Crna Gra Mali i Zi OPSTINA ULCINJ KOMUNA E ULQINIT Sekretarijat a prstrn planiranje i dli:ivi ravj Sekretariati per planifikim hapsinr dhe hvillim te qendrueshem Br.I Nr.:05-1112/1-14 Ulinj I Ulqin, 19.08.2014. gd. Hamid Buuku Ulinj Dstavljaju se urbanistik-tehniki uslvi a iradu tehnike dkumentaije na urbanistiku parelu br.35 ne "B" pdne 7, u ahvatu DUP-a "Ulinjsk Plje", Opstina lilinj Sam. savjetnik I a urbaniam, Mehmet Tafia, dipl.ing.grad. Dstravljen: 3x imenvanm 1 x u predemt 1x ala /l 1
Crna Gra Mali i Zi OPSTINA ULCINJ KOMUNA E ULQINIT Sekretarijat a prstrn planiranje i driivi ravj Sekretariati per planifikim hapsinr dhe hvillim te qendrueshem Br.l Nr.:05-1112/1-14 Ulinj 1Ulqin, 19.08.2014. gd. Sekretarijat a prstrn planiranje i drivi ravj, na snvu lana 62a Zakna uredjenju prstra i igradnji bjekta ("SLlist CG", br.51/08, 40/10, 34/11,47/11 35/13 i 39/13), Pravilnika 0 bliem sadraju i frmi planskih dkumenata (kriterjumima namjene pvrsina) elementima urbanistike regulaije i jedinstvenim grafikim simblima i Detaljng urbanistikg plana "Ulinjsk plje" dnijetim Odlukm SO Ulinj br.02-1475/8-12 d 26.03.2012gdine (.. Sl.list CG" br.15112 - pstinski prpisi), na ahtjev Hamid Buuku, idaje: URBANISTICKO - TEHNICKE USLOVE a iradu tehnike dkumentaije a igradnju bjekata na urbanistiku parelu br.35 ne "B" pdne 7, kju ini katstarska parela br.30/472 sa lista nepkretnsti br.762 KO Ulinjsk plje, u ahvatu DUP-a "Ulinjsk Plje",OpAtina Ulinj POSTOJECE STANJE: Na snvu "Situaije urbanistike parele br.35", urbanistiku parelu br.35 ne "B", pdne,,7" pvrsine d 598,00 m2, frmira katastarska parela br.30/472 sa!ista nepkretnsti br.762, svjina 1/1 Hamid Buuku i Ulinja, kja je planm DUP-a "Ulinjsk Plje" kr grafiki prilg karta br.4 "Analia pstjeeg stanja" pisana ka pljprivredn emljiste - livade i na njj ne pstje igrad'eni bjekti. "Situaije urbanistike parele br.35" u R=1/5400 i karta br.4 "Analia pstjeeeg stanja" u R=1/1000 su sastavni di vih urbanistik - tehnikih uslva. 2
PLANIRANO STANJE Urbanistika parela: Detaljnim urbanistikim planm "Ulinjsk plje" frmirana je urbanistika parela br.35, ne u8", pdne u7" sa pvrsinm d 598,OOm 2 d katastarske parele br.30/472 sa lista nepkretnsti br.762 KO Ulinjsk plje, svjina 111 1 Hamid 8uuku i Ulinja. NAMJENA PLANIRANOG OSJEKTA Odredena je Mjesvita namjena - MN (stanvanje, smjestaj turista u htelima i pansinima, pslvni sadraji, garae i dr..).; grafiki prilg vih uslva prikaan je na karti br.5 "Namjena pvrsina". Prema Detaljnm urbanistikm planu IIUlinjsk plje", u kviru urbanistike parele br.35 kja se nalai u ni,,8", pdni,,7", planirana je igradnja bjekta sa sledeim planskim pkaateljima: PLANSKI POKAZATEL..II PO ZONAMA Onaka Max. Indeks Indeks namjene Namjena I dvljena igradensti auetsti spratnst '( Ii ) ( I ) ZnaS Mjesvita namjena (stanvanje, I I MN smjestaj turista u htelima i d P+4 1,50 0,30 i pansin, i dr....) i Max.brut gradevinska pvrsina priemlja je 179,40m 2 (indeks auetsti 0,30). Max.brut gradevinska pvrsina bjekta 897,00m2 (indeks igradensti 1,50). Indeksi igradensti dnse se na urbanistiku parelu. Max. dvljeni kefiijent a parelu je max. kefiijent igradensti, dk se spratnst regulise u dnsu na vaj kefiijent auetsti pa me biti i manja d max. dvljene. Gradnja pdrumskih etaa je dvljena prema ptrebama investitra i nije granien brj pdemnih etaa. Uklik pdrumske etae bjekta slue a bebjedenje psebng kapaiteta mirujueg sabraaja unutar urbanistike parele i ka takve rastereuju jayne pvrsine istih sadraja njihve se pvrsine ne raunaju u brut ravijenu gradevinsku pvrsinu p kjj se braunava indeks igradensti. U brut ravijenu gradevinsku pvrsinu ne braunavaju se servisni prstri nephdni a funkinisanje pdemne garae i tehniki sistemi bjekta, a raliku d stalih funkinalnih jelina (magaini, stave, pslvni prstri) kje se braunavaju a indeks igradensti. REGULACIJA I NIVELACIJA SA OSNOVAMA ZA PREPARCELACIJU Grafikim prilgm na karti br.8. "Parelaija", dati su elementi parelaije preparelaije. REGULACIJA I NIVELACIJA Osnvni regulaini elementi kji su utvrdeni u skladu sa predlenm sabraajnm matrim i uslvima na terenu dati su u grafikim prilima sabraaja, regulaije i nivelaije ka i u tekstualnm i grafikm prilgu Urbanistik-tehnikih uslva. Regulaina linija na dijelu gdje se urbanistika parela granii sa javnm pvrsinm prikaana je krdinatama takama: 88 i 89 u grafikm prilgu na karti br.8. "Parelaija". 3
Gabarit bjekta definisan je datim tipvima gradnje i prpisanim kefieijentima a svaku nu i pdnu, a njegva dispieija e se definisati u pstvanje gradjevinske linije prema uliei i snvnih Urbanistik tehnikih uslva. Vertikalna regulaeija bjekta data je u prilgu Urbanistik tehnikih uslva, grafiki i tekstualn, sa ktama priemlja uslvn datim u dnsu na niveletu uliee. PARCELACIJA Planm je definisan predlg pareelaeije u skladu sa pstjeim vlasnistvm, planvima krisnika prstra - vlasnika pareela i urbanistikim pravilima. Prstr plana pdjeljen je na ne, pdne i u kviru njih na urbanistike pareele kje su numerisane u svakj pdni. Plan pareelaeije dat je uslvn u skladu sa predlenm sabraajnm matriem, a dvljen je ukrupnjavanje pareela spajanjem dvije iii vise urbanistikih u skladu sa prgramima eventualnih investitra, ali u pstvanje adatih parametara i prpisanih kefieijenata. Krdinate frmirane pareelaeije date su u grafikm prilgu na Karti br.8 "Pareelaeija" na kjem su prikaane graniee nvfrmiranih urbanistikih pareela. Granieu pareele ka uliei frmira ulina regulaeija - iviea trtara iii ulini ivinjak uklik sa te strane nije predviden trtar. SPRATNOST OBJEKTA Planm je definisana maksimalna spratnst d P+4 (priemlje i etiri sprata). URBANISTICKO TEHNICKI USLOVI ZA IZGRADNJU OBJEKATA I URE )ENJE PROSTORA Opsta pravila regulaije a klektivne, stamben pslvne i psl. bjekte (ne A, B i C) - gradevinska linija ka uliei definisana vim elabratm, kja se sarn u bulevar pklapa sa regulaeinm linijm. - vertikalna regulaeija - definisana je tabelarn maximalna spratnst p nama - medusbna udaljenst bjekata min 6.0m, dnsn plvina visine viseg bjekta (meren d strehe), uklik bni idvi sadre tvre a dnevn svetljenje - a pareele ue d 15.0 m frmirati bjekte u niu iii dvjne bjekte tj. u ni slbdnstjeih bjekata - minimaln udaljenje bjekta d mede (bnih i adnjih strana pareele) je 3.0m, u svim sluajevima kada bni idvi sadre tvre a dnevn svetljenje, dnsn 1.5m uklik su na tj fasadi planirani sarn tvri sa viskim parapetm (a pmne prstrije i stepenista) - visina bjekta je rastjanje d nulte kte bjekta d kte slemena. - st se vertikalne regulaeije tie, ulae U bjekte planirati sa priemne etae ija kta mra biti min 0.30m inad kte nivelete javng iii pristupng puta, a max 0.80m inad kte nivelete. - v se ne dnsi sarn na nu "81" u bulevar ka Velikj plai, gde kta priemlja me biti i na 0.05m inad kte trtara - u sluajevima kada je u priemnj etai bjekta sadraj nestambene namjene (pslvanje i servisi dnevnih ptreba) u bulevar ka Velikj plai, denivelaeija u dnsu na trtar savladava se unutar bjekta - prstr a parkiranje vila bebjediti na urbanistikj pareli iii u pdemnim iii nademnim etaama bjekata iii psebnim bjektima garaa. 4
Ostali psti uslvi - bebjediti min. 1.1 parking mjesta p jednj stambenj-apartmanskj jedinii 2 dnsn jedn na 70m krisng prstra a pslvni-usluni di bjekta. - na pareli mgu biti stambeni, turistiki i javni i kmplementarni bjekti niske i srednje gustine, u skladu sa parametrima datim u tabell INDEKSI IZGRA )ENOSTI PREMA NAMJENI - TABELA 5 naka namjena na maximalni indeks maximalna ne igra1ensti (Ii) dvljena prema spratnst namjeni Mjesvita namjena (stanvanje, MN smjestaj turista u htelima i 1,50 d P+4 pansin, i dr....) Indeksi igradensti dnse se na urbanistiku parelu. Max. dvljeni kefiijent a parelu je max. kefiijent igradensti, dk se spratnst regulise u dnsu na vaj kefiijent auetsti pa me biti i manja d max.dvljene Pstavljanje bjekata na pareli Pstavljanje bjekata na pareli ivrsiti u skladu sa prilenm sabraajnm matrim i tipvima bjekata (definisanim kr namjenu pvrsina) a u pstvanje snvnih parametara i kefiijenata datih a svaku nu i pdnu. Orijentaija bjekata Pri pstavljanju bjekata na teren teiti pstianju kvalitetne inslaije, kristei maksimaln pstjeu mrflgiju terena, u uslv da se veini bjekata bebedi klski prila, dnsn klski prila pareli, ida se medusbnim rastjanjem ne ugre uslvi a kvalitetnu inslaiju bjekta na susjednj parell Pstjei padvi terena i neptereenst lkaije igradenim bjektima pruaju dbre uslve a stvarivanje kvalitetnih viura sa slbdnstjeim bjektima i bjektima u prekinutim nivima u uklapanje u datu sabraajnu matriu. Materijaliaija bjekata Materijaliaija bjekata treba da bude u skladu sa njihvm namjenm pstujui tradiiju gra1enja a primjenjujui u dbrj mjeri prirdne authtne materijale, kamen, drv itd. U bradi uskladiti materijaliaiju partera sa bradm samih bjekata, a takde i bradu bjekata u pjedinm gradevinskm blku-pareli. Prilikm dabira materijala a bradu fasada vditi rauna a eklskim prinipima gradnje u dabir materijala kji imaju dbra termilaina svjstva radi ustede energije a grijanje i vjetrenje bjekata. Krv bjekta Krvvi mgu biti dvvdni iii visevdni sa pkrivaem primjerenim pdneblju i lkaiji. Knstrukija bjekata Knstrukiju bjekata prjektvati u skladu sa seimik-gelskim karakteristikama lkaije kja inae pripada u pdruje pveane seimike ugrensti (max 90 MKS) i u maksimaln pstvanje vaeih aknskih prpisa. 5
Pri prjektvanju teiti frmiranju saetih i simetrinih snva u ravnmjeran raspred krutsti i masa p visini bjekta. Ne prepruuje se primjena istih skeletnih armiranbetnskih sistema bg male krutsti i velike hrintalne pmerljivsti, vee panelng sistema sa armiran betnskim platnima u najmanje 2 rtgnalna pravea iii masivng sistema gradnje. Meduspratne tavaniee raditi ka pune armiranbetnske ple iii plumntane sa dd atm armaturm u pli. Za ptrebe prjektvanja (glavne i ivdake prjekte) iraditi gemehanike elabrate a bjekte pjedinan iii grupn, kji e definisati ininjersk-gelske, hidrlske i seimike karakteristike terena u skladu sa prpisima. MJERE ZA URBANISTICKO-ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE PROSTORA Prestrn blikvanje mra biti uskladjen sa pstjeeim prstrnim blieima, namjenm i sadrajem bjekata. Likvn i blikvn rjesenje gradjevinskih struktura mra da slijedi klimatske i druge endemske karakteristike grada i da svjim iram dprinsi pstj sliei i da se uskladi sa pstjeem 'fiinmijm sredine. Obrada fasada mra biti ivedena d dgvarajueih materijala kji garantuju adekvatnu astitu enterijera bjekata. Klrit bjekata uskladiti sa njihvm funkejjm, klinm, i klimatskim uslvima. Obrada pvrsina partera mra dgvarati svjj namjeni. Raliitm bradm idifereneirati namjensku pdjelu partera. Elementi parterne brade takdje bebjedjuju jedinstv sa parternim ejelinama susjednih bjekata. U bradi partera narit je van da se bebijedi nesmetan kretanje invalidnih liea, u primjenu rampi a savladjivanje svih visinskih prepreka. Travnjaei i parkvsk rastinje mraju biti tak dabrani da u klimatskim i drugim endemskim uslvima pdneblja nadju snv svje egisteneije. Speeifinst predmetng prstra treba da ini ni vrijednih ambijenata, pri eemu su blikvn-estetski kvaliteti bjekata i prirdni kvaliteti sredine uknpnvani u jedinstveni ambijent ne. STANOVANJE U skladu sa planiranm namjenm prestra stanvanje je distribuiran u gradama tv. klektivng stanvanja i u individualnim bjektima tipa slbdnstjeei, dvjni iii bjekti u niu. St se niranja tie, sjever-istni di ahvata namjenjen je a individualn stanvanje, manjih gustina, dk je u stalm dijelu ahvata uglavnm astupljen mjesviti tip. Gustina naseljensti planirana je u skladu sa pstavkama GUP-a Uleinj, dnsn Imjenama i dpunama GUP-a Uleinj a prstr kji buhvata lkalitete: Pinjes, Rt )erane-kanal Prt Milena, )erane 2, Uleinjsk Plje i di Zganje, i ide d 100 krisnika/ha a nu individualng stanvanja d 320 krisnika/ha a ne mjesvitg stanvanja. Planirane gustine raunate su u dnsu na ukupan brj krisnika, dnsn stanvnika i turista U seni. REZIM ZASTITE KUL TURNE BASTINE U ni ahvata plana nijesu evidentirani bjekti d naaja a kulturnu bastinu Uleinja, tak da st se vg aspekta tie nema granienja u frmiranju viuelng identiteta prstra. 6
SMJERNICE ZA ZASTITU ZIVOTNE OKOLINE U skladu sa prinipima drivg ravja kr planiranje i smjernie a sprvdenje plana treba respektvati snvne mjere astite ivtne sredine it: - Zastita i unaprjedenje prirdne sredine, - Zastita i unaprjedenje vjekve kline, - Zastita d trustnih udara, - 5mjernie a primjenu prinipa energetske efikasnsti, - Mjere astite d elementarnih nepgda. Opsti ilj je pdianje eklskih kriterijuma na visi niv, kak u pgledu kvaliteta vda, vaduha i emljista, tak i uvanja prirdnih vrijednsti i prepnatljivg identiteta prstra, a sistem i praksa astite ivtne sredine treba da se asnivaju na prinipu prevenije (spreavanja) agadivanja. Akt 0 davanju eklske sag las nsti na snvu ivrsene prjene utiaja na ivtnu sredinu sadri prpisane mjere astite ivtne sredine. U skladu sa Zaknm 0 prjeni utiaja na ivtnu sredinu ("51. list ReG", brj 80105). a sve prjekte kji se planiraju iii ivde na predmetnm prstru, nsila prjekta je u bavei da d nadleng rgana a pslve ivtne sredine dbije saglasnst na prjenu utiaja dnsn dluku 0 ptrebi prjene utiaja, uklik nadleni rgan prpise baveu njene irade. KRITERIJUMI ZA PRIMJENU ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ilju primjene energetske efikasnsti t jest rainalne ptrsnje energije treba primjenjivati kr prjektvanje i gradnju bjekata sljede6e bitne elemente: - Maksimalna primjena pasivne energije (energija suna i energija vde) kr kvalitetnu inslaiju bjekata, knervaiju spljne i unutrasnje energije, primjenu dgvaraju6ih materijala itd. - Aktivn kris6enje energije u krelaiji sa pasivnim nainm rainaliaije energije kr primjenu prinipa bnvljivsti energije, itd. - U dabiru materijala a igradnju i spljnu bradu bjekata vditi rauna 0 prinipima ustede anergije kr primjenu savremenih tehnlgjja gradnje i dgvaraju6ih materijala. PEJZAZNA ARHITEKTURA I ZASTITA PEJZAZNIH VREDNOSTI Smjernie a pejan uredenje Zelene i slbdne pvrsine stanvanja, pslvanja i turima- predvidja se u ni B, na mjestu bivseg agrumara. Naime, i pred vidne apustensti, degradaije i psteg lseg stanja agrumara intervenije a igradnju bjekata u vj ni predvidjaju: svaki bjekat, urbanistika parela, pred urbanistikg i arhitektnskg, treba da ima i pejan uredenje. u tku irade prjektne dkumenaije ivrsiti ptpunu inventariaiju pstje6eg biljng fnda i kmpiinih ansambala; ivrsiti taksaiju biljng materijala, vrednvanje dravstven i dekrativn, sa predlenim mjerama njege, max. sauvati i uklpiti drava stabla agruma i vjetrastitne pjaseve empresa, frsirati linearnu sadnju u kviru urb. parela u pravu pruanja sabra6ajnia (prema grafikm prilgu) i prema susjednim parelama u sluaju raliite namjene, intervenije na vjetrastitnm pjasu, nakn taksaije kja 6e utvrditi dravstven stanje, dekrativnst, kndiiju i td., mgu6e su sam na mjestima gdje je negativna jena jedinki. U sluajevima irait pitivne jene pjasa uklanjanje pjedinanih stabala je dvljen sam radi bebjedjena prilaa urb. parelama iii radi liranja bjekta (presadjivanje draslih stabala empresa sa bilskg i eknmskg aspekta je nepravdan), 7
u kmpiinm smislu glavni ula u bjekat treba da bude irait dekrativan, dk je u prelju dvljen i vnjak, pvrtnjak itd., min. 40% urb. parele-kunie treba da ini elenil, dk 20% me biti partern igradjen (stae, plati, parking itd.), a turistike bjekte, u avisnsli d kategrije, nephdn je bebjediti: a bjekte sa 2*- 30m 2 elenih i slbdnih pvrsina p gstu, - a bjekte sa 3*- 60m 2 elenih i slbdnih pvrsina gstu, - a bjekte sa 4*-80m2 elenih i slbdnih pvrsina p gstu - a bjekte sa 5*-100m2 elenih i slbdnih pvrsina p gstu u kviru bjekata turima i stanvanja mgue je i igradnja pmnih bjekata i baena, stae i plate igraditi d prirdnih materijala, ali u skladu sa fasadm bjekta, gradni id, parapet max. visine d 50m, grada d eljea, drveta, ivie iii kmbinaija gradevinskih materijala sa ivm gradm, gradni id mra biti d prirdnih materijala - kamena, ivia, - revitalivati drenane sisteme, ali i bebjediti sisteme a navdnjavanje navedenih pvrsina. SAOBRACAJ Obebjediti min. 1.1 parking mjesta p jednj stambenj-apartmanskj jedinii dnsn jedn na 70m2 krisng prstra a pslvni-usluni di bjekta. Na pareli mgu biti stambeni, turistiki i javni i kmplementarni bjekti niske i srednje gustine, u skladu sa datim parametrima. Sabraajnu matriu u ahvatu frmiraju tri glavna prava kja se pruaju takrei paraleln d ulane rtnde. Sekundarne sabraajnie uglavnm su planirane u pprenm smjeru, imedu glavnih pravaa, gre navedenih, tak da frmiraju stambene blkve, dk su terijalne unutarblkvske ulie, kje su planirane a prila svakj pjedinanj urbanistikj pareli, mjestimin planirane i ka jednsmjerne iii ak dvsmjerne ulie sa vem na sekundarm.l sabraajnu mreu prek spustenih ivinjaka. Sabraajna matria planirana je tak da se bebjedi klski prila svim planiranim urbanistikim parelama, u maksimaln pstvanje pstjee vlasnike strukture definisane kr katastarsku parelaiju. Odvdnjavanje dnsn regulaiju atmsferskih vda u pprenm pravu kd bulevarskih ulia vditi ka entru, bg eknminsti instalaija. KARAKrERISTIKE PRIRODNIH USLOVA Klimatske karakteristike su iuetn pvljne. Temperatura vaduha :SMr 15,6 C. Brj mranih dana k 8, brj dana sa snijegm insi k 2 dana. Osunanje insi 2256 h gdisnje iii 6.4 sati dnevn. Ekspiija terena je vema pvljna ak 84,18 % u pstini, a na terenu GUP-a 84,16 %, ima pvljnu junu ekspiiju (tu su tretirani i ravniarski tereni). Padavine: na teritriji Ulinja padne k 1383 mm vdeng talga. Relativna vlanst je 69% Vadusni pritisak!srednja vrijednstl 755,3 mm HG Vjetar :jaki vjetrvi ne prelae u prsjekli jedan dan Ijeti, a brj dana sa jakim vjetrm je najvei u januaru, februaru, nvernbru, deembru i martu. 8
INZENJERSKO-GEOLOSKE KARAKTERISTIKE Lkalitet ahvata DUP-a Ulinjsk plje nalai se u seimikj ni 9 prema MCS skali dnsn pdni 9b (tereni sa srednjim uslvima pdbnsti) i seimikim kefiijentm ks =0,1. Takdje vaj lkalitet pripada "ni N - seimiki nestabilni tereni", uan pjas bda krenjakih stijena pred mrske bale, mjestimin nestabilne padine, flisnih glinvitih sedimenata. Obavea je naruia iii investitra da, prije pristupanja iradi knang Idejng rjesenja i Glavng prjekta a igradnju bjekata, uradi i elabrira ptrebna inenjersk - gelska istrativanja. HIDROGEOLOSKE KARAKTERISTIKE Sadasnji ahvat plana ine uglavnm pljprivredne pvrsine. Pljprivredne pvrsine su kruene drenanim kanalima, a i prstr ahvata ini: "aluvijalna ravnia (Ulinjsk plje) prmjenljivih veinm vdprpusnih karakteristika sa mvarnim terenima nastalim viskim nivm pdemnih (aslanjenih) vda i ilivanjem rijeke Bratie. Pdemne vde u Ulinjskm plju su na O.BOm". Imjene i dpune GUP-a Ulinj-jul 200B.gd. SEIZMICKE KARAKTERISTIKE Seimlske karakteristike ukauju na irait visk stepen seiminsti vg prstra, IX MKS. Prema karti Pdbnsti terena a gradnju i GUP-a Ulinj, vaj prstr spada u "uslvn pvljne terene". POSEBNI USLOVI: I. Tehniku dkumentaiju uraditi prema Zaknu 0 uredjenju prstra i igradnji bjekata ("Sl.IistCG", br.51/0b, 40/10,34/11,47/1135/13 i 39/13) i Pravilniku nainu irade i sadrini tehnike dkumentaije (sust RCG br.22/02), a u skladu sa tehnikim prpisima nrmativima i standardima a vu vrstu bjekata. II. Prije irade tehnike dkumentaije shdn lanu 7 Zakna 0 gelskim istraivanjima ("Slubeni list RCG", br. 2B/93, 27/94, 42/94, 26/07) iraditi Prjekat gelskih istraivanja tla a predmetnu lkaiju i Elabrat 0 reultatima ivrsenih gelskih istraivanja. Pri igradnji bjekata ptrebn je iraditi Elabrat 0 uredjenju gradilista u skladu sa aktm nadleng Ministarstva, shdn lanu B Zakna 0 asiti na radu ("Sl.Iist RCG" br. 79/04). III. Tehnikm dkumentaijm predvidjeti mjere astite d para shdn prpisima a vu vrstu bjekata. U ilju astite d elementarnih nepgda pstupiti u skladu sa Zaknm 0 asiti i spasavanju (SLlist CG br. 13/07) i Pravilnikm 0 mjerama astite d elementarnih nepgda (Sl.Iist RCG br. B/93). IV. Prjektn dkumentaijm, shdn lanu 7 Zakna 0 astitu na radu ("Sl.Iist RCG" br. 79/04), predvidjeti prpisane mjere astite na radu. V. Nain prikljuenja predmetng bjekta na elektrdistributivnu mreu bie dredjeni u "uslvima a iradu tehnike dkumentaije" - kje investitr treba da dbije d Elektrdistribuije - Ulinj. Pri iradi tehnike dkumentaije a elektrine instalaije baven pstvati tehnike prepruke EPCG kje su dstupne na sajtu EPCG. Elektrine instalaije prjektvati i ivesti u skladu sa vaeim prpisima i standardima i na iste pribaviti saglasnst d nadleng javng preduea. 9
VI. Uslve prikljuenja na tk-mreu investitr e bbjediti d nadleng javng preduea - Telekmunikaini entar Ulinj. Tk instalaije prjektvati i ivrsti u skladu sa vaeim prpisima i standardima i na iste pribaviti saglsnst d nadleng javng preduea. VII. Uslve prikljuenja predmetng bjekta na gradsku hidrtehniku mreu investitr e pribavti d nadleng JP "Vdvd i kanaliaija" Ulinj. Hidrtehnike instalaije prjektvati prema vaeim tehnikim prpisima i standardima i na iste pribaviti saglasnst d nadleng javng preduea. VIII. Prraune raditi na IX stepen seimikg inteiteta p MCS skali. Za ptrebe prrauna kristiti pdatke Hidrmeterlskg i seimikg avda 0 klimatskim i hidrmeterlskim karateristikama u ni predmetne lkaije. Pri prjektvanju bjekata prepruuje se krisenje prpisa EUROCODES, narit EUROCODE 8 - Prjektni prpis a emljtresnu tprnst knstrukija. IX. Tehnikm dkumentaijm predvidjeti uslve i mjere a astitu ivtne sredine u skladu sa dredbama Zakna 0 ivtnj sredini ("Sl.Iist CG " br. 48/08). X. Objekat prjektvati u skladu sa tehnikim prpisima, nramativima i standardima a prjektvanje ve vrste bjekata it: - Pravilnik a betn i armirani betn (Sl.Iist SFRJ br. 11/87) - Pravilnik 0 tehnikim nrmativima a igradnju bjekata viskgradnje u seimikim pdrujima (SI.list SFRJ br. 31/81, 49/82, 29/83, 21/88, 52/90). - Pravilnik 0 tehnikim nrmativima a prjektvanje i prraun inenjerskih bjekata u seimikim pdrujim (1986-nart) - Optereenje vjetrm (JUS U.C7.113/1991) - Pravilnik 0 tehnikim nrmativima a temelje gradjevinskih bjekata. XI. Investitr je bavean da prjekm predvidi prila bjektu liima sa psebnim ptrebama, u skladu sa lanm 73 Zakna 0 uredjenju prstra i igradnji bjekata. Pri realiaiji pjesakih prelaa i prilaa bjektima, a savladjivanje visinske ralike a lia sa psebnim ptrebama (invalidi, djea, stari i sl.) predvidjeti igradnju rampi peljng nagiba d 8,0 % ija najmanja dvljena sirina insti 1.50 m. Pri prjektvanju i realiaiji svih bjekata primjeniti rjesenja kja e mguiti Iiama sa psebnim ptrebama nesmetan kretanje i pristup u sve javne bjekte i pvrsine. XII. Prjektm predvidjeti uslve a rainaln krisenje energije. Odr.ivj ptrsnji energije treba dati priritet rainalnim planiranjem ptrsnje. Odriva gradnja ukljuuje: - Uptrebu gradjevinskih materijala kji nisu Stetni p ivtnu sredinu; - Eneregetsku efikasnst grada; - Upravljanje tpadm nastalim prilikm igradnje iii rusenja bjekata - Smanjenju gubitaka tplte i bjekata pbljsanjem tpltne astite spljnih elemenata i pvljnim dnsm snve i vlumena grade. - Krisenju bnvljivih ivra energije u gradama (bimasa, sune, vjetar itd). - Pveanju energetske efikasnsti termenergetskih sistema - Pri igradnju bjekata kristiti savremene termilaine materijale. kak bi se smanjila ptrsnja tpltne energjje. - Predvidjeti mgunsti krisenja slarne energije. Pri sprvdjenu vg plana uklik se pjave bil kakave arhelske nanake, nephdn je ivrsiti detaljna arhelska ispitivanja a prije pristupanja veim ahvatima eventualna ivrsiti preliminarna arhelska ispitivanja. 10
Investitr je duan da iradjenu tehniku dkumentaiju sa Ivjestajem 0 ivrsenj Reviiji u svemu u skladu sa l. 93 Zakna 0 uredjenju prstra i igradnji bjekata ("Sl.Iist CG", br.51/08, 40/10, 34/11, 47/11 35/13 i 39/13) i Pravilnikm 0 nainu vrsenja Reviije idejng i glavng prjekta (Sl.Iist CG br.81/08 d 26.12.2008 gd.) dstavi slubi Sekretarijata a prstrn planiranje i drivi ravj u 10 (deset) primjeraka d kjih 3 (tri) u analgnj i 7 (sedam) u astienj digitalnj frmi i ista e se vjeriti d strane vg Sekretarijata. Sastavni di urbanistik - tehnikih uslva su i grafiki prili i Detaljng urbanistikg plana "Ulinjsk plje" u R=1/1000 i "Situaija urbanistike parele br.35" u R=1/500. Predmetni urbanistik - tehniki uslvi vae d imjene pstjeeg, dnsn dnsenja nvg planskg dkumenta. Sam. savjelnik I a urbaniam, Mehmet Tafia, dipling.grad. /01 Dstravljen: 3x imenvanm 1 x u predemt 1x ala 11
PRODUCED BY AN AUTOD'ESK EDUCATIONAL PRODUCT Detalj i urbanistiki plan" Ulinj plje " Karta Ol.Ge etska pdlga Sa graniama ahvata: R=1: 1000 I ::J 0::: Q....I <C <C ::J W t/) I ::J <C <C > m ::J a.. ':> " '1, 30/472 ", ') '-'.., l'o1 ':> Sam.Savjetnik la urbani Mehmet Tafi1i diplin. VD Sekretar,a Mustafa Grana
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT Detaljni urbanistiki plan II Ulinjsk plje " Karta 04.Analia pstjeeg stanja t O :::) 0::: rl....j <C Z i= <C :::) :::,:: CI) t :::) <C Z <C > III C W :::) 0::: rl.. "j L"-., <",..,,..ti:..' " PD, '.,.... 1 ',.......'.'....... '... ;'... ',; i,.... as.
PRODUCED BY AN AUTODeSK EDUCA llonal PRODUCT Detaljni urbanistiki plan" Ulinjsk plje 11 Karta OS.Plan namena pvrsina R=1:1000 t ::t 0 10 0:::: 0...J :0 t= ' ::t W UJ W ::t. > III W ::t.0 0:::: 0. J 1 I UP, I l 11. :fna::l )ls::ia01.n:f N:f AS a::lnaohd
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT Detaljni urbanistiki plan II Ulinjsk plje " Karta 06.Urbanistik arhitektnsk blikvanje I ::J C a:: Q...J ',0 i= ;:) C/) I ;:) > m ;:) a:: Q. p+4, - L:- --- inao}:ld 1'1NO 1-'1na3 )ls3aoinf Nf A9 a3naod, - ',
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT Detaljni urbanistiki plan" Ulinjsk plje " Karta 07.Sabraaj,nivelaija,regulaija up47 --" -- II "nn ls!;i(joln:f N:f...9 (J;JnaOd - - '.
PRODU CED BY AN AUTODESK EDUCATiON'ALPRODUCT Detaljni urbanistiki plan" Ulinjsk plje " Karta 08.Praelaija,- -' =1:1000. / ""?2", u u?47.--'--' ------=:::::= - ( ") r. ( I: ( ( am.savjetnik I a urbaniam ehmet Tafia, dipljng.grad.
PRODUCED BY AN AUTO DESK EDUCATIONAL PRODUCT Detaljni urbanistiki plan" Ulinjsk plje " Karta 09.Pejsa.na arhitektura am.savjetnik I a urbaniam ehmet Tafia, dipl.ing.grad. VD Sekretar,a tafa Grana,.lnOOd ''dn..1 'dn;) )ls;)oo.ln'd N'd A8 ;)nood
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT Detaljni urbanistiki plan II, Ulinj plje " Karta lo.vdsnabdjevanje.,.i fekalna kanaliaija x', '>, /" R=1: 1000,,/ I ::J C 0= a....j i= ::J C W tj) I ::J > [Xl ::J C 0= a.. ".:i'.-.' /. VPDOVOD ( "'-- pi i r (. ( (, " ( I' ( ( ( Sam.SavjetniJ<:. I aurbaniam 'Mehmet Thlia dipl.ing.gra. VD Sekretar,a Mustafa Grana l.n(]ol4d' U n(]3 S3(]Ol.n N AS (]3n(]Od
._---- PRODUC:ED BY"AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT Deta14ni urbanistikiplan If UlinJ plje " t(artall.atmsferska kanaliaija I U ::;) C n::: Q...J Z i= u ::;) t/) C I ::;) > OJ C W U ::;) C Q. Sam. Savjetnik I a urbaniam Mehmet Tafi dipl.ing.gra VD Sekretar,a tafa Grana
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT Detaljni ur anistiki plan " UIfpj plje II Karta 12.E ergetika-pst?jee t?=-je R=1. t ::> a 0:: Il.....J a i= ::> en ::> :::J 0:: Il.. -- ----.mas.
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT. " Detalj'hi urbanistiki plan n<1jlinjsk plje ". 'J'1 arta 13.Elektrenergetika,pliran stanje. ;;,..{iil ffl"ll::::";:;'7r I (,) ::> 0:: Il...J i= (3 ::> :t: UJ W I ::> in (,) ::>,0 0:: Il. d,' 'I,, I ' h, Sam.Savjetnik I a urbaniam VD Sekretar,a Mehmet Tafia dipl.in.gr tv7 Mustafa Grana l.!lnoo).4d, OIl.n;l )4S;lOOl.nv NV Ae O;l!lnOO).4d as,. '
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT..-. _.. betaljrir-urj:tani. '"' n I VClnjsk plje".../ _._.Karta--r4.Tlekamunikaije-pasa)ee R= : 1'{)00 t ;::) Q..J <C i= <C ;::) CJ) ;::) <C <C )0 m ;::) Q. Sam.Savjetnik I a rbaniam, _ Mehmet Tafia dl l.ing.gra.1:::>nclod, ----. -VD Sekretar,a Mustafa Grana di 1.1'd ncl;r }ts;rclo.1n'd N'd A9 Cl;r:::>nClO
PRODUCED BY AN AUTODESK EDUCATIONAL PRODUCT 'etaljni Urb1istiClalan.'UICinjSkOPOlje",I./I' I arta 15.Telek9IDunikdfije-planiranO J I :::> Q....J < Z i= < :::> U) I :::> < < fii :::> Q.. J ---i I IL 1 - (r-... l--t-l- II... - I I I I I I J..... J---' - --- - 1-,..,,. ",-- --- -- - - Sam.Savjetnik a urbanita.m Mehmet Tafia dipl.ing.gra VD Sekretar,a Mustafa Grana
Datllm ivrljeme slamp/!!: 06.08.2014-12:33 PODRUCNA JEDINICA ULCINJ Brj: 106 956 1 2913/2014 Datum:06.06.2014 KO: ULCINJSKO POLJE Na snvu lana 173 Zakna 0 driavnm premjeru i katastru nepkretnsti ("Sl.Iist RCG" br. 29/07 i "Sl.Iist CG" br. 32/11). pstupaju6i p ahtijevu SL 460-637/14 OD 6.8.2014 GOD i, idaje se LIST NEPOKRETNOSTI - PREPIS 762 Pdai 0 parelama Brl parele Brl Plan )alum uplsa Ptes iii Naln krltenja I Bn. Pvr"na Prihd Brl Pdbri Egrade Skia Bri uplsa ulia I kunl br. Oany stian)a : Kla$E 30 111 9 POWE Njiva 2. klase 598 69.1 67 KUPOVtNA 472 9 POLJE Njiva 2. klase 598 69.1 67 KUPOVINA 489 9 POLJE Njiva 2. klase 43 4.91 87 KUPDVINA 1239 143.23 Pdai 0 vlasniku iii nsiu prava Matlni br; Nalv ylaanlka iii naiy nalea praya 10 Brl Adreaa mie"t 0206978223009 BUZUKU HAMID ULCtNJ Oanv praya Oblm praya Svjina 1 /1 Ne pstje tereti i granienja. Taksa js slbdenja na snvu lana 13 i 14 Zakna 0 administrativnim taksama ("SI. list RCG" br.55/03. 46/04, 81/05 i 02/06, "Sl.Iist CG" 22/08. 77/08, 03/09, 40/10, 20/11 i 26/11).. aeelnik: -- E <= _.. aphei Dievdet fj
REPUBLIKA CRNA GORA VLADA REPUBLIKE CRNE GORE Uprava a nekretnine Pdruna jedinia ULCINJ Katastarska patina ULCINJSKO POLJE KOPIJA PLANA Ramjera 1:2500 1, 4 642 1500 IC» i2 F'- Brj Kultura Klasa Ptes-van mjest parele 114.(/';).1f; /1/f ;;A/4?2 II-> I ij I f} p:v lie 1 i 4 1 642 I()) Pvrsina Kat. prihd ha ar m 2 en g[. t- 19i' 11 96 Ulinj (){ t. 2014 gd OEOMETAR NACELNIK Pre.levi C.dmi:.,"Caprii Devdet dipl. pray I J. /1 rr _,,---...l / ' I _ r---.