}ao za osoba ili 1,39 odsto. U FBiH se broj registrovanih nezaposlenih u ovom periodu pove}ao za osoba ili 1,12 odsto, u RS za osoba ili 2,11 odsto, a u Br~ko Distriktu BiH se pove}ao za 156 osoba ili 0,86 odsto. Do kraja ove godine o~ekuje se potpisivanje sporazuma o zapo{ljavanju izme u BiH i Italije, kao rezultat projekta Razvoj tr`i{ta rada u Jadranskom regionu (SVILMA), koji }e omogu}iti zapo{ljavanje radne snage iz BiH u sedam talijanskih regija, izjavio je Huso Sari}, direktor Agencije za rad i zapo{ljavanje BiH. Prema njegovim rije~ima, potpisivanje sporazuma o zapo{ljavanju izme u dvije zemlje }e omogu}iti kvalitetno i transparentno zapo{ljavanje bh. radnika u Italiji. Projekat SVILMA, ~ija je implementacija po~ela u januaru godine, finansira se iz sredstava projekta Interreg III a, koji obuhvata prekograni~nu saradnju u Jadranskom regionu. Osnovni zadaci u okviru projekta su uspostavljanje jedinstvenog tr`i{ta rada Jadranske regije i stvaranje jedinstvene baze podataka tr`i{ta rada, a u cilju potpisivanja sporazuma o zapo{ljavanju radnika posebnih stru~nih profila u skladu sa potrebama talijanskih poslodavaca. Sari} je kazao da se najve}a potreba za radnom snagom talijanskih poslodavaca odnosi na zanimanja iz Agencija za rad i zapo{ljavanje BiH Uskoro sporazum o zapo{ljavanju izme u BiH i Italije Vije}e ministara BiH oblasti gra evinarstva, metaloprera- iva~ke industrije, zdravstva i turizma. Sporazum o zapo{ljavanju izme u Italije i BiH, ~ije potpisivanje o~ekujemo do kraja ove godine, definisa}e, izme u ostalog, kvote i kvalifikacije radnika za kojima postoji potra`nja od strane talijanskih poslodavaca. Realizacija ovog sporazuma, odnosno legalan odlazak radnika iz BiH u italijanska preduze}a, o~ekuje se u godini, pojasnio je Sari}. Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja sa Slovenijom Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma izme u Republike Slovenije i BiH o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i imovinu, saop}eno je iz Slu`be za informiranje Vije}a ministara BiH. Utvr en je Prijedlog sporazuma izme u Republike Austrije i BiH o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu. Prijedlozi sporazuma uputit }e se Predsjedništvu BiH u proceduru dono{enja odluka o njihovom prihvatanju, a za potpisnika je predlo`ena ministrica finansija i trezora Ljerka Mari}. Vije}e ministara BiH je, izme u ostalog, utvrdilo Prijedlog sporazuma o zra~nom prometu izme u BiH i Republike Francuske, ~iji je predlaga~ Ministarstvo komunikacija i prometa. Kako je saop}eno iz Slu`be za informiranje Vije}a ministara BiH, utvr en je Prijedlog sporazuma o zra~nom prometu izme u BiH i Islamske Republike Pakistan. Prijedlozi ovih sporazuma zajedno s izvje{tajima o obavljenim pregovorima uputit }e se Predsjedni{tvu BiH, a za potpisnika je predlo`en ministar komunikacija i prometa Branko Doki}. Predlo`enim sporazumima uspostavlja se zra~ni promet i uvode redovne linije izme u zemalja ugovornica. 14

15 U prva ~etiri mjeseca ove godine BiH je ostvarila izvoz u vrijednosti od 1,5 milijardi KM, {to je za 41,1 posto vi{e u odnosu na isti period prethodne godine. U istom periodu BiH je ostvarila uvoz u vrijednosti od 2,9 milijardi KM, {to je za 0,2 manje u odnosu na isti period prethodne godine. BiH je u prva ~etiri mjeseca ove godine u robnom prometu sa inozemstvom ostvarila ukupan trgovinski deficit u vrijednosti od 1,4 milijarde KM. Pro{log mjeseca najve}e u~e{}e u izvozu BiH ostvareno je u sektoru Proizvodi svrstani po materijalu, sa ukupnom vrijedno{}u od 123,8 miliona KM, {to iznosi 27 posto od ukupnog izvoza. Zna~ajan obim izvoza ostvaren je u sektoru Strojevi i transportna sredstva, sa ukupnom vrijedno{}u od 104,8 miliona KM, {to iznosi 22,9 posto od ukupnog izvoza. Pro{log mjeseca najve}e u~e{}e u uvozu ostvareno je u sektoru Proizvodi svrstani po materijalu, sa ukupnom vrijedno{}u od 181,2 miliona KM, {to iznosi 20,3 posto od ukupnog uvoza. Obim uvoza u sektoru Strojevi i transportna sredstva je 179 miliona KM, {to iznosi 20,1 posto od ukupnog uvoza. Kada je rije~ o prehrambenim proizvodima, u prva ~etiri mjeseca ove godine u okviru sektora Hrana i `ive `ivotinje najvi{e se izvozilo povr}a i vo}a u vrijednosti od 10,7 miliona KM. Agencija za statistiku BiH Deficit u prva ~etiri mjeseca 1,4 milijarde KM Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u aprilu ove godine BiH je ostvarila ukupan robni promet sa inozemstvom u vrijednosti od 1,3 milijarde KM, od kojih se na izvoz odnosi 454,1 milion KM ili 33,8 posto, a na uvoz 889,3 miliona KM ili 66,2 posto. U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog prometa BiH u posmatranom periodu, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 51,1 posto Zna~ajno u~e{}e u izvozu ostvareno je u okviru grupe proizvoda Mlije~ni proizvodi i jaja, u vrijednosti od 9,2 miliona KM. U prva ~etiri mjeseca ove godine, u okviru sektora Hrana i `ive `ivotinje najve}e u~e{}e u uvozu ostvareno jen iz grupe Povr}e i vo}e, u U martu U aprilu vrijednosti od 69,8 miliona KM, dok je na drugom mjestu i proizvodi, u vrijednosti 69,7 miliona KM. Zna~ajan dio uvoza odnosio se na uvoz mesa i prera evina od mesa u vrijednosti od 34,1 milion KM. Posmatrano ukupno na nivou sektora Hrana i `ive `ivotinje, u prva ~etiri mjeseca ove godine BiH je ostvarila pokrivenost uvoza izvozom u iznosu od 13,2 posto, u okviru toga pokrivenost uvoza izvozom mesa mesnih prera evina bila je 8,1 posto, povr}a i vo}a 15,4 posto, te mlije~nih proizvoda i jaja 28,9 posto. Istovremeno, u sektoru Pi}a i duhan pokrivenost uvoza izvozom je 6,5 posto. Prosje~na neto plata 590,68 KM Prosje~na ispla}ena neto plata po zaposlenom za mart godine u Federaciji BiH iznosila je 590,68 KM. Tokom marta do{lo je do pove}anja prosje~ne mjese~ne ispla}ene neto plate za 1,94 posto. Od januara do marta godine prosje~na mjese~na ispla}ena neto plata iznosila je 587,33 KM. U odnosu na isti period prethodne godine, do{lo je do porasta prosje~ne mjese~ne ispla}ene neto plate za 7,78 posto. Najvi{a prosje~na ispla}ena neto plata zabilje`ena je u Kantonu Sarajevo i ona iznosi 751,51 KM, zatim u Hercegova~ko-neretvanskom kantonu 639,91 KM, dok je najni`a prosje~na ispla}ena neto-plata zabilje`ena u Zeni~ko-dobojskom kantonu i iznosi 468 KM. Prosje~na mjese~na ispla}ena bruto plata po zaposlenom za mart u FBiH iznosi 868,65 KM. Potro{a~ka korpa 495 KM Izdaci za ishranu i pi}e, prema potro{a~koj korpi, u aprilu ove godine u Federaciji BiH iznose 495,03 KM, {to je za 1,74 KM ili za 0,35 posto vi{e u odnosu na mart kada su iznosili 493,29 KM. Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, a posmatrano po sjedi{tima kantona, za potro{a~ku korpu u aprilu ove godine najvi{e se trebalo izdvojiti u [irokom Brijegu i to 554,51 KM, Mostaru 536,13 KM, zatim u Livnu 530,98 KM, dok je najjeftinija potro{a~ka korpa bila u Gora`du 446,71 KM. 15

16 Agencija za statistiku BiH BiH u Hrvatsku izvezla samo 74,8 miliona KM BiH je u aprilu ove godine izvezla robe u Hrvatsku, u vrijednosti od 74,8 miliona KM, {to je 16,2 posto od ukupno ostvarenog izvoza, dok je istog mjeseca u na{u zemlju iz Hrvatske uvezeno ~ak 156,7 miliona KM, podaci su Agencije za statistiku BiH Od susjednih zemalja zna~ajan izvoz u istom periodu ostvaren je u Srbiju i Crnu Goru, u vrijednosti od 55,3 miliona KM, {to je 12,1 posto. Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u aprilu je BiH najvi{e izvozila u EU, u vrijednosti od 281,4 miliona KM, {to je 61,8 posto od ukupno ostvarenog izvoza. U okviru zemalja EU, BiH je najvi{e izvezla robe u Austriju, u vrijednosti od 64,9 miliona KM, {to je 14 posto od ukupnog ostvarenog izvoza. Kada je rije~ o uvozu, BiH je u aprilu najvi{e uvezla robe iz Hrvatske, u vrijednosti od 156,7 miliona KM, {to je 34,3 posto od ukupno ostvarenog uvoza. Od susjednih zemalja zna~ajan uvoz u istom periodu ostvaren je iz SCG, u vrijednosti od 87,5 miliona KM, {to je 19,1 posto. Posmatrano prema regionalnim grupacijama, u aprilu je BiH najvi{e uvezla robe iz EU, u vrijednosti od 406,1 milion KM, {to je 45,6 posto od ukupnog uvoza. U okviru zemalja EU najvi{e se uvozilo iz Njema~ke, u vrijednosti od 107,6 miliona KM, to je 12 posto od ukupnog ostvarenog uvoza. U prva ~etiri mjeseca ove godine, BiH je sa susjednim zemljama imala pokrivenost uvoza izvozom, sa Hrvatskom 53,6 posto, s SCG 63 posto, dok je ta pokrivenost s Italijom 95,6 posto, s Slovenijom 74,9 posto, Francuskom 44,9 posto, Njema~kom 53,1 posto i s Austrijom 124,5 posto. U prva ~etiri mjeseca ove godine BiH je najve}i izvoz u Hrvatsku ostvarila u sektoru Proizvodi razvrstani prema materijalu, u vrijednosti od 136,1 milion KM, te u sektoru Mineralna goriva, maziva i srodni proizvodi u vrijednosti od 43,1 milion KM. 16 Najve}i obim uvoza iz Hrvatske bio je registriran kod uvoza proizvoda iz sektora Mineralna goriva, maziva i srodni proizvodi u vrijednosti od 194 miliona KM i sektora Hrana i `ive `ivotinje u vrijednosti od 71 milion KM. Istovremeno, BiH je u robnoj razmjeni sa SCG najve}i izvoz ostvarila u sektorima Proizvodi razvrstani prema materijalu, u vrijednosti od 48,7 miliona KM i Mineralna goriva, maziva i srodni proizvodi u vrijednosti 32,8 miliona KM. Iz SCG najve}i dio uvoza u BiH odnosio se na grupu proizvoda iz sektora Hrana i `ive `ivotinje, u iznosu od 60,5 miliona KM i sektora Kemijski proizvodi u iznosu od 37,4 miliona KM. U robnoj razmjeni sa Slovenijom, BiH je najve}i izvoz ostvarila u sektorima Strojevi i transportna sredstva u vrijednosti od 59 miliona KM i Proizvodi razvrstani prema materijalu, u vrijednosti od 54,3 miliona KM, dok se najve}i dio uvoza iz Slovenije odnosio na uvoz proizvoda U aprilu iz sektora Proizvodi razvrstani prema materijalu, u vrijednosti od 87,2 miliona KM i sektora Strojevi i transportna sredstva, u vrijednosti od 49,5 miliona KM. Kod izvoza i uvoza proizvoda prema Glavnim industrijskim grupacijama (GIG) prema krajnjoj ekonomskoj namjeni, mogu}e je primijetiti da se od ukupno ostvarenog uvoza u periodu januar - april godine najve}i dio proizvoda odnosio na uvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, u vrijednosti od jedne milijarde KM ili 34,4 posto od ukupno ostvarenog uvoza. Zna~ajan dio uvoza odnosio se na uvoz grupe netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju u vrijednosti od 702,5 miliona KM. BiH je najve}i dio izvoza ostvarila kod grupe intermedijarnih proizvoda, osim energije u vrijednosti 857,5 miliona KM (55,9 posto od ukupno ostvarenog izvoza) i netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju u vrijednosti od 228 miliona KM ili 14,8 posto od ukupno ostvarenog izvoza. Tro{kovi `ivota vi{i za 6,2 posto Prema podacima Zavoda za statistiku Federacije BiH, ukupni tro{kovi `ivota u aprilu ove godine ni`i su za 0,5 posto u odnosu na mart, s tim da su za robu ni`i za 0,7 posto, a za usluge vi{i za 0,1 posto. Tro{kovi za opremu stana su vi{i za 0,3 posto, te za ishranu 0,1 posto. Tro{kovi za obrazovanje i kulturu vi{i su za 0,5 posto, za odje}u i obu}u 0,2 posto. Pove}ani su i tro{kovi za higijenu i njegu zdravlja za 0,2 posto, dok su tro{kovi za duhan i pi}e ni`i za 0,1 posto. Ukupni tro{kovi `ivota u aprilu ove godine vi{i su za 5,8 posto u odnosu na prosje~ne tro{kove iz godine, u odnosu na decembar pro{le godine vi{i su za 3,8 posto, te u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 6,2 posto.

17 Zavod za statistiku FBiH Industrijska proizvodnja u aprilu ve}a za 7,4 posto Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u aprilu, u odnosu na mart ove godine, ve}a je za 7,4 posto. U odnosu na industrijsku proizvodnju iz aprila 2005., ve}a je za 10,4 posto, dok je u aprilu ove godine, u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz pro{le godine, ve}a za 8,1 posto. U pro{lom mjesecu, posmatrano po podru~jima industrijskih djelatnosti, u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju lani, industrijska proizvodnja u podru~ju prera iva~ke industrije ve}a je za 9,1 posto, u podru~ju rudarstva ve}a je za 0,5 posto, a u podru~ju snabdijevanja elektri~nom energijom, plinom i vodom ve}a je za 9,9 posto. Posmatrano po glavnim industrijskim grupacijama industrijskih proizvoda, od januara do aprila, u odnosu na isti period pro{le godine, proizvodnja bilje`i pove}anje intermedijarnih proizvoda, osim energije i kapitalnih proizvoda. Istovremeno, zabilje`eno je smanjenje netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju, trajnih proizvoda za {iroku potro{nju i proizvoda iz grupe neraspore eno. BiH gubi tri milijarde dolara Dostigli 60 posto predratnog BDP-a Bosna i Hercegovina je dostigla 60 posto razine predratnog bruto dru{tvenog proizvoda (BDP), {to je u rangu Srbije i Crne Gore, ali kudikamo je manji nego u Hrvatskoj i Sloveniji. Vlast u BiH iznosi druga~ije procjene BDP-a i tvrdi da bi ve} u idu}e dvije godine mogao dosti}i razinu na kojoj je bio prije rata, ali {anse za to vrlo su male, pi{e Ve~ernji list. Podaci kojima se koriste stru~ne institucije, uklju~uju}i banjalu~ki Ekonomski institut, govore da jo{ dugo ne}emo dosti}i prijeratni BDP-e. Prema tim podacima, FBiH u ne{to je povoljnijoj poziciji jer je BDP-e u tome entitetu 62 posto predratnog BDP-a, procijenjena na dolara po stanovniku. U Republici Srpskoj sada{nji je BDP-e 55 posto predratnoga. Premda i te podatke treba uzimati s rezervom, jer u BiH nema razra ene metodologije mjerenja BDP-a, a ni popisa stanovni{tva, koji je osnova za ta mjerenja, ~injenica je da je BiH u prili~nom zaostatku za ve}inom tranzicijskih zemalja. Pod pretpostavkom da su podaci pribli`no ta~ni, ispada da je BiH u proteklih 14 godina ostvarila oko 22 milijarde, a izgubila oko 25 milijardi dolara. Deficit tri milijarde dolara mo}i }e se nadoknaditi samo uz kontinuirani gospodarski rast. BiH i Francuska potpisale Memorandum Saradnja na podru~ju razvoja turizma Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i francuska Ambasada u BiH u Sarajevu su potpisali Memorandum o razumijevanju. Potpisnici su ministar Dragan Doko, te francuski ambasador u BiH Henry Zipper de Fabiani. Memorandum predstavlja tehni~ku saradnju na podru~ju razvoja turizma u BiH izme u Ministarstva i Francuske. U skladu sa odredbama Memoranduma, Francusko veleposlanstvo u BiH raspore uje u Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa savjetnika za turizam, slu`benika francuske dr`avne administracije. Ova saradnja ima za cilj doprinijeti ja~anju kapaciteta za turizam u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u skladu sa dobrom praksom Francuske. Istovremeno, saradnja treba doprinijeti organizovanijem pristupu promociji i razvoju turizma i turisti~ke ponude BiH, vrednovanju turisti~kih potencijala, obrazovanju u turizmu, kao i prilago avanju evropskim normama u ovoj oblasti. Na ovaj na~in Francuska, jedan od svjetskih lidera u oblasti turizma, `eli podr`ati BiH u njenim naporima da izgradi turisti~ku industriju koja }e osigurati odr`ivi razvoj i za{titu ekolo{ke ravnote`e u zemlji. Francuska `eli doprinijeti otvaranju ka svjetskom tr`i{tu turisti~kih potencijala BiH. Anga`man savjetnika za turizam prestaje 31. avgusta godine i mo`e se obnoviti pod uslovom, s jedne strane, raspolo`ivosti prora~una Francuske, a, s druge, pristanka ministra za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose. (Poslovne novosti) 17

18 Op}enito, pravila tr`i{nog natjecanja direktno se primjenjuju na podru~ju EU, a dr`ave ~lanice moraju u cijelosti sara ivati sa Evropskom komisijom u njihovom provo enju. Politika za{tite tr`i{nog natjecanja (konkurencije) uklju~ena je u aktivnosti EU jo{ od osnivanja, odnosno zaklju~ivanja Ugovora o osnivanju, kao dio politike usmjerene prema stvaranju ekonomske integracije me u zemljama ~lanicama. Takvu ekonomsku integraciju bilo je mogu}e posti}i samo ja~anjem unutra{njeg tr`i{ta kao klju~nog aspekta zajedni~kog tr`i{ta EU, odnosno ukidanjem svih prepreka koje stoje na putu trgovini me u zemljama ~lanicama. [ta je politika konkurencije? Politika konkurencije je klju~no oru e u za{titi i unapre ivanju privrednih aktivnosti koje obezbje uje i garantuje po{tenje u radu privatnog sektora. Ona odre uje mjesto dr`ave u ekonomskom `ivotu zemlje, odnosno aktivnosti kojima }e se baviti dr`ava i aktivnosti koje }e preduzimati samo privatni sektor. Ona reguli{e i na~in na koji }e poslovati privatan sektor, tako da to poslovanje bude u interesu cijelog dru{tva. Uloga politike tr`i{nog natjecanja kao instrumenta stvaranja jedinstvenog tr`i{ta va`na je za razumijevanje konkurencije EU. To razlikuje i ~ini jedinstvenim pravo konkurencije EU u odnosu na pravo konkurencije u bilo kojoj drugoj zemlji, pa ~ak i u samim zemljama ~lanicama. Evropska unija Pravo i politika tr`i{nog natjecanja (konkurencije) u EU U skladu sa pravnim naslje em Zajednice (acquis), tr`i{no natjecanje obuhvata politiku tr`i{nog natjecanja u u`em smislu (antitrust) i kontrolu dr`avne pomo}i (stateaid), pa acquis obuhvata pravila i postupke za suzbijanje djelovanja suprotnih tr`i{nom natjecanju od poduze}a (ograni~avaju}e sporazume izme u poduzetnika i zloupotrebu vladaju}eg polo`aja), te za spre~avanje vlada u davanju dr`avne pomo}i koja naru{ava tr`i{no natjecanje (konkurenciju) na unutra{njem tr`i{tu U stvari, pravo konkurencije ima za cilj: * Za{titu konkurencije me u poduzetnicima; * Stvaranje jedinstvenog evropskog tr`i{ta koji je ~esto diktirao razvoj zakonodavstva i prakse tr`i{nog natjecanja u EU. Pravo i politika konkurencije je imala glavno mjesto i ulogu u razvijanju EU. U osnovi, pravo konkurencije EU ure uje sljede}e: - zabranu sklapanja sporazuma izme u poduzetnika koji utje~u ili bi mogli utjecati na trgovinu izme u zemalja ~lanica, i koji za cilj ili posljedicu imaju spre~avanje, ograni~avanje ili naru{avanje tr`i{nog natjecanja unutar zajedni~kog tr`i{ta; - zabranu zloupotrebe vladaju}eg polo`aja jednog ili vi{e poduzetnika na zajedni~kom tr`i{tu; - zabranu davanja dr`avne pomo}i koju odobravaju dr`ave ~lanice, a koja naru{ava ili prijeti naru{avanju tr`i{nog natjecanja tako {to odre ene poduzetnike ili proizvodnju odre ene robe stavlja u povoljniji polo`aj; - zabranu mjera koje su u suprotnosti sa Ugovorom o EZ-u (koje se, uglavnom, odnose na javna preduze}a i preduze}a kojima dr`ave ~lanice daju posebna ili isklju~iva prava). Dobra politika konkurencije mo`e da pomogne razvoju zemlje privla~enjem stanih investitora obi~no tako {to se u~vr{}uje njihovo povjerenje. Ali, politika konkurencije i propisi koji je reguli{u mogu da budu neuspje{ni ako nisu razvijeni u {irem pravnom kontekstu i u vezi sa poslovnim okru`enjem. (citat iz Antikorupcijskog priru~nika) Pripremila: Mira IDRIZOVI] 18

19 Za finansiranje reformi Program IPA do IPA je novi pretpristupni instrument za finansiranje reformi u dr`avama kandidatima za ~lanstvo u EU koji }e zamijeniti programe Phare, ISPA, SAPARD i CARDS Cilj ovog instrumenta je da olak{a i objedini finansijsku pomo} dr`avama kandidatima, kao i potencijalnim kandidatima za ulazak u Evropsku uniju. Finansijski okvir za IPA je deset milijardi eura, koliko }e ~lanice Unije izdvojiti kao pomo} od do za potencijalne i budu}e ~lanice EU. IPA program ima}e pet komponenti. Prva }e se odnositi na izgradnju institucija i stabilnost, a druga na regionalnu saradnju. Ostale tri namijenjene su zemljama kandidatima kao {to su Hrvatska i Makedonija. Na raspolaganju }e biti poljoprivredni, regionalni i socijalni fondovi. Pet komponenata: 1. Pomo} tranziciji i ja~anju institucija (CARDS nacionalni) - Izgradnja administrativnih i sudskih kapaciteta - Podr{ka ispunjavanju politi~kih i ekonomskih kriterija za ~lanstvo 2. Regionalna i prekograni~na saradnja (CARDS regionalni, Interreg III) - Odr`iv ekonomski i socijalni razvoj - Okoli{, javno zdravstvo, prevencija i borba protiv organizovanog kriminala - Efikasne i sigurne granice - Promocija lokalnih aktivnosti izme u gra ana 3. Regionalni razvoj 4. Razvoj ljudskih potencijala 5. Ruralni razvoj OP6 - [esti okvirni program [esti okvirni program (Sixth Framework Programme - FP6) je glavni program Evropske unije za istra`ivanje, tehnolo{ki razvoj i demonstracijske aktivnosti. Utemeljen na Ugovoru o osnivanju EU, Okvirni program vo en je sa dva strate{ka cilja: osna`iti nau~nu i tehnolo{ku bazu evropske industrije i pove}ati njenu me unarodnu konkurentnost, istovremeno promovi{u}i istra`iva~ke aktivnosti koje podupiru druge politike EU. Ovi strate{ki ciljevi namjeravaju se ostvariti kroz interno evropsko tr`i{te za nauku i tehnologiju, odnosno kreiranjem Evropskog istra`iva~kog prostora (European Reserach Area - ERA), koji }e omogu}iti bolje iskori{tavanje postoje}ih istra`iva~kih kapaciteta i napora ulo`enih u istra`ivanje i razvoj u Evropi. Na taj na~in Evropska unija namjerava odr`ati konkurentnost i pove}ati nivo svog privrednog i tehnolo{kog razvoja, te dosti}i SAD i Japan u tehnologijama u kojima nedostaje za njima. Struktura FP6 programa podijeljena je u ~etiri cjeline: 1) tematski prioriteti, 2) strukturiranje evropskog istra`iva~kog prostora, 3) ja~anje temelja evropskog istra`iva~kog prostora, 4) specifi~ne aktivnosti koje pokrivaju {ire podru~je istra`ivanja. Vezano za [esti okvirni program, u BiH je kao prvi pilotprojekt u zemljama zapadnog Balkana uspostavljen NIP sistem (Informativno tijelo za BiH), kako bi se aktivno podr`ao proces integracije BiH u evropski istra`iva~ki prostor. Ured NIP obezbje uje svojim potencijalnim klijentima, koji su, prije svega, istra`iva~i sa univerziteta ili iz industrijskog sektora, sve relevantne informacije neophodne radi aktivnog u~e{}a u zajedni~kim evropskim istra`iva~kim projektima i pristupa evropskim fondovima za istra`ivanje i tehnolo{ki razvoj, tj. konsultacije, ali i organizaciju seminara, informacije dostupne on-line, distribuciju materijala itd. Direktor Ammar Mira{~ija je imenovan dr`avnim koordinatorom za Okvirni program 6 u BiH. Sjedi{te Ureda: NIP FP6 BiH Zmaja od Bosne 8, Kampus Univerziteta u Sarajevu, telefon/faks: (033) , , info@nip-fp6.ba, web stranica: U Banjoj Luci Seminar o programu EU u BiH Euro info korespondentni centar (EICC) Vanjskotrgovinske komore BiH, u saradnji sa Privrednom komorom Republike Srpske i P/Gospodarskom komorom Federacije BiH, 17. maja, u Banjoj Luci, odr`ao je seminar Program Evropske unije u BiH. Ovaj projekat finansira EU, a cilj je informiranje u~esnika o programima EU, naro~ito onim koji mogu biti od va`nosti za BiH, kao {to su {esti okvirni program EU (OP6), INTERREG III, IPA i CARDS. Istovremeno, cilj seminara je bio informirati poslovnu i {iru zainteresiranu javnost u BiH o prilikama i obavezama vezanim za programe EU. Slovenski ekspert za razvoj malih i srednjih preduze}a Irena Rezec je na seminaru predstavla aktuelne informacije o programima EU, glavne karakteristike OP6, od izrade prijedloga u okviru OP6 projekata, do njihove uspje{ne implementacije. Dosada{nja iskustva BiH na evropskim projektima izlo`io je predstavnik Informativnog tijela za OP6 u BiH Ammar Mira{~ija, a iskustva BiH vezana za programe IPA, Interreg III i CARDS predstavio je predstavnik Direkcije za evropske integracije BiH Kenan Tahmi{~i}. S ciljem postizanja ve}e upu}enosti o izvorima finansiranja od EU, ovaj seminar }e doprinijeti ve}em u~e{}u doma}ih subjekata u evropskim programima. 19

20 ^lanovima Udru`enja metalske i elektroindustrije P/GKFBiH POZIV Pozivamo Vas da prisustvujete vanrednoj sjednici Udru`enja MEI, koja }e se odr`ati 31. maja (srijeda) u prostorijama Komore (velika sala - prizemlje) u Sarajevu, Branislava \ur eva 10, sa po~etkom u 11 sati. Za Sjednicu je predvi ena: * Promocija kataloga metalske i elektroindustrije FBiH, * Aktuelna pitanja u poslovanju ovog sektora. Svim zainteresiranim Katalog }e biti dostupan odmah, po cijeni od 25 KM, po primjerku. Molim da potvrdite Va{e prisustvo, kao i da najavite broj primjeraka koji `elite, kako bismo obezbijedili dovoljan broj. Telefon: ; faks: ; n.sehic@kfbih.com Sjednici su pozvani da prisustvuju: ^lanovi UMEI predstavljeni u Katalogu Gosti: predstavnici privrednih komora Njema~ke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, FMERI, Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH, Privredne komore RS, GTZ-a, visoko{kolskih ustanova, sredstava javnog informiranja. Koordinator- savjetnik: Mr Nafija [ehi} - Mu{i} Predsjednik OUMEI: Ramo Bu evac, dipl. in`, s.r.