4 – ICT u bankarstvu

Транскрипт

1 1 UTJECAJ ICT NA POSLOVANJE Izvor: jid=15&katid=5&clanakid=105 Što ćete naučiti u ovom poglavlju? Koja su glavna obilježja nove ekonomije Koja je uloga Interneta u razvoju nove ekonomije Kako se informacije i znanje koriste kao glavni resurs poslovanja Koji su modeli nove ekonomije Što je modularna i virtualna organizacija Što je virtualni lanac vrijednosti Kako se mogu mjeriti neopipljivi resursi Kako informacije mogu dodati vrijednost Što je menadžment znanja 1

2 Promjena granica poslovanja Protok digitalnih informacija mijenja način rada pojedinaca i organizacija. (B.Gates, Poslovanje brzinom misli, 1999.) Nekad tradicionalna (industrijska) ekonomija Danas informacijska ekonomija (ekonomija znanja) INFORMACIJA = osnovni resurs poslovanja Obilježja nove ekonomije Pojam nove ekonomije pojavljuje se Business Week Obilježja nove ekonomije su: Globalnost nakon što je Internet proglašen općim dobrom čovječanstva, ta globalna javno dostupna mreža postaje okosnicom poslovanja i modernog društva Korjenite promjene i neizvjesnost zbog brzog razvoja tehnologije i promjene u poslovanju su brže, poslovanje je stalno neizvjesno traži: brzu reakciju, povezanost, organski način funkcioniranja i sposobnost prilagodbe ( organizacijski darvinizam ) znanje, ekonomija koja uči Umreženost Kupac postaje pokretač Osnova poslovanje je stvaranje nove vrijednosti za kupca Pitanje promjene modela poslovanja postaje pitanje opstanka na tržištu Brzina, povezivost, dodana vrijednost 2

3 Uporaba Interneta u EU U u Europskoj uniji 47% populacije koristi Internet (izvor: Najviše u Švedskoj (82%), Danskoj (76%) i Finskoj (70%) Najmanje u Grčkoj (20%), Mađarskoj (28%), Litvi, Poljskoj i Portugalu (29% svaka). Uporaba Interneta u Hrvatskoj Izvor: Državni zavod za statistiku, 3

4 Udio korisnika Interneta u stanovništvu Švedska Hrvatska Europa i Sred.Azija Svijet Izvor: Google Public Data, Uporaba Interneta u Hrvatskoj prema dobi pojedinaca Izvor: Državni zavod za statistiku, 4

5 Namjena uporabe Interneta u Hrvatskoj kod pojedinaca u 2011.g Čitanje novina i magazina: 76% Informacije o proizvodima i uslugama: 74% Traženje informacija o zdravlju: 66% Društvene mreže: 55% Trening i edukacija: 54% Usluge putovanja: 44% Preuzimanje softvera: 44%,... Prodaja proizvoda i usluga: 11% Najmanje: polaženje online tečajeva: 6% Izvor: Državni zavod za statistiku, Što se najviše kupuje na Internetu u Hrvatskoj? Odjeća i sportska oprema: 33% Knjige, časopisi, edukacijski materijal: 27% Lutrija i klađenje: 21% Kućne potrepštine: 20% Elektronička oprema: 16% Putovanja i smještaj: 14%... najmanje: Vrijednosni papiri i financijske usluge: 2% Izvor: Državni zavod za statistiku, 5

6 ICT u poslovanju Udio ICT-a u poslovanju stalno raste U SAD tvrtke iz ICT sektora g. tvore već 8% BDP-a, a indirektnim učincima taj se udio povećava na trećinu BDP-a velika ulaganja u ICT omogućuju da produktivnost raste stopom od 3% godišnje, a nezaposlenost manja od 4% Stalni pad cijena računalne i komunikacijske opreme utječe na povećanje elektroničke povezivosti među sudionicima tržišta (Spremić, 2004) Izvor: ory.php?id=11 Znanje i informacije kao resurs U novoj (digitalnoj) ekonomiji, znanje i informacije postaju osnovni resurs, a ne trošak poslovanja. Zašto? Informacije i znanje izravno ili neizravno stvaraju novu vrijednost i ugrađuju se sve više u proizvode i usluge Tvrtka koja prva stvori ili primijeni novo znanje ima prednost na tržištu Što je znanje tvrtke? Zbroj svih vrsta znanja, sposobnosti i vještina njezinih djelatnika Takvo znanje akumulira se s pomoću sustava za upravljanje znanjem (eng. Kowledge Management System) Cilj: stvoriti više znanja nego što su troškovi poslovanja (primjer: Coca cola vrijednost tog pića ne čini samo voda, šećer i aroma nego znanje o kupcima, tržištima, marketingu i dr.) Intelektualni kapital je vrijedniji od materijalnog 6

7 Informacijska organizacija Mijenja se i organizacija rada umjesto hijerarhijske javlja se tzv. informacijska organizacija (Spremić, 2004) Informacijska organizacija sintetizira sve prethodne metode organizacije, temelji se na intenzivnoj primjeni ICT. srodni koncepti - mrežna, modularna i virtualna organizacija Osnovne karakteristike informacijske organizacije: oodlučivanje nije više isključivo privilegija menadžera oorganizacije su sistemskog, organskog tipa, prilagodljive okolini Modularna i virtualna organizacija Orjentirane su na sposobnost kompanije da stvara novu vrijednost MODULARNA organizacija = mreža povezanih partnera koji obavljaju pojedinu funkciju posebna mreža za proizvodnju, za financije, marketing, za inženjering, ljudske resurse, razvoj i istraživanje, a međusobno su povezane preko jezgre (centrale) tvrtke VIRTUALNA organizacija = modularna organizacija koja je međusobno povezana s pomoću informacijskokomunikacijske tehnologije 7

8 Zašto i kako virtualna organizacija? Zašto se organizacije udružuju virtualno? Kako bi iskoristile prilike na tržištu i zajedničkim nastupom i resursima ostvarile i pojedinačne i zajedničke ciljeve Kako se udružiti virtualno? Udružiti se mogu tvrtke iz istog ili različitog područja djelatnosti Svaka od članica zadržava pravnu i ekonomsku osobnost i nezavisnost Partnerstva ne moraju biti dugoročna (suradnja se obično raskida kada je postignut cilj) Karakteristike virtualne organizacije: Granice ne postoje Primjena ICT Izvrsnost partneri se pozicioniraju, traže se najpovoljniji dobavljači, kvaliteta koja doprinosi postizanju cilja Neformalni pristup udruživanje zbog zajedničkog posla, a razdruživanje nakon posla, pa nema puno formalnih pravila Povjerenje nužno zbog visoke razine neovisnosti partnera Vrste virtualne organizacije Intraorganizacija autonomni, multidisciplinarni projektni timovi se udružuju u radu na daljinu, uz korištenje ICT Interorganizacija tvrtke se udružuju radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva, ali se i razdružuju nakon ostvarivanja ciljeva Supraorganizacija velike kompanije se udružuju u čvršće i globalne organizacije, koje su dugoročne i stalno se povećavaju primjer: Internet mreža 8

9 Virtualni lanac vrijednosti Tradicionalni lanac vrijednosti = skup aktivnosti kojima se dodaje vrijednost fizičkom resursu od procesa nabave do procesa prodaje i usluga poslije prodaje oovdje se informacije koriste za kontroliranje tog lanca Virtualni lanac vrijednosti = skup aktivnosti kojima se upravlja informacijama, i informacije se koriste za dodavanje vrijednosti proizvodu ili usluzi ouključuje: prikupljanje, organiziranje, selektiranje i distribuciju informacija (tj. sirove informacije se pretvaraju u korisno znanje koje dodaje vrijednost) oovdje su informacije glavni resurs poslovanja orazlike kod upravljanja ovim lancem u odnosu na tradicionalni: Inicijalni troškovi su ovdje vrlo visoki Kasniji fiksni i varijabilni troškovi niski, jer ne ovise o broju proizvedenih jedinica, pa se ekonomija razmjera ne može primjenjivati Kako informacije dodaju vrijednost? Proces dodavanja vrijednosti uporabom informacija odvija se u 3 faze (Spremić, 2004): 1. Vidljivost procesa s pomoću ICT menadžeri stječu bolji uvid u stanje posl.procesa 2. Zamjena aktivnosti fizičke aktivnosti se zamjenjuju virtualnima (npr. e-trgovina, e-banking), uvodi se virtualni lanac vrijednosti 3. Novi odnosi s kupcima menadžeri se informacijama koriste kako bi stvorili ili isporučili novu vrijednost kupcima, povezuju se s kupcima, žele stvoriti informacijsko vodstvo na tržištu (npr. izrada proizvoda po mjeri pojedinačnog kupca - customizacija, i sl.) 9

10 Metrika neopipljivih resursa S obzirom da informacije i znanje postaju resurs, javlja se potreba za njihovim vrijednosnim uključivanjem kao imovine tvrtke u računovodstvenom sustavu. Klasični računovodstveni sustav mjeri samo opipljive resurse, a nova ekonomija zahtijeva mjerenje i neopipljivih resursa. Primjer: oako netko iz tvrtke otuđi 10 strojeva, to se računovodstveno izražava kao gubitak, imovina se vrijednosno umanjuje oako iz tvrtke ode 10 iskusnih stručnih ljudi, to se računovodstveno ne izražava kao gubitak, a trebalo bi jer je to gubitak intelektualnog kapitala tvrtke Primjer Švedske osiguravajuće društvo Skandia klasičnim financijskim izvješćima dodaje izvješće o intelektualnom kapitalu tvrtke. (Spremić, 2004) - Pogledati načine mjerenja ljudskog kapitala u (Spremić, 2004) na str. 42 i 43. Razvoj novih modela upravljanja Razvojem virtualnog lanca vrijednosti, pojavljuju se novi modeli upravljanja Menadžeri trebaju biti originalni, kreativni, vizionari, u stanju razlučiti korisne od nekorisnih informacija, odlučivati uz pomoć sustava za potporu odlučivanju Razvija se e-poslovanje koje se oslanja na ICT i sustave za potporu odlučivanju 10

11 Razvoj modela menadžmenta Prema Licker, P (u Spremić, 2004) postoji 7 teorijskih modela menadžmenta: 1. Hijerarhijski model 2. Provedba aktivnosti 3. Model alokacije resursa 4. Timski model 5. Transakcijski model 6. Upravljanje ciljevima 7. Menadžment znanja Model menadžment znanja Menadžer koji upravlja tvrtkom koristeći model menadžmenta znanja orjentiran je na: sustavno stvaranje, razvijanje, raspodjelu i intenzivnu uporabu znanja u modernim uvjetima poslovanja Kako ICT pomaže u raspodjeli znanja: osustavnim programima obrazovanja, mentorstvom, treninzima obazama znanja raspoloživima na poslužiteljima (primjeri alata: MS Share Point Services, Wiki alat) Share Point Services, izvor: Primjer: Xerox-ov komunikacijski sustav Eureka utemeljen na korporativnom intranetu i povezan s korporativnom bazom podataka, za potporu inženjerima pri rješavanju kvarova na strojevima 11

12 Razvoj novih proizvoda i usluga ICT omogućuje ne samo dodavanje vrijednosti postojećim proizvodima i uslugama, nego i stvaranje novih proizvoda i usluga Primjer razvoja novih proizvoda i usluga: Navigacijski GPS sustavi i sustavi za inteligentnu vožnju u automobilima (General Motors prvi uveo) Informacije o stanju na cestama za vrijeme vožnje e-bankarstvo, mobilno bankarstvo Bežični ured ICT prestaje biti pasivnim objektom postaje aktivnim pokretačem strategije poslovanja. E-bankarstvo ICT omogućuje korištenje usluga bankarstva izvan poslovnice banke. Kanali e-bankarstva: Bankomat i kiosk Telefonsko bankarstvo (telebanking) Online (Internet) bankarstvo Mobilno bankarstvo TV bankarstvo Dodane vrijednosti takvog bankarstva: možemo izvršavati bankovne transakcije ili plaćati račune bez izlaženja iz kuće (tzv. kućno bankarstvo ) i s bilo kojeg mjesta Osim obavljanja transakcija i provjere stanja, korisnici mogu brže uočiti eventualne pogreške i odmah ih prijaviti čime se povećava brzina otklanjanja grešaka. Ukratko: veća komocija, veća brzina i smanjeni troškovi. 12

13 Zaključak ICT je važan resurs poslovanja, posebno kod e- bankarstva u kojem su informacije ključne Razvojem ICT stvara se model nove ekonomije Organizacija postaje modularna i virtualna Stvara se virtualni lanac vrijednosti U posljednje vrijeme razvija se metrika za mjerenje neopipljivih resursa Informacije mogu dodati vrijednost svakom proizvodu i usluzi, uz pomoć ICT ICT utječe i na promjenu načina upravljanja, pa se javlja menadžment znanja Literatura 1. Spremić, M., Menadžment i elektroničko poslovanje, Narodne novine, Zagreb, Gates, B., Poslovanje brzinom misli, Izvori, Zagreb, Culturenet.com Web centar hrvatske kulture, Share Point Services alat za upravljanje informacijama (znanjem) u timovima, Demo, 5. Državni zavod za statistiku, Uporaba Informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i od pojedinaca u 2011., prvi rezultati, 02_01_2011.htm,