Microsoft Word - Opći uvjeti-skrbništvo nad financijskim instrumentima_ docx

Транскрипт

1 OPĆI UVJETI SKRBNIŠTVO NAD FINANCIJSKIM INSTRUMENTIMA I. OPĆI PODACI OTP banka Hrvatska d.d. Dmvinskg rata Zadar, Hrvatska SWIFT cde: OTPVHR2X Tel.: +385 (0) ; Fax: +385 (0) inf@tpbanka.hr; Web: mb: OIB: mbs: , Trgvački sud u Zadru žir račun (IBAN): HR ČLANSTVO: NADZORNI ORGANI: Hrvatska agencija za nadzr financijskih usluga (HANFA) Miramarska 24b, Zagreb, Hrvatska Tel: +385 (0) Fax: +385 (0) inf@hanfa.hr Web: Hrvatska nardna banka (HNB) Trg hrvatskih velikana 3, Zagreb, Hrvatska Tel: +385 (0) Fax: (0) ,+ 385 (0) inf@hnb.hr Web: ODOBRENJE PRUŽANJA USLUGE SKRBNIŠTVA: Središnje klirinšk depzitarn društv d.d. Fnd za zaštitu ulagatelja Zagrebačka burza d.d. OTP banka Hrvatska d.d. psjeduje dzvlu za bavljanje pslva skrbništva nad vrijednsnim papirima dnesenu u Rješenju Hrvatska agencija za nadzr financijskih usluga d gdine, klasa: UP/I /12-03/1 ur. brj: Račun klijenata (IBAN): HR multi valutni račun Ovi pći uvjeti sastavni su di Ugvra skrbništvu nad financijskim instrumentima. II. ZNAČENJE POJMOVA Banka: OTP banka Hrvatska d.d. pružatelj usluge skrbništva financijskih instrumenata Klijent: krisnik usluge skrbništva Financijski instrumenti: vrijednsni papiri, instrumenti tržišta nvca i udjeli u investicijskim fndvima phranjeni na računu financijskih instrumenata Klijenta Vrijednsni papiri: dinice, ptvrde depniranim dinicama, bveznice i stali nematerijalizirani vrijednsni papiri predviđeni dredbama ZTK ZTK: Zakn tržištu kapitala (NN br. 88/08, 146/08 i 74/09), ka i eventualne kasnije izmjene i dpune navedeng zakna Skrbnički račun: račun financijskih instrumenata Klijenta tvren u pslvnim knjigama Banke u svrhu phrane financijskih instrumenata Račun klijenata: pseban nvčani račun kjeg je tvrila Banka, u krist i na teret kjeg Banka upisuje sva nvčana ptraživanja i dugvanja kja prizlaze temeljem pružanja skrbničke usluge za Klijenta Str 1 / 16

2 Nvčani račun: jedan ili više nvčanih računa Klijenta u Banci Instrukcija: zahtjev, uputa, jednstrana pismena izjava vlje Klijenta upućena Banci da pduzme dređenu radnju za račun Klijenta Pdskrbnik: financijska institucija kd kje Banka ima tvren skrbnički račun financijskih instrumenata i/ili nvčani račun za skrbničke usluge Krprativne akcije: uključuju državanje glavne skupštine, bračun i isplate dividende u nvcu, bračun i isplate kamata i glavnice za dužničke vrijednsne papire, pdjele dinica, spajanja dinica, pvećanje ili smanjenje temeljng kapitala, preuzimanja diničkih društava, prijevremeni iskup dužničkih vrijednsnih papira, ka i stale krprativne akcije kje se dnse na stvarivanje prava iz vrijednsnih njihvih imatelja ISIN: međunardni jedinstveni međunardni identifikacijski brj Financijskg instrumenta Radni dan: značava dan (sim subte, nedjelje i praznika) na kji su Banka i pdskrbnik (ak je imenvan) tvreni za predmetn pslvanje. Ugvr: Ugvr skrbništvu nad financijskim instrumentima SD-n: dan namire (settlement day) umanjen za n radnih dana RH: Republika Hrvatska III. OPIS POSLOVA SKRBNIŠTVA Skrbništv je skup usluga kje Banka pruža Klijentu vezan uz financijske instrumente u vlasništvu Klijenta (ili klijentvih klijenata), a sukladn Klijentvj pismenj instrukciji. Banka nudi sljedeće usluge: phrana i čuvanje Financijskih instrumenata pravnanje, namira i izvršavanje transakcija s Financijskim instrumentima p Instrukciji Klijenata izvješćivanje isplati dividende, isplati kamata ili dspijeću na naplatu stalih instrumenata bavješćivanje skupštinama izdavatelja dinica, krprativnim akcijama pravima vezanim za dinice i druge Financijske instrumente na skrbništvu kjima je Banka pravvremen dbila infrmaciju d izdavatelja Financijskih instrumenata ili Pdskrbnika ili je infrmacija javn bjavljena u Nardnim nvinama te izvršenje Instrukcije u svezi s stvarivanjem tih prava pružanje usluga glasanja na gdišnjim skupštinama na pismeni zahtjev Klijenta stale usluge vezane uz Financijske instrumente, stvarivanje prava i ispunjenje bveza iz Financijskih instrumenata, dgvrene između Klijenta i Banke, a kje nisu u suprtnsti sa zaknm. IV. OTVARANJE SKRBNIČKIH RAČUNA Fizička sba: 1. Ugvr skrbništvu nad financijskim instrumentima 2. POK brazac sa ptpisnim kartnm 3. Upitnik za Klijente-fizičke sbe (uz ddatak za plitički izlžene sbe) 4. Naknade za uslugu skrbništva 5. Preslika sbng identifikacijskg dkumenta (nerezident-predčenje putvnice na uvid) 6. Kpija ptvrde OIB-u 7. Preslika kartice tekućeg računa tvreng u Banci Ak je fizička sba već pstjeći Klijent Banke, pdaci pd tčkama 6-7 nisu nužni. Ak fizička sba psjeduje dmaće dinice pristekle iz ESOP (emplyee stck wnership plan) prgrama radničkg diničarstva, dužna je prilžiti vjerdstjnu dkumentaciju u svrhu prezng rasterećenja prilikm isplata dividendi. Str 2 / 16

3 Pravna sba: 1. Ugvr skrbništvu nad financijskim instrumentima 2. POK brazac sa ptpisnim kartnm 3. Upitnik za Klijente-pravne sbe (uz ddatak za plitički izlžene sbe) 4. Naknade za uslugu skrbništva 5. Preslika sbng identifikacijskg dkumenta vlašteng ptpisnika (nerezident-predčenje riginala na uvid) 6. Kpija ptvrde OIB-u 7. Izvd iz sudskg registra (nerezident-izvd iz registra u kji je upisan u zemlji u kjj ima registriran sjedište) 8. Preslika ugvra tvaranju žir računa u Banci 9. Izjava stvarnm vlasniku 10. Tablica vlasničke strukture 11. Obavijest razvrstavanju prema nacinalnj klasifikaciji djelatnsti d Državng zavda za statistiku (nerezident-zadnje revidiran gdišnje financijsk izvješće, uz vjeren prijevd na hrvatski ili engleski jezik) Ak je pravna sba već pstjeći Klijent Banke i ima dkumente d 8-11, dvljna je kpija istih. Ak je Klijent zastupan putem zastupnika, uz gre navedene dkumente, Klijent mra dstaviti i: punmć Klijenta vjerena kd javng bilježnika te presliku sbng identifikacijskg dkumenta zastupnika. Nakn prvedeng pstupka identifikacije, a temeljen gre navedenih uvjeta Banka će zaključiti sa Klijentm Ugvr skrbništvu nad financijskim instrumentima. Ugvr skrbništvu čini pravnu snvu za bavljanje usluga skrbništva nad financijskim instrumentima između Banke i Klijenta. Banka će u svjj analitičkj evidenciji tvriti Skrbnički račun Financijskih instrumenata psebn za svakg Klijenta na kjem će se vditi evidencija svih primljenih i/ili ispručenih vrijednsnih papira. Banka će, tvriti i pseban skrbnički nvčani Račun klijenata za primitak nvčanih sredstava u svrhu namire kupvine vrijednsnih papira, isplatu sredstava d prdaje vrijednsnih papira, prikupljanje prihda (glavnica, kamata, dividenda). T je pseban račun (prefiksa 13) bez kamatnih uvjeta za Klijenta, prijavljen u JRR i izuzet iz vrhe. Banka će u sklpu pćih infrmacija putem Internet stranica pružati redvn ažurirani ppis institucija i brjeva računa na kje se nvčana sredstva klijenata plažu ka i pdatke eventualnim kamatnim uvjetima za Banku. Financijski instrumenti i nvčana sredstva na skrbničkim računima vlasništv su Klijenta, nisu vlasništv Banke, ne ulaze u imvinu Banke, niti u likvidacijsku ili stečajnu masu, niti mgu biti predmetm vrhe u svezi ptraživanja prema Banci. Banka vdi evidencije i račune na način kji mgućuje da nedgdiv u svakm trenutku mže razlučiti imvinu kju drži za pjeding Klijenta d imvine stalih Klijenata i vlastite imvine. Banka će rasplagati imvinm na Skrbničkm računu dnsn na Računu klijenta, isključiv prema Instrukciji Klijenta dnsn prema važećim prpisima i sukladn Ugvru skrbništvu. Imvina Klijenta se phranjuje i čuva kd depzitarnih i/ili klirinških rganizacija u RH i inzemstvu i t na način kak t dređuju važeći prpisi, praksa i pravila struke. Banka pažljiv bira inzemne rganizacije na način da se bvezuje da isti ima vlaštenje svje lkalne regulatrne agencije za pslve skrbništva, ptrebnu stručnst i tržišni ugled. Banka nije dgvrna za bil kakvu štetu kja bi mgla nastati ili nastane Klijentu ili bil kjj drugj strani zbg djelvanja ili prpusta depzitarnih i/ili klirinških rganizacija, burze dnsn uređeng tržišta i bil kakvih drugih činjenja ili nečinjenja kji su izvan kntrle Banke. Str 3 / 16

4 Banka ne dgvara Klijentu ili bil kjj drugj strani za bil kakve gubitke, štete i/ili trškve kji mgu nastati za bil kga ka rezultat činjenja ili nečinjenja bil kje treće strane ili dgađaja kji su izvan kntrle Banke. Banka će dmaće nematerijalizirane Financijske instrumente Klijenta phranjivati na skrbničkm računu kji Banka tvara u SKDD, a kji mže biti: na ime, pd zaprkm, zbirni. Skrbnički račun-na ime je račun Financijskih instrumenata pri čemu je identitet Klijenta vidljiv i pznat Skrbnički račun-pd zaprkm je račun Financijskih instrumenata pri čemu jedin Banka zna identitet samg Klijenta Skrbnički račun - zbirni je račun Financijskih instrumenata za više klijenata, pri čemu jedin Banka zna njihv identitet Banka će financijske instrumente registrirane kd SKDD držati na zbirnm skrbničkm računu(ima) uklik Klijent ne zatraži drukčije. Ak je Klijent krajnji vlasnik dinica kreditnih institucija, Banka će takve dinice phranjivati na skrbničkm računu na ime Klijenta ka i stale instrumente za kje ist nalaže regulatr ili tržišna praksa. Strane Financijske instrumente Banka će phranjivati na skrbničkim računima kje na ima tvrene kd Pdskrbnika. Imvina kja se drži kd strang pdskrbnika mže biti phranjenja na zbirnm računu na kjem je, u pravilu, phranjena imvina više različitih klijenata, a pdskrbnik ne vdi evidenciju imvini pjeding klijenta - stvarng imatelja financijskih instrumenata. Takav način phrane imvine mže značiti rizik za ulagatelja bzirm da se diba imvine p pjedinm klijentu ne vdi kd banke kja vrši phranu na dređenm tržištu, već se bavlja u knjigama skrbničke banke sa kjm klijent ima uspstavljen ugvrni dns. Rizik kji mže prizaći iz phrane putem zbirnih računa umanjuje se redvnim i čestim uskladama stanja na zbirnim računima sa stanjima računa u knjigama banke skrbnika te putem izvješća kji se, na redvnj snvi, izmjenjuju između banke skrbnika i strang pdskrbnika. Klijent razumije i prihvaća da strane vrijednsne papire inzemni pdskrbnik dalje mže držati kd drugg glbalng skrbnika, lkalng pdskrbnika i/ili klirinške kmpanije na svje ime. Klijent prihvaća da Banka mže, u bil kjem trenutku, imenvati jedng ili više Pdskrbnika u pgledu dređeng dijela ili cijele imvine Klijenta. Skrbnički računi tvreni kd Pdskrbnika pdlžni su isključiv instrukcijama Banke, kja pstupa isključiv p Instrukcijama Klijenta. Kada su pdskrbnik i Banka di iste grupe, Banka je dužna navesti naziv pdskrbnika, ka i u svakm slučaju kad klijent t zatraži. Ulgu strang Pdskrbnika temeljem ugvrm regulirang dnsa bavlja: OTP Bank Plc. Budapest. V. KONTAKT PODACI/KOMUNIKACIJA OTP banka Hrvatska d.d. Sektr financijskih tržišta Direkcija skrbništva Dmvinskg rata Zadar, Hrvatska SWIFT cde: OTPVHR2X Tel.: +385 (0) (746); Fax: +385 (0) custdy@tpbanka.hr; Web: Radn vrijeme: pnedjeljak- petak; 8-16h Jezik kmuniciranja: hrvatski, engleski Banka će, sim ak nije drugačije psebn dgvren, upućivati i davati Klijentu sve ptvrde, bavijesti, izvješća, pzive i stvarivati sve druge blike kmunikacije u svezi bavljanja pslva iz Ugvra na adresu (uključujući i adresu elektrničke pšte) i brjeve navedene u Ptpisnm kartnu u sklpu POK brasca, dnsn putem drugih ugvrenih distribucijskih kanala. Banka i Klijent bvezuju se bez dgađanja međusbn bavještavati bil kakvim prmjenama adresa i drugih pdataka relevantnih za bavješćivanje i dk stranka takvu bavijest ne zaprimi, smatrat će se da je bavijest prpisn dana tj stranci uklik je pslana na adrese/brjeve navedene u POK brascu. Str 4 / 16

5 VI. INSTRUKCIJA ZA SKRBNIČKE USLUGE KLIJENTA Banka mže rasplagati Financijskim instrumentima na Skrbničkm računu sam p Instrukciji Klijenta. Instrukcija za skrbničke usluge kjeg Klijent daje Banci mra biti jasna i nedvsmislena, ptpisana d Klijenta dnsn d vlaštene sbe Klijenta te mra sadržavati sve pdatke da bi Banka mgla p Instrukciji pstupiti. Banka ne dgvara za ne pstupanje p zaprimljenj neptpunj i/ili nejasnj i/ili dvsmislenj Instrukciji. Klijent je dužan Banci dstaviti ppis vlaštenih sba kje mgu davati Instrukcije, jer Banka će pstupati isključiv p Instrukciji Klijenta ptpisanm d vlaštene sbe kja se nalazi na dstavljenj listi vlaštenih ptpisnika. Instrukcija za skrbničke usluge mra biti dstavljena u pisanm bliku putem faxa, pšte, a, swifta ili sbn na kntakt adresu navedenu pd tčkm 5. Instrukcija mra sadržavati sljedeće bavezne elemente: Pdaci Klijentu (ime, naziv) Ptpis (i pečat) vlaštene sbe (sukladn ptpisnm kartnu) Datum kreiranja instrukcije Datum trgvanja Datum namire Vrsta instrukcije (primitak ili ispruka; uz ili bez plaćanja) ISIN instrumenta Kličina instrumenta Nvčani izns namire (i valuta) Pdaci Klijenta za namiru (Skrbnički račun financijskih instrumenata i Nvčani račun) Pdaci suprtnj strani namire (naziv, račun) Vrste instrukcije za namiru su: Primitak uz plaćanje (primitak Financijskih instrumenata uz plaćanje) Ispruka uz plaćanje (ispruka Financijskih instrumenata uz plaćanje) Primitak bez plaćanja Ispruka bez plaćanja Instrukcije za skrbničke usluge mraju visn vrsti instrukcije dnsn tržištu namire u Direkcije skrbništva stići sukladn krajnjim rkvima za zaprimanje instrukcije, št uključuje i nvčana sredstva/financijske instrumente i t: Za dmaće tržište (RH): Primitak/Ispruka uz plaćanje: SD-1 d 11h Primitak/Ispruka bez plaćanje: SD-1 d 11h Strana tržišta : Sukladn dređenim rkvima pdskrbnika Banka zadržava prav prmjene rkva. Instrukcije se zaprimaju i evidentiraju u skrbničku knjigu instrukcija, te drađuju p redslijedu primanja. Instrukcija se mže pzvati/izmijeniti sam u situaciji ak nije drađena. Banka ima prav dbiti svaku nejasnu Instrukciju dnsn Instrukciju kja ne sadrži bavezne elemente Instrukcije. Klijent jamči za tčnst i ptpunst pdataka u Instrukcijama kje šalje Banci. Str 5 / 16

6 Klijent snsi dgvrnst za sve psljedice kje nastanu u slučaju dstave netčnih ili neptpunih pdataka. Uklik Klijent pravvremen ne uplati ili ne sigura dvljn nvčanih sredstava/dvljnu kličinu Financijskih instrumenata za izvršenje Instrukcija, Banka neće Instrukcije izvršiti niti će biti dgvrna za bil kakvu štetu prizašlu zbg tga. Za bil kakvu štetu kju bi Banka eventualn pretrpjela, Banka ima prav teretiti Klijenta. VII. KORPORATIVNE AKCIJE/GLAVNA SKUPŠTINA Banka će bavijestiti Klijenta krprativnj akciji pvezanj za financijske instrumente Klijenta nakn saznanja istj. Banka je bvezna bavijestiti Klijenta sam uklik su infrmacije takvm dgađaju bjavljene u službenm glasilu u RH "Nardnim nvinama" i/ili d strane SKDD ili kada ih je Banka primila direktn d izdavatelja vrijednsnih papira ili pdskrbnika. Ak se traži neka dluka i dgvr Klijenta, Banka će naznačiti krajnji datum d kjega mra Klijent mra dstaviti Instrukciju ili ptrebne isprave. Međutim, uklik Banka pravvremen ne zaprimi d Klijenta Instrukciju u svezi s nastupajućm Krprativnm akcijm, Banka će pstupiti prema zahtjevima iz predmetne Krprativne akcije sam uklik je pstupanje p istj bvezn i uklik dbrenje Klijenta nije nužn. Ak Banka d Klijenta ne zaprimi Instrukciju u svezi s nastupajućm Krprativnm akcijm d dana kada se zahtijeva čitvanje p predmetnj Krprativnj akciji, Banka neće pduzeti nikakvu akciju u ime Klijenta te neće snsiti nikakvu dgvrnst za eventualne trškve i/ili štetu kji za Klijenta mgu nastupiti ka psljedica njegvg nečitvanja. Banka će Klijenta zastupati na skupštinama izdavatelja vrijednsnih papira i pduzimati dgvrene aktivnsti glasanja, izričit na temelju pisanih instrukcija Klijenta. Klijent je bvezan pravvremen dstaviti jasne i precizne instrukcije za svaku tčku dnevng reda. U slučaju da Klijent želi sbn bit nazčan skupštini, Banka će mu izdati dgvarajuću punmć. Banka je vlaštena, bez Instrukcije Klijenta, bavljati slijedeće radnje u svezi s imvinm na Skrbničkm računu financijskih instrumenata: Prikupiti glavnicu, kamate, dividendu i druge prihde njihvm dspijeću; te uputiti bavijest priljevu Klijentu, te iste prslijediti na nvčani račun klijenta naveden u ptpisnm kartnu, ili neki drugi račun prema prethdnj bavijesti d strane Klijenta, a sukladn zaknskim zahtjevima; Naplaćivati i primati dividende u bliku nvih dinica ili drugu negtvinsku Imvinu kja prizlazi u svezi s Financijskim instrumentima, te pslati Izvješće prmjenama na Skrbničkm računu Klijentu Predati na naplatu sve Financijske instrumente sa Skrbničkg računa kje su dspjele ili su na bil kji način pstale naplative, te sve kupne i druge prihde kji dspijevaju na naplatu p predčenju dkumentacije, uputiti Izvješće Klijentu pduzetj akciji i priljevu, te držati Gtvinu na Računu klijenta d daljnje Instrukcije d strane Klijenta (ak nije inicijaln dgvren Nvčani račun klijenta na kji će se upućivati priljevi) VIII. IZVJEŠĆA KLIJENTIMA Izvješća Klijentu šalju su u pisanj frmi, na hrvatskm ili engleskm jeziku, putem pšte, fax-a, a ili SWIFT-a. Redvn/mjesečn: Obračun naknada i specifikacija bračuna Izvještaj stanju Financijskih instrumenata na Skrbničkm računu Str 6 / 16

7 P dgađaju/ nastalj transakciji: Obavijest prmjeni stanja na Skrbničkm računu Obavijest prikupljanju prihda Obavijest Krprativnj akciji Ostali izvještaji i peridičnst slanja p dgvru. Klijent je dužan prvjeriti ispravnst svih izvješća i pdataka kje dbije d Banke. Uklik Klijent u pisanm bliku ne prigvri ispravnsti izvješća i pdataka u rku d 3 radna dana d primitka istih, smatrat će se da je Klijent suglasan s dstavljenim izvješćima i pdacima. Banka će vditi pslvne knjige iz kjih će u svakm trenutku mći dati izvješće cjelkupnj Imvini na Klijentvm Skrbničkm računu i nvčanm Računu klijenta, ka i transakcijama kje Banka izvršava za račun Klijenta temeljem njegvih Instrukcija, sukladn dredbama vih Općih uvjeta i Ugvra. Banka se bvezuje na čuvanje svih bavijesti, ptvrda i računa tijekm zaknski prpisang perida ili perida kjeg Ugvrne strane međusbn ugvre. IX. VREDNOVANJE IMOVINE Vrednvanje Financijskih instrumenata na skrbi kd Banke snvica je za naplatu Naknada za usluge skrbništva. Za vrednvanje instrumenata na skrbi kriste se sljedeće cijene: za vlasničke vrijednsne papire (dinice) uzima se: zadnja tržišna cijena za udjele u investicijskim fndvima uzima se: zadnja javn bjavljena vrijednst udjela za instrumente tržišta nvca (trezrske i kmercijalne zapise i sl.) uzima se: nminalna vrijednst za bveznice se uzima: zadnja tržišna cijena ili nminalna vrijednst uklik je zadnja cijena niža d nminale. Ak na dređeni dan nije bil trgvanja, uzima se psljednja rasplživa cijena. Ak Financijski instrument ne ktira na burzi uzima se nminalna vrijednst. Inzemni financijski instrumenti, ka i dmaći valutn indeksirani, iskazuju se u kunskj prtuvrijednsti primjenm srednjih tečajeva HNB-a. Vrednvanje financijskih instrumenata kji se vde na Skrbničkm računu u Banci prvdi se na dnevnj bazi i tak frmira mjesečna prsječna vrijednst. X. NAKNADE ZA USLUGE U skladu s Ugvrm Banka će bračunavati i naplaćivati naknade sukladn Naknadama za usluge skrbništva nad financijskim instrumentima. Upućivanjem Instrukcije smatra se da je Klijent izričit izjavi da pznaje i prihvaća dredbe Naknada kji su sastavni di sklpljeng Ugvra te da prihvaća i njihve naknadne dpune i izmjene. Svaka izmjena naknada dstupna je prstrima Banke za bavljanje pslva skrbništva i na internet adresi Banke, dnsn biti će dstupna Klijentu putem distribucijskih kanala Banke. Skrbnička naknada za phranu se bračunava na temelju dnevne tržišne vrijednsti imvine na računu. Račun za skrbničku naknadu ispstavlja se mjesečn, pčetkm naredng mjeseca, zajedn s izvješćem stanju financijskih instrumenata na zadnji dan u mjesecu. Transakcijske naknade su naknade pristekle iz pslva namire financijskih instrumenata. Razlikuju se visn tržištu namire (RH, inzemstv) dnsn načinu namire (uz plaćanje, bez plaćanja). Str 7 / 16

8 Naknade za krprativne akcije su naknade pristekle iz aktivnsti izdavatelja financijskg instrumenta, a uključuju prikupljanje prihda p krprativnim akcijama (dividenda, kamata i sl.) i zastupanje na glavnj skupštini izdavatelja. I transakcijske i naknade za krprativne akcije se naplaćuju p nastalj transakciji dnsn dgađaju. Banka zadržava prav pred naknade ddatn bračunati sve trškve u stvarnm iznsu (naknade, pristjbe, preze i stale izdatke) kji su nastali u bavljanju usluge skrbništva u svezi s Imvinm na Skrbničkm računu Klijenta, te naplatiti iste terećenjem svih računa Klijenta tvrenih pri Banci i/ili ne isprukm Financijskih instrumenata, kji su rezultat Krprativne akcije, na Skrbnički račun Klijenta u kličini ptrebnj za pdmirenje bračunatih trškva. Uklik inzemni pdskrbnik bračunava naknadu prikupljanja dividendi, kamata i sl., tak sakupljeni umanjeni prihd se prsljeđuje na račun klijenta. Klijent je dužan naknade i trškve platiti d dana dspijeća ispstavljeng bračuna. Uklik Klijent kasni s plaćanjem naknada p dspijeću, Banka ima prav bračunati zaknsku zateznu kamatu na sva dspjela ptraživanja te ima prav naplatiti ih na teret svih računa kje Klijent ima u Banci, bez njegve psebne suglasnsti, bez psredvanja suda, dnsn pkretanja sudskg pstupka, uz bavijest učinjenm. XI. RAZVRSTAVANJE KLIJENATA Sukladn Zaknu tržištu kapitala, Banka je dužna razvrstati nvg Klijenta na malg ili prfesinalng ulagatelja s bzirm na njegv znanje, iskustv, financijsku situaciju i ulagačke ciljeve. Banka pruža malm ulagatelju viši stupanj zaštite, dk tretman za prfesinalne ulagatelje sadrži manji stupanj zaštite pretpstavljajući njihvg veće znanje i iskustv u pslvanju s Financijskim instrumentima. Prfesinalnim ulagateljem smatra se Klijent kji psjeduje dvljn iskustva, znanja i stručnsti za samstaln dnšenje dluka ulaganjima i razumijevanje uključenih rizika, dnsn kji zadvljava sljedeće kriterije: Klijent je institucinalni ulagatelj (investicijska društva, kreditne institucije, stale financijske institucije, društva za siguravanje, subjekti za zajednička ulaganja i njihva društva za upravljanje, društv za upravljanje mirvinskim fndvima i mirvinski fndvi, mirvinsk siguravajuće društv, trgvci rbm i izvedenicama na rbu, lkalna društva, stali institucinalni ulagatelji) Klijent je pravna sba kje zadvljava najmanje dva d sljedećih uvjeta: ukupna aktiva iznsi najmanje kuna net prihd u iznsu d najmanje kuna kapital u iznsu d najmanje kuna nacinalne i reginalne vlade, javna tijela za upravljanje javnim dugm, središnje banke, međunardne i nadnacinalne institucije ka št je Svjetska banka, Međunardni mnetarni fnd, Eurpska središnja banka, Eurpska investicijska banka i slične međunardne rganizacije Malim ulagateljem se smatra Klijent kji ne zadvljava gre navedene kriterije. P ptpisivanju Ugvra, Banka će Klijenta razvrstati u kategriju prfesinalni ulagatelj uklik Klijent zadvljava gre navedene kriterije dnsn u kategriju mali ulagatelj uklik Klijent ne zadvljava gre navedene kriterije, bez slanja naknadne bavijesti razvrstavanju. Klijenti klasificirani na male ulagatelje imaju prav na ddatne upute i infrmacije, psebn glede pdataka financijskim instrumentima, naknadama, trškvima i pvezanim izdacima, te je Banka s njima bvezna zaključiti pisani ugvr prije neg št im prvi puta pruži investicijsku uslugu kjim se uređuju međusbna prava i bveze. Prfesinalni ulagatelj: mže isključiv pisanim zahtjevm zatražiti d Banke tretman s višm razinm zaštite, ak smatra da ne mže prpisn prcijeniti ili upravljati uključenim rizicima Str 8 / 16

9 dužan je izvijestiti Banku svakj prmjeni kja bi mgla utjecati na njegv status je izgubi višu razinu zaštite kju Banka pruža malim ulagateljima Ak Klijent želi prmjenu svg tretmana, bvezan je dstaviti Banci pisani zahtjev za razvrstavanje. Banka mže Klijenta tretirati ka prfesinalng ulagatelja isključiv na temelju njegvg pisang zahtjeva te ak su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. zadvljava najmanje dva d sljedeća tri navedena kriterija: Klijent je na tržištu kapitala izvrši prsječn 10 transakcija, unutar svakg trmjesečja, unatrag gdine dana veličina Klijentvg prtfelja Financijskih instrumenata prelazi kuna Klijent radi ili je radi u financijskm sektru najmanje gdinu dana na pslvima kji zahtijevaju znanje planiranim transakcijama ili uslugama 2. Banka je prcijenila da Klijent, visn vrsti transakcije ili usluge, psjeduje dvljn iskustva i stručng znanja da je spsban dnsiti vlastite dluke ulaganjima i razumjeti uključeni rizik. 3. Banka je pismen upzrila Klijenta kju razinu zaštite i prava mže izgubiti 4. Klijent je u pisanm bliku ptvrdi da je svjestan psljedica gubitka više razine zaštite. Kvalificirani nalgdavatelji sukladn ZTK su: Investicijska društva, kreditne institucije, društva za siguranje, društva za upravljanje tvrenim investicijskim fndvima s javnm pnudm i tvreni investicijski fndvi s javnm pnudm, društva za upravljanje mirvinskim fndvima i mirvinski fndvi, druge financijske institucije kje pdliježu bvezi ishđenja dbrenja za rad ili čije je pslvanje uređen prpisima RH, druge financijske institucije kje pdliježu bvezi ishđenja dbrenja za rad ili čije je pslvanje uređen prpisima Zajednice ili države članice, sbe čija se redvita djelatnst sastji d trgvanja za vlastiti račun s rbm i/ili izvedenicama na rbu, sbe kje imaju status lkalng društva, nacinalne vlade, javna tijela za upravljanje javnim dugm, središnje banke te nadnacinalne rganizacije. Kvalificirane nalgdavatelje Banka tretira ka prfesinalne ulagatelje. XII. SUSTAV ZAŠTITE ULAGATELJA Banka je član Fnda za zaštitu ulagatelja (Fnd) kjim upravlja SKDD ili druga sba uz dbrenje HANFA-e. Fnd štiti tražbine klijenata Banke kje Banka nije u mgućnsti isplatiti i/ili vratiti klijentima, ka npr: tvaranje stečajng pstupka nad Bankm, ili ak se utvrdi da je kd Banke nastupila nemgućnst ispunjavanja bveza prema klijentima na način da ne mže izvršiti nvčanu bvezu i/ili vratiti financijske instrumente, za kje je skrbila, a nije izgledn da će se te klnsti u dgledn vrijeme bitn prmijeniti. Fnd štiti sljedeće tražbine klijenata Banke: nvčane tražbine u kunama i u valutama država članica EU i država ptpisnica Ugvra Eurpskm gspdarskm prstru kje Banka duguje klijentu ili kje pripadaju klijentu, a kje Banka drži za klijenta vezan za investicijske usluge ugvrene s tim klijentm; financijski instrumenti kji pripadaju klijentu Banke, a kje Banka drži, administrira ili s njima upravlja za račun klijenta, u svezi s investicijskim uslugama ugvrenima s klijentm; sim nih tražbina klijenata kje su sukladn ZTK-u izuzete d zaštite (npr. pvezane s pranjem nvca; tražbine klijenata kje su sigurane zaknm kji uređuje siguranje depzita u kreditnim institucijama itd.) Str 9 / 16

10 Zaštićene tražbine klijenata su putem Fnda d 01.siječnja gdine sigurane su d vrijednsti najviše kuna p klijentu. U pstupku beštećenja na utvrđeni izns tražbine neće se utvrđivati i isplaćivati kamate d dana tvaranja stečajng pstupka nad Bankm ili dana bjave rješenja HANFA-e nastupanju sigurang slučaja iz ZTK pa d isplate. Putem Fnda su d gdine zaštićene tražbine svake fizičke ili pravne sba čija sredstva, Banka drži, administrira ili njima upravlja za račun svg klijenta, u svezi s investicijskm uslugm ugvrenm s klijentm; sim nih klijenata čije tražbine prema Banci sukladn ZTK nisu zaštićene dnsn sigurane (npr. kreditne institucije, investicijska društva, financijske institucije, društva za siguranja, subjekti za zajednička ulaganja, društva za upravljanje mirvinskim fndvima i mirvinski fndvi itd.). U slučaju nastanku sigurang slučaja HANFA će dnijeti psebn rješenje, kje će se javn bjaviti i sukladn kjem pčinje pstupak beštećenja. U navedenm pstupku klijenti će se pzvati na pdnšenje zahtjeva za beštećenje dk će se utvrđeni izns beštećenja isplatiti na klijentv račun. Prema ZTK prav na isplatu sigurang iznsa nije prensiv, ali se mže naslijediti. XIII. FINANCIJSKI INSTRUMENTI I PRIPADAJUĆI RIZICI Pslvi s financijskim instrumentima nse u sebi dređene rizike. Te rizike, gtv da nije mguće u cijelsti pbrjati, a sastje se u prvme redu u nečekivanim prmjenama cijena financijskih instrumenta, nemgućnsti izdavatelja financijskih instrumenta da izvršava baveze kje je preuze p tim instrumentima, nametanju ddatnih bveza i graničenja vlasnicima financijskih instrumenata d strane države, prmjenama u tržišnj likvidnsti pjedinih financijskih instrumenata itd Cijena financijskih instrumenata mijenja se sukladn tržišnim uvjetima na kje mže utjecati čitav niz čimbenika d kjih su neki u cijelsti nepredvidljivi. Ispunjavanje bveza kje iz financijskih instrumenata prističu za njihve izdavatelje ist tak mže biti dveden u pitanje, pa i u cijelsti izstati, zbg premećaja u pslvanju ili gspdarske situacije izdavatelja. Država mže prmjenama prezne plitike, uvđenjem graničenja pri rasplaganju financijskim instrumentima, preznim plitikama i drugim mjerama utjecati na kvalitetu i vrijednst pjedine investicije. Zat se ulagateljima prepručuje da prilikm dabira financijskih instrumenta u kje ulažu pkušaju uskladiti veličinu, strukturu, rčnst i rizičnst investicije sa svjim sadašnjim i pretpstavljenim budućim imvinskim stanjem, uzimajući pri tme u bzir i svje investicijsk iskustv na istm ili sličnm pdručju, ka i da p ptrebi ptraže savjet stručne sbe ili institucije. Sklapanjem Ugvra skrbništvu, klijent ptvrđuje da je svjestan rizika pvezanih s tržištem financijskih instrumenata, da mu je Banka stavila na rasplaganje pdatke i infrmacije kje je zatraži i da mu je na zadvljavajući način dgvren na sva pitanja kja je pstavi glede tržišnih klnsti i financijskih instrumenata kji su predmet skrbničkih usluga. Rizici ulaganja u financijske instrumente mgu se svrstati na pće i psebne rizike, dnsn na specifične rizike u dnsu na pjedini financijski instrument. 1) OPĆI RIZICI: Valutni rizik-kd ulaganja u financijske instrumente denminirane u razičitim valutama imvina ulagača se izlaže riziku prmjene tečaja strane valute u dnsu na kunu ili drugu referentnu valutu u kjj n mjeri prins na svje ulaganje. T znači da fluktuacije tečaja mgu pvećati ili smanjiti vrijednst ulaganja tj. utjecati na prins. Rizik namire i transfera nvca-transakcije s financijskim instrumentima u kje su uključene stranke iz različitih država uključuju i ddatni rizik da njihva realizacija ili namira bude težana ili ptpun nemgućena zbg uvđenja restriktivnih plitičkih ili gspdarskih mjera. U slučaju transakcija s financijskim instrumentima u stranj valuti takvim mjerama mže primjerice biti nemgućena slbdna knvertibilnst pjedine valute. Državni rizik-kreditni rizik dređene države naziva se državnim rizikm. Državni rizik se javlja prilikm bavljanja transakcija s dređenm zemljm ili u njj, a zbg nestabilng eknmskg, plitičkg ili scijalng sustava. Izlženst neke države različitim plitičkim, eknmskim i drugim rizicima utječe na sve sudinike na tržištima te države. Str 10 / 16

11 Rizik likvidnsti- pdrazumijeva mgućnst prdaje vrijednsng papira ili zatvaranja pzicije u nekm financijskm instrumentu p tržišnj cijeni u bil kjem trenutku. U slučaju nelikvidng tržišta zadavanje nalga za prdaju ubičajene veličine mže uzrkvati značajne fluktuacije cijene, a mguće je i da se nalg upće ne mže izvršiti ili se mže izvršiti jedin p značajn nižj cijeni. Kreditni rizik- predstavlja vjerjatnst da strana kja je uključena u transakciju (npr. izdavatelj vrijednsng papira, ili sba s kjm se sklapaju pslvi na financijskim tržištima) neće biti u mgućnsti pdmiriti svje bveze, bil djelmičn ili u cijelsti. T se primjerice dnsi na plaćanje kupnske kamate, pvrat dspjele glavnice i sličn. Kamatni rizik-rizik prmjene kamatnih stpa predstavlja mgućnst gubitka u slučaju prmjene razine kamatnih stpa na financijskim tržištima (npr. rast zahtjevanih kamatnih stpa na tržištu mže izazvati pad cijene dužničkih vrijednsnih papira). Tržišni rizik- predstavlja mgućnst pada cijene pjedinih financijskih instrumenata št mže dvesti d smanjenja prinsa ili gubitka vrijednsti ulagačkg prtfelja. U slučaju transakcija s financijskim instrumentima kji uključuju neku buduću bavezu (primjerice futures ugvri, valutni frward ugvri i sl.), nepvljna prmjena cijene mže rezultirati i ddatnim financijskim bvezama, ka primjerice bvezm nadplate instrumenta siguranja. Rizik ptpung gubitka-ova vrsta rizika predstavlja mgućnst da neka investicija u ptpunsti izgubi svju vrijednst. Rizik financijske pluge -Investicija pri kjj je izvr sredstava za ulaganje dbiven zaduživanjem u sebi sadrži pvećani rizik d gubitaka. Naime, prfitabilnst same investicije ne utječe na bvezu vraćanja duga, a i trškvi takvg financiranja utječu na investiciju na način da smanjuju stvareni prins. Stga je financiranju investicija krz neki blik zaduženja ptrebn pristupiti s pvećanim prezm. Rizik prmjene preznih i drugih prpisa- predstavlja vjerjatnst da se prezni ili drugi prpisi u zemlji ulagatelja i/ili zemljama u kjima se investira imvina ulagatelja, prmijene na način kji bi negativn utjeca na prins. Svaki bi se ulagač prije dluke investiranju treba knzultirati sa svjim preznim savjetnikm. Rizik inflacije- Rizik smanjenja vrijednsti Financijskih instrumenata uslijed pćeg rasta cijena (rizik inflacije); Rizik kvara na infrmatičkim sustavima i/ili rizik prekida kmunikacijskih veza između banaka, SKDD, drugih centralnih depzitrija i/ili klirinških kuca, Burzi i/ili uređenih javnih tržišta Financijskih instrumenata; 2) FINANCIJSKI INSTRUMENTI I POSEBNI RIZICI POVEZANI SA NJIMA OBVEZNICE: Obveznice su vrsta dužničkih vrijednsnih papira kji bvezuju izdavatelja na pvrat pzajmljenih sredstava u dređenm rku te isplatu dređene kamate na glavnicu, u skladu s uvjetima bveznice. Obveznicama se trguje na burzama ili međubankarskm tržištu, tj. izravn između sudinika na tržištu. Osim klasičnih bveznica sa unaprijed utvrđenm fiksnm kamatm i bvezm tplate cjelkupne glavnice dspijeću, pstje i drugi tipvi bveznica, ka št su bveznice sa varijabilnm kamatm, knvertibilne bveznice, beskupnske bveznice, bveznice sa ugrađenim varantima itd. Prins bveznice se sastji d kamate na glavnicu i razlike između kupvne i tržišne cijene bveznice. Psljedičn tme, prins na bveznicu se mže utvrditi unaprijed sam u slučaju da se bveznica drži d dspijeća. Kak bi čekivani prins na bveznice bi usprediv, kriste se različite standardne mjere prinsa bveznica izraženih ka psttak na gdišnjj razini (npr. prins d dspijeća). Uklik je razina tak izračunatg zahtjevang prinsa pjedine bveznice znatn viša d zahtjevang prinsa drugih bveznica sa sličnim rkm d dspijeća, za t sigurn pstje razlzi - najčešći je razlg znatn viša razina kreditng rizika izdavatelja takve bveznice. Uklik se bveznica prdaje prije dspijeća njezinu cijenu nije mguće unaprijed utvrditi, št znači da se prins mže razlikvati d prvbitn čekivang. Takđer, prilikm izračuna ukupng prinsa na bveznicu ptrebn je u bzir uzeti i transakcijske trškve. Kreditni rizik- dnsi se na vjerjatnst da izdavatelj bveznice neće biti u mgućnsti pdmiriti svje dspjele bveze dnsn pjavljuje se slučaju njegve neslventnsti. Zat se kreditna puzdanst dužnika mra uzeti u bzir prilikm dnšenja investicijske dluke. Kreditni rejting (prcjena kreditne puzdansti izdavatelja) kji dnsi neka d nezavisnih rejting agencija pruža dređene smjernice vezane uz prcjenu kreditng rizika. Najviši Str 11 / 16

12 rejting je primjerice AAA, a ddjeljuje se bveznicama financijski najmćnijih i najstabilnijih država. Št je kreditni rejting izdavatelja niži (npr. B ili C ) veći je i kreditni rizik, ali je i veći zahtjevani prins ulagača na takve bveznice zbg tzv. premije rizika. Tržišni rizik- uklik se bveznica drži d dspijeća, ulagatelju se isplaćuje cijena dspijeću, definirana u uvjetima bveznice. Ptrebn je uzeti u bzir i rizik pziva, dnsn mgućnst da izdavatelj pvuče bveznicu i prije dspijeća (takva mgućnst mra unaprijed biti pznata i predviđena u uvjetima bveznice). Uklik se bveznica prdaje prije dspijeća, ulagatelj pstiže tržišnu cijenu frmiranu dnsm pnude i ptražnje. U pravilu, cijene bveznica s fiksnm kupnskm kamatm padaju kada rastu zahtjevane tržišne kamatne stpe na bveznice sličng dspijeća, i brnut, mže se čekivati rast vrijednsti bveznice u slučaju pada zahtjevanih kamatnih stpa na bveznice s istim dspijećem. Tržišna cijena bveznice takđer mže biti pd utjecajem prmjene kreditng rejtinga izdavatelja. Rizik likvidnsti- Likvidnst bveznica visi mng faktra među kjima su i vlumen izdanja, prestal vrijeme d dspijeća, tržišna pravila i uvjeti. Neke je bveznice vrl tešk ili čak nemguće prdati te se mraju držati d dspijeća. DIONICE: Dinice su vlasnički vrijednsni papiri, kjima kupci stvaruju vlasništv nad dijelm pduzeća. Najvažnija prava kja dinice dnse svjim vlasnicima su prav na sudjelvanje u dbiti pduzeća te prav glasvanja na skupštini diničara. Prins na ulaganje u dinice se sastji d isplaćenih dividendi, te razlike između kupvne i tržišne cijene dinice, te se ne mže unaprijed predvidjeti. Dividenda je zarada pduzeća kja se distribuira diničarima. Izns dividende kji će se isplatiti diničarima mže biti izražen u apslutnm iznsu p dinici ili u psttku nminalne vrijednsti dinice, a njemu se dlučuje na skupštini diničara. Odns između isplaćene dividende i tržišne cijene dinice naziva se dividendnim prinsm. Najveći di prinsa d ulaganja u dinice se bičn stvaruje d prmjene njihve tržišne cijene. Tržišni rizik-većinm dinica se trguje na burzama. Cijenu dinica dređuje dns pnude i ptražnje na dnevnj razini. Prilikm investiranja u dinice treba uzeti u bzir da takva ulaganja mgu uzrkvati i značajne gubitke. Općenit, cijena dinice visi pslvnim rezultatima dređeng pduzeća, ali i pćj gspdarskj klimi i plitičkim uvjetima. Na prmjenu cijene dinica, a psljedičn tme i stvareni prins, utječu i mngi subjektivni faktri pput javng mišljenja ili čekivanja ulagača. Kreditni rizik-diničari psjeduju vlasnički udi u pduzeću št znači da u slučaju neslventnsti ili stečaja pduzeća njihv ulaganje mže u cijelsti izgubiti svju vrijednst. Rizik likvidnsti- Utrživst nekih dinica mže biti graničena, sbit tijekm tržišnih kriza. Dinice kje su izlistane na nižim burzvnim ktacijama u pravilu karakterizira slabija likvidnst d nih na višim. UDJELI ILI DIONICE INVESTICIJSKIH FONDOVA Udjeli ili dinice investicijskih fndva predstavljaju prprcinalan udi u ukupnj imvini fnda. Zatvreni investicijski fndvi su u pravilu dinička društva čijim se dinicama trguje na burzi ili drugm rganiziranm tržištu. U pravilu, zatvreni investicijski fnd karakterizira unaprijed zadani brj dinica, a vlasnikm dinice fnda ulagač pstaje kupnjm dinice d nekg drugg diničara. Otvreni investicijski fndvi izdaju nve udjele svakm uplatm ulagača u fnd, a ulagač ima prav u svak dba zahtijevati isplatu udjela iz imvine fnda i na taj način istupiti iz fnda. Imvina fnda je u zajedničkm vlasništvu svih imatelja udjela ili dinica u fndu, a prikupljena nvčana sredstva ulagača investiraju se u vrijednsne papire i druge financijske instrumente u skladu sa zadanm investicijskm strategijm fnda. Većina investicijskih fndva ulaže u jednu ili više glavnih skupina imvine pa tak pstji neklik snvnih vrsta investicijskih fndva prema vrsti imvine u kju ulažu: nvčani fndvi (eng. mney market funds) kji ulažu u instrumente tržišta nvca, bveznički fndvi (eng. bnd, fixed incme funds), dinički fndvi (eng. equity, stck funds), mješviti fndvi (mixed, balanced funds) kji ulažu u različite kategrije financijske imvine, nekretninski fndvi itd. Str 12 / 16

13 Prins investicijskih fndva se ne mže unaprijed utvrditi, a prinsi investicijskih fndva stvareni u pršlsti ne predstavljaju indikaciju mgućih prinsa u budućnsti. Prins nekg fnda visi definiranj investicijskj strategiji fnda, ka i kretanju tržišnih cijena pjedinih instrumenata u kje je ulžena imvina fnda. Zat prilikm ulaganja u investicijski fnd treba uzeti u bzir različite rizike kji se dnse na pjedine klase imvine (bveznice, dinice, instrumenti tržišta nvca i sl.) u kje je dzvljen ulagati imvinu fnda, tj. ptrebn je uzeti u bzir ulagačku strategiju pjeding fnda. Tržišni rizik i rizik likvidnsti-udjeli tvrenih investicijskih fndva se u nrmalnim klnstima mgu isplatiti iz fnda u bil kje vrijeme na način prpisan u prspektu, statutu ili drugim relevantnim dkumentima. Cijena p kjj se prdaju i tkupljuju udjeli u tvrenm investicijskm fndu dražava tržišnu vrijednst instrumenata kji čine imvinu fnda. U iznimnim klnstima društv za upravljanje mže bustaviti prdaju i retkup udjela investicijskih fndva. Dinicama zatvrenih investicijskih fndva u pravilu se trguje na burzama. Cijena dinice zatvreng fnda visi prvenstven vrijednsti financijskih instrumenata i druge imvine i bveza kje čine imvinu fnda, ali i dnsu pnude i ptražnje na tržištu. Utrživst nekih dinice mže biti graničena. Investicijski fnd se sniva na dređen ili nedređen vrijeme št je definiran prspektm fnda. Ka št je već spmenut rizik ulaganja u investicijske fndve visi strategiji ulaganja te tržišnim trendvima i ne mže se izbjeći niti držanjem udjela ili dinica d dspijeća fnda u slučaju fndva snvanih na dređen vrijeme. Prezni rizik-pslvanje stranih društava za upravljanje dnsn strani investicijski fndvi pdliježu različitim zaknskim i drugim prpisima d nih kji su na snazi u Republici Hrvatskj, te su ti prpisi pnekad manje strži d pravila važećih u Hrvatskj. Takđer ulaganje u strane investicijske fndve pdliježe različitim preznim tretmanima, št je takđer ptrebn uzeti u bzir prilikm ulaganja. INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA Trezrski zapisi- Trezrski zapisi su vrijednsni papiri kje izdaju ministarstva financija, uglavnm s rkm dspijeća d gdine dana. U Republici Hrvatskj Ministarstv Financija izdaje trezrske zapise s rkvima dspijeća d 91, 182 i 364 dana (iznimn i dužih rkva) sa denminacijm d ,00 kuna. Upis trezrskih zapisa vrši se na aukcijama kje bjavljuje Ministarstv Financija Republike Hrvatske. Kmercijalni zapisi- Kmercijalni zapisi su kratkrčni dužnički vrijednsni papiri kje izdaju pduzeća radi prikupljanja likvidnih sredstava. Kak ih ne izdaju države neg pduzeća vrl različitg bniteta, u pravilu su manje siguran instrument neg su t trezrski zapisi. Certifikati depzitu-certifikati depzitu su utrživi dužnički instrumenti izdani d strane banaka kje se njima bvezuju p isteku utvrđeng rka dspijeća isplatiti glavnicu uvećanu za ugvrenu kamatu. Pred pćih rizika, faktri kji utječu na rizik i prins instrumenata tržišta nvca se u velikj mjeri pdudaraju s nima definiranim za bveznice. Razlike se uglavnm dnse na rizik likvidnsti, naime u pravilu ne pstje rganizirana tržišta nvca. Iz tg razlga ne pstji ni garancija da se takvi instrumenti mgu prdati u bil kjem trenutku. IZVEDENICE (derivativni instrumenti) Izvedenice su slženi financijski instrument čija vrijednst i snvne značajke vise temeljnj imvini, ka št su dinice, bveznica, rba ili valuta. Umjest da trguju samim referentnim instrumentm, ugvrne strane se bvezuju razmijeniti nvac, referentni instrument kji je predmet ugvra, ili neku drugu vrijednst, na dređeni datum ili unutar dređeng rka, a temeljen na vrijednsti referentng instrumenta. Ka referentni instrumenti mgu se kristiti najrazličitiji financijski i nefinancijski instrumenti i veličine: pjedinačne dinice, burzvni indeksi, burzvne rbe, kamatne stpe, druge izvedenice... Opseg transakcija financijskim izvedenicama na svjetskim tržištima nvca i kapitala je u stalnme prastu, a sudinici na tržištu neprestan kreiraju nve tipve izvedenica temeljene na nvim i sve raznvrsnijim referentnim instrumentima i frmulama za isplatu. Osnvne vrste financijskih instrumenata su futures ugvri (budućnsnice), frward ugvri (unaprijedni ugvri), pcije i swapvi (zamjene). Futures- budućnsnice su ugvri prema kjima se temeljna imvina (rba, bveznica, dinice, valuta) mra ispručiti unaprijed utvrđeng datuma u budućnsti. Drugim riječima, ne bvezuju bje ugvrne strane da transakciju prvedu dređeng datuma u budućnsti. Str 13 / 16

14 Frward unaprijedni ugvr je pput futures ugvra instrument kjim se kupac ili prdavatelj bvezuje kupiti ili prdati dređenu kličinu referentng instrumenta p dređenj cijeni na dređeni datum u budućnsti. Osnvna je razlika između futures ugvra i frward ugvra u tme št se frwardima ne trguje na burzi u standardiziranm bliku, neg se sklapaju izravn između tržišnih sudinika. Iz tga prizlaze i neki ddatni rizici svjstveni frward ugvrima. Opcija svme imatelju daje prav (ali ne i bvezu, ka št je slučaj s budućnsnicama) da kupi (tzv. call pcija) ili prda (put pcija) dređeni izns temeljne imvine u unaprijed utvrđenm rku i p unaprijed utvrđenj cijeni (izvršna cijena) tijekm dređeng razdblja. Važn je naglasiti da se tzv. američke pcije mgu izvršiti u bil kjem trenutku d datuma dspijeća, dk se eurpske pcije mgu izvršiti sam na datum dspijeća. U zamjenu za prav na izvršenje pcije placa se cijena pcije (tzv. premija). Pstje dvije snvne vrste pcija: call pcije i put pcije. Call pcija, u zamjenu za plaćenu premiju, kupcu daje prav na kupnju referentng instrumenta p izvršnj cijeni na dređeni dan ili tijekm dređeng vremenskg razdblja. Put pcija, u zamjenu za plaćenu premiju, kupcu daje prav na prdaju referentng instrumenta p izvršnj cijeni na dređeni dan ili tijekm dređeng vremenskg razdblja. Osim pćih rizika, najvažniji rizici ulaganja u izvedenice su: Pzicijski rizik- držanje pzicije pdređene imvine (underlying assets) kji nastaje uslijed prmjene njihve vrijednsti prema prmjeni utvrđene kamatne stpe, cijene financijskih instrumenata, cijene rbe, tečaja valuta, indeksa ili sličnih varijabli kja se kristi ka snvica dređivanja vrijednsti kmpleksnih financijskih instrumenata. Temeljna imvina mže imati izuzetn vlatilnu cijenu i/ili prmjenjive rezultate i viši kreditni rizik d izdavatelja, št mže utjecati na namiru i/ili cijenu tkupa značajn nižu d cijene izdanja. Naveden u najgrem slučaju mže dvesti d cjelkupng gubitaka ulženg kapitala; Kreditni rizik-rizik gubitka kji nastaje zbg neispunjenja nvčane bveze, psebn kd instrumenata kjima se ne trguje na uređenim tržištima dnsn burzama. Tečajni rizik-rizik gubitka zbg prmjene u tečaju vlauta. Rbni rizik- rizik kji nastaje zbg prmjene cijene rbe. Rizik nemgućnsti (nepravvremene) namire uslijed čega izvedenica mže pstati bezvrijedna; Rizik prijevremeng tkupa - u slučaju tkupa bil kjeg financijskg instrumenta prije njegvg rka dspijeća imatelji takvih instrumenata mgu biti izlženi rizicima, uključujući rizik prinsa na ulaganje niži d čekivang. Ptpism Ugvra Klijent ptvrđuje da je upznat i svjestan rizika pvezanih sa financijskim instrumentima i da mu je Direkcija skrbništva pružila i ddatn zatražene pdatke i infrmacije svim pitanjima glede rizika p pslvima sa financijskim instrumentima. XIV. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA Banka je Pravilnikm pvlaštenj infrmaciji i Plitikm sukba interesa prpisala pstupke i mjere za sprječavanje nastanka sukba interesa. Sukb interesa mže nastati ka rezultat pružanja Usluge skrbništva između: Bančinih interesa i/ili interesa relevantne sbe ili svih sba izravn ili neizravn pvezanih s njima putem kntrle s jedne strane i interesa klijenata Banke s druge strane, interesa klijenata Banke međusbn. Radi sprječavanja sukba interesa, relevantne sbe pstupaju u skladu sa sljedećim ciljevima i pćim načelima pslvanja: stručnst i savjesnst pri bavljanju pslva s financijskim instrumentima dgvrnst u kmunikaciji s klijentima izbjegavanje sukba interesa i prijavljivanje svake sumnje u pstjanje sukba interesa dgvrnst i transparentnst u sbnim transakcijama s Financijskim instrumentima Str 14 / 16

15 kperativni dns s nadležnim institucijama. U slučajevima kada pravila pstupanja prpisana Plitikm sukba interesa i stalim aktima i prcedurama rada Direkcije skrbništva nisu dvljna da se u razumnj mjeri sigura sprječavanje nastanka sukba interesa, zapslenici će bavijestiti Klijenta vrsti i izvru sukba interesa prije pčetka bavljanja pslva. XV. REGISTAR PRITUŽBI KLIJENATA Kreditna institucija dužna je prpisati i dnijeti Prceduru načinu pdnšenja pritužbi klijenata i pstupanja s pritužbama. Fizičke i pravne sbe klijenti i ptencijalni klijenti, a psebice mali ulagatelji i ptencijalni mali ulagatelji mgu pdnijeti pritužbe na dnse i aktivnsti kje prizlaze iz međusbnih pslvnih dnsa njih i djelatnika Direkcije skrbništva. Klijenti i ptencijalni klijenti mgu pdnijeti pritužbu pismm ili bil kjim drugim kmunikacijskim kanalm. Bez bzira kjim kmunikacijskim kanalm je stigla pritužba na se mra evidentirati u Registar pritužbi, analizirati je i Klijentu dgvriti najkasnije 15 dana nakn zaprimanja iste. Direkcija skrbništva dužna je uredn vditi Registar pritužbi i phranjivati dkumentaciju sukladn ZTK. XVI. ISKLJUČENJE ODGOVORNOSTI Isključena je dgvrnst Banke za nemgućnst bavljanja pslva skrbništva u slučajevima kada nastupe bjektivne smetnje u bavljanju pslva. Smetnjama u bavljanju pslva smatraju se svi dgađaji kji težavaju ili nemgućavaju bavljanje pslva skrbništva, a pruzrčeni su djelvanjem više sile, rata, nemira, terrističkih akata, štrajkva, prekida telekmunikacijskih veza ili drugih kmunikacijskih kanala, radnje i prpisa bil kjeg državng ili drugg vlašteng tijela, ka i svih drugih dgađaja čiji se nastanak ne mže pripisati Banci. Smetnjama se smatraju i prestanak funkciniranja ili nepraviln funkciniranje Nacinalng klirinškg sustava, Hrvatskg sustava velikih plaćanja i SWIFT-a. Odgvrnst Banke graničena je na tčn pstupanje prema primljenim Instrukcijama Klijenta, ali Banka ne jamči i ne preuzima dgvrnst da će izvršenje Instrukcije dvesti d čekivang rezultata, dnsn da će Financijski instrumenti i/ili Nvčana sredstva kji su predmet Instrukcije biti primljeni, ak zbg razlga kji su izvan kntrle Banke (ka št su, ali ne isključiv: bustava namire, suspenzija trgvanja, pništenje transakcije) ist nije mguće. Banka neće Klijentu pružati bil kakve pravne savjete ili usluge, niti prezne savjete. Takđer, Banka neće Klijentu pružati bil kakve investicijske savjete ili usluge, te neće biti dgvrna Klijentu za bil kju pruženu infrmaciju ili izjavu. Klijent prihvaća da je svaka kmunikacija između Klijenta i Banke infrmativng karaktera, te da ne predstavlja investicijski savjet i/ili prepruku. Banka neće biti dgvrna u slučaju da Klijent nije bez dgađanja bavijesti Banku prmjeni sbnih pdataka Klijenta, kntakt pdataka Klijenta, vlašteng ptpisnika i prmjenama svih drugih pdataka kji mgu utjecati na izvršenje bveza Banke prizašlih iz Ugvra. Banka će pri pružanju investicijskih i pmćnih usluga sukladn Općim uvjetima i Ugvru pstupati s pažnjm dbrg stručnjaka, u skladu s pravilima struke i prevladavajućm pslvnm praksm te vditi računa interesima Klijenta i Imvini Klijenta ka svjj vlastitj imvini. Banka, međutim, ne dgvara za istinitst, valjanst i tčnst prezentirane jj dkumentacije, ni zaprimljene Imvine te ima prav smatrati da je sadržaj prezentirane jj dkumentacije istinit. Str 15 / 16