Ekonomske osnove države i prava Doc. dr Amina Nikolajev
Raspodjela Otvara brojna pitanja i dileme Uzrok političkih sukoba, socijalnih nejednakosti, antagonizama Pokretač revolucionarnih previranja, konfrontacija Određuje sudbinu članova zajednice Ukazuje na način raspodjele dohotka Određuje socijalni status, sigurnost, perspektive, mogućnost obrazovanja,...
Raspodjela Pojmovno određenje aktivnost koja određuje kvantitativne udjele privrednih subjekata (pojedinci, poduzeća, država) u diobi novostvorene vrijednosti (dohotka) Načini: Direktna (naturalna privreda) Indirektna / tržišna (putem tržišta) Mješovita (uloga države, sistem mjera i instrumenata ekonomske politike)
Raspodjela Raspodjela vs. društvena pravda? Pravednost procesa raspodjele? (svaki pojedinac treba imati pravo na uživanje plodova od korištenja resursa koje posjeduje djelovanje mehanizma tržišta uloga države je osiguranje funkcioniranja razmjene svako snosi posljedice svojih odluka nema prinudne preraspodjele dohotka -?)
Raspodjela Može biti: Funkcionalna (raspodjela dohotka na dohotke proizvodnih inputa) Personalna (raspodjela dohotka među pojedincima) Opća mjera nejednakosti: Lorencova f-ja izražava odnos % stanovništva i % dohotka koji mu pripada
Plaće Pojmovno određenje dohodak od rada Oblici plaćanja: Po vremenu (za rad utrošen za određeno vrijeme: sat, dan, sedmica,...mehanizacijska, informatička, uslužna industrija) Po učinku (za rad utrošen po jedinici proizvedene robe)
Plaće Razlike u plaćama: Kvalitet poslova (kvalitet i privlačnost, kompenzirajući dodatak: opasnost, noćni, prekovremni, vikend, za vrijeme praznika) Kvalitet ljudi ( u psiho-fizičkim sposobnostima, odgoj, obrazovanje, iskustvo, lična slava) Nekonkurenta grupa zanimanja (profesije posebni segmenti tržišta nemogućnost prelaska konkurencija?)
Plaće Vrste: Nominalna novac koji radnika prima za svoj rad Realna izražava kupovnu snagu radnika (realna plaća = nominalna plaća / index troškova života x 100) Relativna plaća učešće u nacionalnom dohotku
Ponuda rada Šta određuje nivo plaća radnika u okviru istih zanimanja? Utjecaj ponude i tražnje za radom R - pomjeranje krivih - nova tržišna ravnoteža - novi nivo plaća
Ponuda rada Ponuda za radom - ukupan broj raspoloživih radnih sati koje može ponuditi stanovništvo jedne zemlje Determinante: Ukupan broj stanovnika koji mogu raditi (radnosposobni) > prirodni priraštaj, migracije, društvena emancipacija žena Način korištenja radnog vremena (grafikon efekta supstitucije i efekta dohotka)
Sindikati Oblik organiziranja radnika Pregovaračka strana poslodavcima i državi (visina plaća, uvjeti rada,...) Ugovor o radnim odnosima Ekonomski paket mjera (visina plaće, naknade za prekovremeni rad, pravila o korištenju praznika, odredbe o penzionom i zdravstvenom osiguranju...) Pravila rada (obaveze na poslu, vrsta poslova, sigurnost, pitanja otkaza s posla, postupak žalbi za rješavanju sporova...) Vrste sindikata: Strukovni (radnici određenih struka) Industrijski (radnici određene privredne grane) Opći (svi radnici)
Sindikati Oblici borbe sindikata za podizanje visine plaća: Ograničavanje nivoa ponude rada (izazivanje vještačke nestašice rada: migracijske barijere, zakonsko reguliranje maksimalnog radnog vremena, zabrana zapošljavanja onima koji nisu članovi sindikata,...) Ugovaranje viših standardnih plaća kao obaveza poslodavcima (ograničenje alternativne ponude rada zabrana upošljavanja onih koji nisu članovi sindikata...)
Sindikati Oblici borbe sindikata za podizanje visine plaća: Povećanje tražnje za radom (indirektno - povećanje tražnje za proizvodima) Borba protiv monopsonističke moći poslodavca (zaštita interesa radnika, sindikati su pandan poslodavcu) Štrajk (vrši se pritisak na poslodavce u cilju ostvarenja prava radnika, vrlo rijetko se koristi - svi trpe gubitke, povoljno tumačenje radnog zakonodavstva)
Potrošnja i štednja Koliko se izdvaja za potrošnju? Potrošnja potrošnja finalnih dobara i usluga s ciljem zadovoljenja ličnih i porodičnih potreba Koliko se izdvaja za štednju? Štednja dio dohotka koji nije potrošen Izdvajanja za potrošnju i štednju vs. životni standard stanovništva / ekonomski razvoj i rast
Potrošnja i štednja P + Š = Dohodak Međuovisnost P Š Dohodak Odrednice P i Š su: Nivo dohotka (permanenti? I povremeni?) Imetak Visina kamatne stope na štednju Kvalitet socijalnih plaćanja stanovništvu Borba za prestiž
Potrošnja i štednja F-ja potrošnje: Fp = P/D x 100 Grafik potrošnje F-ja štednje: Fš = Š/D x 100 Grafik štednje
Siromaštvo i bogatstvo Raspodjela (nejednaka) - Siromaštvo vs. bogatstvo poimanje siromaštva i bogatstva Egzistencijalni minimum: ukupan trošak za hranu x 3 promjenjiva kategorija zavisi od cijena životnih namirnica, ukusa, običaja, navika,...
Siromaštvo i bogatstvo Uzroci: Nejednakost u dohocima od rada (sposobnosti, obrazovanje, zanimanje, intenzitet rada,...) Nejednakost u dohocima od vlasništva (naslijeđeno ili stečeno bogatstvo, štednja, preuzeti rizik/poduzetništvo Uzroci postoje ako su izraz: iste startne pozicije lične preferencije (izbora) vlastitiih zasluga
Siromaštvo i bogatstvo Stopa siromaštva - % stanovništva čiji dohodak je ispod apsolutnog nivoa granice siromaštva Apsolutno - nemogućnost zadovoljenja osnovnih ljudskih potreba (hrana, voda, obuća i odjeća), život na rubu, bez pristupa zdravstvu i obrazovanju, bez doma,.. Relativno siromaštvo - životni standard znatno ispod standarda ostalih u njihovoj državi a siromaštvo se povećava kako rastu prosječni troškovi (indikacija za apsolutno)
Siromaštvo i bogatstvo Zašto danas kada postoji toliko bogatstva tako mnogo ljudi živi u siromaštvu? Loše odluke? napuštanje škole, piće, droga, kockanje? Loše investiranje? Nisu svi ljudi sami krivi za siromaštvo Promjene koje se događaju u privredi i na tržištu rada, porast cijena?
Siromaštvo i bogatstvo Oni koji su pogođeni siromaštvom najčešće ne mogu utjecati na uzroke siromaštva napuštanje domova zbog rata političke manipulacije i propadanje ogromne količine hrane rast cijena osnovnih životnih potrepština da ih siromašni ne mogu kupiti neodgovarajuće politike države - nisu u stanju odgovoriti na potrebe svojih najsiromašnijih građana...
Siromaštvo i bogatstvo Oko milion stanovnika Bosne i Hercegovine živi na granici siromaštva, od toga njih više od 600.000 živi ispod te granice U BiH je više od 540.000 nezaposlenih i 718.000 zaposlenih U BiH je oko 500.000 penzionera, od kojih više od 60% ima mjesečnu penziju koja jedva prelazi 300 maraka BiH - postoje i 92 multimilionera ili milijardera čije bogatstvo vrijedi nešto više od 10 milijardi KM Broj multimilionera u BiH raste sa 65 (2012. godine) njihov broj se povećao na 92 (2015.), a po svim procjenama na kraju 2016. bit će ih više od 100
Siromaštvo i bogatstvo UN su u svom godišnjem izvještaju objavili da je broj ekstremno siromašnih ljudi u svijetu pao s 1,75 milijardi 1999. na 836 milijuna 2015. godine Svjetska banka je priopćila da je prvi put u svijetu ekstremno siromaštvo u 2015. palo na ispod 10 % od ukupnog broja stanovnika Ekstremno siromašnim ljudima smatraju se oni koji žive s manje od 1,25 USD dnevno (1,9 USD WB)
Forbesova lista 2016. Bill Gates, (Microsoft, 75 milijardi USD) Amancio Ortega (ZARA, 67 mlijardi USD) Warren Buffet (Berkshire Hathaway, 60,8 milijardi USD) Carlos Slim Helu (Telekomunikacije, 50 milijardi USD) Jeff Bezos (Amazon.com, 45,2 milijarde USD
Siromaštvo i bogatstvo Osmorica najbogatijih ljudi svijeta (Bill Gates, Amancio Ortega, Warren Buffet, Carlos Slim, Jeff Bezos, Mark Zuckerberg, Larry Ellison i Michael Bloomberg) posjeduju koliko i najsiromašnija polovica svjetskog stanovništva 5,9 miliona djece umire prije nego što navrši pet godina života, 59 miliona djece ne ide u osnovnu školu, 2,4 milijarde ljudi nema odgovarajuće sanitarne uslove Broj siromašnih raste 4x brže od rasta bogatih Povećava se jaz između siromašnih i bogatih
Forbesova lista 2016. - regija BiH: Kenan i Damir Hastor (Prevent grupacija, 771,1 milion KM) Izudin Ahmetlić (Hifa grupa, 681,3 milion KM) Senad Džambić (Bingo, 570,3 milion KM) Hrvatska: Ivica Todorić (vlasnik Agorkora, bogatstvo od 735 miliona eura, nije uračunat Konzum koji nije na berzi, što znači da je njegovo bogatstvo znatno veće) Obitelj Lukšić (rudarstvo, bankarsko poslovanje, 270 miliona eura) Emil Tedeschi (vlasnik Atlantic grupe, hrana i prehrana, 200 miliona eura)
Forbesova lista Srbija Miodrag Kostić (MK Group, 47 miliona eura) Miroslav Mišković (Delta holding, 43,3 miliona eura) Srđan Knežević (Knez Petrol) Slovenija: Iza i Samo Login, (Outfit7, mobilne aplikacije, dobit od 617,2 miliona eura) Sandi Češko, (Studio Moderna, telemarketinška firma dobit od 460 miliona eura)
Siromaštvo i bogatstvo U Svijetu - nešto više od 2,2 milijarde ljudi je siromašno ili blizu granice siromaštva Osnovna socijalna zaštita za najsiromašnije u svijetu koštala bi manje od 2% svjetskog BDP-a Najveći uzrok je nezaposlenost (praćena porastom kriminala, nasilja, konzumacije droge, broja samoubistva )
Bogatstvo i siromaštvo Stotinu najbogatijih ljudi na svijetu zaradi toliko da može kroz odgovarajuća ulaganja okončati glad u svijetu - i to četiri puta 1% najbogatijih ljudi na svijetu povećao je svoje prihode u proteklih 20 godina za čak 60 % Najbogatijih 500 ljudi zajedno drže 4,7 trilijona USD od ukupnih 7,05 triliona USD Nešto više od 1/4 milijardera posjeduje 2/3 bogatstva