glasnik 02-prelom.indd

Транскрипт

1 ORIGINAL ARTICLE Analiza antropometrijske povezanosti parametra lica i zuba u rekonstruktivnoj mobilnoj protetici Analysis of the correlation between some antropometric parametars of the face and the teeth in reconstructive removable prosthodontics L. Ibrahimagić-Šeper i E. Selimović Dom zdravlja Zenica, Služba za stomatologiju SAŽETAK Cilj rada bio je ustanoviti odgovara li širina prednjih gornjih inciziva (ŠČETINC), širina između vrškova gornjih kaninusa (ŠTRITRI) ili širina inciziva i kaninusa zajedno (distoaproksimalne plohe očnjaka) (UŠTRITRI) sa širinom nosnih krila (ŠN) te pronaći odnose i omjere između ovih parametara koji bi mogli biti korisni u kliničkoj praksi. Izvršena su mjerenja kod 2000 ispitanika u dobi od 18 do 24 godine pomoću precizne pomične mjerke. Svi ispitanici imali su intaktne gornje prednje zube. Bilo je 920 ispitanika muškog spola i 1080 ispitanika ženskog spola. Prema dobivenim rezultatima zaključeno je: 1. Postoji statistički značajna razlika između muškog i ženskog spola za sve izmjerene varijable (ŠN, ŠČETINC, ŠTRITRI i UŠTRITRI, p<0,01), tj. kod muškog spola zabilježene su veće vrijednosti. 2. Za izračunate omjere: ŠN/ŠČETINC, ŠN/ŠTRITRI i UŠTRITRI/ŠN nema statistički značajne razlike između muškog i ženskog spola (p>0,05). Širina nosa približno odgovara širini između kuspidusa kaninusa (1,08:1). Preostali omjeri iznose: ŠN/ŠČETINC= 1,206:1; UŠTRITRI:ŠN = 1,158:1 i zajedno sa izmjerenim prosječnim vrijednostima: ŠČETINC; ŠTRITRI; UŠTRITRI u ispitivanoj populaciji mogu pomoći prilikom izbora veličine gornjih prednjih zuba i prilikom njihovog postavljanja u potpunoj protezi. KLJUČNE RIJEČI: širina nosa, širina gornje fronte ABSTRACT The aim of this study was to find out the correspondence of the width of upper incisors (WUI) or the width between the tips of upper canines (WTC), or the width between distoaproximal surfaces of upper canines (WDaC) with the width of the wings of the nose (WAN) and to calculate the ratio between the measured variables, which could be helpful in clinical practise. For this purpose two thousand individuals in the age from 18 to 24 years, with intact frontal teeth were measured by a precise calliper. There were 920 males and 1,080 females. Based on the results the following conclusion was made: statistically, significant difference between males and females existed for all the measured variables (WAN, WUI, WTC and WDaC), i.e. males had bigger dimensions. There was no significant difference between genders for all the calculated ratios: WAN/WUI, WAN/WTC, and WDaC/WAN (p>0, 05). The width of the nose approximates to the width between the tips of the cusps of upper canines (1, 08:1). The other calculated ratios are: WAN/WUI= 1,206:1; and WDaC: WAN = 1,158:1 and these ratios together with the measured average values: WUI, WCT, WDaC in the examined population could be helpful for the choice of the proper size of upper frontal artificial teeth and for their setting in the wax of the denture. Key words: nose width, maxillary frontal teeth width Corresponding author: L. Ibrahimagić-Šeper Dom zdravlja Zenica Fra Ivana Jukića br. 2, 72000, BIH tel: , , fax: , lejlaib@yahoo.com 29

2 Medicinski glasnik, Volume2 Number 1, February 2005 UVOD Izgled lica i estetska atraktivnost značajno utječu na osobnost ljudi. Na atraktivnost lica najviše utječu oči i usta (1, 2), a Terry smatra da su usta najvažnija (3, 4). Izbor veličine i oblika zuba može biti kompliciran u bezubih pacijenata, jer veličina umjetnih zuba koja je različita od pacijentove može u potpunosti promijeniti njegovu fizionomiju. Prema Lee-ju (5) i Neillu i Nairnu (6) udaljenost između vršaka lijevog i desnog kaninusa jednaka je širini nosnih krila, s tim da Neill i Nairin tvrde da bi širina inciziva i kaninusa trebala biti 3-4 mm veća od širine nosnih krila jer se širina zuba mjeri na ravnoj voštanoj šabloni, a zubi se postavljaju u luku, prema zaobljenosti grebena. Prema Gerberu (7,8) postoji povezanost između širine baze nosa i širine gornjih inciziva, što je posljedica okolnosti da se zameci gornjih inciziva nalaze u ossis intermaxillare, koja određuje širinu baze nosa. Međutim, mjerenjima na različitim uzorcima neki autori nisu pronašli povezanost između navedenih parametara (9-11) te smatraju da širina baze nosa, širina nosnih krila i širina rimae oris nisu dovoljno pouzdani parametri za izbor veličine prednjih gornjih zuba za protetske nadomjestke. Cilj ovog rada bio je ustanoviti poklapa li se širina prednjih gornjih inciziva ili širina inciziva i kaninusa zajedno sa širinom nosnih krila na reprezentativnom uzorku te pronaći odnose i omjere između ovih parametara koji bi mogli biti korisni u kliničkoj praksi. MATERIJAL I METODE U ovom istraživanju sudjelovalo je 2000 ispitanika u dobnoj skupini od 17 do 24 godine, dakle ispitanici sa završenim rastom i razvojem kraniofacijalnog kompleksa i zubi. Bilo je 920 ispitanika muškog, a 1080 ženskog spola. Iz ispitivanja su bili isključeni svi ispitanici sa anomalijama u okluziji, ortodontskim anomalijama, asimetrijama lica ili sa velikim ispunima na prednjim zubima. Niti jedan ispitanik nije imao izrađen fiksni rad u predjelu prednjeg segmenta gornje i donje čeljusti, dakle od kaninusa do kaninusa. Mjerenje je izvršeno pomičnom kliznom mjerkom s preciznošću od 0,1 mm i rasponom mjerenja od mm. Sva mjerenja obavio je jedan ispitivač, a sva su mjerenja vršena direktno na ispitanicima. Ispitanici su za vrijeme mjerenja sjedili uspravno. Za vrijeme mjerenja širine nosa, pacijent je prethodno trebao jako udahnuti i izdahnuti i nakratko prestati disati, kako za vrijeme mjerenja ne bi bila raširena nosna krila. Na ispitanicima su izmjerene slijedeće varijable: širina nosnih krila (ŠN), širina sva četiri inciziva (ŠČETINC), širina između vrhova kaninusa (ŠTRITRI) te širina svakog prednjeg zuba u gornjoj čeljusti pojedinačno (mjereno u visini kontaktne točke) koja se zbrojila, kako bi se dobila ukupna širina interkaninog sektora, bez obzira na kompresiju ili zaobljenost zubnog luka (UŠTRITRI). Izmjerene vrijednosti statistički su analizirane pomoću statističkog paketa SPSS 1995 for Windows. Za analizu podataka korištene su standardne univarijatne i bivarijatne analize. Izračunate su aritmetičke sredine i standardne devijacije. Normalnost distribucija provjerena je one-sample Kolmogorov-Smirnovim testom. Deskriptivna statistika napravljena je za čitav uzorak, a zatim posebno za muški i za ženski spol. Za svakog ispitanika izračunate su proporcije između mjerenih varijabli (ŠTRITRI/ ŠN, UŠTRITRI/ŠN, ŠČETINC/ŠN) te su zatim izračunate aritmetičke sredine proporcije i standardne devijacije. Bivarijatnim analizama je na svim varijablama, a potom i na omjerima provjerena hipoteza o postojanju razlike po spolu (Kolmogorov two sample test). REZULTATI Aritmetičke sredine i standardne devijacije izmjerenih varijabli (ŠN, ŠČETINC, ŠTRITRI i UŠTRITRI prikazane su u tabeli 1. za sve ispitanike, a također i za muški i ženski spol. Statističkom analizom pomoću Kolmogorov-Smirnovog dvosmjernog testa, utvrđeno je da postoji statistički značajna razlika između muškog i ženskog spola za sve izmjerene varijable (p<0,01), tj. da su kod muškog spola zabilježene veće vrijednosti. Iz izmjerenih varijabli izračunati su omjeri: ŠN/ ŠČETINC, ŠN/ŠTRITRI, UŠTRITRI/ŠN (tabela 2), za sve ispitanike, a također i za muški i za ženski spol. Testiranje značajnosti razlika pokazalo je da nema statistički značajne razlike u omjerima između muškog i ženskog spola (p>0,05). Prema rezultatima ovog istraživanja širina UŠTRITRI (37,08 mm) značajno je veća (p<0,01) od širine nosa (32,2 mm), a razlika iznosi oko 5 mm. Širina između vrhova oba gornja kaninusa (ŠTRITRI) iznosila je 32,083 mm te približno odgovara širini između nosnih krila (ŠN). Ukupna širina inciziva i kaninusa (UTRITRI), između distoaproksimalnih strana obaju 30

3 Ibrahimagić-Šeper et al. Povezanosti parametra lica i zuba kaninusa i širina nosa razlikuje se preko 15%. Kako je, prema rezultatima ovog istraživanja ŠN manja od UŠTRITRI, također je provjereno postoji li značajna razlika između ŠČETINC i ŠN. Širina nosa iznosila je 32 mm, a širina četiriju gornjih inciziva 26,8 mm i bila je statistički značajno manja od širine nosa. Razlika iznosi oko 5 mm (Wilcoxon sign test, p<0,01). ŠTRITRI i ŠN, imaju omjere 1: 1,04 u cjelokupnoj populaciji (1:0,99 kod žena, a 1:1,08 kod muškaraca, nema značajne razlike između spolova, p>0,05). Omjer ŠN ŠČETINC je 1,206:1, a omjer UŠTRITRI I ŠN je 1,158:1. Tabela 1 Varijable izmjerene na ispitanicima SVI ISPITANICI (n=2000) ŽENE (n=1080) MUŠKARCI (n=920) VARIABLA (mm) x SD x SD x SD ŠN 32, ,99 2,60 33,63* 2,71 ŠÈETINC 26,80 2,07 26,40 1,88 27,26* 2,18 ŠTRITRI 32,08 2,61 31,02 2,02 32,44* 2,34 UŠTRITRI 37,08 2,51 36,40 2,19 37,88* 2,61 ŠN, širina nosa; ŠČETINC, širina četiri inciziva; ŠTRITRI, širina između kuspisa gornjih očnjaka; UŠTRITRI, širina između distoaproksimalnih ploha očnjaka; * Muškarci se statistički značajno razlikuju od žena, p<0,05 Tabela 2 Omjeri izvedeni iz varijabla izmjerenih na ispitanicima SVI SPITANICI (n=2000) ŽENE (n=1080) MUŠKARCI (n=920) VARIABLA (mm) x SD x SD x SD ŠN/ŠÈETINC 1,21 0,12 1,18 0,11 1,24 NS 0,13 ŠN/ŠTRITRI 1,04 0,11 0,99 0,10 1,084 NS 0,02 UŠTRITRI/ŠN 1,16 0,11 1,18 0,11 1,134 NS 0,11 ŠN, širina nosa; ŠČETINC, širina četiri inciziva; ŠTRITRI, širina između kuspisa gornjih očnjaka; UŠTRITRI, širina između distoaproksimalnih ploha očnjaka; DISKUSIJA Prema rezultatima ovog istraživanja širina UŠTRITRI (37,08 mm) značajno je veća (p<0,01) od širine nosa (32,2 mm), a razlika iznosi oko 5 mm. Širina između vrhova obaju gornjih kaninusa (ŠTRITRI) iznosila je 32,083 mm te približno odgovara širini između nosnih krila (ŠN), a ovi rezultati sukladni su sa rezultatima koje je dobio Smith (9), koji je dobio razlike u širini izmedju vrhova gornjih kaninusa i nosa od 0,5 do 2 mm prosječno. Prema rezultatima različitih autora (9, 12, 13) širina izmedju nosnih krila i interkanina širina razlikuju se 3-6%, što je najsličnije poklapanje između ŠTRITRI i ŠN i u ovom istraživanju. Međutim, prema rezultatima ovog istraživanja, ukupna širina inciziva i kaninusa (UTRITRI), (između distoaproksimalnih strana obaju kaninusa) i širina nosa razlikuju se preko 15%. Interkanina udaljenost iznosi prema Sawarisu (14) 35,5 mm, po Hoffmanu (13) 34,3 mm, po Mavroskoufisu (12) 34,2 mm, a po Macku (15) 32,64 mm u bijelaca. Naša istraživanja imaju u prosjeku manje dimenzije između kuspidusa kaninusa (32,1 mm) od većine navedenih rezultata, a najsličnije su Mackovim rezultatima (15), koji je mjerenja izvršio na populaciji Britanaca. Prema istraživanju Macka (15), ŠTRITRI u crnaca iznosi 35,9 mm, a prema istraživanjma Kenga i Foonga (16) na populaciji Kineza iznosi 35,74 mm, što je također veće od rezultata ovog istraživanja. Kako je, prema rezultatima ovog istraživanja ŠN manja od UŠTRITRI, također je provjereno postoji li značajna razlika izmedju ŠČETINC i ŠN (iako Gerber tvrdi da širina četiriju gornjih inciziva odgovara širini baze nosa, a ne nosnih krila (7)). Širina nosa iznosila je 32 mm, a širina četiriju gornjih inciziva 26,8 mm i bila je značajno manja od širine nosa. Razlika iznosi oko 5 mm (Wilcoxon sign test, p<0,01). Neill i Nairn (6) tvrde da je udaljenost između vršaka lijevog i desnog kaninusa jednaka širini nosnih krila, premda bi zubi trebali biti 3-4 mm ukupno širi, ako se mjere na voštanoj tabli, jer se postavljaju u luku, prema zaobljenosti grebena. Po Lee-u (5) širina prednjih gornjih zuba na protezi određuje se tako da se spusti okomica s allae nasi, a ta okomica prolazi kroz sredinu obaju kaninusa. Lee je po analizi na fotografijama lica našao da je širina centralnog gornjeg inciziva jednaka širini lateralnog gornjeg inciziva + 1/2 širine gornjeg kaninusa. Ta polovica širine kaninusa je mezijalna polovica. Smith (9) je tražio povezanost između koštane nosne aperture na an face snimku glave i interalarne širine, na samom pregibu alae i lica i interkanine širine na vršcima kvržica. Dobio je razlike između širine kvržica gornjih kaninusa i širine nosa od 0,5 mm do više od 2 mm. Mjerenje interkanine udaljenosti kod ozubljenih pojedinaca korisno je za izbor šest prednjih zuba, ali je pri tome jako važna i veličina prednjeg gornjeg inciziva (17) jer je on najvidljiviji zub za vrijeme normalne aktivnosti mimičnih mišića. Mnogi autori sugeriraju različite anatomske oznake ili veličine kao pomoć prilikom izbora i postavljanja umjetnih zuba, a to su: papilla incisiva, širina baze nosa, zaobljenost alveolarnih grebena, itd. (12, 14, 18). Pozicija centralnih gornjih inciziva je vodič za kasniju postavu svih zuba u protetskom nadomjestku (19). Međutim, niti jedna teorija za izbor veličine umjetnih zuba, osim slučaja kada imamo ekstrahirane prirodne zube ili gipsane modele pojedinca u potpunosti ne 31

4 Medicinski glasnik, Volume2 Number 1, February 2005 zadovoljava, već samo aproksimira određene vrijednosti. Također je upitno, da li je postava zuba pacijenata prije ekstrakcije zadovoljavajuća, pogotovo u slučajevima kada su zubi ekstrahirani zbog parodontnih bolesti, jer uslijed izrastanja i pomicanja više nisu na mjestu gdje su nekada bili i gdje bi se trebali nalaziti. Dimenzije umjetnih prednjih zuba jako su važne prilikom postavljanja, a najbolje su ukoliko su približno jednake prethodnicima. Bindra i sur., god. (20) navode metodu izračunavanja prave širine centralnog gornjeg inciziva na osnovu preekstrakcijske fotografije. Na pacijentu se izmjeri razmak između pupila (ippac) i stavi u omjer sa istim razmakom koji se izmjeri na fotografiji (ipfot). Omjer u biti predstavlja broj koji kaže koliko puta je prava udaljenost veća od one na fotografiji. Ako se izmjerena širina centralnog gornjeg inciziva na fotografiji (šifot) i pomnoži tim brojem, dobiva se širina pravog inciziva (šipac). Formula je izvedena iz omjera: ippac / ipfot = šipac / šifot, tj. širina pravog inciziva (šipac) = ippac / ipfot * šifot (interpupilarna širina izmjerena na pacijentu podijeljena s interpupilarnom širinom izmjerenom na fotografiji, a kvocijent pomnožen širinom inciziva izmjerenom na fotografiji. Autor je provjerio ovu metodu na fotografijama ispitanika koji su imali prirodne zube, tako da su izmjereni prirodni zubi, a kasnije uspoređeni sa vrijednostima izračunatim preko fotografija. Pomoću t testa nije ustanovio statistički značajnu razlika između pravih vrijednosti i vrijednosti izračunatih formulom s en face fotografija, tako da su autori zaključili da je metoda pouzdana mjerenjem na en face fotografijama. Kod kosih fotografija ustanovljene su statistički značajne razlike. Premda stare fotografije mogu pomoći u izračunavanju dimenzija prednjih gornjih zuba, kao što je to naveo Bindra (20), najčešće se na fotografijama ne vide svi prednji gornji incizivi, ili su oni toliko mali da se ne mogu izmjeriti njihove točne dimenzije na fotografijama. Zato se još uvijek anatomske oznake, kao što je to širina nosnih krila i sl. koriste prilikom izbora veličine gornje fronte. Prema rezultatima ovog istraživanja, a i drugih autora (5,6,9), najsličnije su dimenzije između vrškova kaninusa (ŠTRITRI) i nosnih krila (ŠN), koji imaju omjere 1: 1,04 u cjelokupnoj populaciji (1:0,99 kod žena, a 1:1,08 kod muškaraca, nema značajne razlike između spolova, p>0,05). Navedeni omjeri, kao i ostali omjeri izračunati u ovom istraživanju (tablica 2) ŠN/ŠČETINC= 1,206:1, UŠTRITRI:ŠN = 1,158:1 mogu pomoći prilikom izbora veličine gornjih prednjih zuba (od kaninusa do kaninusa), a također i prilikom njihovog postavljanja. Postoji statistički značajna razlika između muškog i 32 ženskog spola za sve izmjerene varijable (ŠN, ŠČETINC, ŠTRITRI i UŠTRITRI, p<0,01), tj. zabilježene su veće vrijednosti. Za izračunate omjere: ŠN/ŠČETINC, ŠN/ ŠTRITRI, UŠTRITRI/ŠN nije ustanovljena statistički značajna razlika između muškog i ženskog spola (p>0,05). Širina nosa približno odgovara širini između vrškova kaninusa (1,08:1). Preostali omjeri iznose: ŠN/ ŠČETINC= 1,206:1, UŠTRITRI:ŠN = 1,158:1 i zajedno sa izmjerenim prosječnim vrijednostima: ŠČETINC (26,8 mm), ŠTRITRI (32,08 mm) i UŠTRITRI (37,08 mm) u ispitivanoj populaciji mogu pomoći prilikom izbora veličine gornjih prednjih zuba i prilikom njihovog postavljanja u potpunoj protezi. LITERATURA: 1. Baldwin DC. Appearence and esthetics in oral health. Community Dent Oral Epidemiol 1980; 8: Vallitu PK, Vallitu AS, Lassila VP. Dental aesthetics- a survey of attitudes in different groups of patients. J Dent 1996; 24: Terry RI, Davis JS. Components of facial attractivness. Perceptual and Motor Skills 1976; 42: Sedej R. Psihologija protetiènih bolnikov in naèela estetske rehabilitacije. Zob Vestnik 1965; 20: Lee JH. mr. Dental Aesthetics, Pleasing Appearence of Artificial Denture. Bristol: John Wright and sons LTD, Neill DJ, Nairn RI. mr. Complete denture prosthesis. Bristol: John Wright and sons LTD Suvin M. mr. Biološki temelji protetike- totalna proteza. Zagreb: Školska knjiga, Fenn V. mr. Fenn, Liddelow and Grimson s clinical dental prosthesis. London: Butterworth & Co., Smith BJ. The value of the nose as an esthetic guide in prosthodontics. J Prosth Dent 1975;34: Česen M. Ali, širina ustne veže lahko služi za določitev širine zob interkaninega sektorja. Zoboz Vestnik 1962;17: Lieb ND, Silverman SI, Garfunkel L. An analysis of the soft tissue contours of the lips in relation to the maxillary cuspids. J Prosth Dent 1967;18: Mavroskoufis F, Ritchie GM. Nasal width and incisive papilla as guides for the selection and arrangement of maxillary anterior teeth. J Prosthet Dent 1981; 45: Hoffman W, Bomberg TJ, Hatch RA. Interalar width as a guide in denture tooth selection. J Prosthet Dent 1986; 55: Sawaris MM. The role of antropometric measurements in the design of complete dentures. J Dent 1981; 9: Mack PJ. Maxillary arch and central incisor dimension

5 Ibrahimagić-Šeper et al. Povezanosti parametra lica i zuba in a Nigerian and British population sample. J Dent 1981; 9: Keng SB, Foong KWC. Maxillary arch and central incisors dimensions of an etnic Chinese population in relation to complete denture prosthodontics. Dent J Singapure 1996; 46: Ferrario VF, Sforza C, Schmitz JH, Miani A Jr, Serrao G. A three dimensional computerised mesh diagram analysis and its application in soft tissue facial morphometry. Am J Orthod Dentofacial Orthop 1998; 114: Grove HF, Christensen LV. Relationship of the maxillary canines to incisive papilla. J Prosthet Dent 1989; 61: Murray CG. Reestablishing natural tooth position in the edentolous enviroment. Aust Dent 1978; 23: Bindra B, Besford J, Basker RM. Natural guide to denture tooth selection. Conference Programme and Abstracts of the 46th Annual Conference of British Society for the study of Prosthetic Dentistry. Liverpool: British Society for the study of Prosthetic Dentistry 1999: 9. 33