Crna Gora Mali i Zi OPSTINA ULCINJ KOMUNA E ULQINIT Sekretarijat za prostorno planiranje i odrzivi razvoj Sekretariati per planifikim hapsinor dhe zhv

Транскрипт

1 rna Gra Mali i Zi OPSTNA ULNJ KOMUNA E ULQNT Sekretarijat a prstrn planiranje i drzivi ravj Sekretariati per planifiki hapsinr dhe hvilli te qendrueshe Br.! Nr.: Ulinj 1Ulqin, gd. Sekretarijat a prstrn planiranje i drivi ravj, na snvu lana 62a Zakna uredjenju prstra i igradnji bjekta ("SLlist G", br.5108, 4010, 341, 4711, 3513 i 3913), Pravilnika 0 blie sadraju i fri planskih dkuenata (kriterjuia najene pvrsina) eleentia urbanistike regulaije i jedinstveni grafiki siblia i Detaljng urbanistikg plana "Ulinjsk plje" dnijeti Odluk SO Ulinj br d gdine ("SLlist G" br pstinski prpisi), na ahtjev Muhare Avdiu, idaje: URBANSTKO - TEHNKE USLOVE a iradu tehnike dkuentaije a igradnju bjekta na urbanistikj pareli br.37 u ni "B", pdni,,9", kju ini di katastarske parele br sa lista nepkretnsti br.421 KO Ulinjsk plje, u ahvatu Detaljng urbanistikg plana "Ulinjsk plje", Opstina Ulinj POSTOJEE STANJE Na snvu "Situaije urbanistike parele br.37", urbanistiku parelu br.37 u ni "B", pdne,,9" pvrsine d 515,00 2, frira di katastarske parele br sa lista nepkretnsti br.421 KO Ulinjsk plje; susvjina 16 vanvi6 Rade Vladiir, susvjina 16 vanvi6 Radir Vjin, susvjina 110 Petrievi6 Mark B, susvjina 110 Petrievi6Nik Petar, susvjina 236 Ljulja Ade Naser, susvjina 136 Lula Ade Deal. susvjina 136 Ljulja Ade Muafer, 2

2 .. susvjina 136 Ljulja Ade brahi, susvjina 136 Ljulja Ade Mirsad, susvjina 136 Ljulja Ade Vehbija, susvjina 136 Ljulja Ade Taip, susvjina 136 Ljulja Adea Ganija, susvjina 155 Ljulja Husejn Dealj, susvjina 155 Ljulja Sfija, susvjina 155 Ljulja Suljejan, susvjina 155 Ljulja Muhaed, susvjina 155 Ljulja Nailj, susvjina 155 Zubervi Jakup Divat, susvjina 155 ausi Mesure, susvjina 155 Laja Miliha, susvjina 155 Salvi Behija, susvjina 155 Nikei Seida, susvjina 155 Ljajka Gnde i susvjina 160 DS - Opstina Ulinj. "Situaija urbanistike parele br.37" u R=1700 je sastavni di vih urbanistik - tehnikih uslva. PLANRANO STANJE Urbanistika parela: Detaljni urbanistiki plan "Ulinjsk plje" frirana je urbanistika parela br. 37, ne "B", pdne,,9" sa pvrsin ad 515,00 2 ad dijela katastarske parele br sa lista nepkretnsti br,421 KO Ulinjsk plje. NAMJENA PLANRANOG OBJEKTA Odredena je najena pvrsina a entralne djelatnsti (D - pslvni sadraji, turistiki pjekti, stabeni bjekti, kunaln -servisni bjekti, beninske pupe idr... ); grafiki prilg vih uslva prikaan je na karti br.5 "Plan najena pvrsina". Prea Detaljn urbanistik planu "Ulinjsk plje", u kviru urbanistike parele br.37 kja se nalai u ni "B", pdni,,9", planirana je igradnja bjekta sa sledei plans ki pkaateljia: PLANSK POKAZATELJ PO ZONAMA ZONA B ENTRALNE DJELATNOST Spratnst d P+5 sa (i) 2,0 2,2 Obir na planiranu igradenst treba prjektvati bjekte u niu sa dilataini fugaa i pasaia u graniaa urbanistikih parela. ndeks igradensti guava i gradnju slbdnstjeih bjekata u najvee dijelu urnbanistikih parela. Kd slbdnstjeih bjekata udaljenst bjekta ad susjedne parele je in. 3,O', i Onaka najene D Najena ZnaB entralne djlatnsti (pslvni sad ri:aji, turistiki bjekti, stabeni bjekti, kunaln servisni bjekti, beninske pupe idr... ) Max. dvljena spratnst ndeks igradensti ( i) ndeks auetsti ( ) d P+5 2,0-2,20 0,35 3

3 .. Max.brut gradevinska pvrsina prielja je 180,252 (indeks auetsti 0,35). Max.brut gradevinska pvrsina bjekta 1.133,OO2 (indeks igradensti 2.20). ndeksi igradensti dnse se na urbanistike parele. Max. dvljeni kefiijent a parelu je ax. kefiijent igradensti, dk se spratnst regulise u dnsu na vaj kefiijent auetsti pa e biti i anja d ax. dvljene. Gradnja pdruskih etaa je dvljena prea ptrebaa investitra i nije graniena brje. Uklik pdruske etae bjekta slue a bebjedenje psebng kapaiteta irujueg sabraaja unutar urbanistike parele i ka takve rastereuju jayne pvrsine istih sadraja njihve se pvrsine ne raunaju u brut ravijenu gradevinsku pvrsinu p kjj se braunava indeks igradenstl U brut ravijenu gradevinsku pvrsinu ne braunavajl.j se servisni prstri nephdni a funkinisanje pdernne garae i tehniki sistei bjekta, a raliku d stalih funkinalnih jelina (againi, stave, pslvni prstri) kje se braunavaju a indeks igradenstl REGULAJA NVELAJA SA OSNOVAMA ZA PREPARELAJU Na dijelu katastarske parele br frirana je urbanistika parela br.37 u ni "B", pdni,,9" sa ukupn pvrsin d 515,OO 2 na kjj je planiran bjekat spratnsti d P+5 (prielje i pet spratva). Grafiki prilg na karti br.8. "Parelaija" i karti br.8a. "Plajne krdinate taaka parelaije", dati su eleenti parelaije i preparelaije. REGULAJA NVELAJA Osnvni regulaini eleenti kji su utvrdeni u skladu sa predlen sabraajn atri i uslvia na terenu dati su u grafiki prilia sabraaja, regulaije i nivelaije ka i u tekstualn i grafik prilgu Urbanistik-tehnikih uslva. Regulaina linija na dijelu gdje se urbanistike parele granie se sa javn pvrsin prikaana je krdinataa takaa: 87 i 90 u grafik prilgu "Situaija urbanistike parele br.37" u R=1700. Gradevinska linija prikaana je u grafik prilgu Karta br.7. "sabraaj, nivelaija i regulaija" u rajeri R=1: 500. Gabarit bjekta definisan je dati tipvia gradnje i prpisani kefiijentia a svaku nu i pdnu, a njegva dispiija e se definisati u pstvanje gradjevinske linije prea ulii i snvnih Urbanistik tehnikih uslva. Vertikalna regulaija bjekta data je u prilgu Urbanistik tehnikih uslva, grafiki i tekstualn, sa ktaa prielja uslvn dati u dnsu na niveletu ulie. PARELAJA Plan je definisan predlg parelaije u skladu sa pstjei vlasnistv, planvia krisnika prstra - vlasnika parela i urbanistiki pravilia. Prestr plana pdjeljen je na ne, pdne i u kviru njih na urbanistike parele kje su nuerisane u svakj pdni. Plan parelaije dat je uslvn u skladu sa predlen sabraajn atri, a dvljen je ukrupnjavanje parela spajanje dvije iii vise urbanistikih u skladu sa prgraia eventualnih investitra, ali u pstvanje adatih paraetara i prpisanih kefiijenata. Krdinate frirane parelaije date su u grafik prilgu na listu br.8a. "Plajne krdinate taaka parelaije", na kje su prikaane granie 4

4 nvfriranih urbanistikih parela. Graniu parele ka ulii frira ulina regulaija ivia trtara iii ulini ivinjak uklik sa te strane nije predviaen trtar. OPSTA PRAVLA REGULJE ZA PORODNE STAMBENE PORODNE MJESOVTE (stanvanje, usluge i turia ) OBJEKTE ( ne B i ) Graaevinska linija ka ulii definisana je kart br.7. "sabraeaj, nivelaija i regulaija" Vertikalna regulaija - aksiu P+2 d P+5 Meausbna udaljenst bjekata uklik bni idvi sadrie tvre a dnevn svetljenje, insi plvinu visine viseg bjekta (jeren d strehe), ali ne anje d 6.0 Za parele uie d 15.0 frirati bjekte u niu, iii dvjne bjekate Nije dvljena gradnja na eai si u psebni sluajevia kada se grade dvjni bjekti iii bjekti u niu. St se vertikalne regulaije tie, ulae u bjekte planirati sa priene etaie ija kta ra biti in 0.30 inad kte nivelete javng iii pristupng puta, a ax 0.80 inad kte nivelete. Prstr a parkiranje vila bebjediti na urbanistikj pareli Opsta pravila regulaije a klektivne, staben pslvne i psl. bjekte (ne A, B i ) Graaevinska linija ka ulii definisana vi uslvia, kja se sa u bulevar pklapa sa regulain linij. Vertikalna regulaija - definisana je tabelarn axialna spratnst p naa Meausbna udaljenst bjekata in 6.0, dnsn plvina visine viseg bjekta (eren d strehe), uklik bni idvi sadrie tvre a dnevn svetljenje Za parele uie d 15.0 frirati bjekte u niu iii dvjne bjekte tj. u ni slbdnstjeeih bjekata Minialn udaljenje bjekta d eae (bnih i adnjih strana parele) je 3.0, u svi sluajevia kada bni idvi sadrie tvre a dnevn svetljenje, dnsn 1.5 uklik su na tj fasadi planirani sa tvri sa viski parapet (a pene prstrije i stepenista) Visina bjekta je rastjanje d nulte kte bjekta d kte sleena. St se vertikalne regulaije tie, ulae u bjekte planirati sa priene etaie ija kta ra biti in 0.30 inad kte nivelete javng iii pristupng puta, a ax 0.80 inad kte nivelete. Ov se ne dnsi sa na nu "B1" u bulevar ka Velikj plaii, gde kta prielja ie biti i na 0.05 inad kte trtara U sluajevia kada je u prienj etaii bjekta sadriaj nestabene najene (pslvanje i servisi dnevnih ptreba) u bulevar ka Velikj plaii, denivelaija u dnsu na trtar savladava se unutar bjekta Prstr a parkiranje vila bebjediti na urbanistikj pareli si a bjekte iii di bjekata u ni B, "ni entralnih djelatnsti", gde je parkiranje planiran u ulin pjasu iii u pdeni iii nadeni etaiaa bjekata iii psebni bjektia garaia. Ostali psti uslvi Obebjediti in. 1.1 parking jesta p jednj stabenj-apartanskj jedinii 2 dnsn jedn na 70 krisng prstra a pslvni-usluini di bjekta, si a nu u bulevar ka Velikj plai, gde su vee planirani parkini. Na pareli gu biti stabeni, turistiki i javni i kpleentarni bjekti niske i srednje gustine, u skladu sa paraetria dati u tabeli. 5

5 SPRATNOST OBJEKTA Plan je definisana aksialna spratnst d P+5 (prielje i pet spratva). STANOVAN..E U skladl.l sa planiran najen prstra stanvanje je distribuiran u gradaa tv. klektivng stanvanja i u individualni bjektia tipa slbdnstjei, dvjni iii bjekti u niu. St se niranja tie, sjever-istni di ahvata najenjen je a individualn stanvanje, anjih gustina, dk je u stal dijelu ahvata uglavn astupljen jesviti tip. POSTAVLJAN..E OBJEKATA NA PAREll Pstavljanje bjekata na pareli ivrsiti u skladu sa prilen sabraajn atri i tipvia bjekata (definisani kr najenu pvrsina), a u pstvanje snvnih paraetara i kefiijenata datih a svaku nl..l i pdnu. ORJENTAJA OBJEKATA Pri pstavljanju bjekata na teren teiti pstianju kvalitetne inslaije, kristei aksialn pstjeu rflgiju terena, u uslv da se veini bjekata bebedi klski prila, dnsn klski prila pareli, i da se edusbni rastjanje ne ugre uslvi a kvalitetnu inslaiju bjekta na susjednj pareli. Pstjei padvi terena i neptereenst lkaije igradeni bjektia prl.laju dbre uslve a stvarivanje kvalitetnih viura sa slbdnstjei bjektia i bjektia u prekinuti nivia u uklapanje u datu sabraajnu atriu. MATERJALZAJA OBJEKT A Materijaliaija bjekata treba da bude u skladu sa njihv najen pstujui tradiiju gradenja, a prijenjujui u dbrj jeri prirdne authtne aterijale, kaen. drv itd. U bradi uskladiti aterijaliaiju partera sa brad saih bjekata, a takde i bradu bjekata u pjedin gradevinsk blku-pareli. Prilik dabira aterijala a bradu fasada vditi rauna 0 eklski prinipia gradnje u dabir aterijala kji iaju dbra terilaina svjstva radi ustede energije a grijanje i vjetrenje bjekata. KROV OBJEKTA Krv e da bude ravan, dvvdni iii visevdni sa pkrivae prijereni pdneblju i lkaiji. KONSTRUKJA OB..EKTA Knstrukiju bjekata prjektvati u skladu sa seiik-gelski karakteristikaa lkaije kja inae pripada u pdruje pveane seiike ugrensti (ax 90 MKS) i u aksialn pstvanje vaeeih aknskih prpisa. Pri prjektvanju teiti friranju saetih i sietrinih snva u ravnjeran raspred krutsti i asa p visini bjekta. Ne prepruuje se prijena istih skeletnih ariranbetnskih sistea bg ale krutsti i velike hrintalne perljivsti, vee panelng sistea sa ariran betnski platnia u najanje 2 rtgnalna prava iii asivng sistea gradnje. Meduspratne tavanie raditi ka pune ariranbetnske ple iii pluntane sa ddat aratur u pli. Za ptrebe prjektvanja (glavne i ivdake prjekte) iraditi geehanike elabrate a bjekte pjedinan iii grupn, kji e definisati ininjersk-gelske, hidrlske i seiike karakteristike terena u skladu sa prpisia. 6

6 Sabraajne pvrsine (klske i pjesake stae i plate) ka i stale pvrsine prjektvati u aksialn pstvanje date sabraajne atrie sa knstrukijrn kja e da prii lak i srednje tesk ptereenje. Nivelete sabraajnia unutar naselja dignute su inad pstjeeg terena iniu SO, kak bi se dbili dgvarajui padvi na rei dvdnjavanja atsferskih vda. MJERE ZA URBANSTKO - ARHTEKTONSKO OBLKOVANJE PROSTORA Prstrn blikvanje ra biti uskladjen sa pstjei prstrni bliia, najen i sadraje bjekata. nsistirae se na viueln jedinstvu jelvitg prstrng rjesenja, kd kga e bjekti adrati svj identitet i arhitektnski ira adekvatan svjj funkiji, sa stvaranje nvg urbang abijenta. Likvn i blikvn rjesenje gradjevinskih strljktura ra da slijedi kliatske i druge endeske karakteristike grada i da svji ira dprinsi pstj slii i da se uskladi sa pstje fiinij sredine. Obrada fasada ra biti ivedena d dgvarajuih aterijala kji garantuju adekvatnu astitu enterijera bjekata. Klrit bjekata uskladiti sa njihv funkij, klin, i kliatski uslvia. Obrada pvrsina partera ra dgvarati svjj najeni. Raliit brad idiferenirati najensku pdjelu partera. Eleenti parterne brade takdje bebjedjuju jedinstv sa parterni jelinaa susjednih bjekata. U bradi partera narit je van da se bebijedi nesetan kretanje invalidnih lia, u prijenu rapi a savladjivanje svih visinskih prepreka. Travnjai i parkvsk rastinje raju biti tak dabrani da u kliatski i drugi endeski uslvia pdneblja nadju snv svje egistenije. Speifinst predetng prstra treba da ini ni vrijednih abijenata, pri eu su blikvn-estetski kvaliteti bjekata i prirdni kvaliteti sredine uknpnvani u jedinstveni abijent ne. REZM ZASTTE KUL TURNE BASTNE U ni ahvata plana nijesu evidentirani bjekti d naaja a kulturnu bastinu Ulinja, tak da st se vg aspekta tie nea granienja u friranju viuelng identiteta prstra. SMJERNE ZA ZASTTU ZVOTNE SREDNE U skladu sa prinipia drivg ravja kr planiranje i srnjernie a sprvaenje plana treba respektvati snvne jere astite ivtne sredine it: - Zastita i unaprjeaenje prirdne sredine, - Zastita i unaprjedenje vjekve kline, - Zastita d trustnih udara, - Sjernie a prijenu prinipa energetske efikasnsti, - Mjere astite d eleentarnih nepgda. Opsti ilj je pdianje eklskih kriterijua na visi niv, kak u pgledu kvaliteta vda, vaduha i eljista, tak i uvanja prirdnih vrijednsti i prepnatljivg identiteta prstra, a siste i praksa astite ivtne sredine treba da se asnivaju na prinipu prevenije (spreavanja) agaaivanja. Akt 0 davanju eklske saglasnsti na snvu ivrsene prjene utiaja na ivtnu sredinu sadri prpisane jere astite ivtne sredine. U skladu sa Zakn 0 prjeni utiaja na ivtnu sredinu ("S. list ReG", brj 8005), a sve prjekte kji se planiraju iii ivde na predetn prstru, nsila prjekta je u bavei da d nadleng rgana a pslve ivtne sredine dbije 7

7 saglasnst na prjenu utiaja dnsn dluku 0 ptrebi prjene utiaja, uklik nadleni rgan prpi!e baveu njene irade. KRTERJlM ZA PRM..ENL ENERGETSKE EFKASNOST U iljl..l prijene energetske efikasnsti t jest rainalne ptr!nje energije treba prijenjivati kr prjektvanje i gradnju bjekata sljedee bitne eleente: - Maksialna prijena pasivne energije (energija suna i energija vde) kr kvalitetnu inslaiju bjekata, knervaiju spljne i unutra!nje energije, prijenu dgvarajuih aterijala itd. - Aktivn kri!enje energije u krelaiji sa pasivni nain rainaliaije energije kr prijenu prinipa bnvljivsti energije, itd. - U dabiru aterijala a igradnju i spljnu bradu bjekata vditi rauna 0 prinipia ustede anergije kr prijenu savreenih tehnlgija gradnje i dgvarajuih aterijala. lslov ZA PRSTLP KRET ANJE LA SMANJENE POKRETLJVOST gradnju bjekata u javnj uptrebi vr!iti na nain koji se liia sanjene pkretljivsti bebeduje nesetan, pristup, kretanje bravak i rad. Obebjediti uslve a neetan kretanje vih lia i na tvreni prstria, planirani uliaa, trtaria, trgvia, platia, javni parkirali!tia i u dvristia javnih bjekata, be arhitektnskih i stalih barijera u prstru na nain kak je t Zakn i Psebni prpisia definisan. T pdrauijeva u prv redu iradu dgvarajuih rapi na jestia denivelaije u prstru, baranje ivinjaka na pe!aki prelaia, prjektvanje pvr!ina a kretanje pje!aka be arhitektnskih barijera ka i uklanjanje pstjeih barijera na gre navedeni pvr!inaa a kretanje pjesaka. Prjektvanje i igradnju stabenih i staben-pslvnih bjekata vrmi na nain kji se liia sanjene pkretljivsti bebeduje neseten pristup i kretanje ajedniki prstrijaa. Stabeni i starnben pslvni bjekti sa 10 i vi!e stanva raju se prjektvati i igraditi na nain da se bebjedi jednstavn prilagdavanje bjekta dnsn najanje 1 stabene jedinie na svakih 10 stanva a nesetan pristup, kretanje, bravak i rad lia sanjene pkretljivsti. SAOBRAAJ Obebjediti in. 1.1 parking jesta p jednj stabenj-apartanskj jedinii dnsn jedn na 70 2 krisng prstra a pslvni-usluni di bjekta. Na pareli gu biti stabeni, turistiki i javni i kpleentarni bjekti niske i srednje gustine, u skladu sa dati paraetria. Sekundarne sabraajnie uglavn su planirane u ppren sjeru, iedu glavnih pravaa, gre navedenih, tak da friraju stabene blkve, dk su terijalne unutarblkvske ulie, kje su planirane a prila svakj pjedinanj urbanistikj pareli, jestiin planirane i ka jednsjerne iii ak dvsjerne ulie sa ve na sekundarnu sabraajnu reu prek spustenih ivinjaka. Sabraajna atria planirana je tak da se bebjedi klski prila svi planirani urbanistiki parelaa, u aksialn p!tvanje pstjee vlasnike strukture definisane kr katastarsku parelaiju. Odvdnjavanje dnsn regulaiju atsferskih vda u ppren pravu kd bulevarskih ulia vditi ka entru, bg ekninsti instalaija. Zelene i slbdne pvrsine stanvanja, pslvanja i turia- predvida se u ni B, na jestu bivseg agruara. Naie, i pred vidne apustensti, degradaije i p5teg 105eg stanja agruara intervenije a igradnju bjekata u vj ni predvidjaju: 8

8 - svaki bjekat, urbanistitka pareela, pred urbanistitkg i arhitektnskg, treba da ia i pejan uredenje, - u tku irade prjektne dkuenaeije ivrsiti ptpunu inventariaeiju pstjeeg bjljng fnda i kpieinih ansabala; - ivrsiti taksaeiju biljng aterijala, vrednvanje dravstven i dekrativn, sa predleni jeraa njege. - ax. satuvati i uklpiti drava stabla agrua i vjetrastitne pjaseve tepresa, frsirati linearnu sadnju u kviru urb. pareela u praveu pruanja sabraajniea (prea grafitk prilgu) i prea susjedni pareelaa u slutaju ralitite najene, - interveneije na vjetrastitn pjasu, nakn taksaeije kja e utvrditi dravstven stanje, dekrativnst, kndieiju i td., gue su sa na jestia gdje je negativna ejena jedinki. U slutajevia irait pitivne ejene pjasa uklanjanje pjedinatnih stabala je dvljen sa radi bebjedjena prilaa urb. pareelaa iii radi leiranja bjekta (presadjivanje draslih stabala tepresa sa bilskg i eknskg aspekta je nepravdan), - u kpiein sislu glavni ula u bjekat treba da bude irait dekrativan, dk je u prtelju dvljen i vnjak, pvrtnjak itd., - in. 40% urb. pareele-kuniee treba da tini elenil, dk 20% e biti partern igradjen (stae, plati, parking itd.). Za turistitke bjekte, u avisnsti d kategrije, nephdn je bebjediti: - a bjekte sa 2*- 302 elenih i slbdnih pvrsina p gstu, - a bjekte sa 3*- 602 elenih i slbdnih pvrsina gstu, - a bjekte sa 4*-802 elenih i slbdnih pvrsina p gstu a bjekte sa 5*-1002 elenih i slbdnih pvrsina p gstu u kviru bjekata turia i stanvanja gue je i igradnja pnih bjekata i baena, - stae i plate igraditi d prirdnih aterijala, ali u skladu sa fasad bjekta, gradni id, parapet ax. visine d 50e, grada d eljea, drveta, iviee iii kbinaeija gradevinskih aterijala sa iv grad, - gradni id ra biti d prirdnih aterijala - kaena, iviea, revitalivati drenane sistee, ali i bebjediti sistee a navdnjavanje navedenih pvrsina. Za sve bjekte predvidjene vi DUP-, shdn Zaknu, a kji gu da dvedu d agadjivanja ivtne sredine, dnsn predstavljaju riik p ivtnu sredinu, bavena je irada elabrata prjene utiaja ahvata na ivtnu sredinu. KARAKTERSTKE PRRODNH USLOVA Kliatske karakteristike su iuetn pvljne. Teperatura vaduha :SMr 15,6. Brj ranih dana k 8, brj dana sa snijeg insi k 2 dana. Osuntanje insi 2256 h gdisnje iii 6.4 sati dnevn. Ekspieija terena je vea pvljna tak 84,18 % u pstini, a na terenu GUP-a 84,16 %, ia pvljnu junu ekspieiju (tu su tretirani i ravnitarski tereni). Padavine: na teritriji Uleinja padne k 1383 vdeng talga. Relativna vlanst je 69% Vadusni pritisak srednja vrijednstl755,3 HG Vjetar :jaki vjetrvi ne prelae u prsjeku jedan dan jeti, a brj dana sa jaki vjetr je najvei u januaru, februaru, nvebru, deeebru i artu. 9

9 NZENJERSKO-GEOLOSKE KARAKTERSTKE Lkalitet ahvata DUP-a Ulinjsk plje nalai se u seiikj ni 9 prea MS skali dnsn pdni 9b (tereni sa srednji uslvia pdbnsti) i seiiki kefiijent ks =0,1. Takdje vaj lkalitet pripada "ni N - seiiki nestabilni tereni", uan pjas bda krenjakih stijena pred rske bale, jestiin nestabilne padine, flisnih glinvitih sedienata. Obavea je naruia iii investitra da, prije pristupanja iradi knang dejng rjesenja i Glavng prjekta a igradnju bjekata, uradi i elabrira ptrebna inenjersk - gelska istraivanja. HDROGEOLOSKE KARAKTERSTKE Sadasnji ahvat plana ine uglavn pljprivredne pvrsine. Pljprivredne pvrsine su kruene drenani kanalia, a i prstr ahvata l: "aluvijalna ravnia (Ulinjsk plje) prjenljivih ve6in vdprpusnih karakteristika sa varni terenia nastali viski niv pdenih (aslanjenih) vda i ilivanje rijeke Bratie. Pdene vde u Ulinjsk plju su na 0.80". - jene i dpune GUP-a Ulinj-jul 2008.gd. SEZMKE KARAKTERSTKE Seilske karakteristike ukauju na irait visk stepen seiinsti vg prstra, X MKS. Prea karti Pdbnsti terena a gradnju i GUP-a Ulinj, vaj prstr spada u "uslvn pvljne terene". POSEBN USLOV:. Tehniku dkuentaiju uraditi prea Zaknu 0 uredjenju prstra i igradnji bjekata (sl.list G br.5108, 4010,341,4711,3513 i 3913) i Pravilniku 0 nainu irade i sadrini tehnike dkuentaije (sl.lst RG br.2202), a u skladu sa tehniki prpisia nrativia i standardia a vu vrstu bjekata.. Prije irade tehnike dkuentaije shdn lanu 7 Zakna 0 gelski istraivanjia ("Slubeni list RG", br. 2893, 2794, 4294, 2607) iraditi Prjekat gelskih istraivanja tla a predetnu lkaiju i Elabrat 0 reultatia ivrsenih gelskih istraivanja. Pri igradnji bjekata ptrebn je iraditi Elabrat 0 uredjenju gradilista u skladu sa akt nadleng Ministarstva, shdn lanu 8 Zakna 0 asiti na radu (!lsl.list RG" br. 7904).. Tehnik dkuentaij predvidjeti jere astite d para shdn prpisia a vu vrstu bjekata. U ilju astite d eleentarnih nepgda pstupiti u skladu sa Zakn 0 asiti i spasavanju (SLlist G br. 1307) i Pravilnik 0 jeraa astite d eleentarnih nepgda (Sl.ist RG br. 893). V. Prjektn dkuentaij, shdn lanu 7 Zakna 0 astitu na radu ("Sl.ist RG" br. 7904), predvidjeti prpisane jere astite na radu. V. Nain prikljuenja predetng bjekta na elektrdistributivnu reu bi6e dredjeni u "uslvia a iradu tehnike dkuentaije" - kje investitr treba da dbije d Elektrdistribuije - Ulinj. Pri iradi tehnike dkuentaije a elektrine instalaije baven pstvati tehnike prepruke EPG kje su dstupne na sajtu EPG. Elektrine instalaije prjektvati i ivesti u skladu sa vae6i prpisia i standardia i na iste pribaviti saglasnst d nadleng javng predue6a. 10

10 V. Uslve prikljuenja na tk-reu investitr e bbjediti d nadleng javng preduea - Telekunikaini entar Ulinj. Tk instalaije prjektvati i ivrsti u skladu sa vaei prpisia i standardia i na iste pribaviti saglsnst d nadleng javng preduea. V. Uslve prikljuenja predetng bjekta na gradsku hidrtehniku reu investitr e pribavti d nadleng "P "Vdvd i kanaliaija" Ulinj. Hidrtehnike instalaije prjektvati prea vaei tehniki prpisia i standardia i na iste pribaviti saglasnst d nadleng javng preduea. V. Prraune raditi na X stepen seiikg inteiteta p MS skali. Za ptrebe prrauna kristiti pdatke Hidreterlskg i seiikg avda 0 kliatski i hidreterlski karateristikaa u ni predetne lkaije. Pri prjektvanju bjekata prepruuje se krisenje prpisa EUROODES, narit EUROODE 8 - Prjektni prpis a eljtresnu tprnst knstrukija. X. Tehnik dkuentaij predvidjeti uslve i jere a astitu ivtne sredine u skladu sa dredbaa Zakna 0 ivtnj sredini ("Sl,list G " br. 4808). X. Objekat prjektvati u skladu sa tehniki prpisia, nraativia i standardia a prjektvanje ve vrste bjekata it: - Pravilnik a betn i arirani betn (Sl.ist SFRJ br. 1187) - Pravilnik 0 tehniki nrativia a igradnju bjekata viskgradnje u seiiki pdrujia (Sl.ist SFRJ br. 3181,4982,2983,2188, 5290). - Pravilnik 0 tehniki nrativia a prjektvanje i prraun inenjerskih bjekata u seiiki pdruji (1986-nart) - Optereenje vjetr (JUS U ) - Pravilnik 0 tehniki nrativia a teelje gradjevinskih bjekata. X. nvestitr je bavean da prjek predvidi prila bjektu liia sa psebni ptrebaa, J skladu sa lan 73 Zakna 0 uredjenju prstra i igradnji bjekata. Pri realiaiji pjesakih prelaa i prilaa bjektia, a savladjivanje visinske ralike a lia sa psebni ptrebaa (invalidi, djea, stari i sl.) predvidjeti igradnju rapi peljng nagiba d 8,0 % ija najanja dvljena sirina insti Pri prjektvanju i realiaiji svih bjekata prijeniti rjesenja kja e guiti liaa sa psebni ptrebaa nesetan kretanje i pristup u sve jayne bjekte i pvrsine. Stabeni i staben pslvni bjekti sa 10 i vise stanva raju se prjektvati iigraditi na nain da se bebjedi jednstavn prilagdavanje bjekta dnsn najanje 1 stabene jedinie na svakih 10 stanva a nesetan pristup, kretanje, bravak i rad lia sanjene pkretljivsti. X. Prjekt predvidjeti uslve a rainaln krisenje energije. Odrivj ptrsnji energije treba dati priritet rainalni planiranje ptrsnje. Odriva gradnja ukljuuje: - Uptrebu gradjevinskih aterijala kji nisu stetni p ivtnu sredinu; - Eneregetsku efikasnst grada; - Upravljanje tpad nastali prilik igradnje iii rusenja bjekata - Sanjenju gubitaka tplte i bjekata pbljsanje tpltne astite spljnih eleenata i pvljni dns snve i vluena grade. - Krisenju bnvljivih ivra energije u gradaa (biasa, sune, vjetar itd). - Pveanju energetske efikasnsti terenergetskih sistea - Pri igradnju bjekata kristiti savreene terilaine aterijale, kak bi se sanjila ptrsnja tpltne energije. - Predvidjeti gunsti krisenja slarne energije. 11

11 Pri sprvdjenu vg plana uklik se pjave bil kakave arhelske nanake, nephdn je ivrsiti detaljna arhelska ispitivanja a prije pristupanja vei ahvatia eventualna ivrsiti preliinarna arhelska ispitivanja. nvestitr je duan da iradjenu tehniku dkuentaiju sa vjestaje 0 ivrsenj Reviiji u sveu u skladu sa l. 93 Zakna 0 uredjenju prstra i igradnji bjekata ("Sl.ist G" br.5108, 4010, 341, 4711, 3513 i 3913) i Pravilnik 0 nainu vrsenja Reviije idejng i glavng prjekta (SList G br.8108 d gd.) dstavi slubi Sekretarjjata a presterna planiranje i drivi ravj u 10 (deset) prijeraka d kjih 3 (tri) u analgnj i 7 (seda) u astienj digitalnj fri i ista e se vjeriti d strane vg Sekretarijata. Sastavni di urbanistik - tehnikih uslva su i grafiki prili i Detaljng urbanistikg plana "Ulinjsk plje" u R=1500 i "Situaija urbanistike parele br.37" u R=1700. Predetni urbanistik - tehniki uslvi vae d ijene pstjeeg, dnsn dnsenja nvg planskg dkuenta. Sa. savjetnik a urbania, Mehet Tafia, dipl.ing.graa. 1 Dstravljen: 3x ienvania 1x u predet 1x ala 7 Ovlasen lie Sekretarijata, Mehet Tafia, dipl.ing.graa. 12

12 PRODUED BY AN AUTODESK EDUATONAL PRODUT STUAJA URBANSTKE PARELE BR.37 SA DUP-a"ULNJSKO POLJE' Urb.pa,rela br.37= na B pdna 9 Di 1atastars1e parele br = l.n 421 K Ulinjs1 Plje StlSvjina. sled.eih lia: LUlAADEMD2EMAl SUM)ji 136 P TR!EYlt MARKO B020 Susvjina 110 VANOVlt RAD VLADMR SusvaJin. 16 uuuaadem MUZAFtR SUS'Ojina 136 UUUA HUSEJN O MAU Susvjina 155 UUUA SOfUA 5usvjina 155 VANOVK RADM" VOliN Suwjin. 16 UUUA ADEM NASER Susvjina 236 UUUA ADEMA BRAHM Susvjfna 1136 PETREVK Nl(() PETAR 5""'ji.' 110 UUUA ADEM MRSAD Susvjina 136 UUUA AOEMA VEHBUA Susvjln. 136 UUUA SUUEJMAN Susvjlna 155 ZU8 ROVKJAruP D2VAr SUM)jlna SS UUlJA AD M TAli' Susvllna 136 DS-O'SrNA ULNJ SU5VOjin. 160 UUUAAD MA GANUA Susvjina 136 UUUAMUHAMED SU5vjina 155 AU MBtURE Sus\ljln. 155 UUUANAU UAZOJA MUHA SUOjin. SS SuwaJ!n. SS SALOVlt BEHUA ROOJ.UUUA SUlvajina 1SS NKEZlt SElDA RODWUUA SU""'jln' SS UAJKA GOND2E SU5vjina lss '\ '\ '1070 '\ \. R=1:700 Kr.ina.te ta.tke urba:n.istil!1ee pa.rele KTd.ina.te ta1e regutajne linije JO172 Ulinj2014

13 . Detaljni urbanistiki plari."ljiiij plje " L!a 0 lgedetkaplga Sa graniaa ahvta R=1:250 0 :: 0:: a..."," "-. "-. t\) () 0 ')tr1> "-. "-. <0 <:<,'b,t ')t ')t<f> () rl,\,.:<.> <0,. Y"-.,;"'''-. "-. ')t," ')t "tl 0 'l -< ) )..., 0 l,:: 'l )..., (5 Z ) j" "tl 0 'l..., Savjetnik a urbania Mehet Tafia, dipl.ing.gr d. 1 NfA';:J\","'LLV YLLU,L'" lie Selretarijata Tafia dipl.ing.grad

14 Savjetnik a urbania Mehet Tafia, dipl.ing.grqd. n' 9ft+* r.- r++hr+.r F::: r r- rlop',... ",.... f) '"'v ' 1 [\\." 11"1 0 ( (} «la1 _'L_._.._L""da '",\. "" V... ( PD \ r--,(10 V.r10 O v V,.,n b (.,..' v l!- e l'1 00 «>9< YY'X "t :::tl e ("J OJ -< -l e l ("J ::::j e r "t :::tl e ("J -l

15 PRODUED BY AN AUTODESK EDUATONAL PRODUT 5 "'1:l a (1 OJ -< ): 2 ): -f a en " (1 ): -f a 2 ): r "'1:l a (1 -f ent djelatnstl (turistjkkti viske kategrije)..

16 :) 0::: a. a. _""" -,," L J 'l -r-.v D \-r- b' kt' t 'h d' t ' t-h a e en ra rll Je a ns'] -r-\...17 (turis1itki bjekti viske kategrije) V 'l".: <'\.;\,. Settpk arbania ehet Tafia tlpl.ing:,.ar,q,

17 Savjetnik a urbania Mehet Tafia dipl.ing. h. taljni urbanistiki plan f Ulinj plje " 07.Sabraaj,nivelaija,regulaija up34 up up25 '--'-' () -"--..-_ gradjka linija _...,.. B regulaina linija ne ọ,... if 95 nlvelaliili *-'-' '---' PRESJK H H up35.-.-r '-'-'-. y"' l.Ld_ 1 5Q i! \l 'l OJ -< ) )..., l " 'l..., (5 ) r \l :;:(l..., 'l

18 Detaljni urbanistiki plan " Ulinj plje " Karta 08.Perelaija J:iL --' q-..q-,,'",11),,-. " up35 -J. (!J L.._. 1---'!-1-4t>'f'.E' r ,-. " i '"t a (') -l g ::! a r '"t a kat.parele 0.95 niveleta ulie $ Savjetnik a urbania Mehet Tafia dipl.ing. h. \Wi!l:n.;.l.lV lie Sekretarijata.net T dipl.ing.grad.

19 Savjetnik a urbania Mehet Tafia di Lin. taljni i i"fbistiki\ an" irrj pje " Kar{: 09.Pejsana arhitektura 1 A :0 :::J (j. a....j «):a 2 i= ):a «.:::J W. l UJ w :0 " ' :::J,«..., «2 ):a in r '0 w :::J,0 (j a.. <v el pslvnih bjekata -i:l0% elenila OJ -< d a A...,

20 Savjetnik a urbania Mehet Tafia dipl.ing.jilfh. Deta1jniurbani tik plan" linj lje " Karta lo.vdsnabdjevanje i fekalna kanaliaija \ \ 0 a...j «0 i= «,, \1.,,, " ''''," " "tl :::tj 0 ("J OJ e( 0 l ;;"i a. "' anirana kanaliaij\ aka ne," \'V "

21 ;Deta1jni urb istiki plje " Kartall.Atsferska kanaliaija R: "'tl (1 OJ -< )t 2 )t : d fjl ;:i :..., 2 )t r "'tl : ("l..., Savjetnik a urbania Mehet Tafia dipl.inn. ';7#1. lasen lie Sekretarijata ehet dipl.ing.grad.

22 SavjetnikJ4a urbia heyfafia dipl..arh. STS "SOLANSKl KANAL" 250kVA "t ('j Dl -< til :;Ji ('j :::j r "t 1

23 Detaljrir urbanf:stiib plan d' Ulinj fj'lje " Karta 13.Elektrenergetika,planiran stanje - \ NDTS B-4" " 2xlOOOkVA "tl Al "l -< ) 2 ) a (J ;;Jii..., a 2 ) r "tl Al ('j..., Savjetnik a urbania Mehet Tafia dipl.. Ovlasen lie... Lr...f' Mehet v..."'...

24 i p " Ulinj pje " ikai e-pstje e 00 "'tl :: a (') OJ -< l> Z l> d l ;:J: (') l> """l ( J! 1 """l iasen lie sekreat,l. a urbania la dipl.in.arh., ehet Ta.fidip1.ing. A 'i7

25 Savjetnik a urbania Mp.het Tafia dip!.ing.at4. Detaljni urbanistiki plan " Ulinj plje " Karta 15.Telekunikaije-planiran NO 1,", NO (4,3,2).xPV NO 237 3xPVG planiran telekunikain kn planirana telekunikaina kanaliaija brj planirang telekunikain g kna brj PV ijevi pre nika 11O u planiranj telekunikainj kanaliaiji 4xPVG --- -T \ \ "tl N27 'l -<..., en " :::j "'" "tl 'l...,

26 DO11 i wife sfl1ptj: :46 PODRUGNA JEDNA ULNJ Brj: Datu: KO: UlNJSKO POlJE Na snvu lana 173 Zakna 0 drfavn prejeru i katastru nepkretnsti (!lsl.list RG" br i!lsl.lst G" br. 3211), pstupajui p ahtijevu SEKRETARJAT ZA PROSTORNO PLANRANJE ODRZDflllUDNJ. idaje se LST NEPOKRETNOST - PREPS 421 Pdai 0 j)arelaa BrJ parele BrJ Plan )atu upl Ptealll Naeln krlienja Brl Pdbrl!rarade Skla Brl ulsa ulla kuenl br. O.ny &tlanla POWE Njiva 2. klase 67 ODLUKA DRZAVNOG ORGANA Bn. Pvrilna Prlhd Klaa t Pdai 0 vlasnlku nslu prava Matlenl br! Nalv vlaanlka nalv n.la prava Oanv prava 10 Brl Adrea. lest LULA ADEM DL:EMAL Susvjlna UL.N.ElAKONOVA BR PETREV MARKO B020 Susvjina V.MATANOVA BR VANOV RADE VLADMR Susvjina WULJA MUZAFER Susvjina UL.N.ElAKONOVA BR WULJA HUSEJN DZEMAW Susvjina MERAJA WUWASOFJA Susvllna ULNJ Obl prava VANOV! RADOMR VOJN Susvjina 16 RS BABAVSNJA Br,45-BEOGRAD WUWA ADEM NASER Susvjina 236 El.ElAKONOVA WUWA ADEMA BRAHM Susvjina 136 MERAJA PETR!<2EV NKO PETAR Susvjina 110 UL.BOZA MATANOVA BR30 i WULJA ADEM MRSAD SU5vjina 136 ULNJ LJUWA ADEMA VEHBJA SusvJina 136 NEW YORK LJUWA SUWEJMAN Susvjina 1 55 ULNJ ZUBEROV JAKUP OZVAT Susvjina. 155 ULNJ LJUWA ADEM TAP SusvJlna 136 UL.N.ElAKONOVA BR DS-OPSTNA ULNJ Susvjina 160 UL.26.NOVEMBAR LJULJA ADEMA GANJA Susvjlna 136 ULf).ElAKONOVA BR WUWA MUHAMED Susvjina 155 ULNJ AUSMESURE Susvjina ! J j J

27 Datu i wi8e slape: :46 Sttana: ' " WUWANAW ULNJ WAZOJA MLHA UlNJ SALOV BEHJA RODJ.WUWA BAR NKEZ SElDA RODJ.WULJA UL.DJURA DJAKONOVA WAJKA GOND2E ULNJ 1 Susvjlna Susvjlna 155 SusvJlna 155 Susvjina 155 Br) parel Br, Brj PdbrJ grad NJiva 2. klase Opla praya 500 Dtlvtn pidutlvanje l\tn dr.venju R. 8' d gd rea""j' 0&> d b gd Taksaje slbdenja na snvu ana 13 i 14 Zakna 0 adinistrativni taksaa ("S.list RG" br.55 i 0206, "S.list G" 2208,7708,0309,4010,2011 i 2611).

28 ,.. REPUBLKA RNA GORA VLADA REPUBLKE RNE GORE Uprava a nekretnine Pdruna jedinia ULNJ Katastarska pstina ULNJSKO POLJE-" r i KOPJA PLANA Rajera 1: ,;j(j)1;:;;- 010 \ 8V> ;:;; w ', -" \, "'<1;:;; 8B ' Brj parele OJa72 Kultura f.li\v...,. Klasa Ptes-van jest 2 PL:} 1:::'.,, '." Ulinj24 O 2014 gd GEOMETA."' Jenu Sell...: Pvrina ha ar " ?9 Kat. prihd en