ACCOUNT TEMPLATE

MERKUR BH OSIGURANJE D.D. SARAJEVO Finansijski izvještaji za godinu koja je završila 31. decembra 2015. i Izvještaj nezavisnog revizora

Sadrţaj Stranica Odgovornost za finansijske izvještaje 1 Izvještaj nezavisnog revizora 2 Izvještaj o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti 3 Izvještaj o finansijskom poloţaju 4 Izvještaj o promjenama na kapitalu 5 Izvještaj o novčanim tokovima 6 7-51

Izvještaj o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti Napomena 2015. 2014. Zaračunate bruto premije 6 29.709 28.840 Premije predane u reosiguranje 6 (1.259) (1.191) Neto prihod od premija osiguranja 6 28.450 27.649 ObraĎene štete i troškovi po osiguranju 7 (9.039) (6.652) Udio reosiguravatelja u obraďenim štetama 7 914 668 Neto troškovi šteta 7 (8.125) (5.984) Promjene tehničkih rezervi, bruto 8 (14.218) (16.717) Promjene tehničkih rezervi, udio reosiguranja 8 (153) 158 Neto promjene tehniĉkih rezervi 8 (14.371) (16.559) Prihodi od provizija 9 269 248 Troškovi pribave 10 (4.254) (3.893) Neto troškovi provizija (3.985) (3.645) Neto prihod od osiguranja 1.969 1.461 Prihodi od ulaganja, neto 12 5.394 5.296 Ostali operativni prihodi 44 42 Opći i administrativni troškovi 11 (4.437) (4.081) Dobit prije oporezivanja 2.970 2.718 Porez na dobit 13 (340) (428) NETO DOBIT 2.630 2.290 Ostala sveobuhvatna dobit - - UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT 2.630 2.290 Napomene u nastavku čine sastavni dio finansijskih izvještaja. 3

Izvještaj o promjenama na kapitalu Dioniĉki kapital Statutarne rezerve Zadrţana dobit Ukupno Stanje na 2014. 6.000 2.185 4.749 12.934 Isplaćena dividenda za 2013. godinu - - (720) (720) Neto dobit - - 2.290 2.290 Ostala sveobuhvatna dobit - - - - Ukupna sveobuhvatna dobit - - 2.290 2.290 Stanje na 2015. 6.000 2.185 6.319 14.504 Isplaćena dividenda za 2014. godinu - - (1.145) (1.145) Neto dobit - - 2.630 2.630 Ostala sveobuhvatna dobit - - - - Ukupna sveobuhvatna dobit - - 2.630 2.630 Stanje na 2015. 6.000 2.185 7.804 15.989 Napomene u nastavku čine sastavni dio finansijskih izvještaja. 5

Izvještaj o novčanim tokovima Novĉani tok iz poslovnih aktivnosti 2015. 2014. Dobit prije oporezivanja 2.970 2.718 UsklaĎenja za: Amortizacija 218 176 Priznata rezervisanja, neto (20) 41 Promjene rezervisanja za prenosnu premiju (65) 1.167 Promjena tehničkih rezervi 14.371 16.559 Promjena odgoďenih troškova pribave (1.066) (1.799) Otpuštanje vrijednosti potraţivanja po kamatama - (1) Gubici od otuďenja opreme - 2 Prihodi od kamate priznati u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (5.394) (5.297) Novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije promjena u obrtnom kapitalu 11.014 13.566 (Povećanje) / smanjenje potraţivanja po osnovu premija osiguranja i šteta pokrivenih od strane reosiguravatelja (315) 43 Povećanje ostale imovine i potraţivanja (236) (45) (Smanjenje) / povećanja obaveza po poslovima osiguranja (534) 357 (Smanjenje) / povećanje ostalih obaveza (72) 186 Novac iz poslovnih aktivnosti 9.857 14.107 Plaćeni porez na dobit (514) (540) Neto novac ostvaren iz poslovnih aktivnosti 9.343 13.567 Novĉani tok iz ulagaĉkih aktivnosti Nabavka materijalne i nematerijalne imovine (430) (453) Smanjenje / (povećanje) potraţivanja za depozite i date zajmove 2.750 (4.321) Nabavka finansijske imovine koja se drţi do dospijeća, neto (4.289) (12.140) Primljene kamate po zajmovima i depozitima 5.271 5.037 Neto novac ostvaren iz / (korišten u) ulagaĉkim aktivnostima 3.302 (11.877) Novĉani tok iz finansijskih aktivnosti Isplaćene dividende (1.145) (720) Neto novac korišten u finansijskim aktivnostima (1.145) (720) Neto povećanje novca i novĉanih ekvivalenata 11.500 970 Novac i novĉani ekvivalenti na poĉetku godine 5.564 4.594 Novac i novĉani ekvivalenti na kraju godine 17.064 5.564 Napomene u nastavku čine sastavni dio finansijskih izvještaja. 6

1. OPŠTI PODACI ( Društvo ) je registrovano u maju 2003. godine kao dioničko društvo. Registrovana adresa društva je: Fra AnĎela Zvizdovića br. 1, toranj A, 9. sprat, Sarajevo. Društvo ima tri poslovnice: Mostar, Banja Luka i Tuzla. Osnovna djelatnost Društva je obavljanje poslova ţivotnog i neţivotnog osiguranja. Na dan 2015. godine, Društvo je imalo 63 zaposlenika (2014.: 60). Krajnji vlasnik Društva je Merkur International Holding AG Grac, Austrija. Konsolidovani finansijski izvještaji Grupe dostupni su na adresi: Joanneumring 22, 8010 Grac, Austrija ili na internet stranici: http://www.merkur.at/cms/beitrag/1006612/96627. Uprava Sabina Mujanović Mersiha Korjenić Ermin Nuhić Mario Mataja Nadzorni odbor Ermin Nuhić Gerald Kogler Michael Inthaler Michael Bock Odbor za reviziju Paul Zödi Atifa Halilović Igor Lukić Esmir Krnić Nedţad Madţak Direktor od 15. maja 2015. godine Izvršni direktor do 15. maja 2015. godine Izvršni direktor od 10. decembra 2015. godine Direktor do 15. maja 2015. godine Izvršni direktor od 15. maja 2015. do 10. decembra 2015. godine Predsjednik od 1. juna 2015. godine Predsjednik od 27. februara 2014. do 22. maja 2015. godine Član Član Predsjednik od 10. februara 2015. godine Predsjednik do 10. februara 2015. godine Član od 10. februara 2015. godine Član do 10. februara 2015. godine Član 2. USVAJANJE NOVIH I IZMJENJENIH RAĈUNOVODSTVENIH STANDARDA 2.1 Standardi i tumaĉenja na snazi u tekućem periodu Sljedeći standardi, izmjene postojećih standarda i tumačenja, izdani od Odbora za meďunarodne računovodstvene standarde, na snazi su za tekući period: Izmjene MRS 19 Primanja zaposlenika Definirani planovi primanja zaposlenika: doprinosi zaposlenika (na snazi godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. jula 2014.); Izmjene različitih standarda i tumačenja Poboljšanja MSFI-a (ciklus 2010.-2012.) koja su rezultat projekta godišnjeg kvalitativnog poboljšanja MSFI (MSFI 2, MSFI 3, MSFI 8, MSFI 13, MRS 16, MRS 24 i MRS 38) prvenstveno kroz otklanjanje nekonzistentnosti i raščišćavanje teksta (izmjene će biti na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. jula 2014.); Izmjene različitih standarda i tumačenja Poboljšanja MSFI-a (ciklus 2011.-2013.) koja su rezultat projekta godišnjeg kvalitativnog poboljšanja MSFI (MSFI 1, MSFI 3, MSFI 13 i MRS 40) prvenstveno kroz otklanjanje nekonzistentnosti i raščišćavanje teksta (izmjene će biti na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. jula 2014.). 7

2. USVAJANJE NOVIH I IZMJENJENIH RAĈUNOVODSTVENIH STANDARDA (NASTAVAK) 2.1 Standardi i tumaĉenja na snazi u tekućem periodu (nastavak) Usvajanje spomenutih standarda, izmjena postojećih standarda i tumačenja nije vodilo nikakvoj promjeni računovodstvenih politika Društva. 2.2 Standardi i tumaĉenja koji su objavljeni a nisu još usvojeni Na dan izdavanja ovih finansijskih izvještaja, sljedeći standardi, izmjene postojećih standarda i tumačenja su objavljeni, ali nisu još na snazi: MSFI 9 Finansijski instrumenti (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2018.); MSFI 14 Razgraničavanje zakonskih i propisanih daţbina (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.); MSFI 15 Prihodi iz ugovora sa kupcima (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2018.); MSFI 16: Najmovi (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2019.); Izmjene MSFI 10 Konsolidirani finansijski izvještaji i MRS 28 Ulaganja u pridruţena društva i zajednički poduhvati Prodaja ili kompenzacija imovine izmeďu investitora i njegovog pridruţenog društva ili zajedničkog poduhvata (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.); Izmjene MRS 1: Prezentacija financijskih izvješća Inicijativa za objavljivanje (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.); Izmjene MSFI 11 Zajednički aranţmani Računovodstveni tretman sticanja udjela u zajedničkim operacijama (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.); Izmjene MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS 38: Nematerijalna imovina Objašnjenje o prihvatljivim metodama amortizacije (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.); Izmjene MRS 16: Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS 41: Poljoprivreda Poljoprivreda: Plodonosne plantaţe (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.); Izmjene MRS 27: Odvojeni finansijski izvještaji Metoda udjela u odvojenim finansijskim izvještajima (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.); Izmjene MRS 7: Izvještaj o novčanim tokovima Inicijativa za objavljivanje (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2017.); Izmjene MRS 12: Porez na dobit Priznavanje odgoďene porezne imovine od nerealiziranih gubitaka (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2017.); Izmjene MSFI 10: Konsolidovani finansijski izvještaji, MSFI 12: Objavljivanja udjela u drugim subjektima i MRS 28: Udjeli u pridruţenim subjektima i zajedničkim pothvatima Investicioni subjekti: Primjena konsolidacijskog izvještaja (na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.); 8

2. USVAJANJE NOVIH I IZMJENJENIH RAĈUNOVODSTVENIH STANDARDA (NASTAVAK) 2.2 Standardi i tumaĉenja koji su objavljeni a nisu još usvojeni (nastavak) Izmjene različitih standarda i tumačenja Poboljšanja MSFI-a (ciklus 2012.-2014.) koja su rezultat projekta godišnjeg kvalitativnog poboljšanja MSFI (MSFI 5, MSFI 7, MRS 19 i MRS 34) prvenstveno kroz otklanjanje nekonzistentnosti i raščišćavanje teksta (izmjene će biti na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2016.). Društvo je izabralo da ne usvoji ove standarde, izmjene i tumačenje prije nego oni stupe na snagu. Društvo predviďa da usvajanje ovih standarda, izmjena i tumačenja neće imati materijalan uticaj na finansijske izvještaje Društva u periodu inicijalne primjene, osim za MSFI 9. Uprava trenutno analizira uticaj MSFI 9 na finansijske izvještaje Društva. 3. PREGLED TEMELJNIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA Izjava o usklaċenosti Finansijski izvještaji sastavljeni su u skladu sa MeĎunarodnim standardima finansijskog izvještavanja ("MSFI") koje je objavio Odbor za meďunarodne računovodstvene standarde. Osnova prezentiranja Ovi finansijski izvještaji pripremljeni su po načelu historijskog troška. Historijski trošak se uglavnom temelji na fer vrijednosti naknade date u zamjenu za imovinu. Fer vrijednost je cijena koja bi se dobila za prodaju ili bi bila plaćena za prijenos obaveza u redovnoj transakciji izmeďu učesnika na trţištu na datum mjerenja, bez obzira na to je li ta cijena direktno uočljiva ili procijenjena koristeći drugu tehniku procjene vrijednosti. U procjeni fer vrijednosti imovine ili obaveza, Društvo uzima u obzir karakteristike imovine ili obaveza kada bi učesnici na trţištu uzeli u obzir ove karakteristike kod odreďivanja cijene imovine ili obaveza na datum mjerenja. Fer vrijednost za mjerenje i/ili za svrhu objavljivanja u ovim finansijskim izvještajima je odreďena na takvoj osnovi, osim za mjerenja koja imaju neke sličnosti u fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednosti, kao što su neto utrţiva vrijednost prema MRS 2 ili vrijednost u upotrebi prema MRS 36. Osim toga za potrebe finansijskog izvještavanja, pokazatelji fer vrijednosti su podijeljeni na nivoe 1, 2 ili 3 na temelju stepena do kojeg je vrednovanje fer vrijednosti moguće posmatrati i prema značaju vrednovanja fer vrijednosti u cijelosti, kako slijedi: Nivo1 ulazni podaci su kotirane cijene (nekorigovane) na aktivnim trţištima za identičnu imovinu ili obaveze kojima Društvo moţe pristupiti na datum mjerenja; pokazatelji fer vrijednosti su izvedeni iz cijena koje kotiraju na aktivnim trţištima; Nivo 2 ulazni podaci, osim onih kotiranih cijena koje su uključene u Nivo 1, koji su uočljivi za imovinu ili obaveze, bilo direktno ili indirektno; i Nivo 3 ulazni podaci su neuočljivi ulazni podaci za imovinu ili obveze. Finansijski izvještaji prezentirani su u konvertibilnim markama (KM), obzirom da je to valuta u kojoj je iskazana većina poslovnih dogaďaja Društva. Konvertibilna marka je fiksno vezana za euro (1 EUR = 1,95583 KM). 9

3. PREGLED TEMELJNIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) Osnova prezentiranja (nastavak) Sastavljanje finansijskih izvještaja u skladu sa MSFI zahtijeva od Uprave korištenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utiču na primjenu računovodstvenih politika, te objavljene iznose imovine, obaveza, prihoda i rashoda. Stvarni rezultati mogu biti različiti od tih procjena. Procjene i povezane pretpostavke redovno se pregledavaju. Promjene računovodstvenih procjena priznaju se u periodu u kojem su procjene promijenjene, te eventualno budućim periodima, ako utiču i na njih. Informacije o područjima sa značajnom neizvjesnošću u procjenama i kritičnim prosudbama u primjeni računovodstvenih politika, koje imaju najznačajniji uticaj na iznose objavljene u ovim finansijskim izvještajima objavljene su u Napomeni 4. Strane valute Poslovni dogaďaji koji nisu u konvertibilnim markama početno se knjiţe preračunavanjem po vaţećem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na datum transakcije. Monetarna imovina i obaveze iskazani u stranim valutama ponovno se preračunavaju na datum izvještajnog perioda primjenom kursa vaţećeg na taj datum. Nemonetarne stavke u stranoj valuti iskazane po historijskom trošku se ne preračunavaju ponovno na datum izvještajnog perioda. Dobici i gubici nastali preračunavanjem uključuju se u izvještaj o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za period u kojem su nastali. Nekretnine i oprema Nekretnine i oprema početno se iskazuju po trošku nabavke umanjenom za ispravak vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Trošak nabavke obuhvata nabavnu cijenu i sve troškove direktno povezane s dovoďenjem sredstva u radno stanje za namjeravanu upotrebu. Troškovi tekućeg odrţavanja i popravaka, zamjene te investicijskog odrţavanja manjeg obima priznaju se kao rashod kad su nastali. Značajna unapreďenja i zamjene sredstava se kapitaliziraju. Dobit ili gubitak od rashodovanja ili umanjenja stalnih sredstava se uključuju u izvještaj o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u periodu u kojem su nastali. Nekretnine u izgradnji iskazuju se po trošku umanjenom za umanjenja vrijednosti, ako postoje. Obračun amortizacije započinje u trenutku u kojem je sredstvo spremno za namjeravanu upotrebu. Amortizacija se obračunava na temelju procijenjenog vijeka upotrebe sredstva, koristeći linearnu metodu obračuna, kako slijedi: Ulaganja u tuďu imovinu Uredska oprema i namještaj 5 godina (20%) ovisi o trajanju ugovora o najmu Kompjuterska i IT oprema 3 do 5 godina (20% do 33,33%) Vozila 5 godina (20%) Dobici ili gubici nastali otuďenjem ili rashodovanjem odreďenog sredstva utvrďuju se kao razlika izmeďu prihoda od prodaje i knjigovodstvenog iznosa toga sredstva i priznaju u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u periodu u kojem su nastali, u korist, odnosno na teret prihoda. Nematerijalna imovina Nematerijalna imovina početno se mjeri po trošku nabavke i amortizuje se linearno tokom procijenjenog vijeka upotrebe. 10

3. PREGLED TEMELJNIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) Nematerijalna imovina (nastavak) Obračun amortizacije započinje u trenutku u kojem je sredstvo spremno za namjeravanu upotrebu. Amortizacija se obračunava na temelju procijenjenog vijeka upotrebe sredstva, koristeći linearnu metodu obračuna, kako slijedi: Softver 5 godina (20%) Licence Finansijski instrumenti zavisno od trajanja ugovora o licenci Finansijska imovina i finansijske obaveze se priznaju kada Društvo postane ugovorna strana u ugovoru vezanom za finansijski instrument. Finansijska imovina i obaveze inicijalno se priznaju po fer vrijednosti. Transakcijski troškovi koji su direktno pripisivi sticanju finansijske imovine, odnosno nastanku finansijske obaveze (izuzev finansijske imovine i finansijskih obaveza po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha), dodaju se, odnosno oduzimaju, od fer vrijednosti finansijske imovine, odnosno finansijskih obaveza, pri početnom priznavanju. Transakcijski troškovi koji su direktno pripisivi sticanju finansijske imovine i finansijskih obaveza po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha odmah se priznaju u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. a) Finansijska imovina Finansijska imovina se priznaje, odnosno prestaje priznavati na datum trgovanja kad je kupoprodaja imovine definirana ugovorenim datumom isporuke finansijske imovine u rokovima utvrďenima u skladu konvencijama na predmetnom trţištu. Finansijska imovina se klasifikuje u kategorije: po fer vrijednost kroz bilans uspjeha, raspoloţiva za prodaju, koja se drţi do dospijeća i krediti i potraţivanja. Klasifikacija finansijske imovine ovisi o prirodi i svrsi finansijske imovine i odreďena je u trenutku inicijalnog prepoznavanja. Društvo trenutno ne posjeduje finansijsku imovinu po fer vrijednost kroz bilans uspjeha, kao ni finansijsku imovinu raspoloţivu za prodaju. Metoda efektivne kamatne stope Metoda efektivne kamatne stope je metoda izračuna amortizovanog troška finansijske imovine i rasporeďivanja prihoda od kamata tokom odreďenog perioda. Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa koja tačno diskontuje buduća novčana primanja (uključujući sve naknade za plaćene ili primljene poene koje čine sastavni dio efektivne kamatne stope, troška transakcije i ostalih premija i rabata) kroz očekivani vijek trajanja finansijske imovine, ili gdje je to moguće, kraćeg perioda. Finansijski instrumenti koji su u posjedu do dospijeća i krediti i potraţivanja priznaju prihod na temelju efektivne kamatne stope. Krediti i potraživanja Zajmovi, depoziti i ostala potraţivanja s fiksnim ili odredivim plaćanjima koja ne kotiraju na aktivnom trţištu klasifikuju se kao ''krediti i potraţivanja''. Isti nastaju kad Društvo daje novac duţniku bez namjere istovremene prodaje tih potraţivanja ili prodaje u bliskoj budućnosti. 11

3. PREGLED TEMELJNIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) Finansijski instrumenti (nastavak) a) Finansijska imovina (nastavak) Krediti i potraživanja (nastavak) Krediti i potraţivanja početno se priznaju po fer vrijednosti uvećani za inkrementalne troškove. Nakon početnog priznavanja, krediti i potraţivanja se vrednuju po amortizovanom trošku koristeći metodu efektivne kamate, umanjeni za eventualno umanjenje vrijednosti. Prihod od kamate se priznaje primjenom efektivne kamatne stope, osim za kratkoročna potraţivanja kada bi priznavanje kamate bilo nematerijalno. Finansijska imovina u posjedu do dospijeća Obveznice sa fiksnim ili odredivim plaćanjima i fiksnim rokom dospijeća, za koje Društvo ima pozitivnu namjeru i mogućnost da ih čuva do dospijeća, klasifikuju se kao imovina u posjedu do dospijeća. Knjiţe se i po trošku amortizacije koristeći metodu efektivne kamatne stope, umanjenom za umanjenje vrijednosti, sa prihodom koji se priznaje na bazi efektivnog prihoda. Umanjenje vrijednosti finansijske imovine Finansijska imovina se vrednuje sa ciljem identifikacije indikatora umanjenja vrijednosti na svaki datum izvještajnog perioda. Finansijska imovina je pretrpjela umanjenje vrijednosti tamo gdje je dokazano da, kao rezultat jednog ili više dogaďaja koji su se desili nakon početnog priznanja finansijske imovine, procijenjeni budući novčani tokovi investicije su izmijenjeni. Objektivni dokaz umanjenja moţe uključiti: značajnu finansijske teškoće strane pod ugovorom; ili kašnjenje ili propust u plaćanju kamata ili glavnice; ili kada postane vjerovatno da će duţnik otići pod stečaj ili finansijsku reorganizaciju. U zavisnosti od visine finansijske imovine odnosno iznosa izloţenosti Društva prema odreďenom duţniku na datum izvještavanja, umanjenje vrijednosti, te imovine se mjeri na pojedinačnom ili grupnom nivou. Iznos gubitka od umanjenja vrijednosti pojedinačno značajne imovine se utvrďuje kao razlika izmeďu knjigovodstvene vrijednosti te imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova od iste, a koji uključuju naplative iznose iz garancija i kolaterala, diskontovanih originalnom efektivnom kamatnom stopom te finansijske imovine. Klasifikacija i utvrďivanje iznosa grupnog umanjenja vrijednosti se vrši za grupe finansijske imovine sličnih karakteristika kreditnog rizika, a u skladu sa podzakonskim aktima Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine i relevatnim internim aktima Društva. Knjigovodstvena vrijednost finansijske imovine po amortizovanom trošku se umanjuje upotrebom konta ispravke vrijednosti. Kada je potraţivanje nenaplativo, otpisuje se preko konta ispravke vrijednosti. Naknadne naplate ranije otpisanih iznosa se knjiţe na teret konta ispravke vrijednosti. Promjene u knjigovodstvenoj vrijednosti konta ispravke vrijednosti se priznaju u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. 12

3. PREGLED TEMELJNIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) Finansijski instrumenti (nastavak) a) Finansijska imovina (nastavak) Umanjenje vrijednosti finansijske imovine (nastavak) Ako se u sljedećem periodu iznos gubitka od umanjenja smanji i smanjenje se objektivno moţe povezati sa dogaďajem koji je nastao nakon priznavanja umanjenja vrijednosti, prethodno priznati gubitak od umanjenja vrijednosti se ispravlja kroz izvještaj o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u mjeri koja neće rezultirati knjigovodstvenim iznosom većim nego što bi bio amortizirani trošak da nije došlo do priznavanja umanjenja vrijednosti na datum kada je umanjenje vrijednosti priznato. Prestanak priznavanja finansijske imovine Društvo prestaje priznavati finansijsku imovinu samo kada ugovorna prava na novčane tokove od finansijske imovine isteknu; ili ako prenese finansijsku imovinu, pa samim tim i sve rizike i nagrade od vlasništva sredstva na drugi subjekt. Ako Društvo ne prenese i zadrţi suštinski sve rizike i povrate od vlasništva, i zadrţi kontrolu nad finansijskom imovinom, Društvo nastavlja da priznaje finansijsku imovinu. b) Finansijske obaveze i vlasniĉki instrumenti koje je izdalo Društvo Klasifikacija kao finansijska obaveza ili kapital Duţnički ili vlasnički instrumenti su klasifikovani ili kao finansijske obaveze ili kao kapital u skladu sa suštinom ugovornog angaţmana. Vlasnički instrumenti Vlasnički instrument je bilo koji ugovor koji dokazuje pravo na preostali iznos udjela u imovini subjekta nakon odbijanja svih njegovih obaveza. Vlasnički instrumenti koje je Društvo izdalo knjiţe se u iznosu primljenih sredstava, umanjenih za troškove izdavanja. Finansijske obaveze Finansijske obaveze su klasifikovane kao finansijske obaveze iskazane po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha ili kao ostale finansijske obaveze. Društvo trenutno nema finansijskih obaveza po fer vrijednost kroz bilans uspjeha. Ostale finansijske obaveze Ostale finansijske obaveze, uključujući obaveze prema bankama, klijentima i subordinirani dug, se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za transakcijske troškove. Ostale finansijske obaveze su naknadno mjerene po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne kamatne stope. Metoda efektivne kamate je metoda izračunavanja troškova amortizacije finansijske obaveze i odreďivanja troška kamate za relevantni period. Efektivna kamatna stopa je stopa koja tačno diskontuje procijenjena buduća plaćanja u gotovini kroz očekivani period trajanja finansijske obaveze, ili, gdje je to moguće, u kraćem periodu. Prestanak priznavanja finansijske obaveze Društvo prestaje priznavati finansijsku obavezu kada, i samo kada, su obaveze Društva otpuštene, otkazane ili ističu. 13

3. PREGLED TEMELJNIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) Oporezivanje Trošak poreza na dobit predstavlja zbirni iznos tekuće poreske obaveze i odgoďenih poreza. Tekući porez na dobit Poreski rashod se temelji na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje se od neto dobiti perioda iskazanoj u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti jer uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili neoporezive u drugim godinama, kao i stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekuća poreska obaveza Društva izračunava se primjenom poreskih stopa koje su na snazi, odnosno u postupku donošenja na datum izvještajnog perioda. Odgođeni porez na dobit OdgoĎeni porez jest iznos za koji se očekuje da će po njemu nastati obaveza ili povrat temeljem razlike izmeďu knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza u finansijskim izvještajima i pripadajuće poreske osnovice koja se koristi za izračunavanje oporezive dobiti, a obračunava se metodom bilansne obaveze. OdgoĎene poreske obaveze općenito se priznaju za sve oporezive privremene razlike, a odgoďena poreska imovina se priznaje u onoj mjeri u kojoj je vjerojatno da će biti raspoloţiva oporeziva dobit na temelju koje je moguće iskoristiti privremene razlike koje se odbijaju. Knjigovodstveni iznos odgoďene poreske imovine preispituje se na svaki datum bilansa i umanjuje u onoj mjeri u kojoj više nije vjerojatno da će biti raspoloţiv dostatan iznos oporezive dobiti za povrat cijelog ili dijela poreske imovine. OdgoĎeni porez obračunava se po poreskim stopama za koje se očekuje da će biti u primjeni u periodu u kojem će doći do podmirenja obaveze ili realizacije sredstva. OdgoĎeni porez knjiţi se na teret ili u korist izvještaja o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, osim ako se odnosi na stavke koje se knjiţe direktno u korist ili na teret kapitala, u kojem slučaju se odgoďeni porez takoďer iskazuje u okviru kapitala. OdgoĎena poreska imovina i obaveze se prebijaju ako se odnose na poreze na dobit koje je nametnula ista poreska vlast i ako Društvo namjerava podmiriti svoju tekuću poresku imovinu i obaveze na neto osnovi. Društvo ima obavezu plaćanja raznih indirektnih poreza, koji su iskazani u okviru administrativnih troškova. Naknade zaposlenima U ime svojih zaposlenika, Društvo plaća porez na dohodak, kao i doprinose za penziono, invalidsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti, na i iz plate, koji se obračunavaju po zakonskim stopama tokom godine na bruto platu. Društvo plaća navedeni porez i doprinose u korist institucija Federacije Bosne i Hercegovine (na federalnom i kantonalnom nivou) i Republike Srpske. Nadalje, topli obrok, naknada za prevoz i regres su plaćeni u skladu sa domaćim zakonskim propisima. Ovi troškovi su prikazani u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u periodu u kojem su nastali troškovi plata. 14

3. PREGLED TEMELJNIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) Naknade zaposlenima (nastavak) Ostale naknade zaposlenima U skladu sa lokalnim zakonskim propisima i internim Pravilnikom o radu, Društvo obračunava rezervisanja za sljedeće ostale naknade zaposlenima: Trajna invalidnost ili teška bolest; Smrt zaposlenika na poslu; Jubilarne nagrade; Otpremnine prilikom odlaska u penziju; Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu. Ostale naknade zaposlenima se računaju i iskazuju na godišnjoj osnovi od strane aktuara i priznaju u iznosu sadašnje vrijednosti utvrďene obaveze plaćanja naknada na datum izvještajnog perioda, umanjene za vrijednost imovine za pokriće beneficije (ukoliko je ima), uključujući korekcije za neiskazane aktuarske dobitke i gubitke i troškove minulog rada. S obzirom na činjenicu da domaće trţište kapitala nije dovoljno razvijeno, sadašnja vrijednost buduće obaveze plaćanja beneficija utvrďuje se diskontovanjem očekivanih budućih odliva gotovine primjenom prosječne kamatne stope na dugoročne depozite klijenata u komercijalnim bankama u zemlji ili primjenom druge slične kamatne stope za koju aktuar ili lice koje obavlja procjenu smatra da najbolje reprezentuju vremensku dimenziju novca. Rezervisanja Društvo priznaje rezervisanje ako ima sadašnju obavezu koja je nastala temeljem prošlih dogaďaja, ako postoji vjerovatnoća da će za podmirenje obaveze biti potreban odliv resursa. Uprava Društva odreďuje iznos rezervisanja na temelju najbolje moguće procjene troškova koji će nastati podmirenjem obaveze. Iznos priznat kao rezervisanje je najbolja procjena naknade koja je potrebna za podmirenje sadašnje obaveze na datum izvještajnog perioda, uzimajući u obzir rizike i neizvjesnosti obaveza. Gdje su rezervisanja mjerena pomoću novčanih tokova koji se procjenjuju za podmirenje sadašnjih obaveza, njihov knjigovodstveni iznos je sadašnja vrijednost tih novčanih tokova. Rezervisanja se ukidaju samo za one troškove za koje je rezervisanje izvorno priznato. Ako odliv ekonomskih koristi za podmirenje obaveza više nije vjerojatan, rezervisanje se ukida. Štetni ugovori Rezervacije po osnovu štetnih ugovora priznaju se kad su neizbjeţni troškovi od ugovora veći od dobiti njihovog ispunjenja. Neizbjeţni troškovi predstavljaju najmanje neto trošak raskida ugovora ili šta je manje u odnosu na trošak realizacije ili kazni koje proizilaze iz neispunjenja ugovora. Novac i novĉani ekvivalenti Novac i novčani ekvivalenti obuhvataju depozite po viďenju i gotovinu u blagajni. 15

3. PREGLED TEMELJNIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) Ugovori o osiguranju Društvo izdaje ugovore o osiguranju kojima se prenosi rizik osiguranja. Ugovori kojima Društvo preuzima značajni rizik osiguranja od druge strane (imaoca police) prihvaćajući kompenzirati imaoca police ili drugog korisnika osiguranja ako nastupi odreďeni neizvjestan budući dogaďaj (osigurani dogaďaj) koji negativno utiče na imaoca police ili drugog korisnika osiguranja, klasifikuju se kao ugovori o osiguranju. Ovi ugovori obuhvataju ugovore o ţivotnom osiguranju (ţivotno i dodatno osiguranje uz ţivotno) i neţivotnom osiguranju (nezgoda, zdravstvo i imovina). Ugovori o osiguranju mogu sadrţavati obiljeţja diskrecione participacije u dobiti. Ugovor s obiljeţjem diskrecione participacije u dobiti osigurava ugovorna prava imaoca police na primanje dodatka u odnosu na minimalna zagarantovana plaćanja a čiji su iznos ili trenutak nastanka uz diskreciju izdavatelja i koja se ugovorno temelje na: uspješnosti odreďene grupe ugovora ili odreďenog tipa ugovora, realizovanim i/ili nerealizovanim prinosima na ulaganja u odreďene grupe imovine izdavatelja, ili dobiti ili gubitku Društva koje je izdalo ugovore. Na osnovu odobrenja Uprave, Društvo priznaje diskrecione participacije u dobiti sadrţane u ugovorima o osiguranju kao obavezu iz ugovora (tehničke rezerve) i odgovarajuće troškove (promjene u tehničkoj rezervi). Prenosne premije Prenosne premije se obračunavaju za one vrste osiguranja kod kojih osiguravajuće pokriće traje i nakon kraja obračunskog perioda budući da se osiguravajući i obračunski periodi ne poklapaju. Prenosne premije osiguranja obračunate su po metodi pro-rata temporis'. Osnova za obračun prenosnih premija ţivotnog osiguranja je naplaćena premija, a osnova za obračun neţivotnog osiguranja je zaračunata bruto premija. Neto prenosna premija je bruto prenosna premija umanjena za naplativi reosiguravajući dio, koji je obračunat na osnovu trenutnih ugovora sa reosiguravateljima. Prihodi od kamata Prihodi od kamata priznaju se po načelu obračunatih kamata na temelju nepodmirene glavnice i po efektivnim kamatnim stopama koje su u primjeni. Rezerve za prijavljene, a neizmirene štete Rezerve za prijavljene, a ne izmirene štete ( RBNS ) odnose se na štete koje su nastale i prijavljene do kraja obračunskog perioda za koje se oblikuje rezerva šteta, odnosno, do datuma izvještajnog perioda ukoliko do tog dana nisu riješene. Visine rezervacija utvrďene su pojedinačnom procjenom za svaku štetu. U postupku utvrďivanja visine rezervi šteta poštuju se Uvjeti iz ugovora o osiguranju, dokumentacija sa kojom se raspolaţe u spisu, iskustvo procjenitelja i drugih radnika, trenutna sudska praksa u naknadi štete. Sve ovo se razmatra vodeći pri tome računa o promjenama koje se mogu očekivati u narednom periodu, a koje mogu uticati na povećanje ili smanjenje rezervi. Izračun udjela reosiguravatelja u RBNS se bazira na trenutnim ugovorima sa reosiguravateljima. 16

3. PREGLED TEMELJNIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) Ugovori o osiguranju (nastavak) Rezerve za nastale, a neprijavljene štete Rezerve za nastale, a neprijavljene štete ( IBNR ) izračunate na temelju vlastitih statističkih podataka o naknadno prijavljenim štetama u proteklim godinama. Ovaj izračun se oslanja na korištenje metoda koje koriste razvojne trokutove ( run-off triangle'). Rezerve za nastale, a neprijavljene štete se izračunavaju i na bazi statističkih trendova kretanja navedenih šteta. Ove rezerve su bazirane na procijeni i dok menadţment smatra da je taj iznos odgovarajući, konačne obaveze mogu biti veće ili manje od raspoloţivih sredstava. U skladu sa privrednom praksom, prilagoďavanje procjena i razlika izmeďu procjena i isplaćenih sredstava su knjiţene u periodu nastanka. Izračun udjela reosiguravatelja u IBNR se bazira na trenutnim ugovorima sa reosiguravateljima. Isplate osiguranih suma Osigurane sume uključuju isplate po osnovu ostvarenog osiguranog rizika, ili po osnovu korištenja ugovornih prava. Isplate po osnovu ostvarenog osiguranog rizika su priznate kao trošak kada je prijavljen osigurani slučaj. Isplate po osnovu ugovornih prava su priznate kao trošak kada su izvršene. Matematička rezerva za životno osiguranje (ili Rezerva za životno osiguranje) Matematička rezerva je izračunata za svaku pojedinu polisu ţivotnog osiguranja korištenjem aktuarskih metoda (uključujući i Zilmerovu metodu). Matematička rezerva predstavlja sadašnju vrijednost budućih obaveza Društva na temelju dugoročnih ugovora o osiguranju, umanjenu za sadašnju vrijednost budućih premija koje će biti primljene po osnovu tih ugovora. U svrhu izračuna rezerve, korištene su tabele smrtnosti identične onima koje su korištene pri postavljanju stopa premije osiguranja, a kamatna stopa 3% za ugovore s početkom do 30. juna 2015. godine, a 2,75% za ugovore čiji je početak od 1. jula 2015. godine. Negativna vrijednost matematičke rezerve se postavlja na vrijednost nula (0). Rezerva za diskrecione participacije u dobiti Rezerva za diskrecione participacije u dobiti po ugovorima ţivotnog osiguranja Društva se evidentiraju unutar matematičke rezerve ţivotnog osiguranja i sastoji se od: rezerve za pripis dobiti osiguranicima, koje se formiraju u tekućem obračunskom periodu u svrhu njihovog pripisa osiguranicima u narednom obračunskom periodu, a pod uslovima definisanim u ugovorima o osiguranju i internim aktima Društva, te rezerve pripisane dobiti osiguranicima, koje predstavljaju već alociranu (pripisanu) dobit osiguranika po pojedinačnim ugovorima o osiguranju. Ostale rezerve U svrhu finansiranja odreďenih preventivnih mjera, kao što su protivpoţarna zaštita, sigurnost prometa na cestama i sl., a na osnovu zakonskih i ugovornih obaveza osiguravajućih društava, Društvo formira rezerve za preventivne namjene. Procjenu i izračun ovih rezervi vrši aktuar Društva. 17

3. PREGLED TEMELJNIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) Ugovori o osiguranju (nastavak) Imovina i obaveze po poslovima reosiguranja Imovina i obaveze po poslovima reosiguranja se knjiţe kada nastanu. Društvo uključuje ugovore o reosiguranju sa reosiguravajućim društvima na osnovu kojih se Društvo kompenzira za gubitke nastale po pojedinačnim ili grupi ugovora. Društvo reosigurava premije neţivotnog i ţivotnog osiguranja kako bi ograničilo svoju izloţenost značajnim gubicima. Premije reosiguranja i udjeli reosiguravatelja u štetama su prikazani na odgovarajućim kontima bilansa uspjeha. Premije reosiguranja se knjiţe u bruto iznosu bez diskonta. Na svaki datum izvještajnog perioda Društvo preispituje knjigovodstvene iznose svojih potraţivanja po osnovu ugovora o osiguranju i od reosiguravatelja da bi utvrdilo postoje li naznake da je došlo do gubitaka uslijed umanjenja vrijednosti navedene finansijske imovine. Ako postoje takve naznake, procjenjuje se gubitak nastao umanjenjem koji se priznaje u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Razgraničeni troškovi pribave Razgraničeni troškovi pribave obuhvataju naknade plaćene agentima za usluge pribavljanja novih osiguranja u skladu sa zaključenim ugovorima, ali koji se odnose na naredne obračunske periode. Zbog primjene Zilmerove metode na matematičku rezervu, troškovi pribave ugovora o ţivotnom osiguranju su do odreďenog nivoa razgraničeni kroz ovu metodu. Ipak, preostali troškovi pribave ugovora o ţivotnom osiguranju koji nisu uključeni u izračun matematičke rezerve linearno se razgraničavaju tokom očekivanog perioda trajanja ugovora o osiguranju. Troškovi pribave ugovora o neţivotnom osiguranju, uključujući i neţivotno osiguranje dodato ugovoru o ţivotnom osiguranju, linearno se razgraničavaju tokom perioda osiguranja. Procjena umanjenja vrijednosti se vrši na svaki datum izvještavanja ili češće kada postoje indicije o nastanku umanjenja. Kada je nadoknadivi iznos manji od knjigovodstvenog iznosa, umanjenje vrijednosti se priznaje u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Razgraničeni troškovi pribave se razmatraju i prilikom testiranja adekvatnosti obaveza za svaki izvještajni period. Razgraničeni troškovi pribave se isknjiţavaju kada se ugovori na koje se odnose ili izmire ili otkaţu. Test adekvatnosti obaveza Na svake godine izvještavanja, Društvo vrši test adekvatnosti obaveza kako bi utvrdilo da su obaveze i tehničke rezerve umanjene za povezanu imovinu dovoljne za podmirenje šteta po osnovu ugovora o osiguranju. Prilikom vršenja ovog testa, uzimaju se u obzir najbolje procjene budućih novčanih tokova vezano za ugovorna potraţivanja i obaveze, te procjene šteta i troškova obrade i administrativnih troškova, kao i prihoda od ulaganja koji su povezani sa ugovorima. Ukoliko se utvrdi da je obaveza nedovoljna, ista se povećava i evidentira na teret rezultata perioda povećanjem tehničkih rezervi, odnosno obaveza po osnovu ugovora o osiguranju. 18

3. PREGLED TEMELJNIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) Ugovori o osiguranju (nastavak) Potraživanja i obaveze po osnovu ugovora o osiguranju Potraţivanja i obaveze koji nastaju iz ugovora o osiguranju uglavnom uključuju iznose koji se potraţuju, odnosno koji su plativi osiguranicima i agentima-posrednicima u osiguranju. Ukoliko postoje objektivni indikatori umanjenja vrijednosti potraţivanja proisteklih iz ugovora o osiguranju, Društvo adekvatno umanjuje njihovu knjigovodstvenu vrijednost i priznaje umanjenje vrijednosti u izvještaju o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Društvo dobija objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti potraţivanja proisteklih iz ugovora o osiguranju na isti način kao za kategoriju finansijske imovine opisanu pod krediti i potraţivanja. Dioniĉki kapital Redovni dionički kapital predstavlja nominalnu vrijednost uplaćenih dionica klasificiranih u poziciju kapitala. Rezerve Zakonske rezerve predstavljaju akumulirane prijenose iz zadrţane dobiti u skladu sa Zakonom o privrednim društvima Federacije Bosne i Hercegovine i internim aktima Društva. Zakonske se rezerve mogu iskoristiti za pokrivanje gubitaka koji su nastali u prethodnim periodima, a koji se ne mogu pokriti iz dobiti tekuće godine ili kad nema drugih rezervi. Dividende Dividende na obične dionice se priznaju kao obaveza u periodu u kojem su objavljene. 4. KLJUĈNE RAĈUNOVODSTVENE PROCJENE I KLJUĈNI IZVORI PROCJENE NEIZVJESNOSTI Kod primjene računovodstvenih politika Društva, opisanih u Napomeni 3., Uprava Društva donosi odluke, te daje procjene i pretpostavke koje utiču na iznose imovine i obaveza, koji se ne mogu izvesti iz ostalih izvora. Procjene i pretpostavke zasnivaju se na prijašnjem iskustvu i ostalim relevantnim faktorima. Stvarni iznosi mogu se razlikovati od procijenjenih. Procjene i pretpostavke se stalno preispituju. Izmjene knjigovodstvenih procjena priznaju se u periodu izmjene ukoliko se odnose samo na taj period, ili u periodu izmjene i budućim periodima ukoliko izmjena utiče na tekući i buduće periode. Kljuĉni izvori procjene neizvjesnosti Sljedeće su ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost i ostali ključni izvori procjene neizvjesnosti na datum izvještajnog perioda, koji imaju značajan rizik uzrokovanja materijalnog usklaďivanja knjigovodstvene vrijednosti sredstava i obaveza u narednoj finansijskoj godini. Procjene su korištene, ali ne i ograničene na aktuarske rezerve, periode amortizacije i ostatke vrijednosti nekretnina i opreme, umanjenja vrijednosti potraţivanja. Neizvjesnost procjena vezana uz formiranje aktuarskih rezervi Najznačajnija procjena vezana uz finansijske izvještaje Društva odnosi se na formiranje rezervi. Društvo ima razumno oprezan pristup formiranju rezervi i primjenjuje regulativu izdatu od strane Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. 19

4. KLJUĈNE RAĈUNOVODSTVENE PROCJENE I KLJUĈNI IZVORI PROCJENE NEIZVJESNOSTI (NASTAVAK) Kljuĉni izvori procjene neizvjesnosti (nastavak) Neizvjesnost procjena vezana uz formiranje aktuarskih rezervi (nastavak) Politika Društva je da formira rezervisanja za rizik koji nisu istekli, a koji se odnose na poslove neţivotnih osiguranja kada postoji vjerovatnost da iznos šteta, odgoďenih troškova pribave i administrativnih troškova koji nastanu nakon kraja finansijske godine, a koji se odnose na ugovore zaključene prije kraja godine, bude veći od iznosa nezaraďenih premija i premija raspoloţivih po tim ugovorima. Procjena rezervi šteta za prijavljene, a neizmirene štete (RBNS) Priroda poslovanja u osiguranju čini oteţanim tačno predviďanje ishoda svake pojedine štete i krajnjeg troška svake pojedine štete. Svaka prijavljena šteta se procjenjuje pojedinačno, slučaj po slučaj, uzimajući u obzir okolnosti vezane za štetu, dostupne informacije i historijsko iskustvo o veličini sličnih šteta. Procjena rezerve štete za svaki slučaj pojedinačno se redovno kontroliše te aţurira kada su nove informacije raspoloţive. Rezervisanja za štete se baziraju na informacijama koje su trenutno dostupne. MeĎutim, krajnje obaveze po štetama mogu varirati kao rezultat naknadnih promjena raspoloţivih činjenica. Teškoće u procjeni rezervi šteta se razlikuju prema vrsti osiguranja uslijed razlika u ugovorima o osiguranju, sloţenosti šteta, obima šteta i pojedinačnoj prosječnoj veličini šteta. Rizik povezan s procjenom rezervacija za štete koje su prijavljene a nelikvidirane je smanjen kroz ugovore o reosiguranju. Procjena rezervi šteta za nastale neprijavljene štete (IBNR) Rezervisanja za nastale neprijavljene štete su procijenjena uz pomoć aktuarskih metoda. Izvori podataka korištenih prilikom izračuna rezervisanja su interni, preuzeti iz detaljnih analiza koje se redovno provode od strane Društva. Teţište paţnje je na tekućim trendovima, a kad u ranijim godinama nije bilo dovoljno informacija koje su potrebne za pouzdanu procjenu razvoja šteta koriste se razumne pretpostavke. Rezerve za nastale neprijavljene štete se baziraju na izračunima koji se rade za svaku vrstu osiguranja posebno. Za svaku vrstu osiguranja koriste se statistički podaci o štetama u zadnjih pet godina. Za izračun rezervisanja se koriste sljedeće metode: Osnovna metoda ulančanih ljestvica, Metoda prosječnog iznosa štete, Metoda očekivane kvote šteta. Na kraju se na bazi kvaliteta i kvantiteta podatka vrši izbor metode. Uprava vjeruje da je trenutni nivo tehničkih rezervi dostatan. Vijek trajanja nekretnina i opreme Kao što je opisano u Napomeni 3., Društvo pregleda procijenjeni vijek trajanja nekretnina i opreme na kraju svakog godišnjeg izvještajnog perioda. Rezervisanja za potraživanja po premijama osiguranja i potraživanja za kamate Društvo je na izvještajni datum izvršilo vrednovanje i klasifikaciju potraţivanja po premijama osiguranja sa stanovišta dospjelosti i visine izloţenosti prema pojedinačnim duţnicima. Procjena naplativosti dospjelih potraţivanja i umanjenje vrijednosti istih je izvršeno u skladu sa podzakonskim aktima Agencije za nadzor osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine. 20

5. IZVJEŠTAVANJE PO TIPU OSIGURANJA U skladu sa lokalnim zakonima i propisima Društvo je duţno pripremiti odvojene finansijske izvještaje za poslove ţivotnog osiguranja i poslove neţivotnog osiguranja i da vodi odvojene poslovne knjige za ove dvije pod-aktivnosti. Informacije o ovim pod-aktivnostima su prezentirane u nastavku: Izvještaj o bilansu uspjeha i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti 2015. 2014. Neţivot Ţivot Ukupno Neţivot Ţivot Ukupno Zaračunate bruto premije 709 29.000 29.709 550 28.290 28.840 Premije predane u reosiguranje (157) (1.102) (1.259) (109) (1.082) (1.191) Neto prihod od premija osiguranja 552 27.898 28.450 441 27.208 27.649 ObraĎene štete i troškovi po osiguranju (337) (8.702) (9.039) (298) (6.354) (6.652) Udio reosiguravatelja u obraďenim štetama 54 860 914 98 570 668 Neto troškovi šteta (283) (7.842) (8.125) (200) (5.784) (5.984) Promjene tehničkih rezervi, bruto 44 (14.262) (14.218) (125) (16.592) (16.717) Promjene tehničkih rezervi, udio reosiguranja (7) (146) (153) 3 155 158 Neto promjene tehniĉkih rezervi 37 (14.408) (14.371) (122) (16.437) (16.559) Prihodi od provizija 34 235 269 28 220 248 Troškovi pribave (177) (4.077) (4.254) (165) (3.728) (3.893) Neto troškovi provizija (143) (3.842) (3.985) (137) (3.508) (3.645) Neto prihod od osiguranja 163 1.806 1.969 (18) 1.479 1.461 Prihodi od ulaganja, neto 210 5.184 5.394 189 5.107 5.296 Ostali operativni prihodi 1 43 44-42 42 Opći i administrativni troškovi (201) (4.236) (4.437) (219) (3.862) (4.081) Dobit prije oporezivanja 173 2.797 2.970 (48) 2.766 2.718 Porez na dobit (19) (321) (340) (19) (409) (428) NETO DOBIT 154 2.476 2.630 (67) 2.357 2.290 Ostala sveobuhvatna dobit - - - - - - UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT 154 2.476 2.630 (67) 2.357 2.290 21

5. IZVJEŠTAVANJE PO TIPU OSIGURANJA (NASTAVAK) Izvještaj o finansijskom položaju IMOVINA 2015. 2014. Neţivot Ţivot Ukupno Neţivot Ţivot Ukupno Nekretnine i oprema - 467 47-491 491 Nematerijalna imovina. 504 504-268 268 Finansijska imovina koja se drţi do dospijeća - 17.738 17.738-13.347 13.347 Potraţivanja za depozite i date zajmove 3.806 81.034 84.840 3.810 83.759 87.569 Razgraničeni troškovi pribave 101 5.217 5.318 97 4.155 4.252 Imovina po osnovu reosiguranja (udio reosiguravatelja u tehničkim rezervama) 96 1.077 1.173 87 1.221 1.308 Potraţivanja po osnovu premija osiguranja i za štete pokrivene od strane reosiguranja 165 975 1.140 159 666 825 Ostala imovina i potraţivanja - 590 590 3 229 232 Novac i novčani ekvivalenti 1.634 15.430 17.064 1.459 4.105 5.564 UKUPNO IMOVINA 5.802 123.032 128.834 5.615 108.241 113.856 Interni odnosi - 414 414-351 351 KAPITAL I OBAVEZE 5.802 123.446 129.248 5.615 108.592 114.207 Dionički kapital 3.000 3.000 6.000 3.000 3.000 6.000 Statutarne rezerve 537 1.648 2.185 537 1.648 2.185 Zadrţana dobit 470 7.334 7.804 316 6.003 6.319 OBAVEZE 4.007 11.982 15.989 3.853 10.651 14.504 Tehničke rezerve 1.248 109.246 110.494 1.284 95.039 96.323 Obaveze po poslovima osiguranja 94 1.470 1.564 99 1.999 2.098 Ostale obaveze 39 514 553 28 649 677 Rezervisanja - 234 234-254 254 1.381 111.464 112.845 1.411 97.941 99.352 UKUPNO KAPITAL I OBAVEZE 5.388 123.446 128.834 5.264 108.592 113.856 Interni odnosi 414-414 351-351 5.802 123.446 129.248 5.615 108.592 114.207 22

6. NETO PRIHOD OD PREMIJA OSIGURANJA Neţivotno osiguranje 2015. 2014. Bruto zaračunate premije 717 664 Promjena rezervisanja za prenosnu premiju (8) (114) Prihodi od premija ostvarenih izdatim ugovorima o osiguranju 709 550 Premije predane u reosiguranje (173) (139) Promjene rezervisanja za prijenosne premije predane u reosiguranje 16 30 Premije osiguranja predane u reosiguranje, neto (157) (109) 552 441 Ţivotno osiguranje Bruto zaračunate premije 28.945 29.374 Promjena rezervisanja za prenosnu premiju 55 (1.084) Prihodi od premija ostvarenih izdatim ugovorima o osiguranju 29.000 28.290 Premije predane u reosiguranje (1.104) (1.083) Promjene rezervisanja za prijenosne premije predane u reosiguranje 2 1 Premije osiguranja predane u reosiguranje, neto (1.102) (1.082) 27.897 27.208 Ukupno Bruto zaračunate premije 29.662 30.038 Promjena rezervisanja za prenosnu premiju 47 (1.198) Prihodi od premija ostvarenih izdatim ugovorima o osiguranju 29.709 28.840 Premije predane u reosiguranje (1.277) (1.222) Promjene rezervisanja za prijenosne premije predane u reosiguranje 18 31 Premije osiguranja predane u reosiguranje, neto (1.259) (1.191) 28.450 27.649 23

6. NETO PRIHOD OD PREMIJA OSIGURANJA (NASTAVAK) 6.1 Analiza zaraĉunatih premija i nastalih šteta po vrstama osiguranja 2015. Neţivotno osiguranje Bruto zaraĉunate premije Bruto zaraċene premije Bruto nastale štete Administrativni troškovi Troškovi pribave Pokriveno reosiguranjem Osiguranje od nezgode 265 350 182 74 65 1 Zdravstveno osiguranje 155 154 77 43 38 (4) Osiguranje od poţara i ostalih prirodnih sila 231 145 11 65 57 (56) Osigurane imovine 66 60 25 19 17 (18) Ţivotno osiguranje 717 709 295 201 177 (77) Ţivotno osiguranje 26.698 26.698 3.486 3.907 3.761 (147) Dodatno osiguranje uz ţivotno 2.247 2.302 848 329 316 (134) 2014. Neţivotno osiguranje 28.945 29.000 4.334 4.236 4.077 (281) 29.662 29.709 4.629 4.437 4.254 (358) Osiguranje od nezgode 234 194 204 77 58 13 Zdravstveno osiguranje 137 114 95 45 34 (15) Osiguranje od poţara i ostalih prirodnih sila 243 201 36 80 60 (19) Osigurane imovine 50 41 86 17 13 40 Ţivotno osiguranje 664 550 421 219 165 19 Ţivotno osiguranje 26.185 25.218 3.198 3.443 3.323 (163) Dodatno osiguranje uz ţivotno 3.189 3.072 640 419 405 (113) 29.374 28.290 3.838 3.862 3.728 (276) 30.038 28.840 4.259 4.081 3.893 (257) 24

7. NETO TROŠKOVI ŠTETA 2015. 2014. Neţivotno osiguranje ObraĎene štete 297 276 Troškovi po osiguranju 40 22 Troškovi šteta proizašli iz izdatih ugovora o osiguranju 337 298 Udio reosiguravatelja u obraďenim štetama (54) (98) 283 200 Ţivotno osiguranje ObraĎene štete 8.522 6.228 Troškovi po osiguranju 180 126 Troškovi šteta proizašli iz izdatih ugovora o osiguranju 8.702 6.354 Udio reosiguravatelja u obraďenim štetama (860) (570) 7.842 5.784 Ukupno ObraĎene štete 8.819 6.504 Troškovi po osiguranju 220 148 Troškovi šteta proizašli iz izdatih ugovora o osiguranju 9.039 6.652 Udio reosiguravatelja u obraďenim štetama (914) (668) 8.125 5.984 25

8. NETO PROMJENE TEHNIĈKIH REZERVI 2015. 2014. Neţivotno osiguranje Promjene rezervisanja za prijavljene, a neizmirene štete (42) 123 Promjene rezervisanja za nastale, a neprijavljene štete - - Promjene matematičkih rezervi (za ţivotno osiguranje) (2) (1) Promjene ostalih tehničkih rezervi - 3 Promjene tehničkih rezervi (44) 125 Promjene rezervisanja za prijavljene, a neizmirene štete 7 (3) Promjene rezervisanja za nastale, a neprijavljene štete - - Promjene matematičkih rezervi (za ţivotno osiguranje) - - Promjene tehničkih rezervi, udio reosiguranja 7 (3) (37) 122 Ţivotno osiguranje Promjene rezervisanja za prijavljene, a neizmirene štete (261) 483 Promjene rezervisanja za nastale, a neprijavljene štete 30 97 Promjene matematičkih rezervi 14.493 16.012 Promjene tehničkih rezervi 14.262 16.592 Promjene rezervisanja za prijavljene, a neizmirene štete 102 (123) Promjene rezervisanja za nastale, a neprijavljene štete 51 (20) Promjene matematičkih rezervi (7) (12) Promjene tehničkih rezervi, udio reosiguranja 146 (155) 14.408 16.437 Ukupno Promjene rezervisanja za prijavljene, a neizmirene štete (303) 606 Promjene rezervisanja za nastale, a neprijavljene štete 29 97 Promjene matematičkih rezervi (2) (1) Promjene matematičkih rezervi (za ţivotno osiguranje) 14.494 16.012 Promjene ostalih tehničkih rezervi - 3 Promjene tehničkih rezervi 14.218 16.717 Promjene rezervisanja za prijavljene, a neizmirene štete 109 (126) Promjene rezervisanja za nastale, a neprijavljene štete 51 (20) Promjene matematičkih rezervi (za ţivotno osiguranje) (7) (12) Promjene matematičkih rezervi (za neţivotno osiguranje) - - Promjene tehničkih rezervi, udio reosiguranja 153 (158) 14.371 16.559 26