4 – ICT u bankarstvu

Транскрипт

1 M. Zekić-Sušac 2 E-POSLOVANJE Izvor slike: Global-E-Invoicing-Study.aspx 2 Što ćete naučiti u ovom poglavlju? Što je elektroničko poslovanje Kako strateški planirati e-poslovanje (SWOT analiza) Kako napraviti prijelaz na e-poslovanje s pomoću reinženjeringa poslovnih procesa Koje su faze razvoja e-poslovanja Koje su koristi i nedostaci e-poslovanja Koji su modeli e-tržišta Koji su modeli e-poslovanja Koji su podsustavi sustava e-poslovanja Koji su elektronički dokumenti Kako se mjeri uspješnost sustava e-poslovanja 1

2 3 Što je elektroničko poslovanje? e-poslovanje (eng. e-business) = svaki onaj oblik organizacije poslovanja koji u izrazito velikoj mjeri ovisi o primjeni informacijske tehnologije i potpori informacijskih sustava (Panian, 2000). e-poslovanje = svaki oblik provođenja poslovnih transakcija u kojima stranke ostvaruju međusobnu interakciju elektroničkim putem Koje transakcije se provode elektronski? trgovina, marketing, naručivanje proizvoda ili usluga, plaćanje, sigurnost, logistička potpora, isporuka i dr. Kod e-poslovanja digitaliziraju se sve poslovne aktivnosti Prva pojava pojma e-poslovanje IBM predstavlja svoje viđenje mogućnosti primjene Interneta kao globalnog gospodarskog prostora E-poslovanje je širi pojam od e-trgovine, koja označava odvijanje samo trgovinskih transakcija putem Interneta 4 Vrste poslovanja ovisno o razini digitalizacije Ovisno o razini digitalizacije proizvoda, posrednika i procesa, razlikujemo ove vrste poslovanja: Virtualni proizvod e-poslovanje Čisto e- poslovanje Digitalni proizvod Fizički proizvod Tradicionalno poslovanje Virtualni procesi Digitalni procesi Fizički procesi Fizički posrednici Digitalni posrednici Virtualni posrednici 2

3 Koje su vrste e-poslovanja (modeli tržišta)? S obzirom na prirodu transakcija koja se provode u e-poslovanju, odnosno usmjerenost na tržište, razlikujemo ove vrste (modele) e-poslovanja: B2B ( business-to-business ) e-poslovanje među tvrtkama B2C ( business-to-customer ) e-poslovanje između tvrtke i klijenata, odnosno kupaca C2C ( customer-to-customer ) e-poslovanje među korisnicima, kada korisnici izravno jedni drugima prodaju neke proizvode i usluge, npr. e-dražba C2B ( customer-to-business ) e-poslovanje između klijenata i tvrtke, kada pojedinačni korisnici prodaju proizvode i usluge tvrtkama, G2B ( government-to-business ) e-poslovanje između državnih tijela i tvrtki, npr. razmjena dokumentacije o porezima G2C ( government-to-citizen ) e-poslovane između državnih tijela i građana B2G ( business-to-goverment ) e-poslovanje između tvrtke i državnih tijela (npr. prijava i uplata poreza) E-poslovanje neprofitnih institucija E-poslovanje unutar tvrtke obično putem intraneta 5 Kako strateški planirati e-poslovanje (SWOT analiza)? Što je strateško planiranje e-poslovanja? = stalan proces unapređenja poslovanja i prilagodbe uvjetima nove ekonomije, kako bi se upotrebom ICT stvorila nova vrijednost Kako se provodi (Spremić, 2004, str. 95)? 1. Analizirati djelatnosti i konkurentsko okruženje (npr. s pomoću SWOT analize što su snage, slabosti, prilike i prijetnje našem e-poslovanju) 2. Odlučiti hoće li promjena biti radikalna ili postupna 3. Inovacija poslovnog modela 4. Reinženjering poslovnog procesa 5. Unapređenje poslovnih procesa (unaprijediti lanac vrijednosti) 6 3

4 7 Reinženjering poslovnih procesa Razlika između postupnog poboljšanja i reinženjeringa: Postupno poboljšanje postupno mijenja postojeći proces,uz bottom-up pristup i ima kratko i usko područje djelovanja Reinženjering radikalna promjena,uvodi se potpuno novi proces umjesto starog, ima dugo i široko područje djelovanja (obuhvaća cijelu tvrtku) Cilj reinženjering-a: drastično poboljšanje kvalitete, brzine i smanjenje troškova. INOVACIJA POSLOVNOG MODELA 8 Primjeri reinženjering-a Goyada i Nike Goyada je švedski operater koji je ponudio svojim korisnicima besplatnu uslugu slanja rezultata svih nogometnih utakmica na njihove mobilne telefone. Ovu akciju financijski podržava Nike sa svojim reklamama. Nike je tako došao direktno do jednog zanimljivog dijela svoje populacije osoba koje vole nogomet Kada avio-kompanija ponudi svojim korisnicima uslugu spajanja na Internet iz aviona Kada banka uvodi e-banking Kada tekstilna tvrtka uvodi šivanje za kupca po mjeri itd. Navedite sami nekoliko primjera reinženjeringa poslovnog procesa 4

5 9 Koraci prijelaza na e-poslovanje Kod prijelaza tvrtke na e-poslovanje, potrebno je provesti ovih 5 koraka: 1. Formulirati viziju razvoja e-poslovanja 2. Formulirati strategiju razvoja e-poslovanja 3. Utvrditi područja primjene e-poslovanja 4. Razviti (ili nabaviti) specifične aplikacije 5. Odrediti tko će voditi projekt, kako će se ocijeniti uspješnost Nakon toga, ako je potrebno, korigirati projekt. Kako formulirati viziju razvoja e- poslovanja? Vizija = slika idealne budućnosti poduzeća, jasna predodžba budućih događaja, dugoročni željeni rezultat (D. Čičin-Šain, 2013) Primjeri vizija nekih tvrtki: opostati vodeća IT tvrtka za izradu web aplikacija u županiji do 2020.godine oimati najbolji omjer kvalitete i cijene u regiji u području proizvodnje namještaja do godine obiti prepoznat kao najinovativnija tvrtka u području izrade krovnih prozora do godine obiti prepoznat kao proizvođač zdravih eko rajčica u Hrvatskoj i ostvariti izvoz u Europu do godine obiti u 10% proizvođača najkvalitetnijih vina u Hrvatskoj do godine 10 5

6 11 Kako formulirati strategiju e-poslovanja? Pri formuliranju strategije e-poslovanja tvrtke treba najprije provesti planiranje i to odgovaranjem na ovih 15 pitanja: 1.Koja je svrha i cilj uvođenja e-poslovanja? 2.Na koja se područja odnose projekti e-poslovanja? 3.Na kojim tržištima želimo biti prisutni s projektima e-poslovanja? 4.Koja je razina primjene e-poslovanja? 5.Isplati li se prijelaz na e-poslovanje? 6.Postoje li organizacijski resursi, vještine i ostali kapital za ispunjenje ciljeva? 7.Je li tvrtka spremna za projekt e-poslovanja? 8.Koji su proizvodi i usluge prilagođeni e-načinu poslovanja? 9.Postoji li potražnja za tim proizvodima/uslugama? 10.Kako će se uvođenje e-poslovanja odraziti na postojeće proizvode/usluge? 11.Može li se s pomoću e-poslovanja stvoriti neka nova potreba kod korisnika? 12.Može li e-poslovanje bolje zadovoljiti neke standardne potrebe korisnika? 13.Može li e-poslovanje unaprijediti kvalitetu usluge? 14.Može li e-poslovanje unaprijediti postojeće poslovne procese ili kreirati nove? 15.Jesu li dobavljači i partneri spremni prijeći na e-poslovanje? Koraci prijelaza na e-poslovanje na primjeru izmišljene banke Štediko 1. Vizija biti prepoznat kao moderna banka koja svojim klijentima nudi više od usluga financijskih transakcija, tj. biti u svako vrijeme i na svakom mjestu savjetnik klijentu za sigurno i profitabilno upravljanje njihovim novcem (moto: Mi smo uvijek s Vama ) 2. Strategija na web sjedištu uvesti e-bankarstvo, pružati što više usluga za postojeće klijente, ali i za privlačenje novih (npr. osim financijskih transakcija nuditi savjete za upravljanje novcem, dizanje kredita, aplikacije za različite kalkulatore anuiteta, kamata, profita, poreza i dr. te komunicirati s klijentima u svako vrijeme (mobilnim uređajima) 3. Područja primjene proces pružanja financijskih usluga i savjetovanja 4. Potrebne specifične aplikacije alati za izračun anuiteta, kalkulator valuta, izračun poreza na dohodak, prihode od kamata na štednju, za vođenje kućnih financija, itd. 5. Projekt će voditi direktor tvrtke u suradnji s menadžerom za interno poslovanje, menadžerom za odnose s klijentima, informatičkim odjelom banke i informatičkom tvrtkom koja se bavi izradom web sjedišta i bankovnih aplikacija, zajedno će provesti testiranje i korigiranje aplikacija M. Zekić-Sušac, Ekonomski fakultet u Osijeku 12 6

7 Formuliranje strategije e-poslovanja na primjeru banke Štediko 1. Koja je svrha i cilj uvođenja e-poslovanja? Privući nove klijente pružanjem usluga putem weba i tako povećati profit Približiti se postojećim klijentima stalnim informiranjem o novim pogodnostima i savjetovanjem o učinkovitom korištenju usluga banke, upravljanju novcem i dodatnim savjetima 2. Na koja se područja odnose projekti e-poslovanja? Na područje e-bankarstva i komunikacije s kupcima (B2C, i to CRM) 3. Na kojim tržištima želimo biti prisutni s projektima e-poslovanja? Na tržištu cijele države Hrvatske, ali i za okolne zemlje, te za naše građane koji žive u inozemstvu 4. Koja je razina primjene e-poslovanja? Uvodi se razina djelomičnog e-poslovanja (digitalni procesi: e-transakcije, digitalni posrednici: web aplikacije, ali proizvod (usluga) može biti i digitalna i fizička (fizički novac i e-novac). 5. Isplati li se prijelaz na e-poslovanje? Ulaganje u novi sustav je kn (izmišljeno). Očekuje se da će uslijed korištenja novog sustava porasti prihod banke za 20% godišnje, a izračun na temelju očekivanih prihoda je pokazao da će se uloženo vratiti za 2 godine, što je prihvatljiv povrat investicije Primjer formuliranja strategije e-poslovanja - nastavak 6. Postoje li organizacijski resursi, vještine i ostali kapital za ispunjenje ciljeva? Postoji kapital, dok će resursi i vještine biti iznajmljeni (najam web hosting-a, plaćanje izrade web sjedišta, web aplikacija i obrade slika) 7. Je li tvrtka spremna za projekt e-poslovanja? Nema otpora u samoj tvrtci, a konkurencija je već uvela takav projekt, dakle projekt je pitanje opstanka na tržištu. 8. Koji su proizvodi i usluge prilagođeni e-načinu poslovanja? Proces obavljanja novčanih transakcija je prilagođen e-načinu jer se umjesto putem papira obavlja digitalno putem web aplikacije. Fizički posrednici (djelatnici banke) se također mogu zamijeniti digitalnim (web aplikacijom). Sam novac je fizički proizvod, ali se pojavljuje mogućnost dodatne prodaje digitalnih proizvoda: e-novca, e-čekova, itd. te davanje savjeta u digitalnom obliku. 9. Postoji li potražnja za tim proizvodima/uslugama? Potražnja postoji jer je sve veći porast broja Internet korisnika i navike ljudi da bankovne transakcije rade od kuće ili s drugih mjesta. 10. Kako će se uvođenje e-poslovanja odraziti na postojeće proizvode/usluge? E-poslovanje će omogućiti dodavanje nove vrijednosti uslugama (davanjem savjeta za ulaganje ili dizanje kredita, za upravljanje kućnim budžetom itd. 7

8 15 Primjer formuliranja strategije e-poslovanja - nastavak 11. Može li se s pomoću e-poslovanja stvoriti neka nova potreba kod korisnika? Stvorit će se potreba virtualnog isprobavanja ulaganja korištenjem raznih kalkulatora i modela za upravljanje rizikom 12. Može li e-poslovanje bolje zadovoljiti neke standardne potrebe korisnika? Da, klijente se bolje i kvalitetnije informira o proizvodima i uslugama, pa je potreba za timi uslugama zadovoljena na višoj razini. 13. Može li e-poslovanje unaprijediti kvalitetu usluge? Da, davanjem dodatnih savjeta za upravljanje financijama povećava se kvaliteta usluge, a ako kupci na web stranici stave svoje komentare o zadovoljnosti uslugom, djelatnici to mogu koristiti kako bi unaprijedili kvalitetu usluge. 14. Može li e-poslovanje unaprijediti postojeće poslovne procese ili kreirati nove? Unaprijedit će proces obavljanja financijskih transakcija i proces savjetovanja klijenata i kreirati novi proces virtualnog isprobavanja ulaganja. 15. Jesu li dobavljači i partneri spremni prijeći na e-poslovanje? Nisu svi, ali postoji određeni broj koji je (npr. Centralna nacionalna banka koristi web aplikacije za razmjenu e-dokumenata i informacija o kamatama, obveznim rezervama, itd. 16 Za vježbu Napravite planiranje i formuliranje strategije e-poslovanja za: Jednu banku koja već ima e-poslovanje, ali ga nema razvijenog u potpunosti, npr. nudi obavljanje nekih transakcija, ne nudi puno usluga savjetovanja i sl., te pokušajte dati prijedloge za unaprjeđenje njihovog e- poslovanja 8

9 17 Koje su faze razvoja e-poslovanja? Svaki model e-poslovanja može se razviti kroz ovih 6 faza: 1. Komunikacija s vanjskim okruženjem 2. Unapređenje interne komunikacije 3. Razvoj e-trgovine 4. Razvoj e-poslovanja 5. Integrirano e-poslovanje 6. Sveobuhvatno restrukturiranje e-poslovanja s obzirom na potrebe nove ekonomije 18 Grafički prikaz faza razvoja e-poslovanja vrijednost 1. faza - Komunika cija s vanjskim okruženje m Web mjesto statičnog sadržaja 2. faza - Interna komunika cija Intranet 3. faza - Elektronička trgovina Kupnja i prodaja putem Interneta 4. faza - Elektroničko poslovanje Poslovanje putem Interneta 5. faza - E- kompanija Promjena organizacijske strukture, strategije i modela odlučivanja 6. faza - Internetski poslovni model Prefiks e postaje suvišan Izvor: Spremić, 2004, str vrijeme 9

10 1. faza Komunikacija s vanjskim okruženjem Početna faza razvoja e-poslovanja, započinje 90-tih godina pojavom Interneta, html-a i www-a. Tvrtke prihvaćaju Internet kao kanal komunikacije prema vanjskom okruženju, pa se kreiraju statične web stranice isključivo informativnog karaktera, u službi promocije tvrtke Cilj: biti prisutan na virtualnoj sceni Tehnologija: statični HTML za izradu web stranica, koristi se model e-kataloga Vrlo niska razina interakcije s korisnicima web mjesta (putem e-pošte ili FAQ) Koristi: sniženi troškovi promocije, poboljšan imidž, razgranat pristup informacijama, bolji odnos s kupcima i partnerima, razumijevanje potencijala dolazećih tehnologija U izradi web stranica sudjeluju uglavnom samo zaposlenici iz marketinga u suradnji s informatičarima 19 Statične web stranice 2. faza Unapređenje interne komunikacije Traje od početka Informatičari preuzimaju kontrolu web stranica tvrtke Internet i web tehnike se intenzivno koriste za razvoj intraneta unutarnjih kanala komunikacije intranet Cilj: stvoriti povezanost unutar tvrtke, alate za potporu virtualnom grupnom i timskom radu, potporu administrativnom osoblju u obliku upravljanja dokumentima, te komunikacijske alate za razmjenu mišljenja, diskusije i baze znanja Korist: zaposlenici postaju informiraniji, povezaniji, znaju da postoji medij na kojem mogu nešto predložiti, dati inicijativu, educirati se i dr. Tehnologija: orjentirana na jedinstvene baze podataka, jednake ili kompatibilne formate zapisa dokumenata, standardne ili kompatibilne verzije intranet aplikacija (npr. aplikacije za upravljanje dokumentima DMS), briga o sigurnosti intraneta putem sigurnosnih stijena (eng. firewall) 20 10

11 21 3. faza Razvoj e-trgovine Tvrtke počinju koristiti Internet kao kanal za prodaju svojih proizvoda i usluga, javljaju se web trgovine Cilj: unaprijediti odnose s kupcima (B2C model) Tehnologija: dinamičke web tehnologije koje omogućuju interaktivnost na webu i izradu web aplikacija (java, php, asp,.net) Koristi: proširuju se odnosi s kupcima, vremenska i fizička barijera kod kupovine nestaje, web prodaja smanjuje troškove poslovanja i povećava učinkovitost Kanalski konflikt: da li tradicionalne kanale prodaje potpuno ugasiti, ili ih koristiti paralelno s kanalom e- prodaje? Rješenje omogućiti kupcima mogućnost odabira faza Razvoj e-poslovanja Nakon uvođena e-prodaje, razvoj novih kanala distribucije zahtijeva kompletan reinženjering poslovanja Cilj: riješiti se neučinkovitih procesa, unaprijediti kvalitetu usluge, brzinu usluge, mogućnost informiranja, personalizacije i prilagodbe pojedinačnim potrebama korisnika, privatnost i sigurnost (B2C i B2B) Tehnologija: metode reinženjeringa poslovnih procesa, web tehnologije za razvoj poslovnih aplikacija, XML za razmjenu informacija s partnerima Koristi: brža i kvalitetnija usluga, bolji odnosi s kupcima Izvor: 11

12 5. faza inteligentno i integrirano e- poslovanje Nakon reinženjeringa poslovnih procesa, potrebno je napraviti i reinženjering upravljanja Cilj: omogućiti menadžerima inteligentnu potporu odlučivanju kvalitetnim praćenjem informacija i brzim izvještajima Tehnologija: metode i alati poslovne inteligencije (skladištenje podataka, rudarenje podataka), npr. OLAP alati, neuronske mreže menadžere treba obrazovati za njihovo korištenje Koristi: bolji uvid u sve transakcije, te u cjelovitu sliku poslovanja, bolje odlučivanje i rješavanje problema 23 Izvor: faza Internetski model poslovanja Tvrtka je prethodno završila razvoje faze primjene e-poslovanja, tj. novi modeli su uobičajena norma u tvrtci, pa se prefiks elektroničko e čini suvišnim Cilj: ugodno poslovanje u novoj ekonomiji, stvoriti organizaciju u kojoj će se svaki zaposlenik brinuti o neprekidnom učenju, promjeni i inovaciji. Tehnologije: stalne promjene, uvođenje novih tehnologija (mobilno poslovanje, bežično povezivanje) Koristi: ugodnije poslovanje, veće zadovoljstvo zaposlenih i korisnika Izvor: 12

13 25 Koje su koristi e-poslovanja? Prema Turban (1999), koristi e-poslovanja su: A) KORISTI ZA ORGANIZACIJU: Omogućuje globalno poslovanje i osvajanje novih tržišta bez velikih inicijalnih troškova povezivanje s partnerima širom svijeta (npr. Boeing pronalazi partnera za proizvodnju dijelova u Mađarskoj, što donosi uštedu od 20%) Smanjuje troškove stvaranja, prikupljanja, obrade, pohrane i prijenosa dokumenata (administrativni troškovi se mogu smanjiti za 85%) Mogućnost pokretanja diferencirane ili specifične vrste poslovanja Smanjuju se zalihe gotovih proizvoda zbog brže nabave putem Interneta, te bržeg dolaska do informacija o profilu i potrebama kupca Reinženjeringom se povećava učinkovitost poslovanja, fleksibilnost, poboljšava imidž 26 Koje su koristi e-poslovanja? - nastavak B) ZA KUPCA: Neprekidna dostupnost proizvoda i usluga, te provedba transakcija (24/7) Veća mogućnost odabira dobavljača, proizvoda, posrednika Zbog moguće brze usporedbe cijene i kvalitete, moguće je kupovati jeftinije Veća informiranost (npr. uvid u mišljenja drugih ljudi koji su koristili proizvod), čime se stvaraju virtualne zajednice ljudi prema interesima, navikama Moguća visoka razina interakcije između korisnika (npr. putem e-dražbi) 13

14 27 Koje su koristi e-poslovanja? - nastavak C) ZA DRUŠTVO Omogućen virtualni način poslovanja Smanjuje cijene proizvoda i usluga Nestaju prepreke zemljopisne udaljenosti (za obrazovanje, pohađanje škola, zdravstvene usluge, i dr.) 28 Koji su nedostaci e-poslovanja? Sigurnost rada i poslovanja Izloženost riziku zloupotrebe Nedovoljna i neprimjerena tehnološka infrastruktura Nedovoljno razvijena softverska potpora Tehnički zahtjevan prijelaz s tradicionalnog na e-poslovanje Kumulirani efekti unutar lanca vrijednosti Još uvijek visoki troškovi razvoja e-poslovanja Privatnost, zaštita autorskih prava Rizik nastanka materijalne štete prilikom dostave Nedostatak povjerenja kod virtualnog poslovanja Nedostatak stručnog osoblja i znanja Neuređeni pravni i zakonodavni propisi Primjer: Blizzard Entertainment otkrivanje varanja kod mrežnog igranja igre Warcraft III (Spremić, 2004) 14

15 Što je elektroničko tržište? Tržišta omogućuju razmjenu dobara i usluga, ali i informacija i znanja Prema Schmid, Malone et al. (Spremić, 2004) e-tržište je: Elektronički posrednik preko kojega mnogobrojni kupci i prodavači posluju Napomena: U e-tržišta ne pripadaju e-posredovanja putem bilateralne (1:1) veze kod EDI mreža (gdje prodavač ima direktnu privatnu vezu s partnerom-kupcem), nego multilateralne veze Svako tržište, pa tako i elektroničko sastoji se od: Kupaca Prodavača Trgovaca Posrednika Specifičnost e-tržišta: SVE VEZE IZMEĐU SUDIONIKA SU DIGITALIZIRANE. Koje su funkcije e-tržišta? Tri glavne funkcije e-tržišta (Bakos, 1998, u Spremić, 2004): Približavaju kupce i prodavače Omogućuju provođenje poslovnih transakcija Pružaju institucionalnu infrastrukturu (zakonski i dr. okviri) za funkcioniranje tržišta Približavanje kupaca i prodavača Zbog digitalnih veza, e-tržište omogućuje bolju povezanost i niže troškove pretraživanja informacija na tržištima. Internet osnovna infrastruktura e-tržišta 15

16 Približavanje kupaca i prodavača U ovoj skupini funkcija, tržište treba omogućiti: Informacije o ponudi proizvoda ili usluge Obilježja proizvoda ili usluge Ponudu različitih vrsta proizvoda ili usluge Pretraživanje Informacije o cijenama i obilježjima proizvoda Podudarnost ponude s potrebama kupaca Provođenje ponude i razmjene Određivanje cijene Proces određivanja cijene Usporedbu cijena Provedba poslovnih transakcija U ovoj skupini funkcija, tržište treba omogućiti: Logistiku i nabavu Isporuku informacija, dobara ili usluga kupcima Plaćanje Prijenos uplate prodavaču Povjerenje Agencije za zaštitu potrošača, sustave odobravanja kredita, agencije za procjenu ugleda, specijalne online agencije za povjerenje pri kupnji i sl. 16

17 Institucionalna infrastruktura U ovoj skupini funkcija, tržište treba omogućiti: Pravnu funkciju Poslovnu etiku, ugovorne obveze, zaštitu intelektualnog vlasništva Zakonodavnu funkciju Zakone, pravilnike, sustav nadzora Struktura e-tržišta kupci Elektronička tržišta pretraži vanje procjena i odluke usluge logistika plaćanje autentifi kacija MREŽA VRIJEDNOSTI glavni procesi na e- tržištu prodavači Izvor: Spremić, 2004, modificirano 17

18 Koja je razlika između tradicionalnih i e- tržišta? Digitalni proizvodi - E-tržišta imaju mogućnost razmjene digitalnih proizvoda o Drugačije troškovne krivulje u odnosu na fizičke proizvode: fiksni troškovi visoki, varijabilni mali (ne povećavaju se s povećanim brojem prodanih proizvoda) Primjeri digitalnih proizvoda: vidi Tablicu 3.5,. u (Spremić, 2004), str Korisnici broj potencijalnih kupaca je veći, jer su to svi korisnici Interneta, ali su to i zahtjevniji kupci Prodavači broj prodavača je također veći, izraženija diferencijacija i profiliranje, dodavanje vrijednosti proizvodu Infrastrukturne kompanije velik broj tvrtki koje omogućuju funkcioniranje Interneta i e-tržišta Posrednici važan dio e-tržišta, oni često stvaraju nova tržišta (npr. ebay),povezuju kupce i prodavače, omogućuju provođenje i dovršenje transakcija, podržavaju sve funkcije tržišta često nudeći dodanu vrijednost (npr. posrednik u prodaji nekretnina, Wer Liefert Was, i dr.) Kompanije koje nude popratne usluge briga o sigurnosti transakcija, certifikati, autorizacija plaćanja i dr. Kompanije koje nude neke dodatne sadržaje na svojim web mjestima ponudom različitih dodatnih sadržaja nastoji se privući kupce, npr. mogućnosti pretraživanja weba, usluga, i dr. Osnovna obilježja e-tržišta E-tržišta imaju ova osnovna obilježja: Agregiraju sadržaje i informacije Stvaraju i pružaju usluge virtualnih zajednica To je specifičnost e-tržišta, jer se omogućuje okupljanje ljudi i tvrtki oko pojedinog proizvoda, što je kod tradicionalnih tržišta bilo preskupo Provode poslovne transakcije Specifično kod e-tržišta je mogućnost dinamičkog određivanja cijene na dražbama i dr. razmjenama 18

19 Koji su sudionici i kategorije e-tržišta? Sudionici e-tržišta su: Poslovni subjekti Pojedinačni kupci Tijela državne ili javne administracije Pojedini sudionici mogu u isto vrijeme biti u više gore navedenih uloga Osnovne kategorije ili modeli e-tržišta su: Business-to-business (B2B) Business-to-consumer (B2C) Consumer-to-consumer (C2C) Government-to-business (G2B) Government-to-citizen (G2C) Business-to-business (B2B) B2B = poslovne transakcije koje se putem e-tržišta odvijaju između poslovnih subjekata i njihovih dobavljača, partnera ili drugog poslovnog subjekta To znači potpunu elektroničku povezanost s partnerima s ciljem stvaranja nove vrijednosti i profita Fokus: elektronički integrirati obavljanje poslovnih transakcija Razvoj: EDI (Electronic Data Interchange) tehnologija koja se koristi za direktnu vezu između poslovnih subjekata putem privatne mreže onedostatak: visoki troškovi, specifični standardi 90-tih godina, nakon razvoja Interneta, on postaje osnovna infrastruktura za B2B Tehnologija: alati temeljeni na XML načinu zapisa dokumenata omicrosoft BizTalk oibm - RosettaNet 19

20 Business-to-consumer (B2C) B2C = obavljanje poslovnih transakcija s korisnicima Internet se koristi kao glavni kanal promocije, ali i obavljanja transakcije prodaje i komunikacije s potrošačima E-malls e-prodajni centri na kojima se na jednom mjestu može kupovati od velikog broja ponuđača, npr. Amazon.com prodaja knjiga, CD-ova, igračaka, DVD-ova, elektronike, i dr.) Poklon.hr prodaja različitih vrsta poklona Consumer-to-consumer (C2C) C2C = izravno e-poslovanje među krajnjim kupcima uz potporu e- posrednika Web aukcije (dražbe) gdje se trguje različitim predmetima, npr. ebay (nastao 1995.), aukcija.hr i dr. Izvor: 20

21 Government-to-business (G2B) G2B = kategorija e-tržišta koja omogućuje pružanje servisa i provođenje transakcija između tvrtki i državnih tijela Primjeri transakcija: E-obrasci za administrativne dozvole Javne nabave (e-procurement) smanjuje troškove 10-15% Carinsko poslovanje, transport Plaćanje poreza na dodanu vrijednost Primjer: Mogućnost preuzimanja: Zakona i uredbi, odluka vlade i dr. publikacije Izvor: Government-to-citizen (G2C) G2C = kategorija e-tržišta koja omogućuje komunikaciju između javne administracije i građana Primjeri komunikacije: plaćanje poreza, zahtjevi za socijalna davanja, traženje posla, prijava policiji, građevinska dozvola, vlasnički list i dr. dokumenti U Hrvatskoj: Državni ured za internetizaciju potiče nove oblike poslovanja kroz G2C Primjer: E-gruntovnica pregled zemljišnih knjiga, nedostatak: ne može se putem Interneta dobiti pismeni dokument, nego samo uvid Izvor: 21

22 Kako biti konkurentan na e-tržištu? E-tržište ima ove prednosti kojima omogućava konkurentnost tvrtki: Niži troškovi pretraživanja informacija Mogućnost smanjenja troškova poslovanja Brza usporedba ponude Izrazita diferencijacija proizvoda i usluga Jedinstvena obilježja digitalnih proizvoda Mehanizmi dinamičkog određivanja cijena Za objašnjenje ovih prednosti vidi (Spremić, 2004) Tehnologije koje se koriste kod e-tržišta Da bi neki model e-tržišta mogao funkcionirati, potrebno je izraditi i na web poslužitelj (server) instalirati web aplikaciju. Web aplikacija = aplikacija kojoj se pristupa putem weba koristeći Internet ili intranet mrežu ( Internet = javna mreža temeljena na TCP/IP protokolu (TCP/IP = Transmission Control Protocol/Internet Protocol) intranet = privatna mreža neke tvrtke ili institucije kojom se podaci također prenose putem TCP/IP protokola (zaštićen pristup samo korisnicima unutar tvrtke) 22

23 Koncept poslovnog modela u novoj ekonomiji Poslovni model - opći model preobrazbe ulaznih vrijednosti u izlazne X Proces transformacije Y Ulazne vrijednosti Izlazne vrijednosti Tradicionalna ekonomija sirovine, repromaterijal, poluproizvodi Nova ekonomija podaci, informacije i dr. neopipljivi resursi Tradicionalna ekonomija gotovi proizvodi ili poluproizvodi Nova ekonomija nova vrijednost za krajnje kupce Napori menadžmenta u novoj ekonomiji orjentirani su na nastojanje da se poboljša proces transformacije tako da se iskoriste obilježja Interneta u cilju stvaranja novih vrijednosti. Kako odrediti koji poslovni model neka tvrtka koristi? Poslovni model se uglavnom određuje prema tome (Spremić, 2004): Koji su glavni izvori prihoda tvrtke, Koja je ključna snaga poslovanja, Kakva se nova struktura upravljanja stvara, Koje se nove metode poslovanja stvaraju. Npr. izvori prihoda nekog web mjesta mogu biti (prema Schlachteru, u Spremić, 2004): Pretplata Prihod od transakcija (prodaje, novčanih transakcija i dr.) Promocija Računalne usluge Ostali prihodi 23

24 Osnovne funkcije poslovnih modela u novoj ekonomiji Utvrditi načine i uvjete stvaranja nove vrijednosti za krajnje korisnike primjenom internetske tehnologije Utvrditi ciljane segmente tržišta, odnosno kojim se korisnicima može ponuditi nova vrijednost Utvrditi modalitete stvaranja dodane vrijednosti (lanac vrijednosti, value shop, mreža vrijednosti) Procijeniti strukturu troškova i moguće izvore prihoda (na temelju uvjeta i načina stvaranja dodane vrijednosti) Pozicionirati tvrtku unutar mreže vrijednosti (elektronički se povezati s dobavljačima, kupcima, partnerima, ali i identificirati moguće konkurente i prijetnje) Formulirati strategiju kojom će inovativni poslovni model dugoročno održati prednost nad konkurentima Primjeri koncepta poslovanja u novoj ekonomiji Primjer 1. Virtualni muzej U Karlsruhe-u (Njemačka) počeo je s radom virtualni muzej koji na webu omogućuje posjetiteljima pregled izložaka digitalno (blago Osmanskog carstva). Vrijednost koja već postoji i u tradicionalnom muzeju - Izloške se može pogledati iz više kuteva Nova vrijednost digitalne izloške se može i zumirati (uvećati) više puta Primjer 2. Online prevoditelji Europski lanac prevoditeljskih agencija koristi web u svrhu povećanja brzine poslovanja prijevod nekog željenog teksta se putem web-a može dobiti istog dana Vrijednost koja već postoji i u tradicionalnom prevođenju dobiva se prevedeni tekst Nova vrijednost tekst se dobiva u digitalnom obliku (pa ga je brže dodatno obraditi), uz prevedeni tekst mogu se koristiti i druge ponuđene web usluge 24

25 Tri glavne kategorije poslovnih modela e- poslovanja Prema kriteriju povezivanja s vanjskim okruženjem, postoje 3 kategorije poslovnih modela: Poslovni model pri kojem se matične tvrtke povezuju sa svojim okruženjem (svaka tvrtka koja nudi svoje proizvode ili usluge putem web-a, npr. Horizont, Ford, Ekonomski fakultet u Osijeku) Poslovni model pri kojem posrednici posreduju u aktivnostima e-poslovanja (npr. ebay, Aukcije.hr, Poslovni forum.hr, Nekretnine.hr, Facebook, Iskrica) Hibridni poslovni modeli - kombinacija prva dva modela (npr. ako neka agencija za promet nekretnina nudi i svoje stanove i kuće koje je sama izgradila) Tijekom razvoja e-poslovanja, dolazi do detaljnije podjele kategorija e-poslovanja, tako da ih danas ima 8. 8 kategorija modela e-poslovanja Prema (Rappa, 2000; Panian, 2001; Spremić, 2001) glavne kategorije modela e- poslovanja su: 1. Posrednički modeli i modeli prodaje ovdje pripadaju uglavnom trgovačke tvrtke i financijski posrednici (banke, brokerske kuće, financijske agencije i dr.) 2. Promocijski modeli tvrtke koje se bave reklamiranjem drugih 3. Modeli agregiranja i posredovanja informacijama 4. Modeli proizvodnje i/ili usluga (banke dijelom koriste i ovaj model jer pružaju usluge obrade transakcija i savjetovanja) 5. Modeli povezivanja ili članski modeli 6. Modeli poslovne zajednice 7. Modeli pretplate 8. Modeli mobilnog poslovanja 25

26 Kako odabrati poslovni model Koji model će nekoj tvrtci omogućiti što bolje poslovne rezultate i uspjeh? Treba razmotriti na koji način će IT najbolje pomoći u stvaranju novih vrijednosti. Pri tome treba voditi računa o ovim uporišnim točkama nove ekonomije: 1. Povezivosti (eng. Integration) 2. Stvaranju zajednice korisnika (eng. Community) 3. Pravodobnosti razmjene informacija (eng. Timeliness) Treba dobro osmisliti model stvaranja prihoda koje usluge i sadržaje su korisnici spremni plaćati, a koje će se nuditi besplatno Operateri u SAD imaju prosječni mjesečni prihod po korisniku oko 40 USD. Tvrtka DoCoMo, japanski operater mobilne telefonije ima prosječni mjesečni prihod po korisniku 75 USD. Kako? Osmislili su takve sadržaje i usluge koje su korisnici spremni plaćati. Iznosi su minimalni,a naplaćuju se u redovitom mjesečnom računu, jer putem kreditne kartice nije isplativo. Kako odabrati poslovni model - nastavak Većina tvrtki kombinira više modela odjednom, moguće su različite kombinacije, pa se tako stvaraju hibridni modeli Osnovni model uvijek korespondira glavnom obavljanju djelatnosti i temeljnoj poslovnoj funkciji (primjeri: oamazon.com posrednički model i model prodaje odell computers proizvođački model oyahoo, Google promocijski model Tvrtke osim toga i kombiniraju osnovni model s npr. modelom zajednice, pretplatničkim modelom, modelom korisne uporabe informacija, mobilnim modelom i sl. 26

27 Kako odabrati poslovni model - nastavak Prilikom odabira poslovnog modela treba voditi računa i o zahtjevima ICT tehnologije i obrade informacija. Neki modeli zahtijevaju visoku, neki nižu: razinu pravodobnosti informacjia, povezivosti informacija i zajednice korisnika Na str. 190 (Spremić, 2004) na Slici 4.3. prikazana je tipologija poslovnih modela u novoj ekonomiji s obzirom na gore navedena 3 kriterija Npr. model posredovanja informacijama i proizvodni zahtijeva najvišu razinu sva tri kriterija Model e-kataloga zahtijeva nižu razinu pravodobnosti, osrednju razinu povezivosti i zajednice i slično. Elementi poslovnog modela e-poslovanja Prilikom planiranja poslovnog modela, treba odgovoriti na ovih 8 pitanja: 1. Koju vrijednost pružiti krajnjim kupcima (kako stvoriti novu vrijednost)? 2. Kojim kupcima ponuditi koju vrstu usluge (koje je naše tržište)? 3. Koliku cijenu tražiti? 4. Koje izvore prihoda koristiti? 5. Koje povezane aktivnosti koristiti? 6. Kako provesti aktivnosti i kada? 7. Koje sposobnosti djelatnici tvrtke trebaju imati? 8. Kako osigurati održivost tvrtke? Detalje pogledati u Spremić, 2004, str Prema ovim pitanjima analizirati zadanu tvrtku u svom seminarskom radu. 27

28 55 Literatura 1. Banić Tomišić, Z, Kako upravljati znanjem tvrtke, Lider Press, 2. Culturenet.com, Upotreba interneta u zemljama Europske unije, Čičin-Šain, D., Vizija, misija i ciljevi, Predavanje iz Osnova menadžmenta, zija,%20misija%20i%20ciljevi.pdf, Gates, B., Poslovanje brzinom misli, Izvori, Zagreb, Share Point Services alat za upravljanje informacijama (znanjem) u timovima, Demo, 6. Spremić, M., Menadžment i elektroničko poslovanje, Narodne novine, Zagreb,