^UDESAN SVIJET RA^UNOVODSTVA 1. ^udesan svijet ra~unovodstva Onaj koji u~i a ne misli, izgubljen je. Onaj koji misli a ne u~i, u velikoj je opasnosti. (Konfucije) Velik je broj povjesni~ara koji pridaju odlu~uju}i zna~aj u izgradnji kapitalisti~kog modela privre ivanja protenstantizmu i dvojnom knjigovodstvu. Max Weber je poku{ao dokazati kako je protestantizam kao vjerska revolucija odigrao odlu~uju}u ulogu u stvaranju kapitalisti~ke svijesti i samog kapitalizma. Autor dvojnog knjigovodstva je, po nalazima akademika Stipeti}a, Dubrov~anin Benko Kotrulji}, diplomat, trgovac i ekonomist koji je `ivio u XV. stolje}u. Kada postoji neznatan broj transakcija u jednom mjesecu, mogu}e je kronolo{kim redom evidentirati poslovne doga aje koji }e slu`iti kao podsjetnik {to se je i za{to, te kada dogodilo. Me utim, kada postoji velik broj transakcija i kada se shvatilo da pojedine transakcije mogu imati i imaju zna~ajnog utjecaja na bogatstvo pojedinca, dvojno ra~unovodstvo, zajedno s knjigovodstvom, postalo je nu`nost bez koje se nije mogla upravljati i razvijati privredna aktivnost na u~inkoviti na~in. Iako je pri~a zapo~ela primjenom ra~unovodstva u trgovini i financijskoj industriji, ra~unovodstvo je s vremenom postalo sna`an instrument svim poduzetnicima, bez obzira na kojim podru~jima djeluju. Dobrobit {to ju je donosilo ra~unovodstvo prihvatili su i vladari koji su ispunjavali obveze iz ugovora {to su ih imali sa svojim podanicima. Ova lijepa pri~a koju sam Vam ispri~ao nije se odvijala glatko. [tovi{e, povijest je prepuna slu~ajeva samovolje vladara koji su tro{ili koliko su htjeli. Podanici, posebno feudalci, suprotstavljali su se rastro{nosti vladara pobunama koje su zavr{avale u lokvama krvi. Koji put su pobje ivali vladari, koji put feudalci, dok su kmetovi uvijek pla}ali. 8
^UDESAN SVIJET RA^UNOVODSTVA General koji dobiva bitku obavlja mnoge kalkulacije prije nego bitka otpo~ne. General koji gubi bitku, obavlja prije nje tek nekoliko kalkulacija. Na taj na~in mnogo kalkulacija vodi ka pobjedi, malo ka porazu. (Sun-tzu) Jedan takav ugovor imamo i u na{oj povijesti iz 1102. godine, poznat kao Pacta Conventa. Me utim, vladari se nisu dr`ali slova Ugovora kada su se osjetili dovoljno jakima da nametnu svoju volju podanicima. Kad bi stanje postalo nepodno{ljivo, tada bi se feudalci pobunili i problem bi se rje{avao na bojnom polju. Vjerojatno najpoznatiji slu~aj zbio se 15. lipnja 1215. godine kada je Ivan Bez Zemlje bio prisiljen popustiti svojim feudalcima poznatom Magna Carta Libertatum koja je postala temeljem mnogih ustavnih rje{enja u mnogim zemljama dolaze}eg kapitalizma. Valja znati da je Magna Carta Libertatum imala velik utjecaj na Ustav Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Porezna presija vladara bila je detonator koji je pokretao pobune. U to vrijeme suveren je tro{io, a parlament mu je odobravao uvo enje poreza. Sna`ni Parlament u Engleskoj suprotstavljao se velikoj poreznoj presiji pa se smatra da je Engleska za vrijeme Elizabete Velike ostvarila svoj napredak upravo zahvaljuju}i 9
VRIJEME I NJEGOVO ZNA^ENJE 2. Vrijeme i njegovo zna~enje Normalno odrastao ~ovjek uop}e ne razmi{lja o prostoru i vremenu. Po njegovom mi{ljenju, on je s tim pitanjima ra{~istio jo{ u djetinjstvu. Ja sam se, me utim, razvijao tako sporo da su prostor i vrijeme zaokupljali moje misli kad sam bio ve} odrastao... (Albert Einstein: Moja teorija) Linearno kretanje vremena predstavlja standardnu klasifikaciju vremena odre enu du`inom dana, odnosno godine, {to je zapravo definirano kretanjem zemlje oko svoje osi, odnosno oko sunca. Ono {to je pro{lo, vi{e ne postoji; ono {to }e biti, jo{ nije do{lo. Postoji samo ona to~ka u kojoj se sastaju pro{lo i budu}e. U toj to~ki cijeli je na{ `ivot... (L. N. Tolstoj) Vrijeme je nelinearano u realnom `ivotu. Zahvaljuju}i razvoju tehnologije, vrijeme se progresivno ubrzava. Uzmimo primjer iz obi~nog `ivota. Razli~ito je vrijeme potrebno da odre enu (jednaku) udaljenost prije u prosje~ni mladi ~ovjek od 20 godina i prosje~ni pedesetogodi{njak. Op}enito se smatra da se brzina protoka vremena na kraju XX. stolje}a u odnosu na njegov po~etak pove}ala desetak puta. Vrijeme potrebno pje{aku da prije e 100 metara vjerojatno se nije bitno promijenilo, ali to se svakako ne odnosi na avion, automobil, a da ne govorimo o raketi koja na po~etku XX. stolje}a zapravo nije ni postojala. Vrijeme je ono od ~ega je satkan na{ `ivot. (Shakespeare) 14
VRIJEME I NJEGOVO ZNA^ENJE Vrijeme mo`emo podijeliti na: pro{lost, sada{njost i budu}nost. Sada{njost predstavlja na{u djelatnost u trenutku promatranja. Koriste}i pritom svoje bogatstvo (pro{lost) kao resurs i ograni~enje, i svojim odre enjem u sada{njosti (putem vlastitih odluka, respektiraju}i kretanja iz okru`ja) stvaramo budu}e mogu}nosti/ograni~enja. Budu}nost je zapo~eta aktivnost u sada{njosti, ali ne i njezin zavr{etak. Tako je sam ~in podizanja kredita sada{njost. Me utim, njegovim podizanjem mi smo budu}nost odredili (u ovom slu~aju opteretili) dospije}em anuiteta po kreditu na naplatu. Pro{lost je sve ono {to nije sada{njost, odnosno ona je ono {to se zbilo. Drugim rije~ima, doga aj se dogodio. Podizanje kredita zna~i, kao {to smo kazali, odre enje budu}nosti samim stavljanjem na raspolaganje ugovorene koli~ine likvidnosti od strane vjerovnika. Istodobno je podizanje kredita i stvaranje pro{losti jer je na{a imovina optere}ena dugom dok se isti, u budu}nosti, ne otplati. Pro{lost predstavlja dogo eno i prema tome poznato. Ipak, neraspolaganje informacijama slu~ajno ili namjerno ~ini interpretaciju pro{losti razli~itom. I ovdje se, kao i u ekonomiji, pojavljuje tzv. normativna povijest, {to je uostalom karakteristika svih humanisti~kih znanosti. Ono {to je bitno identificirati jest ~injenica da se doga aj dogodio kao takav. Za razliku od pro{losti, u sada{njosti prisustvujemo doga anju nekog doga aja. Radi se o sada{njosti i, ukoliko se ne dogodi {ok (npr. potres), mo`emo s vrlo velikom vjerojatno{}u predvidjeti doga aj. Budu}nost je povezana s neizvjesno{}u. Naprosto nije mogu}e to~no predvidjeti {to }e se dogoditi sutra ili za desetak dana. Ipak, ~esto smo pri odlu~ivanju upravo prisiljeni procijeniti {to je mogu}e o~ekivati kroz sljede}ih desetak dana. Ukoliko, recimo, `elimo organizirati neku promotivnu akciju, od presudnog je zna~aja ho}e li npr. vrijeme biti pogodno ili }e upravo vrijeme onemogu}iti `eljenu promociju. Ukoliko `elimo sljede}e godine plasirati novi proizvod na tr`i{te, od presudne je va`nosti znati {to radi na{a konkurencija. Naime, ukoliko konkurencija ponudi tr`i{tu prihvatljiviji proizvod/ uslugu sa stajali{ta ukusa potro{a~a, na{ cjelokupni anga`man mo`e postati {tetan do te mjere da mo`e ugroziti i sam opstanak tvrtke. 15
RIZIK I NJEGOV UTJECAJ NA @IVOT OBITELJI 3. Rizik i njegov utjecaj na `ivot obitelji Rizik se mijenja obrnuto od znanja. Irving Fisher, The Theory of Interest (1930.) U obi~nom razgovoru ~esto rabimo rije~i kojima iskazujemo mogu}nost odre enog doga anja, npr: izvjesno je ili nije izvjesno, vjerojatno ili nije vjerojatno, sigurno }e se dogoditi ili nije sigurno da }e se dogoditi, itd. [to je rasprava utemeljenija, tj. {to su sudionici predmeta rasprave obrazovaniji, to je i zna~aj navedenih mogu}nosti za cjelokupnu ocjenu doga aja va`niji. Tako Oni koji ka`u da je te{ko biti na vrhu, nisu nikad bili na dnu. (Joe Harvey) se, naprimjer, ne}e jednako ocijeniti najava o padu te~aja dolara od strane nekog gra anina ili deviznog stru~njaka. Ovo nikako ne zna~i da se ne mo`e dogoditi da }e gra anin bolje predvidjeti budu}e kretanje te~aja od deviznog stru~njaka. Ipak, to~nije predvi anje gra anina u odnosu na te~ajnog stru~njaka nazvat }emo eksces. Op}enito gledaju}i, smisao cjelokupnog obrazovnog sustava je u osposobljavanju u~enika/studenta da, temeljem analize i dijagnoze, ponudi {to bolju prognozu. Kada ka`emo {to bolju prognozu, tada mislimo na prognozu koja }e {to je mogu}e manje odstupati od budu}eg doga aja. Tako se, na primjer, u neprofesionalnim krugovima preba~aj plana poslovne aktivnosti, svejedno je li obitelji ili tvrtke, ne smatra lo{im planiranjem. Zapravo, ocjena je li plan dobro ili nije dobro postavljen odre ena je razlikom u~injenog i planiranog. [to je razlika manja, to 22
RIZIK I NJEGOV UTJECAJ NA @IVOT OBITELJI je plan bolji. Ovo zbog toga jer preba~aj plana (ostvareno ve}e od planiranog) zna~i da smo podcijenili resurse, a podba~aj plana (ostvareno manje od planiranog) da smo ih precijenili, odnosno da nismo dobro predvidjeli doga anja za planirano razdoblje. Prema tome najbolje je ako smo u~inili: Planirano Ostvareno = 0 Meteorologija je dobar primjer. Iako ~esto meteorolozima osporavamo uspje{ne prognoze (mogu}i su ekscesi da se prognoza ostvari s ve}im vremenskim pomakom prije ili kasnije u odnosu na prognozu), oni ipak bitno doprinose smanjenju neizvjesnosti budu}eg vremena. Koji je zna~aj predvi anja vremena najbolje pokazuje ~injenica da je prognoza vremena u ratnim uvjetima vojna tajna. To~na prognoza vremena bitno je smanjila broj `rtava u najve}oj vojnoj operaciji II. svjetskog rata: iskrcavanje u Normandiji 6. lipnja 1944. godine. Upravo kratkoro~na prognoza da }e se od 5. na 6. lipanj vrijeme popraviti, omogu}ila je saveznicima da iznenade njema~ke snage na Normandiji. Raspolaganje to~nom vremenskom prognozom od strane saveznika (i neraspolaganje od strane njema~kih snaga) rezultiralo je smanjenjem broja `rtava u toj presudnoj bici II. svjetskog rata. U trenutku uspjeha ne zaboravljaj svoje neuspjehe. (kineska poslovica) 23
RA^UNOVODSTVO 5. Ra~unovodstvo Ljudska aktivnost sastoji se od mnogih razli~itih, ponekad i kontradiktornih doga aja. Neke od njih imaju malu ili nikakvu vrijednost i prestaju postojati u trenutku kad se dogode. Neke pak aktivnosti mogu imati dalekose`ne posljedice za bilo kojeg pojedinca/obitelj/ tvrtku/dr`avu. Ljudi su od pamtivijeka bili skloni bilje`iti doga aje u vezi s njihovim poslovnim i inim aktivnostima. Funkcioniranje bilo koje poslovne aktivnosti nezamislivo je bez evidencije. Na po~etku one nisu bile sustavne, ve} pojedina~ne, a cjelinu je, temeljem fragmentarnih zapisa, stvarala osoba koja je upravljala cjelokupnim procesom. Bilo bi nezamislivo i nerealno o~ekivati da se mogla izgraditi piramida u starom Egiptu bez sa~injenog plana izgradnje podijeljenog u operativne planove (dionice/etape). Svaki je dio potom razra- en u detaljnom operativnom planu i, temeljem operativnog plana, odre ena su potrebna sredstva putem bud`eta. Na dug ni{ta nije skupo. (~e{ka poslovica) Izgradnja pojedine etape piramide potom se usporedila s planom. Eventualna odstupanja bila su predmetom analiza kako bi izgradnja piramide ko{tala {to manje. Upozoravam te da se dobrim i urednim vo enjem knjigovodstva stje~e sposobnost dobro pregovarati, trgovati i zaraditi. (Benedikt Kotruljevi}) 58
RA^UNOVODSTVO Iako je ra~unovodstvo zna~ajno doprinijelo u identifikaciji porezne sposobnosti poreznog obveznika, njegov najzna~ajniji doprinos je u sustavnom pra}enju, gotovo bi mogli re}i snimanju, funkcioniranja/poslovanja poslovnog subjekta. Uredno i objektivno putem ra~unovodstva snimamo doga anja iz `ivota obitelji/tvrtke/dr`ave da bismo mogli identificirati razloge za{to je neka obitelj/tvrtka/ dr`ava bila uspje{ana, a druga nije. I najobi~nija kalkulacija je nerje{iv zadatak ako nemamo podataka o njezinoj strukturi, odnosno o cijeni dijelova koji ~ine kona~ni proizvod/uslugu, dakle output. Mo`emo si zamisliti da je ra~unovodstvo mozaik koji se sastoji od mnogih poslovnih doga aja koji su svaki za sebe tek kockica, dio cjelovite slike u tehnici mozaika. Ra~unovodstvo je umjetnost interpretacije, mjerenja i povezivanja rezultata ekonomskih aktivnosti. (Meigs, R. F.; Meigs, W. B.) Sama evidencija dobija svoje zvjezdane trenutke tek analizom doga anja, jer je tek analizom, u odnosu na na{a pro{la iskustva s jedne strane i s druge strane na iskustva drugih, mogu}e ocijeniti u~inkovitost na{ih napora. U prvom slu~aju koristimo vlastitu pro{lost kako bismo optimalizirali svoju budu}nost. U drugom slu~aju radi se o komparativnoj analizi s usporedivim drugim subjektom s kojim se mo`emo i trebamo uspore ivati u odre enom vremenskom razdoblju. Na taj na~in mo`emo identificirati jesmo li i koliko smo dobro radili. Kao {to iz `ivota znamo, tek se vi{eputnim ponavljanjem stje~e vje{tina koja }e ostvariti rezultat uz najmanje tro{kove. Na{ bi narod rekao: prvi ma~i}i se u vodu bacaju. 59
POPIS IMOVINE I OBVEZA (INVENTURA) 6. Popis imovine i obveza (inventura) Prvi korak u upravljanju va{om imovinom je da identificirate {to zapravo imate i koliko vrijedi to {to imate. Potom valja identificirati i sve obveze koje ima va{a obitelj. Kada od vrijednosti imovine oduzmete ukupne obveze, dobit }ete neto vrijednost imovine ili va{e bogatstvo. Pritom je va`no da se u najve}oj mogu}oj mjeri rukovodite informacijama s tr`i{ta. Nebriga prema imovini i bogatoga u~ini siroma{nim. (latinska poslovica) Prema tome, na{e bogatstvo dobijemo ako je: pri ~emu je: I O = K I imovina, O obveze i K kapital ili neto imovina odnosno na{e bogatstvo. 62
POPIS IMOVINE I OBVEZA (INVENTURA) Ka`e se: Nikad ne kupuj ku}u od onog koji ju je sagradio ve} od onog koji ju je naslijedio. Za{to? Upravo zato {to ku}a za onog koji ju je izgradio vrijedi beskrajno mnogo, jer su u ku}u ugra ene mnoge emocije, strahovanja i nade koje imaju veliku vrijednost za onog koji je ku}u izgradio, ali ne i za potencijalnog kupca ku}e. Inventura, prema tome, predstavlja popis svih sredstava i obveza na odre eni dan, kako bi se uskladilo stvarno stanje imovine i obveza sa stanjem u poslovnim knjigama. Tijek popisa imovine i obveza uobi~ajeno je sljede}i: utvr ivanje stvarnog koli~inskog stanja utvr ivanje vrijednosti izra~un vrijednosti imovine/obveza i utvr ivanje vi{kova/manjkova. Me utim, kada provodite popis prvi put, dobro je da osim identifikacije vrste imovina/obveza za svaki pojedini oblik imovine/obveze utvrdite u kakvom je stanju i u kojoj je funkciji odnosna imovina/obveza. Imanje vrijedi, znanje vrijedi vi{e; ako propadne imanje ostaje znanje. (latinska izreka) Tako, na primjer, stan u kojem stanujete valja identificirati kao imovinu i koji bi dohodak, da ga iznajmite, donio vama kao vlasniku. Ovo je nu`no iz razloga {to se stan kao imovina mo`e u kona~nici pokazati kao obveza. Naime, osim odr`avanja stana, potrebno je pla}ati cijeli niz ra~una koje vi, recimo, te{ko podmirujete jer vam je nedovoljan teku}i dohodak. Takav slu~aj imamo kada nakon niza godina gra ani tre}e `ivotne dobi stanuju u za njih prevelikom stanu, jer su se djeca u me uvremenu odselila, a supru`nik je umro. U takvim slu ~ajevima imovina mo`e donositi obveze i u kona~nici se pokazati kao prevelika obveza. Ispravno razmi{ljanje bi bilo da se stan u kojem vlasnik stanuje nekom iznajmi/proda (ve}i stan), a da se od dohotka, temeljem iznajmljivanja, iznajmi ili kupi manji 63
BILANCA STANJA I BILANCA USPJEHA 7. Bilanca stanja i bilanca uspjeha Bilanca stanja je popis i prikaz cjelokupne imovine i obveza na odre eni dan. Uobi~ajeno je da se bilanca sastavlja na kraju kalendarske godine, odnosno na kraju obra~unskog razdoblja. Temelj za sastavljanje bilance stanja je popis imovine i obveza (inventura) kojeg smo prethodno sa~inili. Imovina predstavlja sve ono s ~im raspola`emo, bez obzira na na~in na koji smo do{li do imovine. Tako, na primjer, ukoliko smo kupili automobil na kredit, na{a se imovina pove}ala za vrijednost automobila, ali su nam se pove}ale i obveze za iznos odobrenog kredita. U svoju aktivu upisat }emo sve oblike imovine podijeliv{i je na kratkoro~nu, koju }emo koristiti do jedne godine, i dugoro~nu, s vijekom upotrebe preko jedne godine. Nakon {to od ukupne aktive oduzmemo obveze koje imamo, dobijemo neto imovinu (kapital) ili iznos na{eg bogatstva. Za stvaranje velikog bogatstva potrebna je velika neustra{ivost i opreznost, a kada ga dobijete, potrebno je deset puta vi{e pameti da ga zadr`ite. (N. M. Rothschild) Iako se bilanca stanja sastavlja godi{nje, mogu}e je zamisliti i povremene bilance koje morate sa~initi zbog nastanka stanovitih doga aja. Ukoliko ste potpisali (pred)bra~ni ugovor, dobro je sastaviti po~etnu bilancu kako biste znali s koje pozicije kre}ete u `ivot. Nije rijedak slu~aj da ~in vjen~anja istodobno zna~i i dodatne kratkoro~ne kreditne obveze koje, 78
BILANCA STANJA I BILANCA USPJEHA dok se kredit ne otplati, mogu pri~injavati zna~ajne materijalne pote{ko}e upravo u vrijeme kada su novoj bra~noj zajednici, uostalom kao i novoutemeljenoj tvrtki, neophodna zna~ajna financijska sredstva. Osim toga, treba imati u vidu da nova bra~na zajednica ima jalove (nepotrebne) tro{kove, sve dok se ne uhoda. Jalovi tro{kovi predstavljaju tro{kove koji su nepotrebni jer njihovo nastajanje nema pozitivnih u~inaka na poslovnu aktivnost. Uobi~ajeno se promatraju jalovi fiksni i jalovi varijabilni tro{kovi. Jalove fiksne tro{kove imamo kada koristimo kapacitete ispod ekonomskog potencijala odre ene dugoro~ne imovine. Ako imamo stan u kojem ne koristimo jednu ili vi{e prostorija, ta ~injenica da dio stana nije u funkciji predstavlja jalove fiksne tro{kove. Jalovi varijabilni tro{kovi nastaju kada tro{imo inpute u ve}oj mjeri nego {to je to nu`no za ostvareni standard. Primjer jalovih tro{kova imamo u slu~aju kada koristimo vi{e elektri~ne energije nego {to je to potrebno u slu~aju, recimo, rasvjete, pripreme hrane, grijanja i sl. Roditelji mladog bra~nog para vjerojatno }e imati diobenu bilancu, jer }e za po~etak novog `ivota najvjerojatnije prepustiti svojoj djeci dio imovine koju imaju. Osim toga, i pla}a sada ide u drugu obitelj pa sada ve} biv{a obitelj, obitelj roditelja, ne}e imati prihode koje je prije vjen~anja imala. Na`alost, mnogi brakovi zavr{avaju rastavama i tada je potrebno podijeliti imovinu, ali i obveze, pa }e obitelj koja se raspada morati sa~initi diobenu bilancu. Ukoliko se vjen~a par koji je prije toga samostalno `ivio, vjerojatno }e morati u~initi konsolidiranu bilancu {to je, u ovom slu~aju, jednako fuzionoj (spajaju}oj) bilanci. Pritom je uobi~ajeno da se jedan od partnera pripaja drugom partneru. Ima onih koji znaju zara ivati novac i onih koji znaju `ivjeti. Vrlo su rijetki oni koji istodobno znaju i jedno i drugo. (Alberto Moravia) 79
ANALIZA BILANCE STANJA I BILANCE USPJEHA 8. Analiza bilance stanja i bilance uspjeha Petar i Marija su o~ito uz zna~ajne materijalne pote{ko}e zavr{ili {kolu. Njihovi su se roditelji morali zna~ajno odricati mnogih uobi~ajenih stvari kako bi omogu}ili djeci da imaju bolje {anse u odnosu na {anse koje su oni imali u njihovim godinama. Skromnost roditelja je o~ita u ~injenici da nisu `eljeli tro{iti na vjen~anje i tek su na inzistiranje djece posudili novac kojeg vjerojatno ne}e uzeti nazad. Mladi bra~ni par na najbolji na~in vra}a roditeljima: rade, {tede i tako stvaraju pretpostavke za bolje budu}nost. Iako je ovo samo pri~a o mogu}em odre enju Petra i Marije te na~inu rje{avanja problema, ne treba olako misliti da takvih slu~ajeva nema. Ima ih i vi mo`ete biti jedan takav slu~aj. [to nam brojke govore? O~ito je da bilanca stanja Petra i Marije ne omogu}uje kupnju stana na kredit u kojem bi mladi bra~ni par savio svoje gnijezdo. Kreditni je potencijal svake tvrtke/obitelji limitiran odnosom vlastitog kapitala i obveza. Pritom vrijednost radne snage kao imovine, uslijed mnogih razloga, nije pouzdana. Vidjeli smo da dr`ava svojim porezima i doprinosima zna~ajno utje~e na vrijednost radne snage. Stoga bi bilo razumno u procjeni zadu`enosti obitelji vrijednost radne snage isklju~iti. Odnos obveza i imovine (umanjene za vrijednost radne snage), trebao bi iznositi 2 : 1. Taj odnos ne vrijedi tijekom cijelog poslovnog ciklusa, ali je parametar kojeg se svakako valja pridr`avati. Idealist vjeruje da ne treba gledati na kratak rok; cinik ne vjeruje u va`nost dugog roka; realist zna da ono {to je u~injeno kratkoro~no odre uje doga aje dugoro~no. (Sydney J. Harris) 90
ANALIZA BILANCE STANJA I BILANCE USPJEHA Poslovna banka, osim toga, tra`i u~e{}e du`nika da bi primjereno osigurala naplatu kredita i tek potom odobrava hipotekarni kredit. Oni na kraju godine imaju 105.000 kuna i mogli bi dobiti kredit od 300.000 kuna, {to je nedostatno za kupnju stana. Njihov }e se podstanarski status i u sljede}oj godini nastaviti. Ukoliko ne bude krize i ukoliko jedan od supru`nika ne ostane bez posla, mogu}e je da }e sku- piti dovoljno sredstava da nakon isteka slijede}e godine, ukoliko budu i dalje {tedili, kupe stan. Svjesni su da }e im se {tednja umanjiti za iznos anuiteta, ali i mogu}nosti investiranja }e se zbog anuiteta smanjiti. Razvidno je da }e i pove}anje obitelji malo pri~ekati. Ukoliko njihovi roditelji postanu bake i djedovi smanjit }e se prihodi, a pove}ati rashodi upravo u vrijeme kada im je potrebna {tednja kako bi ostvarili minimum blagostanja i smanjili rizike kojima su izlo`eni. Iako su se Petar i Marija pona{ali krajnje racionalno, nisu napustili rizi~no podru~je, odnosno i dalje su u zoni zabrinja vaju}eg rizika. Mogu}e je zamisliti da, s obzirom da imaju radnog iskustva, umjesto u stan svoju {tednju investiraju u dodatno obrazovanje. U svom su poslu lako mogli prepoznati (iako nije pravilo) da bolje obrazovani djelatnici ostvaruju ve}e prihode od onih koje imaju ni`e kvalifikacije. Istodobno su u svojim tvrtkama mogli uo~iti da otkazi br`e i lak{e dolaze manje obrazovanim djelatnicima. I inovacije u poslovanju zahtijevaju dodatnu izobrazbu. Sve bi to oni lako mogli uo~iti i tako smanjiti rizike kojima su izlo`eni. Imu}ni misle da je ljubav najva`nija. Siroma{ni znaju da je to novac. (Gerald Brennan) 91
USVOJITE BUD@ET I KONTROLIRAJTE SUTRA[NJICU 9. Usvojite bud`et i kontrolirajte sutra{njicu Vidjeli smo da bilanca uspjeha svojim rezultatom utje~e na pove}anje/ smanjenje bilance stanja, odnosno na{eg bogatstva. Vidjeli smo da se gospodarstvo ne kre}e pravolinijski, ve} da oscilira, a oscilacije smo identificirali kao cikluse. Ciklusi su prisutni svuda oko nas, a i mi smo sami jedan ciklus. U vremenu se, prema tome, mijenjaju: realna visina pla}a (nominalna se ne smanjuje), mogu}nost zaposlenja, uvjeti pod kojima mo`emo dobiti kredit za rje{avanje na{eg stambenog problema ili kupovinu nekretnina kao investiciju. Ista je pri~a s dionicama ili obveznicama. Neprestano se pojavljuju rizici. Mnoge od njih mo`emo identificirati i amortizirati. Neke nismo u stanju predvidjeti i oni nas iznenade, tako da je `ivot na{e obitelji pun neizvjesnosti, a ponekad i tjeskobe. O svim tim i mnogim drugim pitanjima moramo voditi ra~una kako bismo u sada{njosti osigurali budu}nost. Na{ narod ka`e: Kako }e{ sijati tako }e{ i `eti. Narodna izreka potvr uje do sada napisano: valja voditi brigu o tome {to imamo, kao i o tome {to `elimo posti}i s time {to imamo. Nitko nije zadovoljan svojim bogatstvom, niti nezadovoljan svojom pame}u. (Antoinette du Liger Deshoulieres) U ovom dijelu najprije moramo odgovoriti: za{to nam treba bud`et kako se pona{aju gra ani Hrvatske sa svojim dohocima i koliko {tede kako sa~initi kratkoro~ni bud`et i kako sa~initi dugoro~ni bud`et. Ako ne mo`ete promijeniti svoju sudbinu, promijenite svoje pona{anje. (Amy Tan) 104
USVOJITE BUD@ET I KONTROLIRAJTE SUTRA[NJICU 9.1. Za{to nam treba bud`et Bud`et je broj~ana provjera va{ih najcrnijih slutnji. Svaki se dohodak, bez obzira radi li se o obitelji, tvrtki ili dr`avi, dijeli na potro{nju i {tednju. To je zakon ljudskog `ivljenja. Me utim, ukoliko obitelj, tvrtka ili Ne planirati, zna~i planirati neuspjeh. (B. Franklin) dr`ava tro{e vi{e od raspolo`ivog dohotka, tada je potro{nja ve}a od dohotka i ostvarujemo negativnu {tednju koju nazivamo deficitom ili gubitkom i koja ne doprinosi mirnoj i manje rizi~noj budu}nosti, ve} pove}ava na{e rizike i `ivot nam postaje neizvjesniji. Formalno prikazano, dohodak se dijeli na: Y = C + S pri ~emu je: Y dohodak odnosnog sektora C potro{nja odnosnog sektora S {tednja odnosnog sektora. Ukoliko nema {tednje, tada je S = 0 pa na{ izraz glasi: Y = C Ukoliko postoji negativna {tednja, tada imamo: Y S = C Zamijenimo li negativnu {tednju i istu definiramo kao kredit (L), tada imamo odnos: Y + L = C Iz relacije je lako zaklju~iti da potro{nja mo`e biti jednaka dohotku ili ~ak ve}a od njega. U prvom slu~aju {tednja je jednaka nuli, a u drugom slu~aju imamo negativnu {tednju. Imamo li negativnu {tednju, zapravo imamo dug kojeg o~ekujemo podmiriti u idu}em razdoblju, u budu}nosti. Iz tako definiranog odnosa 105
NA KRAJU PO^ETAK 10. Na kraju po~etak Ako si pa`ljiv na kraju kao na po~etku, sprije~it }e{ neuspjeh. (Lao-Ce) Pro{la je godina dana. Na po~etku smo 2009. godine. Svaka od na{ih promatranih obitelji krenula je u novu godinu s novim o~ekiva njima. Da podsjetimo, u 2008. godini Ivan i Zlatka nisu {tedjeli iako su u odnosu na 2007. godinu pokazali da mo gu manje tro{iti od zara enog. Petar i Marija su u{tedjeli vi{e nego {to su planirali. Josip je u{tedio vi{e nego {to je planirao, ali, zbog `ivljenja na visokoj nozi, manje nego {to bi to bilo primjereno s obzirom na visinu njegove pla}e. Kada se bilanci stanja pribroji bilanca uspjeha, dobijemo novu bilancu stanja. Upravo smo to u~inili za svaki na{ slu~aj. Petar i Marija odustali su od kupovine stana. Inflacija i mogu}a gospodarska kriza ~inili su im se suvi{e mogu}ima, kao Novac i mudrost dva su novca. (indijska poslovica) i mogu}nost da se zbog mogu}e krize dovedu u gori polo`aj nego {to su ga imali na po~etku 2008. godine. Oni su ulo`ili svoju {tednju i kona~no raspola`u vlastitom imovinom koju su sami stekli. I dalje njihova materijalna pozicija nije bitno smanjila rizik, ali lak{e se di{e. Bilanca stanja Petra i Marije na dan 31.12.2008. Aktiva Pasiva Vrijednost rada Petra 4.653.941,00 Pozajmica od roditelja 25.000,00 Vrijednost rada Marije 2.016.938,00 Vlastiti kapital 6.750.879,00 Dionice 105.000,00 Ukupno 6.775.879,00 Ukupno 6.775.879,00 142
NA KRAJU PO^ETAK Njihova investicija od 105.000 kuna donijela im je i prvi dohodak od kapitala u iznosu od 7.350 kuna. Planirali su jednaku osobnu potro{nju kao i pro{le godine. Analizirali su svoju pro{logodi{nju potro{ nju i znaju da bi mogli jo{ stisnuti da nema inflacije za koju ne znaju kada }e usporiti. I usporavanje inflacije mo`e im donijeti probleme. Bit }e dobro ako uspiju ostvariti plan koji su si postavili. Bilanca uspjeha za razdoblje 1.1. 31.12.2009. Ukupni prihodi 187.350,00 Pla}e 180.000,00 Prinos na dionice 7% 7.350,00 Ukupni rashodi (osobna potro{nja) 85.000,00 [tednja 102.350,00 Ivan i Zlatka su u 2009. godini odlu~ili provesti dogovoreno i tako popraviti svoj materijalni polo`aj. Rije{ili su se ku}e za odmor. Prodali su je za 680.000 kuna ~ime su u pro{loj godini ostvarili {tednju od 81.060 kuna. Oni se ipak ne zavaravaju da su u{tedjeli. Svjesni su da su prodali imovinu koju mo`da u prvom popisu i nisu dobro procijenili. Bilo kako bilo, dobivenim novcem smanjili su svoj kredit kod poslovne banke. Sada im je kredit puno manji pa }e servisiranje kredita u 2009. godini zahtijevati manje izdatke, a to }e rezultirati dodatnom {tednjom. 143