ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA DRUMSKOG SAOBRAĆAJA

Транскрипт

1 ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA DRUMSKOG SAOBRAĆAJA Peto predavanje VOZNI PARK I NJEGOVA PODJELA, RAD VOZNOG PARKA, VREMENSKI BILANS RADA VOZNOG PARKA, IZMJERITELJI RADA Prof.dr Mirsad Kulović

2 9. VOZNI PARK I NJEGOVA PODJELA Vozni park podrazumijeva skup svih transportnih sredstava autotransportne organizacije (autobusi, zglobni autobusi, teretna motorna vozila, tegljači, prikolice i poluprikolice). Vozni park se može formirati po organizacionim i teritorijalnim potebama. Vozni park drumskih transportnih sredstava sastoji se od drumskih i priključnih vozila čije su eksploataciono-tehničke karakteristike različite i tehničko stanje nejednako. Razlikujemo homogen i heterogen vozni park. 2

3 Homogen vozni park je vozni park sastavljen od vozila iste marke i tipa. Heterogen vozni park je vozni park sastavljen od vozila različitih marki i tipova, kategorija korisnih nosivosti i tehničko-eksploatacionih karakteristika. Vozila se svrstavaju u grupe koje imaju iste tehničko-eksploatacione karakteristike, pa se tako mogu svrstavati u podgrupe: 1) prema marki i tipu vozila, 2) godini proizvodnje, 3) korisnoj nosivosti, 4) namjeni tovarnog prostora itd. 3

4 4

5 5

6 6

7 7

8 8

9 9

10 10. RAD VOZNOG PARKA Transportni proces predstavlja proces premještanja prevoženja putnika i robe i uključuje sve pripremne i završne operacije (priprema robe, prijem, utovar, prevoz, istovar i predaja robe odnosno ukrcavanje, prevoz i iskrcavanje putnika). Kod transportnog procesa postoje tri aktivna učesnika: pošiljalac, prevoznik i primalac. Ciklus transportnog procesa obuhvata: 1) upućivanje vozila na mjesto utovara robe ukrcavanje putnika, 2) prijem i utovar roba ukrcavanje putnika, 10

11 POŠILJALAC 3) prevoz robe i putnika i 4) istovar i predaja robe iskrcavanje putnika. A PRIPREMA ZA PREVOZ PREVOZ ISPORUKA B TRANSPORTNI PROCES PRIMALAC Transportni proces 11

12 Prosta vožnja obuhavata potpun ciklus transportnog procesa i sastoji se od utovara robe (ukrcavanje putnika), prevoza robe (putnika), istovara robe (iskrcavanja putnika) i dolaska na sljedeće mjesto utovara robe (ukrcavanje putnika). Složena vožnja je transportni proces sastavljen od potpunih i nepotpunih ciklusa transportnog procesa pri čemu se transportno sredstvo u toku izvršenja transporta kreće od početne tačke vožnje ka krajnjoj sa usputnim stajanjima radi utovara-istovara tereta (ukrcavanje-iskrcavanje putnika). Obrt podrazumijeva transportni proces koji se sastoji iz jedne ili nekoliko vožnji sa povratkom prevoznog sredstva u prvobitnu tačku. 12

13 Prevozni put se definiše kao odabrani i vozaču propisani pravac kretanja vozila pri izvršenju prevoza između dva mjesta. Transportni rad je proizvod ostvarenog obima prevoza putnika ili količine prevezenog tereta i prosječnog rastojanja na kome je transport izvršen. Transportni rad izražava se: 1) putničkim-kilometrima (pkm) i 2) tona-kilometrima (tkm). 13

14 11. VREMENSKI BILANS RADA VOZNOG PARKA Korisnim i proizvodnim dijelom radnog vremena vozila smatra se ono vrijeme koje vozilo provede u vožnji sa putnicima ili sa robom. Nekorisnim, ali neophodnim pripremnim vremenom pri izvršenju transportnih procesa vozila smatra se vrijeme koje vozilo utroši na ukrcavanje iskrcavanje putnika i utovarno istovarne operacije pri transportu robe. Utovarno istovarnim radovima naziva se kompleks operacija u vezi sa utovarom robe na vozilo u mjestima otpreme robe i istovarom robe u mjestima isporuke robe. 14

15 15

16 U toku jednog auto-dana na radu vremenski bilans tehnički sposobnog vozila za vrijeme od 24 časa biće: gdje je: Hr + Hg = 24 Hr broj časova provedenih na radu (dnevno radno vrijeme vozila), Hg - broj časova provedenih van rada (u garaži). U toku radnog dana svako vozilo se nalazi određeno vrijeme na radu Hr gdje radeći na liniji (u putničkom saobraćaju) ili na prevoznom putu (u teretnom saobraćaju) izvršava prevoz putnika ili robe. 16

17 17

18 18

19 Ukupno dnevno radno vrijeme vozila može se podijeliti na vrijeme koje vozilo provede na liniji prevoznom putu Ho i vrijeme utrošeno za prelazak nultog puta Hn: gdje je: Hr = Ho + Hn [h] Ho časovi rada na liniji (prevoznom putu za izvršenje obrta vozila), Hn časovi nulte vožnje (vrijeme utrošeno na vožnju od garaže do prvog utovara ukrcavanja putnika i na kraju radnog vremena od posljednjeg mjesta istovara iskrcavanja putnika do povratka u garažu). 19

20 20

21 21

22 22

23 23

24 24

25 25

26 26

27 27

28 28

29 12. IZMJERITELJI RADA VOZNOG PARKA Pri određivanju transportnog rada voznog parka potrebno je izmjeriti elemente koji se odnose na: 1) vremenski bilans vozila u danima, 2) vremenski bilans vozila u satima, 3) uslove pri izvršenju transportnih procesa (brzina vožnje, rastojanje prevoza), 4) pređeni put vozila i stepen iskorištenja pređenog puta i 5) stepen iskorištenja kapaciteta vozila. 29

30 Tehničko-eksploatacione pokazatelje i izmjeritelje rada vozila možemo podjeliti na: 1) izmjeritelje i koeficijente vremenskog balansiranja rada vozila u danima i satima, 2) izmjeritelje i koeficijente iskorištenja pređenog puta, 3) izmjeritelje iskorištenja kapaciteta vozila i prevozne sposobnosti voznog parka, 4) izmjeritelje uslova pri izvršenju transportnih procesa i 5) rezultativne izmjeritelje rada vozila i voznog parka. 30

31 31

32 Pod izmjeriteljima i koeficijentima bilansiranja pređenog puta podrazumijevaju se: 1) ukupan pređeni put AK, 2) pređeni put sa teretom putnicima AKt, 3) pređeni put bez tereta - putnika AKp, 4) nulti pređeni kilometri Akn, 5) koeficijent iskorištenja pređenog puta β, 6) koeficijent nultog pređenog puta ω. Pod izmjeriteljima iskorištenja kapaciteta korisne nosivosti podrazumijevaju se: 1) koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti γ, 2) koeficijent dinamičkog iskorištenja korisne nosivosti ε. 32

33 33

34 Rezultativni izmjeritelji rada vozila i voznog parka obuhvataju: 1) ostvareni transportni rad U, 2) ostvareni obim prevoza Q, 3) proizvodnost vozila W U, W Q, WU i WQ. PUNA (W U, W Q ) I RADNA (W U,, W Q, ) PROIZVODNOST VOZILA W U = U 24AD i, W Q = Q 24AD i W U, = U AH r, W Q, = Q AH r 34