Microsoft Word - KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA LEPRIPIĆ.doc

Транскрипт

1 DJEČJI VRTIĆ LEPTIRIĆ LJUBEŠĆICA Zagrebačka 22 a Ljubešćica KLASA: /18-11/1 URBROJ: Ljubešćica, 27. rujna Na temelju članka 21. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07 i 94/13) i članka 18. Statuta Dječjeg vrtića LEPTIRIĆ Ljubešćica, Upravno vijeće Dječjeg vrtića LEPTIRIĆ Ljubešćica na 16. sjednici, održanoj 27. rujna 2018.godine, na prijedlog ravnateljice, donijelo je KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA LEPTIRIĆ LJUBEŠĆICA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2018./2019. Ljubešćica, 27. rujna 2018.

2 Sadržaj: 1. POJAM KURIKULUMA Svrha i važnost predškolskoga kurikuluma Struktura predškolskoga kurikuluma vrtića Područja kompetencijskih dimenzija Naša vizija kurikuluma vrtića LEPTIRIĆ Kurikulum Dječjeg vrtića LEPTIRIĆ PROGRAMI Redoviti cjelodnevni 10-satni program Folklorno-plesni program Program predškole Suradnja s roditeljima ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA NIVOU USTANOVE Obogaćivanje odgojno-obrazovnog procesa blagdanima, proslavama, svečanostima, posjetima i izletima Očuvanje kulturne baštine... 23

3 1. POJAM KURIKULUMA Kurikulum je teorijska koncepcija koja se u praksi svakog dječjeg vrtića provjerava, modificira, izgrađuje, kontinuirano mijenja i razvija. Uvažavajući najnovije znanstvene spoznaje o načinima učenja djece predškolske dobi, polazeći od socio-konstruktivističke paradigme koja naglasak stavlja na aktivnost djeteta i interakciju s okolinom, kurikulum polazi od djeteta tj. temelji se na dobrom razumijevanju djeteta; njegovih interesa, razvojnih potreba i mogućnosti, postojećih znanja i razumijevanja, kognitivnih strategija i stilova učenja, modaliteta i kvalitete komunikacije s drugima, kreativnih i drugih potencijala. Kurikulum ranog i predškolskog odgoja otvoren je, dinamičan i razvojan, razvija se i mijenja na temelju učenja, istraživanja i suradnje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Sadržaji djetetova učenja strogo se ne propisuju jer se poučavanje zamjenjuje učenjem činjenjem, izravnim stjecanjem iskustva, pa se materijali i sadržaji nude na temelju praćenja i podržavanja interesa i inicijativa djece. Holistička, tj. integrirana priroda kurikuluma podrazumijeva cjelovit odgoj i obrazovanje, usklađen s integriranom prirodom odgoja i učenja djeteta. Humanistička i razvojno-primjerena orijentacija kurikuluma usmjerena je na razvoj kapaciteta svakoga pojedinog djeteta te na poštovanje interesa, potreba i prava djeteta. Dijete, sukladno svojim interesima, potrebama i mogućnostima, slobodno bira sadržaje i partnere svojih aktivnosti te istražuje i uči na načine na koji je njemu svrhoviti. Zadatak vrtića je poticati procese osposobljavanja djece za snalaženje u sadašnjosti i u budućnosti. Zato veću vrijednost imaju ona odgojno-obrazovna djelovanja koja djeci omogućavanju učenje učenja, nego učenje određenih sadržaja. Razvoj kurikuluma započinje proučavanjem i mijenjanjem okruženja, koje omogućuje interakciju, istraživanje, kretanje i neovisnost djece. Djeca uče aktivno, sudjelujući, čineći, surađujući s drugima Svrha i važnost predškolskoga kurikuluma Temeljna uloga predškolskoga odgoja i obrazovanja je stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i posredno kvaliteti njegova obiteljskoga života. Svrha predškolskoga odgoja i obrazovanja je, a samim time i kurikuluma ovoga vrtića, osigurati takve uvjete koji jamče cjeloviti razvoj svih individualnih sposobnosti svakoga djeteta te osigurava jednake mogućnosti svoj djeci. U vrtiću ćemo stvarati poticajne materijalne, socijalne i kadrovske uvjeti te društveno okružje za kvalitetan život djeteta. Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja stvaranje uvjeta za cjelovit razvoj djeteta u ustanovama predškolskoga odgoja i obrazovanja, poštujući pritom razvojne i druge čimbenike (osobne potrebe, obitelj, zajednica, vrijednosti, prava i sl.)., što je intencija i kurikuluma našeg vrtića. Na taj način poticati ćemo razvoj kompetencija koje su nužne pojedincu za snalaženje i aktivno sudjelovanje u svakodnevnom osobnom, te kasnije profesionalnom i društvenom životu. Nizom aktivnosti i poticaja želimo stvarati osnove za razvijanje svih djetetovih sposobnosti kako za učenje, tako i za njegovu samostalnost u učenju. Djetetova sadašnja i buduća dobrobit svrha je djelovanja svih izravnih i neizravnih sudionika odgoja i obrazovanja. 1

4 Odgojno-obrazovno djelovanje različitih sudionika odgoja, osobito roditelja i odgojitelja, zahtijeva njihovo međusobno razumijevanje i suradnju čime se ostvaruju jedinstveno shvaćeni i prihvaćeni bitni ciljevi odgoja i obrazovanja u skladu s potrebama i individualnim razvojnim mogućnostima djeteta Struktura predškolskoga kurikuluma vrtića Temeljna struktura predškolskoga kurikuluma vrtića podijeljena je na tri velika pod-područja u kojima dijete stječe kompetencije: ja (slika o sebi), ja i drugi (obitelj, druga djeca, uža društvena zajednica, vrtić i lokalna zajednica), svijet oko mene (prirodno i šire društveno okružje, kulturna baština). U svakom pod-području određeni su sadržaji koji povezuju pedagoške i psihološke dimenzije odgojno-obrazovnoga procesa. Prema uvjetima, sadržajima i aktivnostima neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada ostvaruju se ciljevi kojima se potiče cjelokupni tjelesni, intelektualni, psihofizički, emocionalni, moralni i duhovni razvoj djeteta Područja kompetencijskih dimenzija Temeljna znanja: usvajanje i praktična uporaba pojmova i predodžbi kojima dijete razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore, odnose s drugim osobama u svom okruženju te sa svijetom u kojem živi i koji ga okružuje. Očekuje se da dijete usvoji informacije, koje mu omogućavaju nesmetanu komunikaciju s vršnjacima i odraslima, te međudjelovanje sa sadržajima učenja, osiguraju mu kvalitetnu prilagodbu trenutačnomu okruženju te ga kvalitetno osposobe za izazove koji ga očekuju kao što je npr. polazak u školu. Vještine i sposobnosti: stjecanje i razvoj vještina učenja, povezivanja sadržaja, logičkog mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema; sposobnost propitivanja vlastitih ideja i zamisli djeteta te argumentirano iznošenje vlastitih načina razmišljanja; sposobnost identifikacije različitih izvora učenja i njihove raznovrsne primjene; preuzimanje inicijative, samo organiziranje vlastitih aktivnosti i vještina vođenja; sposobnost razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih..) i potreba drugih te njihova zadovoljavanja na društveno prihvatljiv način. Sposobnost uspostavljanja, razvijanja i održavanja kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba); razumijevanje i poštivanje različitosti među ljudima; sposobnost zajedničkoga djelovanja djeteta s drugima (drugom djecom i odraslima); sposobnost odgovornoga ponašanja prema sebi, drugima i okružju (prirodnom i materijalnom); etičnost, solidarnost, povjerenje i tolerancija u komunikaciji s drugima; sposobnost (samo) poticanja na djelovanje, (samo) organiziranja i (samo)vođenja aktivnosti; samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova djelovanja, mišljenja i odlučivanja); mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima (okretnost i prilagodljivost); stvaranje i zastupanje novih ideja (kreativnost); sposobnost promišljanja i samoprocjene vlastitoga rada i postignuća; inicijativnost, inovativnost i poduzetničke sposobnosti. Vrijednosti i stavovi: prihvaćanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i društva. 2

5 1.4. Naša vizija kurikuluma vrtića LEPTIRIĆ Naša vizija je provođenje i unaprjeđivanje odgojno-obrazovnog rada s djecom i suradnje s roditeljima u skladu s razvojnim osobinama, interesima i potrebama djece, socijalnim, kulturnim i drugim potrebama obitelji, te u vrtiću stvoriti ozračje u kojem se dijete osjeća dobrodošlo, sretno, sigurno i posebno, u kojem se poštuje različitost svakog djeteta te potiče razvoj njegovih individualnih sposobnosti i potencijala. Naša vizija: a) za dijete: - sigurnost svakog djeteta - samopouzdanje i samopoštovanje djeteta - sposobnost razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.) - sposobnost razumijevanja i uvažavanja potreba drugih - uspostavljanje kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba, razumijevanje i poštivanje različitosti među ljudima) - istraživanje i razvijanje kompetencija - samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova djelovanja, mišljenja i odlučivanja) - usvajanje i praktična uporaba pojmova i predodžaba kojima dijete razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore - stjecanje i razvoj vještina učenja (povezivanja sadržaja, logičkoga mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema) - osiguravanje kvalitetne prilagodbu trenutačnom okruženju i kvalitetno osposobljavanje za izazove koji očekuju dijete (primjerice, polazak u školu) - mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima - sposobnost odgovornoga ponašanja u okružju (prirodnom i materijalnom) - življenje i učenje prava djeteta - dobrobit i radost svakog djeteta. b) za dijete kao aktivnog građanina zajednice: - osiguravanje demokratičnog življenja i pluralizam - omogućavanje djetetu aktivno sudjelovanje i suodlučivanje o temama koje su od bitnog značaja za opću kvalitetu življenja u socijalnom okruženju - uvažavanje osobnost svakog djeteta - omogućavanje ostvarenje prava zajamčenih Konvencijom o pravima djeteta - uspostavljanje i održavati kvalitetni odnosi s djecom - poticanje djecu na sudjelovanje u donošenju odluka koje se odnose na njihov odgoj i učenje - osposobljavanje djece za demokratski dijalog s ostalim sudionicima procesa - osiguravanje slobodu i poticati razvoj odgovornosti svih sudionika u odgojno-obrazovnom procesu - osposobljavanje djece za samoprocjenu i samodisciplinu - poticanje djece na aktivno sudjelovanje u raspravama tj. slobodno iznošenje različitih stajališta - osnaživanje inicijativa djece i njihove poduzetnosti 3

6 - poticanje djece na osmišljavanje, iniciranje i organiziranje vlastitih aktivnosti i (su)upravljanje razvojem tih aktivnosti c) za roditelje: - davanje podrške obitelji u području kvalitetne afirmativne roditeljske uloge - usklađivanje partnerskog djelovanja vrtić obitelj - zadovoljstvo roditelja - za prostorno, materijalno i vremensko okruženje: - organiziranje prostora koji je funkcionalan, siguran, usmjeren na promoviranje susreta, komunikaciju i interakciju; omogućava distanciranje djeteta iz grupnih zbivanja i pravo na privatnost - osiguravanje bogate ponude raznovrsnih, razvojno primjerenih i stalno dostupnih materijala koji potiču aktivnu konstrukciju znanja - održavanje estetike - osiguravanje fleksibilnog dnevnog ritma koji se temelji na prepoznavanju i uvažavanju djetetovih potreba - stvaranje okruženja koje zrcali zaposlene i njihovu sliku o djetetu - za ozračje: - stvaranje modela usklađenog življenja koji poštuje prava djeteta u skladu s humanim vrijednostima koje razvijaju kompetencije djeteta i sve oblike učenja - osnaživanje zaštitnih mehanizama i umanjivanje rizičnih čimbenika - prihvaćanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i društva d) za stručni tim i odgojitelje: - osnaživanje osobnih i profesionalnih kompetencija za primjereno i funkcionalno djelovanje u odnosu sa suradnicima, djetetom i obiteljima - razvijanje što kvalitetnijeg vrtića / odgojno-obrazovnog procesa - razvijanje osobne odgovornosti za cjelovito djelovanje na dijete u svim interakcijama; - razvijanje odgovornosti u osobnom i timskom radu - razvijanje refleksivne prakse - proklamiranje humanih vrijednosti e) za ostale zaposlenike: - razvijanje odgovornosti u osobnom i timskom radu u odnosu na radne poslove i obveze, na dobrobit djeteta, na cjelokupno ozračje vrtića. 4

7 1.5. Kurikulum Dječjeg vrtića LEPTIRIĆ Vrtićkim kurikulumom utvrđen je okvirni plan i program rada kroz redoviti 10-satni program, program javnih potreba za djecu s teškoćama, program javnih potreba predškole i kraći Folklorno-plesni program. Program predškole je u procesu verifikacije. Pri izradi kurikuluma stavljen je naglasak na specifičnosti vrtića i sredine u kojoj vrtić djeluje. Središte i polazište našeg rada su potrebe i interesi naše djece, roditelja i lokalne zajednice. U planiranju aktivnosti vodimo se načelima individualizma, nepristranosti i interdisciplinarnosti. Bitne pretpostavke ostvarivanju ciljeva postavljenih u kurikulumu su: - podizanje stručnih kompetencija odgojitelja - kvalitetna suradnja na relaciji roditelji-vrtić - prepoznatljivost i podrška lokalne zajednice. Prioritetna područja unapređenja u ovoj pedagoškoj godini su: - organizacijsko vođenje ustanove - kultura ustanove - kurikulum i odgojno-obrazovni proces. Sukladno razvojnom planu ustanove postavljeni su sljedeći razvojni ciljevi: 1. Osnaživanje timskog rada ; 2. Poboljšanje komunikacije i kvalitete odnosa; 3. Razvijanje kulture dijaloga među svim djelatnicima ; 4. Povećanje planiranja temeljeno na praćenju i prepoznavanju individualnih kompetencija djece. Vrtićki kurikulum je razrađen po odgojno-obrazovnim programima. ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA Naš vrtić je mjesto cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djeteta. U njemu se u svim odgojnim skupinama kontinuirano stvara poticajno odgojno-obrazovno okruženje u kojem dijete ima priliku ostvariti raznovrsne interakcije s prostorom, materijalima, drugom djecom i odraslima. Odgojno-obrazovni proces oblikuje se tako da svaka aktivnost istovremeno podupire različite aspekte djetetovog razvoja i ujedinjuje različita područja učenja. U sobama dnevnog boravka istovremeno se održavaju različite aktivnosti djece, potiču samoinicirane i samoorganizirane aktivnosti te osiguravaju prilike da djeca svoje aktivnosti razvijaju na način koji je za njih svrhovit. Osnažuje se njihova prirodna znatiželja, poštuju njihovi interesi i potrebe te ih se potiče na samoprocjenu i preuzimanje odgovornosti za svoje vlastite izbore i ponašanje. Naš vrtić je mjesto istraživanja, otkrivanja i aktivnog učenja djeteta. U njemu se organizira okruženje u kojem je djeci omogućeno istraživanje različitih fenomena i stjecanje raznovrsnih iskustava i znanja. U takvom okruženju djeca samostalno biraju aktivnosti kojima će se baviti i partnere u aktivnosti i procesu učenja. Potiče ih se na istraživanje, otkrivanje i rješavanje problema, na propitivanje, interpretiranje i ponovno interpretiranje postojećih iskustava i pretpostavki. Djeca se potiču na planiranje, organiziranje i reflektiranje o vlastitim aktivnostima i procesu učenja, uz neizravne oblike potpore odgajatelja koji potiču samostalno 5

8 dječje razmišljanje, otkrivanje i rješavanje problema. Na taj način potiče se dječja autonomija i emancipacija u procesu učenja te prihvaća njegova vlastita dinamika i samoregulacija. U našem vrtiću djeca stvaraju i kreativno se izražavaju u različitim izražajnim formama. Radimo na osnaživanju različitih simboličkih izričaja djeteta, uključujući likovne, grafičke, pokretne, verbalne, gestikulacijske i druge ekspresivne modalitete. Djecu pritom potičemo na korištenje različitih izražajnih medija, te stvaralačko izražavanje vlastitih ideja, iskustava i emocija. Posebno se potiču aktivnosti djece koje uključuju kreativno stvaranje, a ne samo uvježbavanje i ponavljanje. Nastojimo napustiti sve klišeje i sheme u svakom aspektu odgojno-obrazovnog procesa. Djecu potičemo na uočavanje detalja, čuđenje i fascinaciju njima, na promišljanje o novim perspektivama i mogućnostima izražavanja. Posebnu pažnju pritom posvećujemo samom procesu stvaranja i izražavanja, a ne samo rezultatu tog procesa. Naš vrtić nastoji biti mjesto kvalitetnih odnosa, suradnje, tolerancije i demokratičnog življenja. Vrtić njeguje fleksibilan pristup u oblikovanju odgojno-obrazovnog procesa te nastoji napustiti svaki oblik uniformiranja aktivnosti djece. Prepoznajemo i prihvaćamo individualizam svakog djeteta, kao i svaki oblik različitosti djece i njihovih obitelji, stvarajući tako inkluzivno okruženje. Osiguravamo svoj djeci jednaka prava, i sva prava zajamčena Konvencijom o pravima djeteta. Potičemo razvijanje recipročnih odnosa djece s drugom djecom i odraslima u ozračju tolerancije i povjerenja, potičemo na učenje komunikacijskih tehnika i socijalno prihvatljivog ponašanja. Djecu potičemo na samoprocjenu tj. Uspostavljanje uzročno-posljedične veze između vlastitih izbora i ponašanja te ponašanja ostalih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Nastojimo održati partnerstvo s roditeljima i skrbnicima djeteta te širom socijalnom zajednicom. Organizacija odgojnih skupina U našem vrtiću odgojno-obrazovni rad organiziramo u trima dobno mješovitim skupinama. Jaslička skupina (1-3 godine) i dvije vrtićke dobi; mlađa mješovita skupina (3-5 godina) i starija mješovita skupina (5-7 godina). Obzirom da kriterij za organiziranje odgojnih skupina ne mora biti njihova kronološka dob, stvaranjem mješovite dobne skupine nastoji se izbjeći jedno normirano ozračje, a postići ono koje je prirodnije i životno uobičajeno. Dijete tako ima priliku doživjeti sebe u različitim odnosima, s ljudima različite mentalne i kronološke dobi, različitih razvojnih i individualnih osobitosti. Na taj način djeca različite starosti izmjenjuju vlastita iskustva, mlađa djeca uče od starijih, a stariji na taj način organiziraju svoje znanje i potvrđuju kompetenciju. Obiteljske zajednice također uključuju ljude različitih generacija pa takvo okruženje članovima obitelji pruža priliku za promatranje, oponašanje i stjecanje širokog raspona različitih vještina. Osim toga, i grupe djece koje se spontano formiraju izvan institucionalnog okruženja (u ulici, na slobodnim aktivnostima) su po sastavu heterogene. Povoljni efekti zajedničkog druženja djece različite dobi najočigledniji su na socijalnom planu. Manja djeca rado prihvaćaju skrb starijih, osjećajući se zaštićenima. Starija djeca vole brinuti o mlađoj, razvijajući protom osjećaj odgovornosti i strpljivosti. Budući da mješovite skupine potiču razvoj prosocijalnog ponašanja i suradničke odnose među djecom, problemi s disciplinom uzrokovani kompetitivnim ponašanjem u dobno homogenim skupinama često se smanjuju. 6

9 Uz vlastite trenutne mogućnosti, dijete uz poticaj može postići mnogo više, u smislu razvoja apstraktnih psihičkih funkcija na višoj razini od one u kojoj trenutno razmišlja. To je tzv. zona proksimalnog razvoja, koja se određuje rješavanjem problemskih situacija uz poticaj odraslih ili u suradnji sa sposobnijim vršnjacima. U mješovitoj skupini starija djeca mogu biti poticaj mlađima za dostizanje zone proksimalnog razvoja. mješovite skupine mogu osobito koristiti djeci koja u nekim područjima svog razvoja funkcioniraju ispod razvojne razine primjerene dobi. Njima može biti manje naporno ulaziti u interakcije s mlađom djecom nego s vršnjacima, a takve interakcije potiču motivaciju i samouvjerenost i kod djece s teškoćom u razvoju i kod mlađe djece. Organizacija poticajnog prostorno-materijalnog okruženja Dijete rane i predškolske dobi koje je uključeno u naš program jaslica i/ili vrtića, od 1 godine pa do polaska u osnovnu školu, velik dio svakodnevice provodi u institucijskom okruženju, gdje o njemu, umjesto roditelja koji vrijeme provode na radnom mjestu, brinu visoko stručne osobe naši odgajatelji u prvom redu, a potom i stručni suradnici. U takvim uvjetima, a kako bi se na optimalan način poticao djetetov cjelovit razvoj, primjereno okruženje još više dobiva na važnosti. Prije svega je važno naglasiti kako je prostor strukturiran na način da su centri aktivnosti jasno prepoznatljivi te fizički ili smisleno međusobno odvojeni. On je bogat materijalima koji pozivaju dijete na igru i manipulaciju njima, pri čemu vodimo računa o njihovoj kvaliteti (smislenost s obzirom na njihovu edukativnu i razvojnu funkciju) i lakoj dostupnosti djetetu. Prostor je također estetski osmišljen, može biti ukrašen dječjim radovima i fotografijama te zrcalima, kako bi dijete moglo promatrati sebe u različitim situacijama, čist i uredan (u smislu odsutnosti starih, potrganih poticaja koji su izgubili svrhu), te nalikuje obiteljskom okruženju. Centri aktivnosti su takvi da potiču dječju autonomiju, odnosno sposobnost djeteta da se uključi ili samostalno inicira aktivnost i da se u njoj zadrži bez stalnog prisustva odgajatelja, zatim međusobnu suradnju i kvalitetnu interakciju u malim skupinama, te omogućuju slobodno kretanje djece i izmjenu aktivnosti. Također omogućuju djeci bilježenje uočenih pojava, što je posebno važno u centrima istraživanja. Materijali odnosno poticaji kojima obogaćujemo centre aktivnosti su takvi da osiguravaju simultano jačanje različitih kompetencija, odnosno više aspekata dječjeg cjelovitog razvoja. To mogu biti gotovi didaktički materijali, pedagoški neoblikovani materijali, a vrlo često su to poticaji osmišljeni i izrađeni od strane odgajatelja s ciljem podupiranja nekog određenog aspekta dječjeg razvoja, odnosno više njih istovremeno. U svakom slučaju, organiziranje prostorno-materijalnog okruženja našeg vrtića uključuje osiguranje bogatstva i promišljenosti izbora materijala koji djecu potiču na otkrivanje i rješavanje problema, te omogućuju postavljanje hipoteza, istraživanje, eksperimentiranje i konstruiranje znanja i razumijevanja. Svako dijete ima sto jezika za iskazivanje svojih stvaralačkih potencijala, a na odraslima je da te potencijale prepoznaju i kreiraju poticajno okruženje u kojem će se ti potencijali dalje razvijati. U tom smislu od iznimne nam je važnosti uloga odgajatelja da promatra, upoznaje i pokuša što bolje razumjeti dijete, njegov način mišljenja i doživljavanja svijeta oko sebe, kako bi mogao u skladu s potrebama tog istog djeteta, odnosno svakog djeteta, mijenjati i prilagođavati okruženje. 7

10 Obzirom da djeca uče aktivnim istraživanjem i suradnjom s drugima, kod organizacije našeg vrtićkog okruženja polazimo od toga da se djetetu omogući učenje na takav, za njega prirodan način. Okruženje je multisenzoričko (potiče djecu na istraživanje angažiranjem različitih osjetnih sustava) i omogućuje: Istraživanje logičkih, matematičkih i fizikalnih fenomena (svjetlosti i sjene, različitih svojstava materijala poput topivosti, plovnosti, rastresitosti, vlažnosti, težine, količine, klasifikacije po nekom kriteriju...) Istraživanje različitih mogućnosti organizacije prostora i rješavanje fizikalnih problema (materijali poput plastičnih boca, kutija, drvenih štapića služe za proučavanje statike, konstrukciju, izradu labirinta, kosina i sl.) Istraživanje zvukova, tonova, melodije i glazbe (glazbeni instrumenti, izrađeni instrumenti, šuškalice, uređaji za reprodukciju glazbe, zvukovi iz prirode...) Istraživanje prirode i prirodnih fenomena (sama priroda odnosno vanjsko okruženje, ali i osmišljeni poticaji i materijali za učenje, knjige, plakati...) Istraživanje govorno-komunikacijskog okruženja (govorom, slušanjem, pričanjem priča, igrama riječima, igrama sa slovima, poticajima za usvajanje komunikacije na stranom jeziku...) Likovno i drugo kreativno izražavanje (različitim likovnim tehnikama, materijalima pogodnim za kreiranje kompozicija, poput kamenčića, gumbića, štapića, suhih latica i sl.) U svim ovim slučajevima odgajatelj ne poučava izravno, već potiče djecu na razmišljanje, samostalno rješavanje problema, stvara uvjete za istraživanje i donošenje zaključaka te njihovu provjeru i dokumentiranje. U aktivnosti se uključuje prema potrebi, te znalački kod djece provocira i podržava misaone procese. Pri tome je nam sam taj proces traženja rješenja važniji od rezultata. Tijek samih aktivnosti u poticajnom okruženju nije moguće unaprijed precizno planirati, on ovisi o dječjem interesu i može se razvijati u različitim smjerovima, međutim preduvjet za to je upravo pomno isplaniran i dobro promišljen prostor i poticaji, koji će u djeteta izazvati interes, čuđenje i želju za istraživanjem i otkrivanjem. Prilikom planiranja tema za projekte takve se teme provlače kroz različite centre aktivnosti i različite ponuđene poticaje, a opet prema smislenosti i interesu djece. Općenito govoreći u jasličkim skupinama okruženje se ponešto razlikuje od onog u vrtićkim, pogotovo starijim skupinama. No to ne znači da ono nije jednako važno, i također mora biti dobro promišljeno. Unutarnje okruženje vrlo je značajno u razvoju djece rane dobi: perceptivni i kognitivni kapaciteti oblikuju se upravo u razdoblju od prvih nekoliko mjeseci života do dobi od šest godina. Dijete se u dobi do oko dvije godine nalazi u senzomotoričkom razvojnom razdoblju, što znači da prostor jaslica treba biti bogat različitim vidnim, slušnim i taktilnim poticajima, koji djeci omogućuju istraživanje putem različitih osjetnih sustava, izazivajući istovremeno interes i fascinaciju. Također, treba im biti omogućeno da manipuliraju predmetima, rastavljaju, bacaju, šuškaju, skrivaju, traže, rješavaju različite probleme putem pokušaja i pogrešaka. U starijoj jasličkoj dobi javlja se sposobnost simboličkog funkcioniranja pa treba poticati i simboličku igru te rješavanje problema stvaranjem predodžbi. To je početak tzv. 8

11 predoperacijskog razdoblja, koje traje gotovo čitavu predškolsku dob. Važno je jaslice obogatiti i centrima i aktivnostima koje razvijaju djetetovu svijest o sebi, kao preduvjet razvoja slike o sebi, a kroz igru i aktivnosti te uređenje prostora prožima se učenje osnovnih pojmova (boja, oblika, životinja i sl.). Pri tome ne smijemo podcjenjivati dječje mogućnosti, te im treba omogućiti da probleme rješavaju u suradnji sa kompetentnijom djecom ili odgajateljem, ako ne mogu sami. To vrijedi za djecu svake dobi i omogućuje im ulazak u tzv. zonu proksimalnog razvoja. Odgajatelj treba biti senzibiliziran na zonu proksimalnog razvoja svakog djeteta kako bi ustanovio što ono zna i kako to razumije, a da bi mogao osigurati primjerene oblike podrške procesima njihovog učenja. U vrtićkoj dobi se proširuje učenje pojmova pomoću izloženosti različitim temama i projektima koji se također prezentiraju kroz različite centre aktivnosti, a koje su predmet dječjeg interesa. Različite kompetencije razvijaju se poticajima u različitim centrima, primjerice matematičkom centru, centru rane pismenosti, centru istraživanja, centrima simboličkih igara, senzoričkim centrima, centru likovnog izražavanja. Tako primjerice u centru rane pismenosti odgajatelj kreira različite poticaje kojima podupire razvoj rane pismenosti djece, od prepoznavanja simbola, povezivanja simbola s glasom, glasovne analize i sinteze, kreiranja vlastitih priča, a u okviru različitih projektnih tema. U matematičkom centru različitim vrstama poticaja razvija se matematičko mišljenje djece, logičko rješavanje problema, usvajanje osnovnih računskih operacija, povezivanje simbola s količinom, klasificiranje prema zadanim kriterijima, prepoznavanje pojmova jednakosti, nejednakosti, razlomaka, sjecišta, reproduciranje prostornih odnosa, a sve kroz igru i zanimljivo kreirane situacije učenja. Istraživačke aktivnosti mogu se ponuditi u različitim centrima, ovisno o predmetu istraživanja i interesu djece. U samom centru istraživanja nude se materijali koji djeci omogućuju istraživanje različitih pojava i svojstava materijala, poput: mirisa, zvukova, tekstura, propusnosti, težine, konzervacije količine, magnetskih svojstava. Moguće je istraživati podloge različite kosine i teksture, svjetlosne efekte, kontraste boja itd. Mogućnosti za kreiranje situacija učenja su nebrojene. U centru likovno-kreativnog izražavanja su dostupni materijali koji djeci omogućuju slobodu izražavanja na različite načine: komponiranjem na raznovrsnim podlogama koristeći se pritom materijalima poput prirodnih, kamenčića, drvenih štapića, pločica i sl., te podupirući izražavanje raznim likovnim tehnikama. Djeci su dostupni i različiti centri simboličkih igara, koji se strukturiraju prema njihovom interesu, poput centra liječnika, obiteljskog centra, trgovine, pošte i sl. U tim je centrima djeci omogućeno da se grupiraju u manje skupine što im daje priliku da kvalitetnijim interakcijama razvijaju socijalne vještine. Okruženje u senzoričkom centru istovremeno angažira različite osjetne sustave. Ono je obogaćeno poticajima koji izlaze iz okvira svakodnevice na koju smo navikli, no izazivaju dječje čuđenje i također potiču na istraživanje (efekti svjetlosti i sjene, različitih tekstura, mekoće podloge, kontrasta boja i sl.). Premda se većina djece vrtićke dobi (do otprilike šeste godine) nalazi u predoperacijskom razdoblju, mnoga od njih sposobna su za neke konkretne operacije, poput konzervacije, klasifikacije, odnosnog rasuđivanja. Stoga je opravdano djeci nuditi takve zadatke, te metodom podizanja skela pružati podršku razvoju njihovih kognitivnih sposobnosti. Zaključno, kvalitetnim oblikovanjem okruženja potičemo dijete na interakciju s prostorom i materijalima stavljajući naglasak na njegov istraživački potencijal, omogućujući mu pritom da 9

12 svoje aktivnosti samo organizira te da surađuje s drugom djecom i odgajateljem, a time i da stječe i razvija različite kompetencije. INKLUZIJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U našim odgojnim skupinama svako pojedino dijete predstavlja jedinstvenu osobu. Isto vrijedi i za djecu s teškoćama u razvoju. Bilo da u vrtić upisujemo dijete s već utvrđenom teškoćom, ili je teškoća u razvoju utvrđena kod djeteta koje već pohađa naš vrtić, uključenost te djece u redoviti program vrtića nazivamo inkluzija. Kada djeca s posebnim potrebama uče i odgajaju se zajedno s djecom koja takvih potreba nemaju, ta djeca imaju jednake mogućnosti za razvoj svojih spoznajnih, tjelesnih, društvenih i emocionalnih sposobnosti. Rad u uvjetima inkluzije podrazumijeva pristup usmjeren na dijete, njegove interese, sposobnosti, vještine i potencijale, a ne na njegove teškoće. Dobrobiti za djecu s teškoćama u uvjetima inkluzije su mnogostruke: ostvarivanje socijalnih interakcija odnosno druženje s vršnjacima koji im mogu biti model za poticanje razvoja različitih vještina i ponašanja, razvoj samopoštovanja i stvaranje pozitivne slike o sebi kroz društvene odnose i aktivnosti, stjecanje hrabrosti u traženju i primanju pomoći od drugih. Dobrobiti za djecu bez teškoća jesu bolje razumijevanje teškoća u razvoju, razvoj osjetljivosti za potrebe drugih, razvoj empatije, pomaganje i uvažavanje različitosti te razvoj tolerancije. Kako bi inkluzija bila uspješna, u skupini kao i na razini vrtića njegujemo pozitivne stavove oko uključivanja djeteta s teškoćama u redoviti program. Osiguravamo djeci kvalitetne, educirane i senzibilizirane odgajatelje koji će poticati razvojne mogućnosti djeteta s teškoćama, te uvjete boravka u skladu s mogućnostima vrtića. Edukacija, motivacija i dobra suradnja svih uključenih u proces inkluzije (ravnatelj, stručni tim, odgajatelji, roditelji, vanjski stručnjaci) nam je od najveće važnosti. DOKUMENTIRANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA Dokumentiranje podrazumijeva sustavno prikupljanje različitih vrsta dokumentacije koja omogućuje promatranje i bolje razumijevanje aktivnosti djeteta, a time i kvalitetnije podrške njegovom razvoju. Oblici dokumentacije koju koristimo u našem vrtiću, uz propisanu knjigu pedagoške dokumentacije, jesu: pisane bilješke, dječji radovi, grafički prikazi, konstrukcije, audio i video zapisi, fotografije, plakati, skale procjene i sl. Djecu promatramo u različitim situacijama i na različite načine, kako bismo stvorili cjelovitu sliku o djetetu, njegovim mogućnostima, sposobnostima, preferencijama, interesima i aktivnostima te razumjeti procese njihovog učenja. Smisao dokumentacije nije kategorizirati dijete prema razini razvijenosti u pojedinom razvojnom području, već ga razumjeti kao individuu i na osnovi toga podržati proces njegovog odgoja i učenja. Osim razumijevanja samog djeteta, svrha dokumentacije je i bolje razumijevanje različitih aspekata odgojno-obrazovnog procesa općenito, a posebno onog koji se odnosi na kvalitetu okruženja za učenje djece te vlastitih odgojno-obrazovnih intervencija odgajatelja. Uz pomoć dokumentacije lakše procjenjujemo aktualno dječje znanje i razumijevanje te u skladu s time prilagođavamo složenost materijala i aktivnosti koje im nudimo. Dokumentacija, također, jača i međusobnu suradnju odgajatelja, stručnih suradnika i roditelja. Ista dokumentacija koristi se za stručna usavršavanja, stručne aktive, interne refleksije, 10

13 prezentaciju roditeljima te lokalnoj i stručnoj zajednici. Djeca koriste dokumentaciju kao podsjetnik na aktivnosti i na situacije učenja te ih na taj način potičemo na razmišljanje o tome što su i kako učila, jačajući pritom njihove metakognitivne sposobnosti. PARTNERSTVO S RODITELJIMA I OBITELJI U odgoju djece svakodnevno sudjeluju s jedne strane roditelji, a s druge stručnjaci u dječjem vrtiću odgajatelji i stručni suradnici. Važno nam je približiti vrtić kao socijalnu sredinu u kojoj dijete provodi velik dio dana, i obitelj kao primarnu socijalnu sredinu u kojoj dijete živi, jer dijete je osoba koja je pod utjecajem međudjelovanja čimbenika obje ove socijalne sredine i ti se čimbenici upotpunjuju, a ne razilaze. U odgoju djeteta njegujemo suradnički odnos vrtića i obitelji. Važno je da u vrtiću uvažavamo osobine djeteta i sve informacije koje nam o djetetovom ponašanju i osobitostima razvoja daju roditelji, ali isto tako je važno da roditelji prihvate pomoć vrtića u odgoju djece i uvažavaju sugestije i informacije jer je zadaća naših stručnjaka da upoznaju svu djecu, njihove navike i individualni razvoj i osiguraju uvjete za individualni pristup poticanju njihovog optimalnog razvoja te funkcioniranja pojedine grupe i vrtića kao cjeline. Suradnja vrtića i obitelji osobito je naglašena tijekom prilagodbe djece na vrtić ili jaslice. Zadatak je roditelja u ovom smislu da bude podrška svojem djetetu u tom periodu i da informira odgajatelja o svim osobitostima svoga djeteta, a odgajatelja da kreira toplu i prihvaćajuću atmosferu za novo dijete i zadobije povjerenje u prvom redu roditelja, a onda postepeno kroz proces prilagodbe i djeteta. Odgajatelj u suradnji s roditeljem određuje ritam prilagodbe prema individualnim reakcijama djeteta. Obaveza roditelja u ovom, za njega i dijete često ne baš lakom periodu, je da surađuje s odgajateljem i stručnim timom jer jedino na taj način doprinosi uspješnoj prilagodbi djeteta. Suradnja je složen proces za koji je nužan preduvjet zainteresiranost i motiviranost sudionika za suradnju. OBOSTRANO INFORMIRANJE Kroz svakodnevne individualne razgovore roditelja i odgojitelja prilikom dolaska u vrtić ili odlaska djeteta iz vrtića razmjena ponekad i vrlo bitnih informacija na brzinu Kroz komunikaciju putem Kutića za roditelje na panoima jer se ondje često nalaze važne informacije i obavijesti Kroz prethodno dogovorene individualne razgovore roditelja i odgajatelja prema potrebi i/ili želji roditelja Kroz ankete i upitnike uz pomoć kojih se od roditelja prikupljaju bitne informacije o raznim pitanjima 11

14 STJECANJE ZNANJA POTREBNIH ZA ODGOJ DJECE Kroz roditeljske sastanke, na koje je važno potaknuti roditelje na odaziv kad god je to moguće Kroz grupni rad u vidu radionica prema potrebama i željama roditelja Kroz pisane materijale koji se dijele roditeljima, ili koji se nalaze na panoima Kroz individualne razgovore s članovima stručnog tima prema potrebi, a koje roditelj može i sam zatražiti ZAJEDNIČKO ŽIVLJENJE DJECE, RODITELJA I ODGAJATELJA Kroz zajedničke izlete, priredbe i proslave, aktivnosti te boravak roditelja u skupini tijekom prilagodbe djeteta na vrtić, a i kasnije 12

15 2. PROGRAMI 2.1. Redoviti cjelodnevni 10-satni program Program i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na razvojno-primjerenom kurikulumu usmjerenom na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja predškolskog odgoja, a to podrazumijeva: - pažljivo i bogato strukturirano okruženje i poticajna materijalna sredina koja doprinosi razvoju dječjeg učenja, kreativnosti i stvaralaštvu - poznavanju zakonitosti rasta i razvoja djeteta u skladu s čim stručni djelatnici planiraju svoj rad - učenje je interaktivan proces koji uključuje djecu, odrasle, kao i čitavo društveno okruženje - poticanje partnerskog odnosa sa roditeljima kao najvišeg oblika suradnje u ostvarivanju zajedničkog cilja optimalnog razvoja djeteta - poticanje tolerancije prema različitostima i uvažavanje prava sve djece (poticati uključivanje i socijalizaciju djece sa teškoćama u razvoju u život i rad ustanove) - kontinuirano stručno usavršavanje kao potreba podizanja stručne kompetencije za rad i stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za primjenu suvremenih oblika rada sa djecom predškolske dobi Bitne odrednice na unapređivanju programa koje odgojitelji unose u organizacijska rješenja vrtića su: - planiranje prostora i aktivnosti utemeljenih procjenjivanju i praćenju razvoja djeteta - formiranju i dopunjavanju i poticajno oblikovanje tzv. centara aktivnosti (kutića) kao preduvjeta slobodnog djetetovog izbora aktivnosti (npr. centar za obiteljske i dramske igre, za aktivnost građenja i konstruiranja, početnog čitanja i pisanja, likovne aktivnosti itd.). - unapređivati različite oblike suradnje s roditeljima i njihovo uključivanje u odgojnoobrazovni proces - živjeti i učiti prava djeteta, demokratskih vrijednosti i pluralizma Ciljevi redovitog programa: Stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga života te osiguravanje takvih uvjeta koji jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta i osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci kroz: - zadovoljavanje specifičnih komunikacijskih, razvojnih i obrazovnih potreba djeteta - osmišljavanje aktivnosti u kojima će dijete moći iskazivati svoje potencijale - stvaranje kreativnog ozračja (raznovrsni materijali za istraživanje i stvaranje) zainteresiran, indirektni stav odgojitelja - usvajanje vještina potrebnih za zadovoljavajuće funkcioniranje u socijalnom okruženju 13

16 Namjena programa Cjeloviti razvojni program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u vrtiću provodi se za djecu od prve godine života do polaska u osnovnu školu. U dječjem vrtiću program se provodi od 6.30 do sati, a prema ugovornim obvezama i našem kućnom redu dijete u vrtiću ne smije boraviti duže od 10 sati. Način realizacije Realizacija programa provodi se korištenjem suvremenih procesa učenja djece zasnovanih na najnovijim znanstvenim spoznajama. Integrirani i razvojni kurikulum u ovome vrtiću podrazumijeva paralelno odvijanje mnoštva aktivnosti djece, poticajno materijalno okruženje koje potiče dijete na igru, istraživanja stjecanje znanja, vještina i navika. Bitni aspekti rada su: - stvaranje poticajnog okruženja - individualizirani pristup - poticanje i stvaranje uvjeta za dječje aktivnosti - dokumentiranje procesa učenja djece - refleksije sa djecom i stručnjacima - predlaganje novih mogućnosti za igru, stvaranje, promatranje, otkrivanje, traženje i učenje novih rješenja - usmjeravanje na važnost i zdravstveno-preventivni potencijal tjelesnog vježbanja od najranije dobi, u cilju poticanja cjelokupnog psihofizičkog razvoja djeteta i razvijanja zdravih navika Folklorno-plesni program Ciljevi programa: Provodeći Kraći glazbeno-folklorni program kod djece ćemo postaviti osnove glazbenog obrazovanja; ritam, tempo i visina tonova (smjer kretanja tonova). Većina sati temeljiti će se na interakciji između djece. Na taj način uključivat ćemo svu djecu u odgojno-obrazovni rad i pronalaženje rješenja u različitim problemima i situacijama. Raznim vježbama poticat ćemo motoričke sposobnosti te komunikaciju i socijalizaciju. Također ćemo kod djece poticati aktivno slušanje, rad u timu, razvijati motoričke te komunikacijske vještine i disciplinu kroz izradu instrumenata, crtanje, ples, sviranje i pjevanje. Povezivat ćemo glazbu s trenutnim doživljajem i naučiti kako glazba utječe na inspiraciju. Pokreti i crteži bit će potaknuti glazbom koju ćemo slušati. Pjevat ćemo samostalno, u zboru, svirati instrumente samostalno i u ansamblima, plesati u paru i u kolu te na kraju godine prezentirati roditeljima sve što smo naučili. Provođenjem Kraćeg glazbeno-folklornog programa kod djece će se razviti veće znanje, veći interes i želja za usvajanjem novih glazbenih spoznaja. 14

17 Namjena programa: Nakon provedene ankete s roditeljima čija djeca su polaznici 10-satnog primarnog programa ali i s roditeljima čija djeca nisu polaznici vrtića dobili smo informacije prema kojima su roditelji vrlo zainteresirani za uključivanje djece u kraći Folklorno-plesni program. Također, poticaj za provođenje kraćeg Folklorno-plesnog programa je i činjenica da je uloga i važnost glazbe u predškolskom odgoju vrlo velika: - ona je sredstvo za izražavanje najrazličitijih ljudskih osjećaja, te alternativno sredstvo komuniciranja među pojedincima i skupinama - povoljno utječe na društveno ponašanje izaziva višestruke reakcije - pokret, promjene raspoloženja, kognitivne i bihevioralne reakcije - aktivno sudjelovanje u muziciranju poboljšava osjećaj samopoštovanja i potiče razvoj socijalnih vještina - djeca imaju urođenu sposobnost reakcije na glazbu - stimulacija glazbom može ubrzati razvoj, te razvija osjećaj za govor, sluh i ritam - rano uvođenje glazbe ima pozitivne posljedice na kasnije djetetovo opće učenje Način realizacije S obzirom na broj zainteresirane djece Kraći program Folklorno-plesne radionice planiramo organizirati za dvije odgojne skupine djece. Rad bi se odvijao u mješovitim skupinama vrtićke dobi; u mlađoj i starijoj odgojnoj skupini. Mlađu odgojnu skupinu činila bi djeca od 3-5 g. života, a stariju odgojnu skupinu djeca od 5-7 g. života s najviše 15-ero upisane djece po odgojnoj skupini, sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe (NN, 63/08 i 90/10). Program će se realizirati kroz 70 školskih sati prateći kalendar školske godine. Za svaku odgojnu skupinu djece Kraći glazbeno-folklorni program provodit će se u poslijepodnevnim satima 2 puta tjedno po 45 minuta. Odgojno-obrazovni rad s djecom će Prema pravilniku o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika (NN 133/97 ) provoditi odgojiteljica Draženka Pisačić (VŠS). Program će u potpunosti financirati roditelji korisnici usluga. Teme kroz godinu: Rujan - brojalice: En, ten, tini, Eci, peci, pec, En, ten, tore, Iš, iš, iš (izgovor brojalica uz tapšanje rukama, lupanje nogama, korištenje udaraljki) - igre s pjevanje: Balon, Ringa, ringa, raja, Igra kolo, Naokolo se latam, U Zagrebu je kućica - pjesme o jeseni: Stigla je jesen, Jesen, Jesenska pjesma (usvajanje melodije i teksta) - narodni ples: Bratec Ivo (usvajanje melodije i pokreta) 15

18 Listopad - brojalice: Jen, dva, Vrana, Elem, belem (izgovor brojalica uz korištenje udaraljki) - izrada zvečkica od plodova jeseni (kukuruz, žirevi, kesteni, grah..) - igra zvukova (šumovi i zvukovi iz prirode, igra pogađanja) - pjesme: Muhara, Skoči zeko, Vjeverica, Jež (usvajanje melodije i teksta) - narodne dječje igre s pjevanjem: Mi smo djeca vesela, Srebrna kola zlaten kotač (usvajanje melodije i pokreta) Studeni - brojalice: Elem, belem, Enci, benci, Eniki, beniki (izgovor brojalica uz izvođenje različitih pokreta) - igra dramatizacije Djed i repa - igra Jakove gdje si? (prepoznavanje prijatelja po boji glasa) - ponavljanje naučenih pjesmica (Stigla je jesen, Jesen, Jesenska pjesma, Jež, Muhara, Vjeverica, Skoči zeko) - narodni ples Repa (usvajanje melodije i pokreta) - narodni ples Bratec Ivo i narodne pokretne igre Mi smo djeca vesela i Srebrna kola zlaten kotač (ponavljanje) - sudjelovanje na dječjoj revijalnoj manifestaciji Kajkavijada u organizaciji DND Varaždinske Toplice Prosinac - ponavljanje naučenih brojalica (Eci, peci, pec, En, ten, tini, En, ten, tore, Jen, dva, Vrana, Elem, belem, Enci, benci, Eniki, beniki, Iš, iš, iš) - pjesme o Sv. Nikoli: Sveti Niko svijetom šeta, Raj se sad otvorio, Darove nam Niko daj (usvajanje melodije i teksta) - Božićne pjesme: Dođi, dođi Božiću, Budimo radosni, Djetešce nam se rodilo (usvajanje melodije i teksta) - narodne dječje igre uz pjevanje: Kolo, kolo, bit će pir, Šećem, šećem drotičko, Tko je moje guske krao - sudjelovanje na Božićnom koncertu u organizaciji KUD-a Ljuba voda Siječanj - brojalice: Eti, peti, Stolar, Puca šerif (izgovor brojalica uz udaraljke) - pjesme o zimi: Pahuljice, Saonice male Sanje, Padaj, padaj snježiću (usvajanje melodije i teksta) - glazbene igre: Berem, berem grožđe, Ide maca oko tebe - slušanje glazbe: A. Vivaldi, Godišnja doba Zima - narodni ples Milica (usvajanje melodije i pokreta) 16

19 Veljača - brojalice: Pliva patka, Pišem, pišem petnaest, Tramvaj ide ulicom (izgovor brojalica uz izvođenje različitih pokreta i udaraljki) - pjesme: Prijatelji, Volim Pipu, Kišobran za dvoje (usvajanje melodije i teksta) - narodni ljubeški ples Puckaš ( usvajanje melodije i pokreta) - izvođenje već naučenih plesova - dječji instrumentarij (zvečkice, udaraljke, triangl, zvončići, def, bubnjevi) (upoznavanje; naziv i način sviranja) Ožujak - brojalice: Ide, ide patak, Bumbari i pčele - pjesme o proljeću: Proljetna pjesma, Rode, Veselo, veselo (usvajanje melodije i teksta) - narodni plesovi: Išla žena, Sirota (usvajanje melodije i pokreta) - slušanje glazbe: A. Vivaldi, Godišnja doba - Proljeće - glazbene igre biranja: Igra kolo, U Zagrebu je kućica, Naokolo se latam Travanj - ponavljanje naučenih brojalica uz korištenje dječjeg instrumentarija - pjesme: Kiša pada, Veseljak, Žabe, Pismo iz zoološkog vrta (usvajanje melodije i teksta) - slušanje glazbe: M. P. Musorgski-Slike s izložbe-balet pilića u ljuskama - narodne igre s pjevanjem: Miš mi je polje popasel, Ringe, ringe raja, Pilići - izvođenje već naučenih narodnih plesova i dječjih igara Svibanj - brojalice: Angle, brangle, Pišem, pišem petnaest, Eti, peti (izgovor uz dječji instrumentarij) - pjesme: Čestitka majčici, Hvala ti mama, Dijete pjeva (usvajanje melodije i teksta) - slušanje glazbe: Sergej Prokofjev-Koračnica (dinamika i tempo) - narodne dječje igre s pjevanjem: Oj, ptičice, Mi smo djeca vesela, Šap, šap, šap - sudjelovanje na Završnoj priredbi Lipanj - izvođenje svih naučenih brojalica (po izboru djece) - pjesme: Maestral, Kad si sretan, Lijepa naša Hrvatska (usvajanje melodije i teksta) - ponavljanje i uvježbavanje naučenih narodnih plesova i dječjih narodnih igara - sudjelovanje na Etno susretima 17

20 2.3. Program predškole Program predškole je u procesu verifikacije. Ciljevi programa Osigurati okružje u kojem će djeca najviše moguće razviti svoje potencijale, zadovoljiti svoje aktualne interese i time steći znanja, vještine i navike koje će mu omogućiti uspješnu prilagodbu novim uvjetima života, rasta i razvoja, što ga u školi očekuju. Namjena programa Program je namijenjen djeci školskim obveznicima školske godine 2018./2019. Planom upisa predviđeno je upisati 10 djece. Upisi će se provoditi u periodu od listopada do svibnja godine. Način realizacije Primjena suvremenih procesa učenja djece zasnovanih na najnovijim znanstvenim spoznajama. Posebna se pozornost pridaje poticajnoj organizaciji socio-pedagoškog konteksta u kojem treba osmisliti, ponuditi izbor različitih aktivnosti i igara Suradnja s roditeljima Ciljevi i zadaci u suradnji s roditeljima su težnje u osnaživanju ove predškolske ustanove u pružanju što kvalitetnije podrške roditeljima u interesu djece koja se ostvaruje kroz: uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces, roditeljske sastanke, individualne razgovore tijekom cijele godine s roditeljima, radionice s roditeljima, zajedničko planiranje i evaluacija cjelovitog odgojno-obrazovnog procesa. Ciljevi radionica: Glavni cilj radionica je stvoriti poticajno i opušteno okruženje u kojemu roditelji s voditeljicama radionica i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje roditeljstvo i o načinima na koje se odnose prema svojem djetetu; bolje upoznaju sebe kao roditelja te doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Način realizacije: Radionice su u trajanju od dva sata, a teme radionica su: 1. Božićne radionice 2. Zajednička radionica za izradu kostima za Dane maskenbala 3. Uskrsne radionice 18

21 Realizacija radionica ostvaruje se prema dogovorima odgojitelja i stručnih suradnika. Na radionicama roditelji s voditeljicama i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje roditeljstvo, upoznaju bolje sebe kao roditelja, uviđaju načine na koje se odnose prema svom djetetu te doznaju i za druge moguće načine. Također se upoznaju sa znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja). Uz to, preispituju se vrijednosti u podlozi vlastitog roditeljstva, uči o potrebama djece i roditelja i načinima njihovog zadovoljavanja, vježbaju komunikacijske vještine i odgovara na druga pitanja za koja roditelji izraze interes. Predavanjima i vježbama stječu se znanja i vještine koje roditeljima koriste u odnosu s djetetom. Razgovorom se izmjenjuju iskustva o rješavanju problema s djetetom. Druženjem se postaje sigurniji, samopouzdaniji, zadovoljniji. 19

22 3. ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA NIVOU USTANOVE 1. Nastavak unapređenja i oblikovanja poticajnog materijalnog i socijalnog i vremenskog okruženja prostora skupina te realizacija oblikovanja zajedničkih prostora u funkciji igre i učenja djece. Primjena suvremenih procesa učenja djece, poticanje suradnje, timskog rada i kvalitete interakcije na svim razinama; u suradnji s lokalnom zajednicom omogućiti učenje engleskog jezika. 2. stvaranje suradničkog ozračja u odgojno-obrazovnoj ustanovi i uspostavljanje partnerskih odnosa između svih sudionika odgojno obrazovnog procesa: dijete-dijete; odrasli-dijete i odrasli-odrasli; 3. osposobljavanje i osvještavanje za bolje slušanje i razumijevanje djece i bliskije povezivanje s njima; 4. pokretanje projekata po interesu djece u vrtićkim skupinama, praćenje i dokumentiranje projekata; Projekt mlađe mješovite skupine Boje, Projekt starije mješovite skupine Zdrava hrana Vanjski prostor u funkciji integriranog učenja, poticanje razvoja motoričkih sposobnosti i navika zdravog načina života: svakodnevno promišljati i osigurati različite materijale i igre na vanjskom prostoru sa ciljem što raznovrsnijeg izražavanja, istraživanja. svakodnevno dogovarati, planirati i provoditi različite sportske aktivnosti na vanjskom prostoru i sportskoj dvorani Ljubešćica šetnje i promatranja vrtićkog okruženja u skladu s razvojnim potrebama djeteta Praćenje, dokumentiranje i individualno planiranje kao bitan segment rada odgojitelja: razvoj različitih tehnika praćenja i dokumentiranja aktivnosti djece i odgojnog procesa u cilju razumijevanja djeteta timska planiranja/refleksije u svrhu dogovaranja daljnjih smjernica rada i pokretanja projekata zapisi dostupni djeci npr. fotografije djece u aktivnostima u centrima, video zapisi, tekstualni zapisi djece i odgojitelja i sl. s ciljem prisjećanja djece na protekle aktivnosti, poticanja suradnje i samoučenja te razvoj projekata temeljenih na interesu djece prezentacija rada skupina i procesa učenja djece kroz dokumentiranje individualnih i zajedničkih postignuća 20