REALNI SEKTOR 01

REALNI SEKTOR 01

Realni sektor 1.1. Bruto domaći proizvod Ekonomska slika Crne Gore, shodno pokazateljima zabilježenim u 2017. godini, značajno je bolja u odnosu na prethodnu godinu 1. Inteziviranje aktivnosti na izgradnji velikih infrastrukturnih projekata u građevinarstvu i energetici, kao i značajan rast pokazatelja u turizmu, uticalo je na značajne stope rasta BDP-a u svim kvartalima. Tabela 1.1 Poređenje kretanja osnovnih indikatora u 2017. i 2016. godini izabrani sektori sektori/indikatori Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo indeksi 2016. godina indeksi 2017. godina - Prodaja i otkup proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva 100,6 109,2 - Šumarstvo 77,6 115,8 Vađenje ruda i kamena 81,9 213,9 Prerađivačka industrija 92,2 97,0 Snabdijevanje električnom energijom 103,5 75,4 Građevinarstvo - Vrijednost izvršenih građevinskih radova 131,5 151,5 - Izvršeni efektivni časovi rada 116,7 124,5 Trgovina - Promet u trgovini na malo u tekućim cijenama 104,1 105,2 - Promet u trgovini na malo u stalnim cijenama 102,4 103,3 Saobraćaj i skladištenje - Drumski - putnički 108,0 100,4 - Drumski - robni 110,9 98,5 - Željeznički - putnički 103,9 72,2 - Željeznički - robni 141,2 114,9 - Vazdušni prevoz putnika na aerodromima 112,9 117,7 - Vazdušni - robni 102,4 96,3 Usluge pružanja smještaja i ishrane - Dolasci turista 105,9 110,3 - Noćenja turista 101,8 106,3 1 Prema podacima MONSTAT-a BDP Crne Gore u 2016. godini iznosio je 3.954,2 miliona eura (realni rast od 2,9% u odnosu na 2015. godinu). 15

Centralna banka Crne Gore Godišnji makroekonomski izvještaj CBCG 2017 Prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, ostvaren je realni rast BDP-a u prvom kvartalu od 3,1%, drugom 5,2%, trećem kvartalu 4,7% i četvrtom rast od 4%, dok godišnji rast na osnovu kvartalnih procjena u 2017. godini iznosi 4,4% 2. Raspoloživi statistički pokazatelji u većini sektora u ovoj godini, uglavnom imaju trend rasta. Značajan rast zabilježen je u sektoru građevinarstva, turizma, trgovine, šumarstva i u pojedinim vidovima saobraćaja. Zabilježen je pad ukupne industrijske proizvodnje, kao rezultat pada proizvodnje u sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom i parom usljed lošijih vremenskih prilika i pada proizvodnje u prerađivačkoj industriji, dok je u sektoru vađenja ruda i kamena zabilježen rast. Ekonomska kretanja u Crnoj Gori djelimično su, zbog otvorenosti privrede, pod uticajem i jačanja globalnog rasta, odnosno nastavka trenda poboljšanja ekonomskih pokazatelja u međunarodnom okruženju. U izvještaju UN-a World Economic Situation and Prospects 2018 navodi se procjena rasta svjetske ekonomije od 3% u 2017. godini, (u 2016. godini 2,4%), što je i najveća stopa rasta nakon 2011. godine. Poboljšanje pokazatelja svjetske ekonomije istaknuto je u i u posljednjem izvještaju MMF-a World Economic Outlook Update (januar 2018. godine) gdje je za 2017. godinu procijenjena stopa rasta svjetskog BDP-a od 3,7%. Poboljšanje rasta podstaknuto je značajnim rezultatima zabilježenim u regionima Evrope i Azije, pri čemu su i razvijene zemlje i zemlje u razvoju ostvarile bolje rezultate od projektovanih u jesenjem izvještaju MMF-a. Značajne stope rasta BDP-a Crne Gore prognozirale su i međunarodne institucije (tabela 1.2). Prema posljednjim projekcijama MMF-a 3, realni rast BDP-a za Crnu Goru u 2017. godini trebalo bi da iznosi 4,2%, a u 2018. godini 3,0%. Stopa rasta od 3,9% za 2017. godinu objavljena je u posljednjem izvještaju Evropske komisije, dok je za 2018. godinu predviđen rast od 3%. Prema projekcijama Svjetske banke rast BDP-a za 2017. godinu iznosi 4,2%, dok je prognoza za 2018. godinu 2,8%. Tabela 1.2 Prognozirane stope rasta BDP-a Crne Gore u 2017. i 2018. godini (u %) godina/institucija Evropska komisija EBRD MMF Svjetska banka WiiW UN/DESA 2017. 3,9 3,7 4,2 4,2 3,9 4,0 2018. 3,0 3,3 3,0 2,8 2,9 3,8 izvor: internet stranice pojedinih institucija U narednom periodu očekuje se rast ekonomije (prosječno 2,8% od 2018-2021. godine 4 ) pod uticajem jačanja investicionih aktivnosti u oblastima turizma, energetike i saobraćaja, kao i pod uticajem povećanja produktivnosti, proširenja obradivih površina, tj. jačanja sektora poljoprivrede, uzimajući u obzir povećana ulaganja u ovaj sektor, implementacijom IPARD programa. Očekuje se da će nastavak realizacije projekata: izgradnja autoputa Bar Boljare, izgradnja malih HE-a i vjetroelektrana, podmorskog kabla za povezivanje elektroenergetskih sistema Crne Gore i Italije, kao i izgradnja novih hotelsko-turističkih kompleksa, uticati u narednom periodu na ostvarivanje prognoziranih stopa rasta. 2 Podaci su preliminarni sve do septembra 2018. godine kada će biti objavljen konačan godišnji podatak BDP-a za 2017. godinu. Stope po kvartalima odnose se na isti period (kvartale) prethodne godine. 3 MMF: Montenegro: Staff Concluding Statement of the 2018 Article IV Mission, mart 2018. g. 4 Izvor: Pravci razvoja Crne Gore 2018-2021. godine, decembar 2017. g. 16

Boks 1.1 Globalna ekonomija i kretanje BDP-a u svijetu Svjetska ekonomija je tokom 2017. godine prema procjeni UN/DESA ostvarila rast od 3,0%, što predstavlja najvišu stopu rasta zabilježenu nakon 2011. godine. Skoro dvije trećine zemalja svijeta zabilježilo je veće stope rasta u odnosu na prethodnu godinu. Zemlje Južne i Istočne Azije su i dalje region sa najvećim rastom. Zajedno sa poboljšanjem ekonomskih pokazatelja u pojedinim razvijenim zemljama uticale su na ubrzanje rasta u 2017. godini. Pozitivna kretanja su rezultat poboljšanih uslova za investicije, usljed stabilizacije finansijskog tržišta, poboljšanja bankarskog sektora i povećanja kreditnog rasta, oporavka pojedinih sektora na tržištu roba i poboljšanja globalnog makroekonomskog okruženja. Stabilan rast globalne ekonomije očekuje se i u 2018. i 2019. godini sa stopom od 3%. Međutim, promjene trgovinske politike, naglo pogoršanje globalnih finansijskih uslova i povećanje geopolitičkih tenzija, i dalje predstavljaju glavne rizike za ostvarivanje prognoziranih stopa. Grafik 1 Rast svjetskog BDP-a u % izvor: UN/DESA, World Economic Situation and Prospects (WESP) 2018. Grafik 2 Ekonomski rast po regionima, 2016-2019. u % Realni sektor Posmatrajući razvijene zemlje, za SAD se očekuje rast BDP-a od 2,1% u 2018. godini, koliko je prognozirana stopa rasta i za zemlje EU. Potrošnja domaćinstava će i dalje biti glavni pokretač rasta u EU, podstaknuta rastućim prihodima domaćinstava, padom nezaposlenosti i niskim nivoom kamatnih stopa. Istovremeno, u zemljama u razvoju, nakon usporavanja rasta u 2015. i 2016. godini, rast će u 2018. godini usljed ekspanzije domaće tražnje dostići nivo od 4,6%, dok će u 2019. godini rast iznositi 4,7%. Prema prognozama, ekonomije u tranziciji će nakon značajnog pada u 2015. i blagog oporavka u 2016. godini nastaviti trenda rasta iz 2017. godine (rast od 2,3% u 2018. i 2,4% u 2019. godini). izvor: UN/DESA, World Economic Situation and Prospects 2018. * djelimična procjena, ** predviđanja UN Prognoze MMF-a 5 o rastu globalne ekonomije su optimističnije od procjena u izvještaju UN-a. Povećana svjetska trgovina u posljednjim mjesecima 2017. godine, značajan rast investicija, naročito kod razvijenih zemalja i porast prerađivačke industrije u Aziji, dodatno je doprinio boljim rezultatima od prognoziranih za 2017. godinu (procjena rasta BDP-a iznosi 3,7%). Prema istom izvoru, očekuje se da će se trend rasta održati i u 2018. i 2019. godini kada se predviđa rast od po 3,9%. Pretpostavlja se da će povoljni uslovi na finansijskom tržištu održati porast tražnje do kojeg je došlo u prethodnom periodu, naročito porast investicija, što je značajno doprinijelo rastu BDP-a zemalja koje imaju veliki 5 IMF World Economic Outlook- Update, januar 2018. 17

Centralna banka Crne Gore Godišnji makroekonomski izvještaj CBCG 2017 izvoz. Dodatno se očekuje da će poreske reforme i fiskalni stimulansi, usvojeni u SAD-u, uticati na rast BDP-a SAD-a i njenih najvećih trgovinskih partnera, što će doprinijeti globalnom rastu. Rast ekonomija u tranziciji i ekonomija u razvoju, prema prognozama MMF-a, će u 2018. godini iznositi 4,9%, dok se u razvijenim ekonomijama predviđa stopa rasta od 2,3%. Grafik 1.1 Projekcije Svjetske banke i UN/DESA o kretanju BDP-a za pojedine zemlje jugoistočne Evrope u 2018. godini stope rasta u % Prema prognozama Svjetske banke 6 iz januara 2018. godine, BDP Crne Gore u 2018. godini trebalo bi da ima rast od 2,8%, što je za 0,2 p.p. manje u odnosu na prognoze iz juna 2017. godine.prema istom izvoru, u januaru 2018. godine, povećana je stopa BDP-a za Albaniju, Bugarsku i Rumuniju, dok je smanjena stopa rasta BDP-a za Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Srbiju. Prema procjenama UN/DESA, datoj u World Economic Situation and Prospects 2018, rast BDP-a za Crnu Goru u 2018. godini trebalo bi da iznosi 3,8%, što je za 0,6 p.p. više u odnosu na prognozu datu u prethodnom izdanju ove publikacije. izvor: Svjetska banka i UN/DESA Boks 1.2 Poslovni ambijent u Crnoj Gori U Crnoj Gori se kontinuirano sprovode reforme na unapređenju poslovnog ambijenta. Rezultati koje je postigla u toj oblasti evidentiraju se kroz izvještaj Svjetske banke Doing Business. U posljednjem izvještaju (Doing business 2018) zabilježen je napredak na listi lakoće poslovanja. Crna Gora je poboljšala svoju poziciju za devet mjesta, pa je trenutno na 42. mjestu od ukupno 190 zemalja koje su uključene u izvještaj. Od zemalja regiona bolju poziciju ima Makedonija (11. na listi), Slovenija (37) i Kosovo (40), dok su Srbija (43), Hrvatska (51), Albanija (65) i Bosna i Hercegovina (86) lošije rangirane od Crne Gore. U izvještaju je istaknuto uspješno sprovođenje reformi u oblasti dobijanja priključka za električnu energiju. U ovoj oblasti Crna Gora je napredovala za četrdeset pozicija usljed poboljšanja pouzdanosti snadbijevanja eletričnom energijom kroz implementaciju sistema za nadzor i upravljanje sistemom i prikupljanje podataka o sistemu (SCADA), kao i započinjanjem prikupljanja podataka za izradu godišnjeg indeksa prosječnog trajanja prekida u sistemu (SAIDI) i indeksa prosječne učestalosti prekida u sistemu (SAIFI). Poboljšanje pozicije zabilježeno je i u oblasti izdavanja građevinskih dozvola (rast za 15 pozicija), oblasti rješavanja nelikvidnosti (rast za tri pozicije) i oblasti registrovanja imovine (rast za dvije pozicije). 6 Izvor: Svjetska banka Global Economic Prospects Broad-Based Upturn, but for How Long?, januar 2018. 18

Tabela 1 Rangiranje Crne Gore prema osnovnim indikatorima poslovanja DB 2018. godina DB 2017. godina promjena u poziciji započinjanje biznisa 60 58-2 izdavanje građevinskih dozvola 78 93 +15 dobijanje priključka za električnu energiju 127 167 +40 registrovanje imovine 76 78 +2 dobijanje kredita 12 7-5 zaštita investitora 51 42-9 plaćanje poreza 70 57-13 prekogranična trgovina 44 43-1 izvršenje ugovora 42 41-1 rješavanje nelikvidnosti 37 40 +3 Realni sektor izvor: Doing Business in 2018 The World Bank Group Pad u poziciji zabilježen je u indikatorima: plaćanje poreza (pad za trinaest pozicija), zaštita investitora (-9), dobijanje kredita (-5), započinjanje biznisa (-2) i prekogranična trgovina i izvršenje ugovora (po -1). Važno je istaći da pad pozicija u određenim indikatorima, nije rezultat pogoršanja kvaliteta i efikasnosti pružanja usluga, već uticaja reformi koje su sprovedene u drugim zemljama koje su uključene u izvještaj. Nalazi Doing Business 2018 izvještaja ističu napredak u reformi poslovanja, ali i da i dalje ima prostora za unapređenje poslovnog ambijenta. Prema modelskoj projekciji CBCG u 2018. godini, rast BDP-a kretaće se u intervalu 2,7 do 3,2%, sa centralnom tendencijom od oko 3%. Modelska projekcija zasniva se na sezonski prilagođenom modelu Autoregresivnih integrisanih procesa pokretnih prosjeka, poznatih kao ARIMA procesi. Za predviđanje kvartalnog BDP-a za 2018. godinu, model koristi istorijske kvartalne podatke od 2001. do 2017. godine 7. Na grafiku Fena dat je modelski pregled kretanja stope rasta realnog BDP-a po kvartalima. Grafikonom Fena se, preko distribucije vjerovatnoća, Grafik 1.2 Kretanje realnog BDP-a (u milionima) u 2018. godini modelska procjena 7 Vrijednost kvartalnog BDP-a dobijena je korišćenjem tri važne vremenske serije za ocjenu kretanja BDP-a, a to su:podaci industrijske proizvodnje, turizma i građevinarstva. Naime, praćenjem kretanja ovih djelatnosti i njihovog učešća u ukupnom BDP-u, izvršena je interpolacija BDP-a. izvor: CBCG, 2018. 19

Centralna banka Crne Gore Godišnji makroekonomski izvještaj CBCG 2017 u obzir uzimaju i potencijalni rizici i neizvjesnosti, koji bi u narednom periodu mogli uticati na kretanje centralne projekcije BDP-a. Vrijednosti centralne projekcije prikazane su tamno plavom linijom, dok su nivoi neizvjesnosti (dobijeni analitičkom procjenom i kalkulacijom relativnog uticaja potencijalnih internih i eksternih šokova), prikazani svijetlo plavim linijama. Grafik 1.3 Grafik Fena (Fanchart) realnog BDP-a u 2018. godini modelska procjena izvor: CBCG, 2018. Rizici odstupanja od centralne projekcije odnose se na: moguća odstupanja u sprovođenju mjera utvrđenih fiskalnom strategijom; kašnjenja u realizaciji investicionih projekata; nepovoljne vremenske prilike, koje bi smanjile doprinos sektora turizma, poljoprivrede i proizvodnje električne energije projektovanom rastu ekonomije i nestabilnost i u spoljnjem okruženju, ekonomski i geopolitički rizici koji bi u određenoj mjeri mogli negativno uticati na ekonomski rast. Radi testiranja modelske projekcije BDP-a urađena je i procjena BDP-a po potrošnoj metodi. Polazne pretpostavke za obračun po potrošnoj metodi obuhvataju sljedeće: Blagi rast potrošnje domaćinstava od 2%. Naime, u 2018. godini potrošnja domaćinstava može biti izložena negativnim uticajima mjera fiskalne konsolidacije (povećanje stope PDV-a, povećanje akcize na gorivo, na duvan i duvanske proizvode, na etil alkohol, gazirana pića sa dodatkom šećera i akciza na ugalj), koje bi mogle smanjiti raspoloživi dohodak domaćinstava. S druge strane, na rast raspoloživog dohotka domaćinstava pozitivno će uticati blago povećanje 20

zaposlenosti, očekivani rast prihoda od turizma, ustaljeni priliv doznaka kao i očekivano jačanje kreditne aktivnosti banaka; Smanjenje državne potrošnje za 1,2%, kao posljedica primjene mjera fiskalne konsolidacije; Rast investicija u osnovna sredstva od 7,5%, kao rezultat kapitalnih investicija za izgradnju autoputa Smokovac - Mateševo, zatim investicija u oblasti turizma (Portonovi, Luštica Bay i Porto Montenegro) i energetike (podmorski kabal, izgradnja malih hidroelektrana i vjetroelektrana); Izvoz roba i usluga će rasti po stopi od oko 3,8%, kao posljedica veće turističke potrošnje podstaknute izgradnjom novih tustičkih objekata; stabilizacije i najavljenih ulaganja u oblasti industrijske i poljoprivredne proizvodnje; Uvoz će imati rast od 3%, usljed potreba investitora za uvozom opreme, građevinskog materijala i radne snage, naročito za potrebe izgradnje autoputa i turističkih kompleksa. S druge strane, smanjenju uvoza može doprinijeti rast poljoprivredne proizvodnje. Realni sektor Tabela 1.3 Procjena BDP-a po potrošnoj metodi za 2018. godinu kategorije stope rasta (%) doprinos BDP-u Potrošnja domaćinstava 2 1.6 Potrošnja države -1.2-0.2 Bruto investicije u osnovna sredstva 7.5 2.0 Izvoz roba i usluga 3.8 1.7 Uvoz roba i usluga 3-2.1 BRUTO DOMAĆI PROIZVOD (%) 3.0 izvor: CBCG Po potrošnoj metodi, u 2018. godini, BDP će ostvariti stopu rasta od 3%, što potvrđuje validnost centralne projekcije rasta BDP-a. Boks 1.3 Tranzicioni proces zemalja Zapadnog Balkana tranzicioni rezultati Od sredine devedesetih, EBRD je kroz Izvještaj Transition report nastojao da prati napredak tranzicionih zemalja prema tržišno orijentisanim ekonomijama, kroz set tzv. tranzicionih indikatora. Ove godine metodologija je ažurirana i zasniva se na revidiranom konceptu tranzicije koji podrazumijeva praćenje šest kvaliteta održive tržišne ekonomije, a ne strukturne ili sektorske indikatore. Komponente koje se koriste za mjerenje kvaliteta održive tržišne ekonomije su: konkurentnost, dobro upravljanje, zelena ekonomija, inkluzija, otpornost i integrisanost. Zemlje zapadnog Balkana zaostaju za regionalnim prosjekom EBRD-a u smislu napretka ka održivoj tržišnoj ekonomiji (tabela br.1). Praćenje konkurentnosti podrazumijeva širok spektar reformi u cilju olakšanja poslovanja preduzeća i njihovog rasta, kao i poboljšanja atraktivnosti privrede za ulaganja, jačanje vještina i inovacija. U regionu zapadnog Balkana, kao jedna od najvećih prepreka u poslovanju i poboljšanju konkurentnosti javlja se nelojalna konkurencija iz neformalnog sektora. Osim, ovoga, značajne prepreke uključuju i korupciju, dobijanje električne energije, pristup finansijama, kao i još uvijek veliko prisustvo države u nekim ključnim privrednim granama. U nekim slučajevima, vlade su uvele sveobuhvatne i dalekosežne pakete reformi nakon dugog perioda mirovanja. Dvogodišnja politička kriza u Makedoniji, koja je 21

Centralna banka Crne Gore Godišnji makroekonomski izvještaj CBCG 2017 dovela do stagnacije i slabljenja rasta, riješena je sredinom 2017. godine, pa je tako nova vlada predstavila sveobuhvatan plan reformi sa naglaskom na podršci lokalnim preduzećima i na unapređenju regionalne integracije. Generalno, na Zapadnom Balkanu, u državama poput Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, proces pristupanja EU i dalje ostaje ključno sredstvo za tržišno orijentisane reforme. Tabela 1 Tranzicioni rezultati za šest kvaliteta održive tržišne ekonomije za zemlje Zapadnog Balkana, 2017. godina konkurentnost dobro upravljanje zelena ekonomija inkluzija otpornost integrisanost prosjek Albanija 4,4 4,3 4,9 5,1 4,9 5,8 4,9 Bosna i Hercegovina 4,7 3,7 4,8 4,8 5,3 5,5 4,8 Makedonija 5,4 5,2 4,9 4,7 5,3 6,0 5,3 Kosovo 3,4 3,7 3,8 4,7 5,1 4,9 4,3 Crna Gora 4,9 5,1 5,2 5,6 5,9 5,6 5,4 Srbija 4,9 4,4 5,8 5,2 5,6 6,4 5,4 Prosjek zemalja ZB 4,6 4,4 4,9 5,0 5,3 5,7 5,0 Raspon rezultata je od 1 do 10, pri čemu ocjena 10 označava najbolji rezultat i granicu u smislu održive tržišne ekonomije. izvor: EBRD Transition Report 2017-18. Unapređenje upravljanja je težak zadatak koji zahtijeva posvećenost reformama tokom određenog perioda vremena. Problemi upravljanja u regionu Zapadnog Balkana ogledaju se u oblasti sprovođenja vladavine prava, kontrole korupcije, efikasnosti vlade i regulatornog kvaliteta. Najveće poboljšanje indikatora u zadnjih 15 godina zabilježeno je u okviru političke stabilnosti, uz značajna poboljšanja u vladavini prava i efikasnosti vlasti, dok je najmanji napredak zabilježen u oblasti kontrole korupcije. Ovo je uticalo da su sve zemlje regiona rangirane relativno nisko u mjerenju indeksa percepcije korupcije, pri čemu je Crna Gora najbolje rangirana u regionu (64), dok je najgore rangirana Makedonija (107). Zemlje Zapadnog Balkana suočene su sa nizom problema i izazova u oblasti zaštite životne sredine, uključujući zagađenje vazduha, tretman voda i otpadnih voda, kao i održivog upravljanja otpadom. Međutim, sve zemlje regiona napreduju u primjeni EU standarda u pogledu energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. U Crnoj Gori započeta je treća faza modernizacije i instalacije pametnih brojila, čime se očekuje da će postati prva zemlja u regionu EBRD-a koja će ispuniti cilj EU da do 2020. godine minimum 80% stanovništva pokrije pametnim brojilima. Pitanje inkluzije, koje se javlja kroz visok stepen neaktivnosti i neuključenosti mladih, predstavlja veliki izazov u većini djelova EBRD regiona. Sve zemlje Zapadnog Balkana suočene su sa visokim stopama nezaposlenosti, posebno među mladima, kao i sa redovnim emigracionim tokovima. Međutim, iako je napredak često veoma spor, u mnogim zemljama Zapadnog Balkana u toku su reforme čiji je cilj poboljšanje tehničkog i stručnog obrazovanja, kao i većeg stepena uključenosti mladih na tržištu rada. U 2016. godini Kosovo i Crna Gora su pokrenule strateške planove za usklađivanje svojih politika stručnog obrazovanja i obuka sa zahtjevima tržišta rada. Albanija je usvojila nove propise usmjerene na unapređenje dvostrukog sistema učenja, dok je u Crnoj Gori Parlament usvojio novu socijalnu strategiju u cilju unapređenja vještina i mogućnosti zapošljavanja Roma i Egipćana kao manjina. Istovremeno, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Srbija još uvijek nisu usvojile nove nacionalne kvalifikacione okvire. Zemlje Zapadnog Balkana su u protekloj deceniji preuzele važne korake za jačanje otpornosti njihovih finansijskih sektora. Iako opada, nivo nekvalitetnih kredita (NPL) je u tri (Srbija, Albanija i Bosna i Hercegovina) od šest posmatranih zemalja na dvocifrenom nivou, ali u većini slučajeva postoje akcioni 22

planovi za rješavanje ovog problema. Osim finansijskog sektora, neke zemlje preuzele su i korake ka stavljanju svojih energetskih sektora na finansijsko održivoj osnovi. Reforme tržišta energije kroz primjenu trećeg energetskog paketa EU zabilježene su u Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji, dok su u Bosni i Hercegovini i Makedoniji odložene. Do sada je samo Albanija uspješno razdvojila operatore prenosnog sistema električne energije i gasa, iako još uvijek nije razdvojila distribuciju i maloprodaju električne energije. Zavisnost od uvoza električne energije varira širom regiona, pa su tako Albanija, Makedonija i Kosovo veliki uvoznici električne energije, u Crnoj Gori i Srbiji postoji relativno ravnopravan bilans električne energije, dok je Bosna i Hercegovina jedini izvoznik električne energije. Sve zemlje regiona, osim Albanije imaju negativan naftni bilans veći od 5% BDP-a. Realni sektor Posmatrajući integrisanost, region zapadnog Balkana nije u dovoljnoj mjeri integrisan u evropske lance snabdijevanja, kao ni u prekograničnu trgovinu električnom energijom. Poslednjih godina regionalna integracija predstavlja važan cilj ovih zemalja, ali loš kvalitet infrastrukture često predstavlja prepreku prekograničnoj trgovini i investicijama. U prošloj godini, Albanija, Makedonija, Kosovo i Crna Gora su ostvarile veliki napredak u oblasti izgradnje puteva, dok su važni projekti u Bosni i Hercegovini odloženi zbog propusta vlasti da izmijene Zakon o akcizama na gorivo. U sektoru transporta i energetike u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji dogodili su se ili su u toku veliki projekti koji se realizuju uz pomoć kineskih partnera. Prema anketi CBCG očekivanja privrednika po pitanju obima aktivnosti (proizvodnje i pružanja usluga) najveći broj (njih 60%) očekuje isti obim svojih aktivnosti u 2018. godini. Povećanje nivoa obima aktivnosti u odnosu na prethodnu godinu očekuje 37%, dok samo 3% očekuje njihovo smanjenje. Grafik 1.4 Očekivani obim aktivnosti u 2018. godini, % Privrednici glavne poslovne barijere u narednom periodu vide u opštim rizicima poslovanja, slaboj tražnji, previsokim porezima i ostalim oblicima dažbina, kao i visokim kamatnim stopama na kredite. Rast priliva investicija koji se očekuje u narednom trogodišnjem periodu, uz povećanje stepena angažovanja domaćih potencijala na realizaciji predviđenih projekata, prvenstveno u sektoru građevinarstva i saobraćaja, trebalo bi da ima značajan uticaj na nivo i kretanje ukupnih ekonomskih aktivnosti. U Programu ekonomskih reformi za Crnu Goru 2018 2020, osnovnim makroekonomskim scenarijom predviđa se rast crnogorske ekonomije u 2018. godini 3%, u 2019. godini, 2,7%, odnosno 2,6% u 2020. godini. Imajući u vidu značaj investicija za ekonomiju Crne Gore, a uzimajući u obzir neizvjesnost u dinamici njihove realizacije, scenario nižeg rasta polazi Grafik 1.5 Očekivane poslovne barijere u 2018. godini, % 23

Centralna banka Crne Gore Godišnji makroekonomski izvještaj CBCG 2017 od pretpostavke da će u narednom periodu doći do usporavanja trenda rasta investicione aktivnosti, posebno nakon visokog nivoa investicija ostvarenih u 2016. i 2017. godini. Promjena dinamike izvođenja investicija uz potencijalno smanjenje prihoda od turizma, zbog eventualnog rizika pogoršanja geopolitičke situacije ili nepovoljnih vremenskih prilika, mogu imati umjeren negativan uticaj na ukupna makroekonomska kretanja u budućem periodu. Po ovom scenariju rast u 2018. godini iznosio bi 1,8%, u 2019. godini 1,9%, a u 2020. godini 2,5%. 1.2. Djelatnosti Grafik 1.6 1.2.1. Industrijska proizvodnja Industrijska proizvodnja U 2017. godini ostvaren je pad ukupne industrijske proizvodnje od 4,2%. Pad proizvodnje je zabilježen u sektoru prerađivačke industrije od 3% i sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom i parom od 24,6%, dok je u sektoru vađenja ruda i kamena zabilježen rast proizvodnje od 113,9%. U sektoru vađenja ruda i kamena zabilježen je rast proizvodnje od 113,9%. Rast proizvodnje je zabilježen u oblasti vađenja uglja za 8,1%, zbog povećane eksploatacije uglja tokom 2017. godine i u oblasti vađenja ruda metala za 200% 8 zbog obnavljanja vađenja rude boksita, koje nije bilo u prethodnoj godini. U oblasti ostalog rudarstva zabilježen je pad proizvodnje za 6,5%. U sektoru prerađivačke industrije koja čini 57,6% ukupne industrijske proizvodnje zabilježen je pad od 3% u odnosu na 2016. godinu. Pad proizvodnje u 2017.godini evidentiran je u šest oblasti prerađivačke industrije, koje imaju učešće od 24,7% u ukupnoj industrijskoj proizvodnji (Tabela br. 1.4). Posmatrano po oblastima, najveći pad je zabilježen u oblasti štampanja i umnožavanja audio i video zapisa (-44,6%), a najmanji pad u oblasti proizvodnje mašina i opreme na drugom mjestu nepomenute (-3,2%). U istom periodu, rast proizvodnje zabilježen je u devet oblasti prerađivačke industrije, pri čemu je najveći rast ostvaren u oblasti proizvodnje papira i proizvoda od papira (82,1%), a najmanji u oblasti proizvoda od drveta plute i sl. (0,7%). U 2017. godini, nijesu evidentirane aktivnosti u oblasti popravka i montaža mašina i opreme, kao ni u oblasti proizvodnje duvanskih proizvoda, zbog radova na izgradnji fabrike Novi Duvanski kombinat koja do kraja godine nije otpočela proizvodnju. 8 Obračunati indeks je veći od 300. 24

Tabela 1.4 Oblasti prerađivačke industrije, indeksi promjene oblast industije/ period jan.-dec. 2017. jan.-dec. 2016. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA - ukupno 97,0 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 94,4 Proizvodnja pića 105,1 Proizvodnja duvanskih proizvoda - Proizvodnja odjevnih predmeta 101,5 Proizvodnja kože i predmeta od kože 75,0 Proizvodi od drveta, plute i sl. 100,7 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 182,1 Štampanje i umnožavanje audio i video zapisa 55,4 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 140,4 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata 66,6 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 101,6 Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 148,1 Proizvodnja osnovnih metala 101,6 Proizvodnja metalnih proizvoda, osim mašina i uređaja 90,8 Proizvodnja mašina i opreme na drugom mjestu nepomenute 96,8 Proizvodnja namještaja 148,7 Popravka i montaža mašina i opreme - Realni sektor U sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom i parom koji učestvuje sa 29,4% u ukupnoj industrijskoj proizvodnji, zabilježen je pad proizvodnje od 24,6% u odnosu na 2016. godinu.vremenske prilike, odnosno suša tokom 2017. godine uticala je na smanjenje proizvodnje u hidroelektranama, ne samo u Crnoj Gori već i na teritoriji čitavog Balkana. U crnogorskim hidroelektranama zabilježen je pad proizvodnje za 46%, dok je TE Pljevlja imala rast proizvodnje od 4% u odnosu na 2016. godinu. Učešće elektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije prikazano je na grafiku br. 1.7. Grafik 1.7 izvor: EPCG Učešće elektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije, u % S obzirom da Crna Gora posjeduje veliki energetski potencijal, sve je veći broj investicija u ovoj oblasti. Nakon izgradnje vjetroelektrane na Krnovu, početkom decembra 2017. godine otpočeli su radovi na postavljanju betonskih stopa za montiranje dvadeset i tri vjetroelektrane u vjetroparku Možura. Ukupna vrijednost investicija na Možuri iznosi 87 miliona eura, pri čemu je državno zemljište ugovorom dato u zakup na period od 20 godina za potrebe izgradnje vjetroelektrane instalisane snage do 46 megavata (MW). 25

Centralna banka Crne Gore Godišnji makroekonomski izvještaj CBCG 2017 Grafik 1.8 Industrijska proizvodnja po sektorima, Ø 2010 = 100 i CBCG kalkulacije Grafik 1.9 Industrijska proizvodnja trend kretanja (2010=100) Nakon blagog opadajućeg trenda kretanja industrijske proizvodnje u 2011. i 2012. godini, u 2013. godini dolazi do stagnacije, odnosno zaustavljanja opadajućeg trenda i značajnijeg rasta u posljednja dva mjeseca. Industrijska proizvodnja je tokom 2014. godine, sa izrazitim opadajućim fluktuacijama, posebno sredinom godine, bilježila skroman godišnji rast u januaru, februaru, septembru i oktobru. U 2015. godini dolazi do rasta ukupne industrijske proizvodnje, dok je u 2016. godini, kao i u 2017. godine evidentiran pad proizvodnje. 26

1.2.2. Turizam 9 Sektor turizma je i u 2017. godini zabilježio značajne stope rasta, čime se nastavlja pozitivan trend u posljednjih osam godina, koji je doprinio da se učešće djelatnosti Usluge pružanja smještaja i ishrane u ukupnom BDP-u poveća sa 5,1% u 2009. godini na 7,1% u 2016. godini. Prema podacima MONSTAT-a, Crnu Goru je tokom 2017. godine posjetilo 2 miliona turista, što je za 10,3% više nego u 2016. godini, pri čemu se broj dolazaka domaćih turista smanjio za 19,1%, dok je broj dolazaka stranih turista povećan za 12,9%. Realni sektor Prema strukturi dolazaka i dalje su najposjećenija primorska mjesta sa 85,8% ukupno ostvarenih dolazaka. Broj turista na Primorju bio je za 7,1% viši u odnosu na prethodnu godinu, a povećan je i broj posjeta u ostalim mjestima za 69,8% - u glavnom gradu za 50,1%, u ostalim turističkim mjestima za 24% i planinskim mjestima za 17,6%. Posmatrajući dolaske turista u kolektivnom i individualnom smještaju po mjesecima (grafik br. 1.12), evidentno je da je van ljetnje turističke sezone veći broj dolazaka turista u kolektivnom smještaju, dok se tokom jula i avgusta turisti više opredjeljuju za individualne smještajne kapacitete. Prema strukturi ukupnih dolazaka po vrsti smještaja u 2017. godini, 48% turista je boravilo u kolektivnom, dok je 52% turista boravilo u individualnom smještaju. Grafik 1.10 Dolasci turista u 2017. godini Grafik 1.11 Grafik 1.12 Struktura dolazaka turista po mjestima u 2017. godini, u % Dolasci turista po vrsti smještaja u 2017. godini, po mjesecima 9 Preliminarni podaci 27

Centralna banka Crne Gore Godišnji makroekonomski izvještaj CBCG 2017 Grafik 1.13 Struktura dolazaka turista u 2017. godini po zemljama, u % Grafik 1.14 Struktura noćenja turista u 2017. godini po vrsti smještaja, u % U strukturi dolazaka stranih turista u ukupnim dolascima, najzastupljeniji su i dalje turisti iz regiona i Rusije. Naime, učešće turista iz Srbije je 20,3%, Rusije (17,5%), Bosne i Hercegovine (9,2%), dok je učešće turista iz Francuske (3%), Ukrajine i Njemačke (po 2,9%) i Albanije i Poljske (po 2,8%). Tokom 2017. godine, ostvareno je 12 miliona noćenja što je za 6,3% više u poređenju s prethodnom godinom. Od ukupnog broja noćenja, domaći turisti su ostvarili 483,2 hiljade noćenja, što je za 33% manje nego u 2016. godini, dok su strani turisti ostvarili 11,5 miliona noćenja, što predstavlja rast od 8,9%. U ukupno ostvarenim noćenjima, 94,9% se odnosila na primorska mjesta, dok je glavni grad zastupljen sa 2,2%, planinska mjesta sa 1,6%, ostala turistička mjesta sa 1,1% i ostala mjesta sa 0,1%. Prema strukturi ukupnih noćenja po vrsti smještaja, u 2017. godini, najveći broj noćenja ostvaren je u individualnom smještaju (67,5%), dok je u kolektivnom smještaju ostvareno 32,5% ukupnih noćenja, pri čemu je u kolektivnom smještaju najveći broj turista boravio u hotelima (20,9%), turističkim naseljima (3,3%), malim hotelima (2,7%), lječilištima (1,8%) i u ostalim objektima kolektivnog smještaja (3,8%) 10. Posmatrajući strukturu noćenja u 2017. godini, 50,2% ukupno ostvarenih noćenja su ostvarili turisti iz Rusije (25,6%) i Srbije (24,6%), dok su najveći rast zabilježili turisti sa Kosova (26,4%), Francuske (17,7%) i Njemačke (11,1%). Poboljšanje dostupnosti Crne Gore putem vazdušnog saobraćaja, uz uspostavljanje saradnje sa novim niskotarifnim kompanijama i proširenje broja avio linija, uticalo je na povećanje broja posjetilaca iz određenih zemalja i u 2017. godini. Međutim, kod većine zemalja gdje je zabilježen rast broja dolazaka i noćenja turista, i dalje postoji relativno nisko učešće tih zemalja u ukupno ostvarenoj strukturi dolazaka i noćenja. Na grafiku br.1.15 prikazana su noćenja turista iz zemalja sa najvećim učešćem u strukturi ukupnih noćenja. Ukupan broj noćenja koje su ostvarili turisti iz zemalja EU u 2017. godini iznosio je 2,4 miliona, što čini 20,5% ukupno ostvarenih noćenja. 10 U ostale objekte kolektivnog smještaja spadaju: garni hotel, boutigue hotel, apart hotel, motel, gostionica, pansion, kamp, etno selo, eco lodge, odmaralište, hostel. 28

Grafik 1.15 Grafik 1.16 Noćenje turista iz zemalja sa najvećim učešćem u strukturi ukupnih noćenja, promjena 2017/ 2016, u % Struktura noćenja turista iz zemalja EU u 2017. godini Realni sektor Usvajanjem novog Zakona o turizmu i ugostiteljstvu 11 u decembru 2017. nastoji se omogućiti kvalitetnije uređenje oblasti pružanja usluga u turizmu i ugostiteljstvu. Novine Zakona, između ostalog, imaju za cilj uvođenje zabrane za sprovođenje određenih aktivnosti kojima se narušava ugled svakog turističkog mjesta, kao i uvođenje licenci za elektronsko poslovanje turističkim agencijama koje svoju djelatnost obavljaju preko interneta, kako bi se podigao nivo cjelokupne turističke ponude. Boks 1.4 Nastavak trenda rasta pokazatelja turizma u svijetu, podstaknut značajnim rastom u Evropi Međunarodni pokazatelji u turizmu osmu godinu za redom bilježe pozitivne stope. Prema preliminarnim podacima UNWTO, u 2017. godini zabilježeno je preko 1,3 milijarde međunarodnih dolazaka turista, što predstavlja rast od 6,7% u odnosu na 2016. godinu. Ovo ujedno predstavlja i najveći procenat rasta zabilježen još od 2010. godine. Rast pokazatelja u svijetu najvećim dijelom je rezultat rasta broja dolazaka u regiji Evrope (8,4%) i Afrike (7,8%), zatim Azije i Pacifika (5,8%), Srednjeg Istoka (4,8%), dok je najmanji rast dolazaka zabilježen u regionu Amerike (2,9%). Evropa i u 2017. godini ostaje vodjeća svjetska turistička destinacija, sa 671 milion međunarodnih dolazaka turista i rastom od Grafik 1 Međunarodni dolasci turista po mjesecima (u milionima) izvor: World Tourism Organization (UNWTO) 11 Skupština Crne Gore, Deseta sjednica Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2017. godini, tačka br. 6 29

Centralna banka Crne Gore Godišnji makroekonomski izvještaj CBCG 2017 8,4%, što je ujedno i najveći rast ostvaren u 2017. godini u odnosu na ostale regione. Prema podacima Evropske komisije za putovanja (ETC - European Travel Commission, Quarterly report Q4/2017), najveći rast dolazaka je zabilježen u Turskoj (27,7% u prvih jedanaest mjeseci 2017), nakon opadajućeg trenda od 2014. godine, stabilizacija političkih prilika i poboljšanje bezbjednosne situacije u zemlji. Međunarodni dolasci turista naisland nastavili su značajan rast i ove godine, pa je u 2017. godini zabilježen rast dolazaka od 24,2%. Prosječan rast u ovoj zemlji, u prethodnih šest godina, iznosio je preko 25% godišnje, a cilj je da se u srednjoročnom periodu ovaj rast uspori, jer trenutna potražnja za smještajem prevazilazi raspoloživu turističku infrastruktura Islanda. Rast međunarodnih dolazaka ostvaren je i u zemljama južne Mediteranske Evrope (u Crnoj Gori u prvih jedanaest mjeseci 18,6%, Srbiji (17,6%), Malti (15,7%), Sloveniji (15,3%), Kipru (14,6%)) pri čemu je evidentno da se kod ovih zemalja tokom 2017. godine smanjila zavisnost od ljetnje turističke sezone. Značajan rast dolazaka turista iz Kine i Indije uticao je da Finska u prvih jedanaest mjeseci 2017. godine zabilježi dvocifrene stope rasta dolazaka i noćenja međunarodnih turista (13,5% i 14,5% respektivno). Španija je takođe zabilježila rast međunarodnih dolazaka turista od 9,1%, ali dalja kretanja ovog turističkog tržišta u budućnosti će u velikoj mjeri zavisiti od političkih tenzija u Kataloniji, koja čini skoro jednu petinu svih međunarodnih posjeta Španiji. Grafik 2 Dolasci i noćenja stranih turista u zemljama Evrope, % promjena Rast broja dolazaka međunarodnih turista u regionu sjeverne Afrike (13,4%) i Subsahare (5,1%), uticao je da područje Afričkog kontinenta zabilježi rast dolazaka turista od 7,8% u odnosu na prethodnu godinu. Značajan rast dolazaka međunarodnih turista zabilježen je i u Aziji i Pacifiku (5,8%), pri čemu je najveći rast zabilježen u zemljama južne Azije (10,4%), zatim Jugoistočne Azije (8,3%) i Okeanije (6,5%), dok je u zemljama Sjeveroistočne Azije zabilježen rast dolazaka turista za 3,2%. Na Bliskom istoku zabilježen je rast broja dolazaka međunarodnih turista za 4,8%, dok je na području Amerike koja bilježi rast od 2,9%, najveći rast zabilježen u regionu južne Amerike (6,7%), zatim u oblasti Kariba (4,1%), centralnoj Americi (3,7%) i sjevernoj Americi (1,6%). Za 2018. godinu UNWTO prognozira rast u rasponu od 4% do 5% 12 sa snažnijim rastom u regionu Afrike (od 5% do 7%) i Azijskopacifičkom regionu (od 5% do 6%), zatim Bliskog Istoka (od 4% do 6%) i regionu Amerike i Evrope (oba od 3,5% do 4,5%). izvor: European Travel Commission, TourMIS * podaci variraju (Jan-Sep/Dec) po zemljama Grafik 3 Međunarodni dolasci turista po godinama i prognoza za 2018. god. (u %) izvor: World Tourism Organization (UNWTO) *preliminarni podaci 12 izvor: UNWTO, World Tourism Barometer, january 2017 30

Trend rasta ukupnih dolazaka i noćenja, u Crnoj Gori, koji je evidentan nakon krizne 2009. godine, nastavljen je i u 2017. godini. Broj ukupnih dolazaka u 2017. godini, u odnosu na prethodnu godinu, veći je za 10,3%, dok je 6,3% više noćenja. (U grafiku br. 1. podatak za Crnu Goru je dat za period januarnovembar i to za kolektivni smještaj). Realni sektor 1.2.3. Šumarstvo U šumarstvu je tokom 2017. godine proizvedeno 336.879 m³ šumskih sortimenata, što je za 15,8% 13 više u odnosu na prethodnu godinu. Imajući u vidu brojne nedostatke koncesionog korišćenja šuma u Crnoj Gori, koji je uspostavljen 2007. godine, u oktobru je usvojen Predlog reorganizacije koncepta koncesionog korišćenja šuma 14, s ciljem uspostavljanja boljeg sistema upravljanja i gazdovanja šumama, kvalitetnijeg razvoja drvne industrije kroz postizanje što većeg stepena finalizacije proizvoda od drveta, kao i smanjenje prekomjernog izvoza drvnih sirovina iz zemlje. 1.2.4. Građevinarstvo Grafik 1.17 Proizvodnja šumskih sortimenata, m³ Tokom 2017. godine zabilježeni su značajni rezultati u oblasti građevinarstva. Intezivirani su radovi na izgradnji prve dionice auto-puta Bar - Boljare, pa su tokom godine uspješno probijena četiri tunela (Klopot, Jabučki krš,vilac i Mrke), dok se radovi uspješno izvode i na izgradnji ostalih tunela, mostova, kao i na otvorenoj trasi prve dionice auto-puta gdje je izvedeno oko 30% ukupnih radova. Radovi na auto-putu, kao i infrastrukturni projekti u oblasti energetike i turizma, uticali su da vrijednost izvršenih građevinskih radova u 2017. godini iznosi 579,8 miliona eura, što je za 51,5% više u odnosu na prethodnu godinu. Građevinska aktivnost, mjerena efektivnim časovima rada, u istom periodu, povećana je za 24,5%. Vrijednost novih ugovora na zgradama iznosila je 59,3 miliona eura, što je za 14,8% manje nego prethodne godine, a vrijednost novih ugovora na ostalim građevinama bila je 123 miliona, odnosno 16,2% više u odnosu na prethodnu godinu. Imajući u vidu uspješnost realizacije prve dvije faze Projekta rješavanja stambenih potreba građana po povoljnim uslovima Projekat 1000+, nastavljena je saradnja sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB), pa je u novembru 2017. godine odobren kreditni zahtjev čime su se stekli uslovi za potpisivanje Ugovora o kreditu sa CEB-om u iznosu od 10 miliona eura. U prethodne dvije faze projekta 809 porodičnih domaćinstva, odnosno 2,149 građana Crne Gore, riješilo je svoje stambeno pitanje na ovaj način. 13 Iskazano ponderisanim indeksom, a neponderisanim je proizvodnja veća 14,7% za isti period. 14 43. sjednica Vlade, tačka br.8 31

Centralna banka Crne Gore Godišnji makroekonomski izvještaj CBCG 2017 Grafik 1.18 Građevinska aktivnost 1.2.5. Saobraćaj U 2017. godini, u većini vidova saobraćaja zabilježen je rast prevoza u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima MONSTAT-a, u 2017. godini, u drumskom saobraćaju prevezeno je 0,4% više putnika 15 nego u prethodnoj godini, dok je prevoz robe smanjen za 1,5% 16. Grafik 1.19 Prevoz putnika u drumskom saobraćaju - u 000 Evropska Unija je u okviru osamnaestog poziva za dostavljanje projekata Zapadnobalkanskog investicionog okvira u decembru dodijelila Crnoj Gori dodatnih 3,8 miliona eura za pripremu infrastrukturnih projekata u oblasti saobraćaja. Naime, Crnoj Gori je odobreno 2,5 miliona eura za pripremu projektne dokumentacije za izgradnju prioritetne poddionice obilaznice oko Budve na dionici Jadransko-jonskog auto-puta i 1,3 miliona eura za revidiranje studije izvodljivosti i prateće analize troškova i koristi za autoput Bar Boljare. Ovi projetki predstavljaju nastavak finansijske podrške EU u sklopu Berlinskog procesa, kao političke platforme u okviru koje Unija pruža podršku Zapadnom Balkanu za saobraćajno i energetsko povezivanje i sprovođenje pratećih reformi u ovim oblastima. 15 Izraženo preko broja prevezenih putnika, a preko putničkih km rast prevoza putnika od 0,3%. 16 Izraženo preko prevezene robe u hiljadama tona, a preko tonskih km pad prevoza robe od 14,2%. 32

Prevoz putnika željeznicom u 2017. godini smanjen je za 27,8% 17, najviše kao rezultat ukidanja noćne linije voza na relaciji Bar Beograd - Bar u periodu od decembra 2016. do juna 2017. godine, dok je prevoz robe povećan za 14,9% 18 u odnosu na prethodnu godinu, djelimično i zbog povećanog prevoza rude boksita u Luku Bar u svrhu izvoza. U 2017. godini, u vazdušnom saobraćaju prevezeno je 2,2 miliona putnika, što je za 17,7% više nego u istom periodu prethodne godine, dok je prevoz robe smanjen za 3,7%. Ovo je ujedno bila godina istorijskih maksimuma jer su oba aerodroma dočekala svoje milionite putnike (Tivat u septembru, a Podgorica u decembru). Porast prometa putnika na aerodromima u Crnoj Gori, posljednjih sedam godina, najvećim dijelom je rezultat poboljšane avio dostupnosti, uvođenjem novih letova, kao i dolaskom određenog broja low cost avio kompanija kojim je značajno unaprijeđena povezanost sa brojnim evropskim metropolama. Realni sektor Grafik 1.20 Promet putnika na aerodromima Podgorica i Tivat u periodu 2010.-2017. godine izvor: Aerodromi Crne Gore Ukupni promet u lukama iznosio je 2,1 miliona tona, što je za 27,4% više od ukupno ostvarenog prometa iz prethodne godine. U strukturi ukupnog prometa na izvoz se odnosilo 57,7% i on je povećan za 49,5% u odnosu na 2016. godinu, dok se na uvoz odnosilo 42,1% 19 i on je povećan za 9,4% u odnosu na prethodnu godinu. 1.3. Cijene Nakon negativne prosječne stope u 2016. godini, zabilježene su godišnje stope rasta potrošačkih cijena u Crnoj Gori u svim mjesecima 2017. godine. Pozitivne godišnje stope inflacije su evidentirane i u zemljama regiona, kao i u većini zemalja EU, najviše kao rezultat rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, nakon 12-godišnjeg minimuma zabilježenog u prethodnoj godini i viših cijena pojedinih pre- 17 Izraženo preko prevezenih putnika u hiljadama, a preko putničkih kilometara smanjenje je 28,6%. 18 Izraženo preko hiljada tona, a izraženo tonskim kilometrima povećanje je iznosilo 50,2%. 19 Zbir izvoza i uvoza ne daje 100 zbog razlike koja se odnosi na tranzit roba. 33

Centralna banka Crne Gore Godišnji makroekonomski izvještaj CBCG 2017 hrambenih proizvoda. Godišnja inflacija u decembru 2017. godine u Crnoj Gori, mjerena potrošačkim cijenama, iznosila je 1,9%, a mjereno HICP (harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena) 2,9%. Posmatrano po mjesecima, najveći rast potrošačkih cijena zabilježen je u septembru (0,9%), dok je najveći pad cijena zabilježen u decembru (-0,2%). Grafik 1.21 Stopa potrošačkih cijena i bazne inflacije i kalkulacija CBCG Grafik 1.22 Potrošačke cijene Tokom 2017. godine mjesečna 20 stopa bazne inflacije je sedam mjeseci (januar, februar, mart, april, avgust, oktobar i novembar) bila ispod nivoa ukupne mjesečne inflacije, dok je ostalih pet mjeseci bila viša od ukupne inflacije. Najveći raspon između ukupne mjesečne i bazne inflacije evidentiran je u januaru (razlog su promjene cijena određenih proizvoda koji se inače isključuju iz obračuna bazne inflacije, kao npr. cijene električne energije, goriva, poljoprivrednih proizvoda i sl.). Kretanje stope ukupne i bazne inflacije može se vidjeti na grafiku br. 1.19. Najveći doprinos rastu godišnje stope inflacije (0,7 p.p.) dale su cijene iz kategorije prevoz sa rastom od 6,4% (Tabela 1.5). Rast cijena u ovoj kategoriji najviše je rezultat rasta cijena goriva i maziva za motorna vozila od 14%, zbog povećanja akciza na mineralna ulja nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama 21 kao i globalnog rasta cijena nafte. Značajan doprinos godišnjoj inflaciji (0,6 p.p.) dale su cijene iz kategorije alkoholna pića i duvan sa rastom od 14,8%. Cijene duvana su porasle za 21,3% kao rezultat povećanja akciza na duvanske proizvode 22, u cilju dostizanja visine akciza na duvanske proizvode do propisanog minimuma u skladu sa EU direktivama. Rast cijena zabilježen je i u kategorijama hoteli i restorani (5,4%), zbog rasta cijena usluga smještaja od 14,4%, kao i kategoriji odjeća i obuća (3,8%) zbog rasta cijena obuće za 4,4% i odjeće za 3,3%. Godišnji rast cijena u decembru zabilježen je i u kategorijama ostala dobra i usluge (1,9%), stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva (0,7%), zdravlje (0,6%) i komunikacije (0,2%). Godišnji pad cijena zabilježen je samo u kategorijama rekreacija i kultura (-0,8%), namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 20 U 2017. godini, kao ni u prethodnih pet godina, nijesu bili raspoloživi podaci o godišnjoj promjeni cijena za sve proizvode koji čine korpu bazne inflacije, odnosno za proizvode koji su isključeni iz korpe za obračun bazne inflacije. 21 Službeni list Crne Gore, br. 1/2017, januar 2017. godine 22 Shodno akciznom kalendaru od 1. aprila stupile su na snagu nove stope akciza na cigarete, a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama Službeni list Crne Gore, br. 50/2017, jul 2017. godine doveo je do novih povećanja. 34

(-0,7%) i hrana i bezalkoholna pića (-0,1%), dok su cijene u kategoriji obrazovanje ostale nepromijenjene u odnosu na decembar 2016. godine. Tabela 1.5 Doprinos pojedinih kategorija proizvoda u ukupnoj inflaciji 23 Realni sektor ponderi XII 17/XII 16. stopa rasta doprinos UKUPNO 1000,0 101,9 1,9 1,9 Hrana i bezalkoholna pića 351,7 99,9-0,1 0,0 Alkoholna pića i duvan 38,6 114,8 14,8 0,6 Odjeća i obuća 85,1 103,8 3,8 0,3 Stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 155,3 100,7 0,7 0,1 Namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 41,2 99,3-0,7 0,0 Zdravlje 40,9 100,6 0,6 0,0 Prevoz 107 106,4 6,4 0,7 Komunikacije 49,9 100,2 0,2 0,0 Rekreacija i kultura 33,2 99,2-0,8 0,0 Obrazovanje 19,3 100,0 0,0 0,0 Hoteli i restorani 31,3 105,4 5,4 0,2 Ostala dobra i usluge 46,5 101,9 1,9 0,1 i kalkulacije CBCG U Eurozoni godišnja stopa inflacije u decembru 2017. godine iznosila je 1,4% i bila je za 0,3 p.p. veća od godišnje stope iz decembra 2016. godine. Najveći uticaj na inflaciju imali su godišnji rast cijena goriva za transport (3,9%) i cigareta (4%), odnosno godišnji pad cijena telekomunikacija (-1,9%). Boks 1.5 Kretanje cijena izabranih grupa u Crnoj Gori i osvrt na cijene hrane na globalnom nivou Nivo inflacije tokom trogodišnjeg perioda, uglavnom, je bio generisan cijenama u kategorijama: hrana i bezalkoholna pića, alkoholna pića i duvan, stanovanje i prevoz, koji čine oko 65,3% ponderacione strukture ukupne inflacije. Značajan rast cijena u ovom periodu zabilježile su cijene kategorije alkoholna pića i duvan kao rezultat korekcija akciza na duvan i duvanske proizvode u cilju postepenog usaglašavanja akciznog zakonodavstva sa EU direktivama, tj. dostizanja visine akciza na duvanske proizvode do propisanog minimuma. Na kretanje cijena goriva i maziva za motorna vozila najviše su uticale cijene nafte na međunarodnom tržištu, gdje su zabilježene minimalne cijene u 2015. i 2016. godini, dok je u 2017. godini ostvaren značajan rast nakon 12-godišnjeg minimuma zabilježenog u 2016. godini. Nakon rasta u 2015. godini cijene u kategoriji hrana i bezalkoholna pića su se stabilizovale, pri čemu je u 2017. godini većina grupa proizvoda ostvarila godišnji pad cijena. U kategoriji: stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva cijene su se mijenjale najviše kao rezultat promjena cijena električne energije, sa izuzetkom 2015. godine, kada je porast cijena usluga snabdijevanja vode uticao na rast cijena ove kategorije. 23 Napominjemo da se, i pored indeksnih promjena, doprinos učešća pojedinih kategorija zbog ponderacione strukture evidentira tek na drugoj odnosno trećoj decimali. 35

Centralna banka Crne Gore Godišnji makroekonomski izvještaj CBCG 2017 Tabela 1 Kretanje stope ukupne inflacije i cijena pojedinih kategorija proizvoda (godišnje stope) XII 17 / XII 16. XII 16 / XII 15. XII 15 / XII 14. ukupno 1,9 1,0 1,4 Hrana i bezalkoholna pića -0,1 0,5 2,4 Hrana 0,0 0,5 2,4 Bezalkoholna pića -0,5 1,2 3,0 Alkoholna pića i duvan 14,8 3,0 3,3 Duvan 21,3 3,2 3,6 Stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,7 1,1 1,6 Električna energija,gas i ostala goriva 0,5 1,4 0,2 Prevoz 6,4 2,0-4,6 Gorivo i mazivo za motorna vozila 14,0 3,3-11,1 izvor: Monstat Za razliku od nižih cijena u kategoriji hrana i bezalkoholna pića u Crnoj Gori, u ostalim zemljama bivše Jugoslavije zabilježene su godišnje stope rasta, od 1,5% u BiH do 4,2% u Srbiji. Ostvaren je i značajan rast cijena u kategoriji alkoholna pića i duvan, dok su pod uticajem rasta cijena nafte na međunarodnom tržištu porasle cijene u kategoriji prevoz od 1,6% u Sloveniji (pri čemu su cijene grupe gorivo i mazivo porasle za 7,9%) do 8,4% u Makedoniji. Na međunarodnom tržištu osim značajnog povećanja cijena nafte došlo je i do globanog rasta cijena hrane. Naime, prema saopštenju Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO) globalne cijene hrane su u 2017. godini zabilježile stope rasta, usljed rasta cijena mlječnih proizvoda, mesa, žitarica i biljnih ulja. Cjenovni indeks FAO, koji mjeri mjesečne promjene cijena za korpu proizvoda, u 2017. godini prosječno je iznosio 174,6 poena, odnosno 8,2% više nego u 2016. godini, što predstavlja i najveći godišnji prosjek u posljednje tri godine. Iz FAO ističu da će cijene hrane u 2018. godini biti promjenjive, a prognoze su još uvijek nepouzdane, jer će cijene u mnogome zavisiti od uticaja vremenskih prilika na žetvu i kretanja cijena nafte koja se značajno odražavaju i na cijenu hrane. Grafik 1 Godišnje stope kategorija sa najvećim učešćem u ukupnoj inflaciji u Crnoj Gori i zemljama bivše Jugoslavije izvor: Statistički zavodi zemalja 36