L. I OC Ann O... *A.A0/ in IA I A't< a.rnnill...wine a kar nu. utunw Crna Gora 0PgTINA BAR Sekretarijat za uredenje prostora, komunalno-stambene poslo

Транскрипт

1 L. I OC Ann O... *A.A0/ in IA I A't< a.rnnill...wine a kar nu. utunw Crna Gra 0PgTINA BAR Sekretarijat za uredenje prstra, kmunaln-stambene pslve i za titu ±ivtne sredine I sr : dj Bar gdine Sekretarijat za uredenje prstra, kmunaln-stambene pslve i za titu tivtne sredine Opkine Bar, pstupajudi p zahtjevu Tlle Smilje za izdavanje urbanistidk - tehnidkih uslva, na < snvu a 62a Zakna uredenju prstra i izgradnji bjekata (»Sl. list CG«, br.51/08, 34/11, 47/ I, 35/13 i 39/13) i DU.)-a» Sutmre - centar (»Sl.list CG br. 40/12), izdaje URBANISTItKO TEHNItKE USLOVE za zradu tehnibke dkum mtacije za izgradnju bjekta na urbanistitkj parcel br. UP 400, u zni A, pdzna A4, blk 3, p DUP-u»Sutmre centar«. 1. Osnvni ndaei: Pdnsilac zahtjeva: T 6 Smilja. L caeija: DUP»Sutmr - centar«, urbanistidka parcela br. UP 400, granidene krdinatama dat m u izvdu iz DUP-a "Sutmre - centar"- grafidki prilg Parcelacija, regulacija i nivelacija. U sludajevima kada granica urbanistidke parcele neznatn dstupa d granice katastarske panele rgan uprave nadlt Ian za pslve uredenja prstra prilikm izdavanja dkumentacije za graienje, mte izvriti usk ladivanje urbanistieke parcele sa katastarskim stanjem. Uk )lik se dreduje llcija na dijelu urbanistidke parcele za izgradnju,reknstrukciju iii izv xlenje drugih radva ljima se vde prmjene u prstru u kviru Zna A, B i C, pvrlina lkacije ne mte biti manja d 400 m2 za namjenu prdidn stanvanje male gustine i vi :prdidn stanvanje srednje gustine, a ne manja d 600 m2 za namjenu vi eprdidn stanvanje velike gustine, u skiadu sa Zaknm uredenju prstra i izgradnji bjekata (»SI. list CC«, br. 51/08, 34/11, 47/11 i 35/13). 2. Namjena biekta: Namjena bjekata u kviru pdzne je stanvanje sa centralnim furkcijama SVCF i tusizam T(turistilk stanvanje GUP Bar).Pd bjektima turizma p< razumijeva se pretanz izgradnja kmplementarnih turistidkih smje tajnih sadr2aja. Planiraju se ka nvi bjekti na neizgradenim urbanistidkim parcelama i ka pstjeti bjekti na kjima se yr intervencije. U c vj pdzni na trasi szbradajnice Ulica 8 i javnih parkinga se nalazi 5 bjekta

2 Psebni uslvi za Blk 3: Namjena - turizam T urbanistiake parcele na kjima se rue pstjedi i gra de nvi bjelcti ; urbanistidke parcele na kjima se grade nvi bjekti ; urbanistitke parcele sa bjektima na jima su mgu de intervencije u skladu sa uslvima Plana(Op ti uslvi-pstjedi bjekti), zelena pvnina skver uz sabradajnic u ;skver-trg i ikver-park u skladu sa uslvima iz pglavlja Pejza2na arhitektura i javne ; ajegatke pvr int Planiran je regulisanje ptka - Up regulacije ptka u kviru svih urban frmira pjektka javna kmunikacija arhitektura. 3. Gabarit biekta: Indeks zauzetsti : 0,4 Indeks izgradensti : 1,8; Maksimalna spratnst : 7 vidnih eta's. ravljad vdt xima je du2an da uradi prjekat stiekih parce a.i ppltavanje na natin da se u skladu sa uslvima iz pglavlja Pejzana Spratnst bjekata data je ka maksimalr i brj nadzem nih eats.uklik t uslvi terena zahtijevaju dzvljavaju, t de se prvjer iti prethdnin a getehnidkim ispitivanjima za knkretnu lkaciju, mte se dbriti izgradnja p dzemne eta2 jedng suterena i pdruma. Maksimalna spratnst data u telcstualnr n dijelu Plana definisana je na snvu namjene bjekata i gustine stanvanja,ptrebe prvjetr avanja naselja karakteristika terena, pstjede spratnsti i p tvanja ambijentalnih drednic, pstjede iz gradene strukture i neizgradeng prstra. Pdzemne eta2e (sam pdrumske c garatiranje eknmski i pmdni sadrfaji u teretane), ne ulaze u bradun gradjevinske brut tale) u kji i snvni pvrtine bjet :ta. 4 ma je rganizvan parkiranje, funkcije bjekta (SPA, wellness, Napmena: Uvidm u list nepkretnsti, brj 1200 KO Su Cmre, knstatvan je da je na predmetnj urbanistidkj parceli izgraden bjek at. pa se mg primjenjivati uslvi za pstjede bjekte: Pstjedim bjektm smatra se bjekat ji je izgraden iii je njegva izgradnja u tku,sa ill bez dbrenja za gradenje. Pstjedi bjekti zmadeni su na grafitk in prilgu Ps tjede stanje fizieke strukture,na tpgrafsk katastarskim kartama Uprave za ne kretnine, all s pstjedim bjektima smatraju i svi bjekti kji su registrvani na rt-ft snit nku dstavlje tm d strane Namtica Plana,a kjih nema na tpgrafsk-katastarskim kartama Gradevinska dzvla za pstjede bjekte te se izdati : 1. za bjekte kji ispunjavaju uslve za izgradr ju planiranih nvih ) bjekata, 2. u pstjedem gabaritu za bjekte: - kji su prekratili maksimalne indekse (indeks zauzetsti,indeks izgradensti), - kji su prekradili maksimalnu spratnst, - kji su prekradili definisanu gradevinsku linij - kji su prekratili definisanu gradevinsku lit nju prema su tjednim parcelama, uz predhdnu saglasnst susjeda, pd uslvm da na tj fasadi nema tvra prstrijama za stanvanje), - za kje su ispunjeni uslvi parkiranja, - kji nisu pre li definisanu regulacinu liniju pr ema sabradaj nici,ptku iii zelenilu Bukvar Revlucije br Bar tel +382 (0) c-mail: rstr@bar.me

3 I-1 A i ti:el Na pstjekim bjektima ngu se vr iti intervencije: - n, dgradnje d maksimal tg indeksa izgradensti iii maksimalne spratnsti,ak nisu dstigli alcimalni indeks izgradensti iii maksimalnu spratnst, uz prethdn ispunjene uslve parlaranja,udaljensti d st-sjeda(saglasnst) i uklik nisu pretli definisane regulacine linije. - d gradnje d malcsimalng indeksa zauzetsti,ak nisu dstigli maksimalni indeks zauzetsti i izgndensti, uz prethdn1 ispunjene uslve parkiranja,udaljensti d susjeda(saglasnst) i uk ik nisu prdli definisane regulacine linije. U cilju ispunjavanja uslva iz Plana i pribavljanja dbrenja za gradenje za pstjede bjcktc prepruduje se i zvljava udrulivanje urbanistiekih parcela.0 sludaju kada nema uslva za parkiranje na pripadajucj urbanistidkj parceli, parkiranje se mle stvariti i na nekj d susjednih urbanistidkih parcela iii na nekj drugj urbanistiekj parceli u zahvatu Plana (Sve prena uslvima za parkiranje u pglavlju Sabradaj) ili u skiadu sa psebnim dlukama Op tine udeatem u izgradnji jaw ih parkirali ta, javne garale i dr). Mguea je kmbinacija sve tri van ante. U sludaju kack je pstjedi bjekat dtraja, iii kada investitr dludi da ga ru i, bjt kat se mle sru iti p prethdn pribavljenm dbrenju nadlelng rgana i na parceli izgditi nvi, prema uslv ma vg Plana za izgradnju planiranih bjekata. 4. Knstruktivni sistem: Izbr materijala, kvalitet materijala ka i nadin izvdenja bjekta d bitng su znadaja za sigurnst i pnatanje bjekta, izilenih seizmidkm dejstvu. Za nva bjekte, preprbduje se primjena panelng sistema armiran - betnskih platana, raspredenih u dva rtg :Lakin pravca da prime vertikalni teret i hrizntalne seizmieke site sa meduspratnm knstrukci. m d pune armiran betnske plte iii plumntalne armiranbetenske fert tavanice, sa cdatnm armaturm u pld. 5. Arhitektura i Arhitektnske vlunene bjekata ptrebn je pa2ljiv prjektvati sa ciljem pstizanja hngene slike naseija i g-ada. Materijalizacija grada mre da bude u skladu sa arhitektnskim nasijedem primrskih grajva uz primjenu prirdnih authtnih materijala. Javni bjekti se ne mgu gradivati. Fasade bjekata kab i krvne pkrivade predvidjeti d kvalitetng i trajng materijala i kvaitetn ugraditi. Krvve raditi kse iii ravne zelenjene. 6.?daci za dimenzin sank biekata na seizmieke uticaie: Zbg izralene seizmidnsti pc raja statiku radunati na IX stepen MCS skale. 7. cradevinska i reaulac,na Iiniia: U svemu prema izvdu iz DUP-a»Sutmre - centar«. U grafidkm prilegu Parcelacija, regulacija i nivelacija, date su gradevinske linije planiranih bjekata kje predstavljaju krajnje linije d kjih se mle graditi. U znama za kje vadevinske linije nisu definisane grafidki primjenjuje se pravil: - pradevinska linija premt susjednim parcelama je na minimalnj udaljensti 2,5m u izgradenim zr ama stanvanja. (mle i manja udaljenst uz saglasnst susjeda, uklik bjekat nema (mre na prstrijama za ttanvanje na tj fasadi. ). - ra urbanistidke parcel( kje se granite sa ptcima i kanalima,na iznsi 4 m d ivice repulacije, - g-adevinske linije prema zelenim pwtinama 2,5 m, - gadevinske linije prema pristupnm putu su na udaljensti 2,5 m, uklik nisu grafieki d edene. Izuzetn, gradevinska linija ispd pvrtine zemlje, uklik je prstr namijenjen za gantliranje, a na tm prstru je degradirana vegetacija, mle biti maksimaln d granice I 2C nrin nr ti +110 urn S e-mall. Drstraithat me www bat me

4 urbanistidke parcele,uklik t dzvljavaju kr ar akteristike terena (uslv- prethdna terena, zatita susjednih bjekata i zelenj a ' ianje pvr ine iznad garate all ne dittglp sabradajnicama). e!444 4 Izgradnja na ivici parcele (dvjni bjek ti i bjekti u prekinutm nizu)ili na udaljens t ' manjj d prpisane je mguda iskljudiv uz pi: a nu saglasnst vlasnika susjedne parcele na dijj granici je predvidena izgradnja. Svi planirani bjekti mgu se pstaviti t ili iza gradevinske linije u dubini parcele, a u skladu sa knfiguracijm terena, blikm i f ikcinalnm rganizacijm parcele i stalim uslvima Plana. Izmedu gradevinske i regulacine linije mgu se graditi sam pvrginska parkiralita i zelenjavanje, a na urbanistidkim parcelama prek kjih prelazi regulacina linija, izmedu regulacine linije i granice UP mte se vrgiti sa m zelenjavanje u cilju uredenja parcele. 8. Nivelacine kte biekata: U svemu prema i z tdu iz DUP-a» Sutmre - centar«. Kta prizemlja za stambene bjekte I dzvljena je max. 1,0 m iznad kte knadn uredeng i nivelisang terena k bjekta,a za p Rayne bjekte max. 0,20 m iznad kte knadn uredeng i nivelisang terena k bjekta. 9. PrikliuZci na intrastrukturnu mreiu: U sve -mu prema izvdu iz DUP-a»Sutmre-centar«, grafidki prilzi Hidrtehnidka, Elektrenergets ka i TK infrastruktura i uslvima kje drede nadletne rganizacije: JP»Vdvd i kanaliza c ja«i Agencija za elektrnske kmunikacije i pkansku djelatnst ( u prilgu). Elektrenergetika: Pri izradi tehnieke dkume ptvati Tehnidke preprukeepcg i t: acije (idejni prjekat glavni prjekat) mra - Tehnidka prepruka ze prikljudenje ptr na nisknapnsku mretu TP-2 (dpunjen izdanje); Tehnidka prepruka Tipizacija mjem h mjesta; Upustv i tehnidki uslvi za izbr i izgra( lnju granidivada strujng pteredenja; Tehnidka prepruka TP I b Distributi v ia transfrmatrska stanica DTS EPCG 10/0.4 kv Tehniake prepruke dstupne su na sajtu EPCG. Investitr je bavezan da d Elektrdistribucij e Bar pribavi ptvrdu metanju/nemetanju elektrenergetskih instalacija na urbanistidkj pa rc el i/lkaciji. 10. Prikliueci na eradsku sabradainieu: svemu prema izvdu iz DUP-a»Sutmrecentar«, grafidki prilg»sabradaj«. Urbanistieke parcele (za planirane h jekte) p pravilu imaju direktan pristup sa sabradajnice, a ved izgradeni bjekti za kje nij c mgude bezbijediti direktan pristup sa klske sabradajnice, imaju pristupe sa sabradajnica r natin kak ih sada kriste (sa magistrale uz uslve i saglasnst Direkcije za sabradaj kls k )-pjegadkih sabradajnica). 11. Uslvi za Darkiranie vzila: Parkiranje bezbijediti u kviru bjekta it Uklik nema mguensti, nedstajudi brj i urbanistidke parcele (uklik ima mgudnsti) parking mjesta mte se rijeiti na drugj urbanistidkj parceli u zahvatu Plana iii u skla du sa psebnim dlukama O$tine ude dem u izgradnji javnih parkiralikajavne garate i dr). r vl guda je kmbinacija sve tri varijante,a sve u skladu sa uslvima za parkiranje iz pglavlja Sac bradaj. Planirane kapacitete za parkiranje prjektvati na bazi slededih nrrnativa: Bukvar Revlucije br. I Bar tel +382 (0) prstr bar.me

5 vrsta sadriaja ptreban brj parking masts STANOVANjE (zlektivn) STANOVANjE ( ndividualn) INDUSTRIJA 15KLADISTA I PM 1 I mambena jedinica I PM/ I stan 0,25 PM/ 1 zapslenm POSLOVANjE ( idministracija) : 10 PM /1000 m 2 SKOLE TRGOV1NA POSTA, BANK/. HOTEL UGOSTITELjSTVO SPORTSKI OBJ 2.KTI BOLN1CA 0.25 PM/ 1 zapslenm 30 PM/ 1000 m2 krisne pvr ine 25 PM/ 1000 m 2 krisne pvrsine 50 PM/ 100 sba 25 PM/ 1000 m2 krisne pvitine 0.30 PM/glcdacu 25 PM/ 1000 m' krisne pvitine 12. Uslvi za neizain b ikvanie lkaciie i hrtikulturaln uredenie: Elementi parteme arhi ekture, bazeni, manji ankvi i sl., sastavni su di parterng uredenja, i t u skladu sa ptrebama nvestitra Uredenje urbanistidke parcele prilagditi terenskim karakteristikama, namjeni bjekata i psebnim uslvima za vu znu: Zel mil stambenih bjekata i blkva (SS sa CF i VG stanvanje)-zso- Predstavlja kn pleks stambenih jedit ica iii blkva u diji sastav mgu bill i administarativni, kulturnpr rvjetni. trgvaa-uslurni bjekti. Prilikm rganizacije bjekata vditi rauna da vizure bl :va budu tvrene p ema interesantnim ptesima u kviru predmetng naselja-dnsn vciti raduna perspeldivz U kviru stambenih bjekata tipa klektiv stanvanje i stambeni blkvi precenat ue,e 6a zelt nib mra biti min.2)%. Da bi se pstigl frmiranje snvnih elemenata blkva nehdn je pvezati urb. parcele isle namjene u jedinstven kmpleks, radi uredjenja prstra, pri emu bi se izbjegla usitnjenst parcela i nemguenst frmiranja blkvskih cjelina sa psljnim lcarakteristikanu. Zelettil ispred pslvnih cbjekata-uslvi iz katekrije Zelenil pslvnih bjekata. Ktunkteristike za blkvsk zelenjavanje: u tku izrade prje (me dkumenacije izvr iti ptpunu inventarizaciju pstje6eg biljng fnda i kmpzicinih ansambala; izvrtiti taksaciju biljng materijala, vrednvanje zdraystven i dekrativn, sa predllenim mjerama njege, sauvati i uklpiti drav i funkcinaln zelenil, svaki bjekat, urbalistieka parcela, pred urbanistielcg i arhitektnskg, treba da ima i pejzain uredenje; min. visina sadnice d 2,50-3,00m, min. bim stabla ni.. visini d 1m, d I0-15cm, tvri na planichr a za sadna mjesta min. 1,0x1,0m (za sadnju na planicima) bezbjediti zatitne grade za sadnice u drvredu(za sadnju na plenicima, trtarima), bezbjediti dr2avanje slbdnih i zelenih pvr ina, L. 1. QC nail D... ale, 1111 in 1111 A7 ( nmeinrakka rn unsnal km' me

6 kristiti reprezentativne, viskdekrati prilikm izbra biljng materijala vdi fen fazama, predvidjeti svetljenje zelene pvrtine, predvidjeti hidrantsku mreiu, predvidjeti drlavanje zelene pm/dine. t authtne vrste, rasadnialci dnjegv raduna dekrativnim svjstvima i Zelene i slbdne pvr ine turistiekih bjeka turistiek stanvanje, i td.)-zth i ZTN- Zel va2an element turistiake pnude, kja ukazuje pred eklgkih fimkcija I bezbedivanja prijatr Na pvrginama kje su GUP-m Bara 2020 stanvanje velikih gustina i turistiak stan pstjanje miadg maslinjaka. -Htela i tiristidkih naselja-( apartmani, vile, il u kviru turistidkih bjekata i kmplelcsa je a reprezentativnst I kvalitet usluga i pnude, g prirdng lcruienja za turiste. DUP-m Sutmre-Centar", naznadene ka inje, na ptesu Rasadnik, knstatvan je Uredenje pdrazumjeva: turistiaki bjekti treba da sadrfe min. 40% zelenih pvraina u dnsu na urb.parcelu, dnsn u skladu sa brjem krisnika I a egrijm bjekta, za turistiake bjekte d 3*- min. 60m 2 z elenih I slbdnih pvrgina p le2aju, za bjekte sa 4s-min. 80m 2 zelenih I slbdnih pv rsina p le2aju i za bjekte sa 5* mra biti min. 100m2 zelenihi slbdnih pwtina p efaju u bjektima, p preptrukama Pravilnika klasifikaciji, minimalnim uslvima i ka tegrizaciji ugstiteljskih bjekata (Sl.list RCG br. 23/05) iii drugim va2edim prpism. nephdn je kri4enje viskdekrati egzta), tg sadng materijala (authtng, alhtn& bdm, granicm parcele nardit p rema sabraeajnicama prepruauje se tampn zelenil i drvredi (preuzeti uslve iz Zt I nil uz sabraaajnice), kmpzicin rjegenje zelenih pvrgii t stilski uskladiti sa prirdnim pejzatm i tradicijm vrtne arhitekture Primrja-za vile,vikendice i td., pvrgine k bjekta Htels mgu biti ui e lane i str2ijim, gemetrijskim stilm, pstjeai gumski fnd, saauvati u vidu cn klava, veeih grupacija, frmirajudi tzv. gumarke, saduvati i uldpiti i svak zdrav i fur k :inaln stabl kak iz kultivisanih tak i sa prirdnih pvrgina, bib pjedinaan iii u grupama-na padinama ispd Haja ispd gtita-za vile u gumi, prilikm nivelacije terena pratiti prirt suhzida-prirpdn lmljeng kamena-na u knfiguraciju iii frmirati terase-mede, d rmim terenima, predlate se I tuvanje pstjeeih venjal znaaajnu ulgu za razvj ekturizma, vikendice, - ka di mediteranske pljprivrede, kja ima insn, vrhunske turistieke pnude-za vile I planirati pjegadke state, trgve, plat, prstr sa kruienjem, aline stepenigta kje 6e pvezati predmctni steze,plati I trgvi mraju biti d pri r dnih materijala, prirdn lmijen iii klesani kamen i u skladu sa fasadm bjekata, u pravcu prufanja stepenigta, staza plain rati pergle ili klnade, sa viskdekrativnim puzavicama. Pergle iii klnade me wkiu biti izgradene u skladu sa materijalima krikenim za izgradnju bjekata-kamen i drv, ulaze u bjekte, pslvng karaktera( iministrativne, trgvadk-ugstiteljske sadrtaje) rijetiti partenm sadnjm krikenjem cv ij!mica, perena,sukulenti, palmi i td., vditi raluna vizurama- perspektivama za zelenjavanje bjekata prepruauje se krvn i vertikaln zelenjavanje, Krvn zelenil-pdrazumjeva zelenja nje betnskih pla,a na krvvima bjekata, terase i td. Za vaj tip zelenjavanja ne Bulevar Revlucije br. I Bar tel +382 (0) mdn je planirati tzv. kade dubine min. 50cm, mail: prster@bar.me me

7 Ili I I. nnn 46.1s1111 / SIC a.rnall. renamed, n ker. ma. twat) Fr mei hidrizlaciju, nay 35-40cm. Predla2e fnniran park sa zel glf i td. Verlikalnim zelen pvezuje zelenil prilikm kriste su neki elementi u kn psebnu pa2nju ps tla i puzavice, ) predvidjeti hidrans ) biljni materijal m 5 sadnice drveda kj bima stabla, na vis ) zbg sterilne pdl 50cm.Tkm grad nasipanje pvrtina ) u kviru slbdnih mali sprtski tereni, ) ve zelene pvrtin sa najvedim stepen njavanje, dvde za pvrginske vde, a humusni slj mra biti min. intezivni krvni vrt, tt znadi na ravnm krvu-terasi mte biti nilm, stazama, vdenim pvrginama, djedije igraligte, pergle, mini anjem dpunjava se i bgaduje arhitektnski izgled bjekta i nterijera sa vegetacijm slbdnih pvrtina. Vrste kje se vm ajvedim dijelm puzavice.vertikalnim zelenilm mte se naglasiti i trukciji bjekta, etiti frmiranu travnjaka, na strmim terenima predla2u se plcrivadi mre2u radi zalivanja nvplaniranih zelenih pvrtina, biti zdrav i rasadnielci njegvan, se kriste za zelenjavanje mraju biti min. visine d 3,0-4,0m i ni d I m, min. 20cm, e, prjektvati humusiranje slbdnih pvrtina u slju d min. 30- inskih radva, pvrtinski slj zemlje lagervati i kristiti ga za redvidenih za zelenjavanje. pvrtina d pmdnih i pratedih bjekta, mgudi su sam bazeni, tretirati ka zelenil najvige kategrije drtavanja i njege tj. zelenil driavanja. 13. 'rc'ena utica'a na ti Pgtvati Zakn zal nsku regulativu kj standardima vezanim za pr tnu sredinu: 2ivtnj sredini (»Sl. list CG «, br. 48/08, 40/10 i 40/11) i iz njega prizitazi. Tehnidku dkumentaciju izraditi prema tivpiarnu i zattitu na radu. 14.,Jslvi za uredenie ur Uredenje urbanist id pst bnim uslvima. Urede izvdm iz DUP-a»Sutm 15. Meterlgki pdaci mc ifikvane mediteransk jese-ii prijatne, duge i tpli cije f teritriji, yea se kr pre 1200 mnv. Srednja gdignja re Jachanskg mra (Bar, Sut Nalazedi se na pgina Bar se dlikuje v trajuije sundansti krede U primrskm dij sjeveristdng pravca. Zn zap da, maestral iz pravca pun ca sjevera. 16. Pdaci nsivsti tla Za zradu tehnieke dkum vitt nadzemnih eta2a, p ge gkim istra2ivanjima anistidke parcele: e parcele prilagditi terenskim karakteristikama, namjeni bjekata i je urbanistidke parcele braditi ka pseban di prjekta u skladu sa re - centar«. Pdrudje zahvaden DUP»Sutmre - centar«, nalazi se u zni klime dije su karakteristieke blage zime, dugtrajna tpla Ijeta, d prljeda. Srednja gditnja temperatura za pgtinu Bar nije ista na e d 16 C (na 1 mnv) kraj mrske bale, d 8 C na visinama d tivna vla2nst vazduha ima vrijednst d k 70% u uskm pribalju mre). njem juinim djelvima Jadranskg primrja nepsredn uz mre, dugim trajanjem sundavanja. Ovakvi uslvi mgudavaju da se rek 2500 dasva ill prsjedn dnevn k 7 dasva. lu pgtine najvedu jadinu i destinu javljanja ima levant, vjetar iz tn manju destinu imaju vjetrvi iz stalih pravaca: pulenat iz pravca jeverzapada, jug iz pravca juga i jugistka i tramntana (bum) iz nivu pdzemnih vda: ntacije bjekata pvrtine prek 1000 m 2 i bjekata kji imaju dein i bn je predhdn izraditi Getehnidki elabrat shdn Zaknu "Sl.list RCG", br. 28/93, 27/94, 42/94, 26/07, 28/11), kjim de se

8 utvrditi gelgka i hidrgelgka svjstva terena, dnsn getehnidki uslvi za bjekata. 17. Uslvi za racinaln krigken le energije: U cilju energetske i eklgki drtive izgradnje bjekata treba teliti : Smanjenju gubitaka tplte iz bjekta pbljganjem tpltne zagtite spljnih elemenata i pvljnim dnsm snve i vlumena zgrade Pvedanju tpltnih dbitaka u bjektu pvljnm rijentacijm zgrade i krikenjem sundeve energije Krikenju bnvljivih izvra energije u zgradama (bimasa, sunce, vjetar itd) * Pvedanju energetske efikasnsti termenergetskih sistema U cilju racinalng krikenja energije treba iskristiti sve mgudnsti smanjenja krikenja energije u bjektima. Pri izgradnji bjekata kristiti savremene termizlacine materijale, kak bi se smanjila ptrgnja tpltne cnergije. Predvidjeti mguenst krikenja slame energije. * Ka sistem prtiv pretjerane inslacije krititi drtive sisteme (zasjenu gkurama, gradjevinskim elementima, zelenilm i sl.) kak bi se smanjila ptrgnja energije za vjegtadku klimatizaciju. Drvredima i gustim zasadima smanjiti uticaj vjetra i bezbjediti nephdnu zasjenu u Ijetnjim mjesecima. Cilj svebuhvatne ugtede energije, a time i zatite tivtne sredine je stvriti preduslve za sistemsku sanaciju i reknstrukciju pstjedih zgrada, a zatim i pvedanje bavezne tpltne zagtite nvih bjekata. Nedvljna tpltna izlacija dvdi d pvedanih tpltnih gubitaka zimi, hladnih spljnih knstrukcija, gtedenja nastalih vlagm (kndenzacijm) ka i pregrijavanja prstra Ijeti. Psljedice su kedenja knstrukcije, nekmfrn i nezdrav stanvanje i rad. Zagrijavanje takvih prstra zahtjeva vedu klidinu energije gt dvdi d pvedanja cijene kri4enja i drtavanja prstra, ali i d vedeg zagadenja tivtne sredine. Pbljganjem tpltn izlacinih karakteristika zgrade mgude je pstidi smanjenje ukupnih gubitaka tplte za prsjedn 40 d 80%. Kd gradnje nvih bjekata vain je ved u fazi idejng rjeknja u saradnji sa prjektantm predvidjeti sve 3t je ptrebn da se dbije kvalitetna i ptimalna energetski efikasna zgrada. Zat je ptrebn: Analizirati lkaciju, rjentaciju i blik bjekta, Primjeniti viski niv tpltne izlacije kmpletng spljnjeg mtada bjekta i izbjegavati tpltne mstve. U cilju racinalng krikenja energije treba iskristiti sve mgudnsti smanjenja krikenja energije u bjektima. Pri izgradnji bjekata kristiti savremene termizlacine materijale, kak bi se smanjila ptrgnja tpltne energije, Iskristiti tpltne dbitke d sunca i zagtititi se d pretjerang suneanja. Ka sisitem prtiv pretjerane inslacije krititi drtive sisteme (zasjenu gkurama, gradevinskim elementima, zelenilm i sl) kak bi se smanjila ptrgnja energije za vjegtadku klimatizaciju. Drvredima i gustim zasadima smanjiti uticaj vjetra i bezbjediti nephdnu zasjenu u ljetnjim mjesecima Rashladn pteredenje treba smanjiti putem mjera prjektvanja pasivnih kuda. T mte ukljuditi izlvane pvrgine, zagtitu d sunca putem npr. brisleja, knzlne strukture, zelenjene nadstregnice ili njihve kmbinacije, Bulevar Revlucije br. I Bar tel +382 (0) prstr@bar.me me

9 Pri prradunu keficijenta prlaza tplte bjekata uzeti vrijednsti za 20-25% nice d maksimalnih dzvljenih vrijednsti za vu klimatsku znu Niskenergetske tehnlgije za grijanje i hladenje se trebaju uzeti u bzir gdje gd je t mgude Slami klektr za tplu vdu de se uzeti u bzir kd kuenih sistema za tplu vdu ka i za grijanje bazena. Krigtenje bazenskih prelcrivada de se takde uzeti u bzir zbg zaddavanja tplte, Kad gd je t megude, vigak tplte iz drugih prcesa de se kristiti za predgrijavanje tple vde za h el, vile i vde u bazenima 18. Uslvi za ristun i krei an ie lica smaniene rtkretliivsti: Ptrebn je mimeiti pristup lica sa psebnim ptrebama u sve bjekte i djelve bje :am kji svjm funkc jm pdrazumjevaju javni pristup. Krz bjekte i djelve bjekata u kjista je mguden rad licima sa psebnim ptrebama nephdn je bezbjediti nesmetan krev_nje klica, pristup u dgvarajude dimenzinisane liftve i sanitarne prstrijeprjektm bekjediti nesmetan pristt p, kretanje, bravak i rad lica smanjene pkretljivsti, u skladu sa Pravilnikm bldim uslvima i nadinu prilagdavanja bjekata za pristup lica smanjene pkittljivsti (»Sllist CG«, br. 10/09). 19. Qrganizaciia eradiligta: Gradiligte rganizvati tak da se ne remeti 2ivt i rad u susjednim bjectima. U tku izvdenja radva ne metati sabradajnice (klske i pjegadke), ne kristiti javne pvrgine za dlagasje gradevinskg materijala. Investitr i izvdad su bavezni da preckizmu sve zaknm preividene mjere bezbjedenja gradiligta Irjektant je bavezan Ja se priddava Zakna uredenju prstra i izgradnji bjekata (»SI. list LiG«, br. 51/08, 34/11, 47/11 i 35/13) ka i Pravilnika nadinu izrade i saddini tehnidlce dkumentacije (»Sl.list RCG«, br. 22/02). 21. Jz zahtjev za izdavanje gradevinske dzvle investitr je du2an da prilti dkumentaciju prf isanu Zakna aredenju prstra i izgradnji bjekata (»SI. list CG«, br.51/08, 40/10, 34/11 i 35/13). Rev ziju tehnieke dkumertacije (izuzev za prdidnu stambenu zgradu pvrtine d 500m 2 sa najvige detiri zasebne starabene jedinice) izvrgiti u skladu sa Zaknm uredenju prstra i izgradnji bjekata (»SI. Lis: CG«br. 51/08, 34/11, 47/11 i 35/13) i Pravilnikm nadinu vr*enja revi :ije idejng i glavng prjekta (»SI. list CG«br.81/08). Nartmena: Di katastarshe parcele br. 580/25 KO Sutmre se nalazi u sastavu urbanistike parade br. UP 400, u zni A, pdzna A4, blk 3, p DUP-u Sutmre centar«. U sludajevima kada granica urbanistieke parcele neznatn dstupa d granice katastarske ptucle rgan uprave nadle2an za pslve uredenja prstra prilikm izdavanja dkumentacije za grabenje, mte izvrgiti uskladivanje urbanistike parcele sa katastarskim stanjem. Uz zahtjev za izdavanje gradevinske dzvle ptrebn je priltiti dkaz pravu svjine, dn >sn drugm pravu na gradevinskm zemljigtu, za urbanistidku parcelu br. 400, u zni A", pd_tni A4", u blku 3, p DUP-u Sutmre - centar", iii za lkaciju uklik se zahtjev dn )si na di urbanistidke parcele a u skladu sa Zaknm uredenju prstra i izgradnji bjcicata (»SI. list CG«, br. 51/08, 34/11, 47/11, 35/13 i 39/13).

10 Sastavni di vih urbanistidk-tehnidkih uslva su is - izvd iz DUP-a»Sutmre-centar«u razmjeri R_1:1000, brj dj-352-6/1 d gdine, vjeren d strane vg Sekretarijata; - uslvi izdati d strane JP»Vdvd i kanaliza ija«bar, brj 528 d gdine; - pgti uslvi izdati d strane Agencije za elektr nske kmunikacije i ptansku djelatnst. Dstavljen: Pdnsicu zahtjeva, u dsije i ah Samslalni savjelnik, mr Ognjen Lelcvit dip?. h.. Pint enik sekrelara, Sault a Crnvrfanin chpling.arh. _SC 0 Pe CUM Bukvar Revlucije br. I Bar tel +382 (0) prstuteijbar.me