PRAĆENJE – VREDNOVANJE I UNAPREĐIVANJE NASTAVE

Транскрипт

1 Uloga ravnatelja u nastavnom procesu i unutarnjem vrednovanju vladimir jurić

2 Ravnateljski tim

3 RAZLOZI: MOGUĆI KOMPLEKSNIJI UTJECAJ NA NASTAVU PROCJENJIVANJE NAJRAZLIČITIJE UVJETOVANE UČINKOVITOSTI NASTAVE PRENOŠENJE ISKUSTAVA PRISUSTVOVANJE NASTAVI

4 Nema predviđenih očekivanja Bilježimo upadljive detalje Bilježimo ideje o mogućem daljem praćenju Pomaže otkrivanju problema Predviđanju načina i tehnika daljnjega praćenja Nestrukturirano praćenje nastave

5 Predmet praćenja: a) ponašanje nastavnika b) ponašanje učenika c) nastavna dinamika d) ostvarivanje ciljeva e) korištenje medija f) primjena metoda g) primjerenost sadržaja h) socijalni i radni oblici i dr. i) inovativnost Strukturirano praćenje nastave

6 planiranje vijećanja s nastavnikom praćenje nastave (opažanje u razredu) i vijećanje o opažanjima Koraci praćenja

7 Dogovoriti prikladno vrijeme za obje strane. Nastavnik bi trebao odlučiti o najprikladnijem vremenu za posjet nastavi. Potrebno je ostvariti dobar odnos u komunikaciji s nastavnikom, a trebalo bi mu olakšati posao i potaknuti ga da daje najbolje od sebe. Cilj i prirodu diskusije koja slijedi superviziju potrebno je jasno istaknuti. Strategije praćenja

8 razredni stupanj relevantne osobine i pozadina učenika područje kurikuluma obuhvaćeno nastavnim sadržajem (nastavnom jedinicom) prethodno učenje relevantno za ciljeve Opseg praćenja

9 odnos odabrane teme s prethodnom i onom koja slijedi specifične nastavne metode i materijali primjene metode kojima se procjenjuje doseg učenja EPIZODIČNOST POSJETA POVEZATI U CJELOVITU SLIKU Opseg praćenja

10 Za koga je potrebna klinička supervizija? Tko bi trebao imati koristi od toga? Što znači kada nastavnik uporno reagira obrambeno i pokazuje znakove anksioznosti za vrijeme kliničke supervizije? Mora li nastavnik priznati da ima probleme kako bi klinička supervizija bila korisna? Dileme

11 Trebaju li nastavnici, kojima je potrebna klinička supervizija, biti prisiljavani na korištenje tog procesa? Trebaju li kliničke supervizije biti korištene kao način procjene nastavnika i njegova rada? Kako ozračje međusobne zavisnosti može biti njegovano? Dileme

12 Na koji način se mogu poduzeti koraci kako bi se izbjeglo da klinička supervizija postane ritualni proces? Je li uzajamno povjerenje i poštovanje nešto što prethodi ili nastaje u procesu kliničke supervizije? Koliko direktivan biti u savjetovanju (planiranju nastavne jedinice, ciljeva, metoda i procedura?) Kako se može zajednički provesti analiza podataka? Čija je zadaća inicirati pitanja i diskusiju u post organizacijskom vijećanju? Dileme

13 Treba odgovoriti na sve upite i pitanja nastavnika kako bi se spriječila nesigurnost. Ravnatelj treba prihvatiti stav spremnosti na pomoć. Kako bi ispravno planirao posjet nastavi, ravnatelj bi trebao biti informiran o stanju učenja i podučavanja, među ostalim i o sposobnostima učenika. SUGESTIJE

14 Kakva su nastojanja nastavnika da motivira učenike za učenje u nastavi ili specifične aktivnosti i zadaće? Na koji način nastavnik vrjednuje na kraju sata ili nakon odredenog oblika i načina rada (grupnog rada i dr.)? Kako nastavnik iskorištava nastavno vrijeme? Kako se nastavnik ponaša ukoliko učenik nešto traži od njega ili moli za pomoć? Orijentacija praćenja

15 Kako nastavnik reagira na pitanja učenika? Kako nastavnik reagira na neočekivane odgovore učenika? Kakav odnos ima nastavnik prema pojedinom učeniku? Pokazuje li interes za njega? Kakva su objašnjenja nastavnika ukoliko neki učenik postigne potpun pozitivan učinak? Kako objašnjava pogreške učenika? Orijentacija praćenja

16 Usredotočuje li nastavnik preveliku pozornost na neadekvatno ponašanje učenika? Kakvo se razredno ozračje očituje u držanju (ponašanju) nastavnika? Je li nastavnik uzor za način razmišljanja i odnos prema učenju? Je li nastavnikovo ponašanje uvjerljivo učenicima? Kako nastavnik organizira tijek nastave? Orijentacija praćenja

17 Raspoznaje li uzroke, na primjer, nedovoljne pozornosti učenika ili ometanja nastave? Kako nastavnik reagira na nepažnju i neprimjereno ponašanje? Kako gleda na tzv.»problematične«učenike? Daje li učenicima priliku za samostalan rad? Primjenjuje li nastavnik raznovrsne nastavne metode? - Kako vodi diskusiju? Orijentacija praćenja

18 Daje li odgovarajuće zadaće za pojedine načine rada? Kako povratno reagira na točne - netočne odgovore? Kako objašnjava domaći rad i način rada? Kako primjenjuje test? Orijentacija praćenja

19 Učeničko vrijeme za zadatak koje učitelj određuje za rad u razredu Položaj nastavnika određen njegovom pokretljivošću i pozornošću učenika u različitim dijelovima učionice (mjesta rada i sjedenja učenika) Primjer govorne interakcije određen širinom uključenosti učenika u razrednu diskusiju i lokalizacijom verbalne aktivnosti, odnosno, neaktivnosti dijelova razreda Nastavnikove reakcije na nepažnju i neprimjereno ponašanje utvrđene postupcima nastavnika u takovim situacijama događanjima Elementi praćenja

20 Nastavnikove reakcije (komentar) na neočekivana pitanja što je određeno nastavnikovom sposobnošću boljeg korištenja učenikovih neočekivanih odgovora Uključenost učenika u zadani rad ustanovljuje se razinom razredne uključenosti u zadatke Logički poredak govornih izjava prepoznatih u nelogičnim izjavama, nejasnim riječima i frazama u nastavnikovim uputama učenicima Izmjena tehnika poučavanja i materijala koja se ustanovljuje primjenom različitih izvora koje koriste nastavnik i učenici u vrijeme nastave Elementi praćenja

21 Redoslijed objašnjavanja kojeg ustanovljujemo načinom pribavljanja primjerenih pokazatelja napredovanja učenika Nastavnikovo korištenje vremena, kojeg ustanovljujemo uvidom u raspodjeljivanje vremena na aktivnosti, prvenstveno na one koje se odnose na poučavanje i učenje, ili suprotno, je li veći dio vremena potrošen na materiju koja nije obrazovna Pojedinačne pohvale ustanovljujemo prema vrstama ponašanja koje nastavnik pohvaljuje i kako pohvale raspodjeljuje među učenicima Pojedinačna kritičnost ustanovljuje se vrstom ponašanja pojedinog nastavnika Elementi praćenja

22 Raznovrsnost nastavnih metoda, ustanovljuje se nastavnikovom primjenom različitih tehnika i metoda poučavanja Zadavanje zadaća i domaćih radova, utvrđuje se na osnovi jasnoće i potpunosti nastavnikovih uputa Analiza slučaja, usmjerena na jednog ili neke učenike koji imaju probleme kod dotičnog nastavnika Nastavnikovi odgovori na učenikova pitanja, utvrđuju se razinom odnosa kojeg pokazuje nastavnik spram značajnosti pitanja koja postavljaju učenici. Elementi praćenja

23 NITI JEDNA SVINJA JOŠ SE NIJE UDEBLJALA ZBOG ČESTOG VAGANJA (stara njemačka mudrost, prema Meyer Što je dobra nastava? ) da bi praćenje nastave bilo poticajno i korisno treba ostaviti dovoljan prostor međudjelovanja i savjetovanja koji ne mora biti popraćen čestim posjetama pravodobnarasprava rasprava o rezultatima izrada plana za poboljšanje postignuća Temeljni smisao supervizije

24 Srednju školu sve više učenika prolazi s trojkom Najnoviji podaci pokazuju da četvorka više nije najčešća ocjena s kojom srednjoškolci Završavaju razrede. U prvi razred srednjih škola u Hrvatskoj upisalo je s peticom, s četvorkom, s trojkom, a jedva ih se upisalo s dvojkom njih Već na kraju prvog razreda ocjene se drastično mijenjaju i odlikaša je dva i pol puta manje, samo Prvi razred većina srednjoškolaca završava s trojkom (21.019), s četvorkom ih prođe , a s dvojkom 2107.

25 Temeljne kompetencije komunikacijske matematičke informatičko-tehnologijske prirodoznanstvene socijalne poduzetničke učiti kako učiti opća kultura

26 Unutarnje vrjednovanje kao refleksija vanjskog vrjednovanja Sveukupna kvaliteta školskih postignuća - uspjeh učenika na nacionalnim testovima Napredak škole u podizanju postignuća Napredak učenika u učenju Postignuća učenika s obzirom na državnu razinu i /ili na državnim ispitima Povezanost s ostalim indikatorima kvalitete

27 Mjerenje kvaliete i zaključivanje o nastavi ne mora se zasnivati jedino na zahtjevima za metrijskom strogošću. Iskustvenim putem došlo se do indikatora kvalitete nastave koji ravnateljima mogu poslužiti kao glavni orijentir u praćenju nastave. Što je dobra ili kvalitetna nastava

28 Jasnoća: Procesa Ciljeva i sadržaja Jasnoća uloga dogovor o pravilima, ritualima i slobodama 1. JASNO STRUKTURIRANJE NASTAVE Meyer

29 Izbor dobre organizacije: Vremena Točnosti Podjele organizacijskih poslova Ritmiziranja dnevnog tijeka 2. VISOK UDIO STVARNOG VREMENA UČENJAU

30 Zbog: Uzajamnog poštivanja Pouzdanja u pridržavanju pravila Preuzimanja odgovornosti Pravednosti i skrbi 3. POTICAJNO OZRAČJE ZA UČENJEU

31 Zbog: Razumljivosti postavljenih zadataka Pouzdanosti tematskog hoda Jasnoće Obvezatnosti očekivanih rezultata 4. JASNOĆA A SADRŽAJA AJA

32 Zbog: Sudjelovanja u planiranju Kulture razgovora Rasprava o smislu Dnevnika učenja Povratnih informacija učenika 5. USPOSTAVLJANJE SMISLA KOMUNIKACIJOM

33 Bogatstvo tehnika insceniranja Raznolikost obrazaca djelovanja Varijabilnost oblika nastave Uravnoteženost velikih metodičkih oblika 6. RAZNOLIKOST METODA

34 Zbog: Sloboda Strpljivosti i vremena Unutrašnje diferencijacije i integracije Analize individualnih postignuća u učenju Usklađenih planova poticanja Posebnosti poticanja iz rizičnih skupina 7. INDIVIDUALNO POTICANJE

35 Zbog: Osvješćivanja strategija učenja Primjerenih zadataka za vježbu Ciljanje pomoći za uvježbavanje poticajnih okvirnih uvjeta 8. INTELIGENTNO VJEŽBANJE

36 Zbog: Nastavne ponude utemeljene na smjernicama i obrazovnim standardima Prilagođavanja sposobnostima učenika Neprestanih poticajnih povratnih obavijesti o napretku ućenja 9. JASNOĆA A OČEKIVANIH O POSTIGNUĆA

37 Zbog: Reda Funkcionalne opreme Uporabljivih pomagala za učenje 10. PRIPREMLJENA OKOLINA

38

39 NASTAVNICI I UČENICI ČINE ZAJEDNICU UČENJA

40 Zahvaljujem na pozornosti!