Na temelju članka 21.Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN br. 10/97., 107/07., i 94/13.), Nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj i obra

Транскрипт

1 Na temelju članka 21.Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN br. 10/97., 107/07., i 94/13.), Nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje i članka 23. Statuta Dječjeg vrtića Naša radost Pregrada, Upravno vijeće Dječjeg vrtića Naša radost Pregrada je na sjednici održanoj 30. rujna 2015.godine, donijelo Kurikulum Dječjeg vrtića Naša radost Pregrada za odgojno obrazovnu 2015./16. godinu KLASA: URBROJ: Pregrada, 30. rujna KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA NAŠA RADOST PREGRADA za odgojno obrazovnu 2015./2016.god. Pregrada, rujan

2 ŽUPANIJA: Krapinsko-zagorska GRAD: Pregrada ADRESA: Stjepana Škreblina 1 dv-nasa-radost@kr.t-com.hr URL: Telefon: 049/ Faks: 049/ MB: OIB: OSNIVAČ: Grad Pregrada GODINA OSNIVANJA: RAVNATELJICA: Gordana Krizmanić, prof. Ustanova je upisana u Trgovački sud u Zagrebu pod registarskim brojem dana 13. ožujka 1997.godine. 2

3 VIZIJA VRTIĆA: Čineći učimo TI I JA, ZAJEDNO u sigurnom, socijalno i materijalno poticajnom te kulturno bogatom okruženju, njegujući tradicionalne zagorske vrednote, prateći moderne trendove. (Ti i ja, zajedno na svim razinama: dijete-dijete, dijete-odrasli, odrasli /odgojiteljice, ravnateljica, ostali radnici i roditelji/ u vrtiću međusobno, vrtić i lokalna zajednica.) MISIJA VRTIĆA: Ustanova smo koja djeluje na području Grada Pregrade. Svojim programom, temeljenim na humanističko razvojnoj koncepciji, utječemo na cjelovit razvoj djeteta (tjelesni, intelektualni, društveni, moralni i duhovni), poštujući njegova prava te individualne potrebe i interese. Međusobnim poštovanjem i kvalitetnom komunikacijom, razvijamo suradničke odnose i jačamo kompetencije roditelja, kako bismo zajednički poticali dijete na donošenje odluka, vršenje izbora i preuzimanje odgovornosti. Razvojem osobnog, zavičajnog i domovinskog identiteta te aktivnim uključivanjem u život Grada doprinosimo razvoju društvene zajednice. 1. KURIKULUM 1.1. IZ NACIONALNOG OKVIRNOG KURIKULUMA Najčešće se pod kurikulumom podrazumijeva cjelovit tijek odgojnoobrazovnog procesa što uključuje ciljeve odgoja i obrazovanja, sadržaje, nastavne metode, situacije i strategije te načine evaluacije (Bratko, Ljubin, Matijević, 2000.). Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja stvaranje uvjeta za cjelovit razvoj djeteta u ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja, poštujući pri tom 3

4 razvojne i druge čimbenike (osobne potrebe, obitelj, zajednica, vrijednosti, prava ) Kurikulum polazi od djeteta njegovih interesa, razvojnih mogućnosti i potreba, postojećih znanja i razumijevanja, kvalitete komunikacije s drugima, kreativnih i drugih potencijala. Humanistička i razvojno primjerena orijentacija kurikuluma usmjerena je na razvoj kapaciteta svakog djeteta poštujući njegove potrebe, interese i prava. Kurikulum ranog odgoja je: otvoren, dinamičan i razvojan. Razvija se i mijenja na temelju učenja, istraživanja i suradnje svih čimbenika odgojno obrazovnog procesa STRUKTURA PREDŠKOLSKOG KURIKULUMA Temeljna struktura predškolskoga kurikuluma podijeljena je na tri velika područja u kojima dijete stječe kompetencije: - ja (slika o sebi) - ja i drugi (obitelj, druga djeca, uža društvena zajednica, vrtić i lokalna zajednica) - svijet oko mene (prirodno i šire društveno okružje, kulturna baština, održivi razvoj). U svakom području određuju se sadržaji koji povezuju pedagoške i psihološke dimenzije odgojno-obrazovnoga procesa. Prema uvjetima, sadržajima i aktivnosti neposrednoga odgojno-obrazovnog rada ostvaruju se ciljevi kojima se potiče cjelokupan tjelesni, intelektualni, psihofizički, emocionalni, moralni i duhovni razvoj djeteta. Predškolski kurikulum u užem smislu je otvoren, humanistički, teorijski odgojno obrazovni koncept koji se zajednički razvija, tj. sukonstruira u određenoj odgojno obrazovnoj ustanovi. Podrazumijeva 4

5 ukupnost odgojno obrazovnih interakcija unutar fizičkog i socijalnog okružja ustanove ( uključuje djecu i odrasle, sve posebnosti ustanove, kulturu ustanove ). Nije konstantan. Njegova razvojna putanja promjenjiva je, teži tome da bude uzlazna. Kurikulum svakoga vrtića ponaosob uči nas: promatrati da bismo zaista vidjeli, pozorno slušati da bismo zaista čuli, pitati da bismo provjerili jesmo li dobro razumjeli i uključiti se onda kada je to poticaj, a ne smetnja. Temeljne odrednice predškolskog kurikuluma prema kojima se planiraju sve aktivnosti koje se odnose na dijete su sljedeća kompetencijska područja: - temeljna znanja Temeljna znanja obuhvaćaju razvoj vještina i sposobnosti, usvajanje i praktičnu uporaba pojmova i predodžaba kojima dijete razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore, odnose s drugim osobama u svom okruženju te sa svijetom u kojem živi i koji ga okružuje. Očekuje se da dijete usvoji informacije, tj. izgradi znanja koja mu omogućavaju nesmetanu komunikaciju s vršnjacima i odraslima, te međudjelovanje sa sadržajima učenja, osiguraju mu kvalitetnu prilagodbu trenutačnomu okruženju te ga kvalitetno osposobe za izazove koji ga očekuju kao što je, primjerice, polazak u školu - vještine i sposobnosti Vještine i sposobnosti odnose se na stjecanje i razvoj vještina učenja, povezivanja sadržaja, logičkog mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema, zatim na sposobnost propitivanja vlastitih ideja i zamisli djeteta te argumentirano iznošenje vlastitih načina razmišljanja; sposobnost identifikacije različitih izvora učenja i njihove raznovrsne primjene; preuzimanje inicijative, (samo)organizacije vlastitih aktivnosti i vještina vođenja; sposobnost razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.) i potreba drugih te njihova zadovoljavanja na društveno prihvatljiv način; sposobnost uspostavljanja, razvijanja i održavanja kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba); razumijevanje i poštivanje različitosti među ljudima; sposobnost zajedničkoga (usklađena) djelovanja djeteta s drugima (drugom djecom i odraslima); sposobnost odgovornoga 5

6 ponašanja prema sebi, drugima i okružju (prirodnom i materijalnom); etičnost, solidarnost, povjerenje i tolerancija u komunikaciji s drugima; sposobnost (samo)poticanja na djelovanje, (samo)organiziranja i (samo)vođenja aktivnosti; samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova djelovanja, mišljenja i odlučivanja); mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima (okretnost i prilagodljivost); stvaranje i zastupanje novih ideja (kreativnost); sposobnost promišljanja i samoprocjene vlastitoga rada i postignuća; inicijativnost, inovativnost i poduzetničke sposobnosti. - vrijednosti i stavovi Vrijednosti i stavovi obuhvaćaju prihvaćanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i društva. Sigurno, poticajno, zdravo i ugodno okruženje koje potiče djecu na istraživanje, učenje i samostalnost, okruženje u kojem svako dijete i roditelj ima osjećaj pripadanja, okruženje u kojem se njeguje kultura zajedništva i potiče profesionalni razvoj, njeguje tradicija i ekološka svijest temelj je na kome gradimo kurikulum našeg vrtića Načela Nacionalnoga kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje Načela, koja čine vrijednosna uporišta, dio su bitne sastavnice kojom se osigurava unutarnja usklađenost svih sastavnica kurikuluma i partnersko djelovanje sudionika u izradi i primjeni kurikuluma. Načela su: 1. Fleksibilnost odgojno-obrazovnoga procesa u vrtiću Temeljna pretpostavka za uspješno ostvarivanje ovog načela u vrtiću je fleksibilnost svih čimbenika odgojno-obrazovnoga procesa, a posebice onih profesionalno angažiranih i odgovornih za visoku razinu kvalitete ustanove u cjelini. Prihvaćanjem i primjenom ovog načela omogućuje se razvoj vrtića u smjeru kvalitetne zajednice koja uči. U takvoj zajednici prihvaćaju se i stvaraju uvjeti za uspješno zadovoljavanje potreba pojedinaca, poštovanje njihovih prava i razvoj njihovih potencijala osobnim tempom. Također se osiguravaju nužni uvjeti za primjereno odgovaranje na aktualne potrebe roditelja partnera u odgojno obrazovnome procesu. U vrtiću nije 6

7 primjereno postavljanje striktnih shema (vremenskih, prostornih, organizacijskih i sl.), jer one ograničavaju prihvaćanje individualno različitih ritmova djece tj. usporavaju i/ili onemogućavaju puninu razvoja njihovih potencijala. Načelo fleksibilnosti također polazi od uvjerenja da je učenje aktivni, subjektivni proces konstruiranja znanja pojedinca, koje se izvana može samo pokrenuti, ali se njime ne može izravno upravljati te da se ono u različitim subjektima učenja (djece i odraslih) ne događa ni jednakim redoslijedom ni jednakom brzinom. Primjena načela fleksibilnosti omogućuje cjelovito učenje djece i odraslih, i to aktivnim propitivanjem prethodno izgrađenih koncepata i kontinuiranim izgrađivanjem novih. Načelo fleksibilnosti ostvaruje se uspješno u onom vrtiću koji je ustrojen i organiziran tako da se: ustanovi različitih strategija učenja djece. 2. Partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom Roditelje tj. skrbnike djeteta treba prihvaćati i poštovati kao ravnopravne članove vrtića partnere, koji ustanovu obogaćuju svojim individualnim posebnostima te svojom vlastitom kulturom i time pridonose kvaliteti ustanove u cjelini. Otvorena, podržavajuća i ravnopravna komunikacija roditelja tj. skrbnika djeteta, odgajatelja i ostalog osoblja u ustanovi ima zajednički cilj: primjereno odgovoriti na individualne i razvojne potrebe djeteta i osigurati potporu njegovu cjelovitom razvoju. Djelatnici vrtića kontinuirano komuniciraju s obiteljima kako bi što više saznali o podrijetlu djece i stekli uvid u njihove jake strane, interese i potrebe i u skladu s time prilagodili okruženje ustanove obiteljskoj kulturi djeteta. Preduvjet kvalitetne interakcije ovih dvaju čimbenika odgojno-obrazovnoga procesa, ali i ostalih stručnih djelatnika vrtića (pedagog, psiholog, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila i sl.), je obostrana spremnost na djelatno sudjelovanje. U kvalitetnome partnerskom odnosu na relaciji vrtić djetetov dom roditelje tj. skrbnike djeteta permanentno se informira (uz pomoć brošura, letaka, internetske komunikacije, razmjene bilješki tj. dokumentacije o djetetu, radionica, diskusijskih grupa i sl.), te ih se podržava i osnažuje u roditeljskoj ulozi. U kvalitetnom vrtiću djelatnici su senzibilizirani za prepoznavanje specifičnih potreba roditelja tj. skrbnika djece te im omogućuju dobivanje odgovora na pitanja koja trenutno opterećuju njihovo roditeljsko funkcioniranje. U 7

8 kvalitetno organiziranome vrtiću, roditelji, skrbnici djece i članovi obitelji uključuju se u zajedničko donošenje odluka vezanih uz razvoj, učenje i socijalni život djece u grupi. Kvalitetan partnerski odnos odgajatelja i roditelja tj. skrbnika djece ostvaruje se u uvjetima u kojima je roditeljima tj. skrbnicima djece omogućeno provođenje vremena sa svojom djecom u odgojnim skupinama, praćenje i djelatno sudjelovanje u neposrednome odgojno-obrazovnom procesu te upoznavanje vlastite djece u drukčijem kontekstu od obiteljskoga. U kvalitetnom vrtiću, odgajatelji i drugi stručni djelatnici roditeljima tj. skrbnicima djece nude različite prilike u kojima obitelji mogu učiti jedne od drugih i međusobno se podržavati. Suvremeno roditeljstvo shvaća se kao proces, uloga i kao odnos u stalnoj promjeni i interakciji sa širim društvenim kontekstom pa je osobito važno da vrtić prepozna i odgovori na one potrebe roditelja tj. skrbnika djeteta koje su im u određenoj fazi njegova roditeljstva prioritet, kao primjerice: za njegovo dijete informacija i resursa te službi koje mogu pospješiti razvoj djeteta. Roditelji su partneri u vrtiću-zajednici koja uči te zagovornici i promotori odgojno-obrazovnoga procesa i posrednici prema lokalnoj zajednici. Senzibiliziranje lokalne zajednice, ali i šire društvene zajednice za potrebe ustanove, zajednička je zadaća kako zaposlenika ustanove tako i roditelja. Vrtići trebaju stvarati uvjete za poticanje roditeljskoga djelatnog sudjelovanja u oblikovanju vizije ustanove te prilike za sudjelovanje roditelja u planiranju, realiziranju i evaluaciji odgojno-obrazovnoga procesa. Pretpostavke za građenje i održavanje suradničkih/partnerskih odnosa su poštovanje, prihvaćanje različitosti, ohrabrivanje, podržavanje, aktivno slušanje i ostala ponašanja koja omogućavaju reciprocitet u razmjeni informacija u svezi s djetetom te primjereno i usklađeno odgojno-obrazovno djelovanje prema djetetu (roditelja i odgajatelja), a sve s ciljem djetetove dugoročne dobrobiti. 3. Osiguravanje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju Temeljna zadaća Nacionalnoga kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje jest osigurati pretpostavke za nesmetanu i što prirodniju prohodnost/kontinuitet u odgoju i obrazovanju i to: - podrazumijeva zajedničko djelovanje svih sudionika koje je usmjereno na dijete i njegovu dobrobit, vodeći računa 8

9 ponajprije o psihofizičkim osobinama djece, njihovim potrebama i mogućnostima, a u cilju cjelovitog razvoja, odgoja i obrazovanja djece; -obrazovni kontinuitet koji omogućavaju kompetentni stručnjaci svih stručnih profila u odgojnoobrazovnim ustanovama koji stalno podižu razinu svoje osobne i profesionalne kompetencije (cjeloživotno učenje). Krajnji cilj kvalitetne suradnje svih podsustava jest njihova spremnost i pripremljenost za primjereni prihvat djeteta i postizanje kontinuiteta njegova razvoja, odgoja i učenja. 4. Otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost na unapređivanje prakse Podlogu tvorbe kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja predstavlja okruženje vrtića, a ne izdvojeni sadržaji učenja ili predmetna područja. Briga o postizanju i održavanju kvalitete tog okruženja (različite dimenzije okruženja) predstavlja temeljni preduvjet kvalitete odgojnoobrazovnog procesa u vrtiću. Otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost na unapređivanje prakse moguće je osnaživati uz pomoć: kontinuiranog istraživanja i unapređivanja kvalitete odgojnoobrazovnoga procesa od samih praktičara odgajatelja i drugih stručnih djelatnika vrtića; osposobljavanja praktičara odgajatelja i drugih stručnih djelatnika vrtića za istraživanje i aktivno promišljanje vlastite odgojno-obrazovne prakse (na razini inicijalnog obrazovanja i profesionalnog razvoja), u smjeru razvoja refleksivne prakse i refleksivnog profesionalizma; povezivanja svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa koji su spremni učiti, istraživati i mijenjati odgojnu i obrazovnu praksu i dijeliti to iskustvo s drugima (posebice sustručnjacima i roditeljima) u zajednice koje uče 9

10 1.4. VRIJEDNOSTI NACIONALNOG KURIKULUMA ZA RANI PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE Vrijednosti: stalni orijentir za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva i potka odgojno-obrazovnog sustava od rane predškolske dobi djeteta do završetka njegova školovanja. Vrijednosti koje bi trebale unaprjeđivati intelektualni, društveni, moralni i duhovni razvoj djece: - znanje - identitet - humanizam i tolerancija - odgovornost - autonomija - kreativnost Znanje - omogućuje razumijevanje i kritičko promišljanje svega što ga okružuje, snalaženje u novim situacijama te uspjeh u kasnijim etapama obrazovanja - u vrtiću dijete znanje stječe aktivno, oslanjajući se na svoj urođeni istraživački i otkrivački potencijal - važno je djetetu osigurati radost otkrivanja i učenja koje se najviše oslanja na igru i druge zanimljive aktivnosti Humanizam i tolerancija - razvoj senzibiliteta djece za potrebe drugih, prihvaćanje drugih i shvaćanje važnosti međusobne povezanosti s njima - oblikovanje odgojno-obrazovnog pristupa temeljenog na suosjećanju, prihvaćanju i međusobnom pružanju potpore, kao i osposobljavanju djeteta za razumijevanje svojih prava, obveza i odgovornosti te prava, obveza i odgovornosti drugih - potrebno je napustiti unificirane, jedinstvene standarde za svu djecu u korist poštovanja i prihvaćanja različitosti djece (inkluzija djece s posebnim potrebama) 10

11 Identitet - izgradnja osobnog, kulturnog i nacionalnog identiteta djeteta - osnaživanje djeteta da bude dosljedno samo sebi, razvija samopoštovanje, stvara pozitivnu sliku o sebi te izgrađuje osjećaj sigurnosti u susretu s novim ljudima i iskustvima u užem i širem socijalnom okruženju - podrazumijeva odstupanje od stereotipa i predrasuda bilo koje vrste te prihvaćanje individualnih posebnosti svakog djeteta Odgovornost - prema općem društvenom dobru, prirodi te prema sebi samima i drugima - odgovorno ponašanje pretpostavlja smislen i savjestan odnos između osobne slobode i odgovornosti djeteta - djeci treba omogućiti slobodu izbora aktivnosti, sadržaja, partnera, prostora i načina oblikovanja aktivnosti te ih poticati da uče preuzimati odgovornost za svoje izbore - samoprocjena vlastitog djelovanja, mišljenja, učenja je osnovna alatka razvoja odgovornosti Autonomija - usmjeravanje razvoja samostalnog mišljenja, odlučivanja i djelovanja djeteta - razvija se poticanjem inicijativnosti i samooraganizacije djeteta u oblikovanju vlastitih aktivnosti - dijete se potiče na donošenje odluka i vršenje izbora, ostvarenje vlastitih prava te iznošenje i zastupanje vlastitog mišljenja Kreativnost - prihvaćanje prirodne kreativnosti djeteta koju tijekom odgojnoobrazovnog procesa treba njegovati, poticati i razvijati različitim oblicima izražavanja i stvaranja - poticanje razvoja divergentnog mišljenja djeteta i to u svim vrstama aktivnosti, područjima učenja i komunikaciji 11

12 1.5. CILJEVI NACIONALNOG KURIKULUMA ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE - osiguravanje dobrobiti za dijete i cjelovit razvoj, odgoj i učenje djece te razvoj kompetencija - dobrobit za dijete: osobna i emocionalna, obrazovna i socijalna Osobna i emocionalna dobrobit: - subjektivan osjećaj: biti zdrav, zadovoljan i osjećati se dobro - uključuje: uživanje u različitim interakcijama i aktivnostima otvorenost smirenost samoprihvaćanje samopoštovanje i samosvijest sposobnost privremene odgode zadovoljavanja svojih potreba razvoj identiteta promišljanje i samoprocjenu vlastitih aktivnosti i postignuća Obrazovna dobit: - uspješno funkcioniranje i razvijanje osobnih potencijala (spoznajnih, umjetničkih, motoričkih ) - uključuje: radoznalost i inicijativnost kreativnost, stvaralački potencijal percepcija sebe kao osobe koja može i voli učiti otkrivanje radosti i korisnosti učenja propitivanje vlastitih teorija i ideja stvaranje i zastupanje novih ideja samoprocjenu djeteta u području učenja 12

13 Socijalna dobrobit: - uspješno interpersonalno (socijalno) funkcioniranje i razvijanje socijalnih kompetencija - uključuje: razumijevanje i prihvaćanje drugih i njihovih različitosti usklađenost s obrascima, pravilima, normama i zahtjevima zajednice uspostavljanje, razvijanje i održavanje kvalitetnih odnosa djeteta s drugom djecom i odraslima aktivno sudjelovanje, pregovaranje i konstruktivno rješavanje konfliktnih situacija Cjelovit razvoj, odgoj i učenje djece te razvoj kompetencija - temelji se na shvaćanju djeteta kao cjelovitog bića te prihvaćanju integrirane prirode njegova učenja u organizaciji odgojno-obrazovnog procesa u vrtiću Nacionalni kurikulum za rani im predškolski odgoj i obrazovanje usmjeren je prema razvoju različitih kompetencija djece te odražava načela: - kompetencije djeteta su razvojne a ne statične pa se potiče i prati njihov razvoj kontinuirano - uspješnost djeteta u nekoj aktivnosti određuje splet više različitih kompetencija pa se kompetencije djece procjenjuju cjelovito - djeca jednake kronološke dobi mogu se uvelike razlikovati po svojim razvojnim mogućnostima i kompetencijama, pa se kompetencije potiču i promatraju u kontekstu razvojnih mogućnosti svakog djeteta posebno, a ne njegove kronološke dobi Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje potiče se i osnažuje razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje, koje je obrazovna politika RH prihvatila iz EU, a to su: 13

14 1. Komunikacija na materinskom jeziku (podloga za razvoj rane pismenosti) 2. Komunikacija na stranim jezicima (situacijski pristup, strani jezik utkan u svakodnevne aktivnosti) 3. Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju (razvoj i primjena matematičkog mišljenja u rješavanju problema; poticanje djeteta na postavljanje pitanja, istraživanje, otkrivanje i zaključivanje o zakonitostima u svijetu prirode) 4. Digitalna kompetencija (upoznavanje djeteta s informacijskokomunikacijskom tehnologijom i mogućnostima njezine uporabe u različitim aktivnostima) 5. Učiti kako učiti (osposobljavanje djeteta za osvještavanje procesa vlastitog učenja te uključivanje djeteta u planiranje i organiziranje tog procesa, stvaranje vlastite strategije učenja) 6. Socijalna i građanska kompetencija (poticanje djeteta na odgovorno ponašanje, pozitivan i tolerantan odnos prema drugima, međuljudsku i međukulturnu suradnju, uzajamno pomaganje i prihvaćanje različitosti, samopoštovanje i poštovanje drugih te osposobljavanje za učinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa u vrtiću i zajednici) 7. Inicijativnost i poduzetnost (uključuju stvaralaštvo, inovativnost i spremnost djeteta na preuzimanje rizika, samoiniciranje i samoorganiziranje vlastitih aktivnosti te planiranje i vođenje vlastitih aktivnosti i projekata) 8. Kulturna svijest i izražavanje (poticanje stvaralačkog izražavanja ideja, iskustava i emocijau nizu umjetničkih područja; razvoj svijesti djeteta o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu) 14

15 2. NAŠA VIZIJA KURIKULUMA VRTIĆA za dijete - samopouzdanje i samopoštovanje djeteta - sigurnost svakog djeteta - sposobnost razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.) - sposobnost razumijevanja i uvažavanja potreba drugih - uspostavljanje kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba, razumijevanje i poštivanje različitosti među ljudima) - istraživanje i razvijanje kompetencija - samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova djelovanja, mišljenja i odlučivanja - usvajanje i praktična uporaba pojmova i predodžbi kojima dijete razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore - stjecanje i razvoj vještina učenja (povezivanja sadržaja, logičkoga mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema) - osiguravanje kvalitetne prilagodbe trenutačnom okruženju i kvalitetno osposobljavanje za izazove koji očekuju dijete (primjerice, polazak u školu) - mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima - sposobnost odgovornoga ponašanja u okružju (prirodnom i materijalnom) - življenje i učenje prava djeteta - dobrobit i radost svakog djeteta za roditelje: - podrška obitelji u području kvalitetne afirmativne roditeljske uloge - usklađeno međusobno partnersko djelovanje vrtić obitelj - zadovoljstvo roditelja za prostorno, materijalno i vremensko okruženje: - organizacija prostora koji je funkcionalan, siguran, usmjeren na promoviranje susreta, komunikaciju i interakciju; omogućava 15

16 distanciranje djeteta iz grupnih zbivanja i pravo na privatnost - bogata ponuda raznovrsnih, razvojno primjerenih i stalno dostupnih materijala koji potiču aktivnu konstrukciju znanja - održavanje estetike - fleksibilan dnevni ritam koji se temelji na prepoznavanju i uvažavanju djetetovih potreba - okruženje koje zrcali zaposlene i njihovu sliku o djetetu za ozračje: - model usklađenog življenja koji poštuje prava djeteta u skladu s humanim vrijednostima koje razvijaju kompetencije djeteta i sve oblike učenja - osnaživanje zaštitnih mehanizama i umanjivanje rizičnih čimbenika - prihvaćanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i društva za odgojitelje: - osnaživanje osobnih i profesionalnih kompetencija za primjereno i funkcionalno djelovanje u odnosu sa suradnicima, djetetom i obiteljima - razvijanju što kvalitetnijeg vrtića / odgojno-obrazovnog procesa - razvijanje osobne odgovornosti za cjelovito djelovanje na dijete u svim interakcijama; - razvijanje odgovornosti u osobnom i timskom radu - razvijanje refleksivne prakse - proklamiranje humanih vrijednosti za ostale zaposlenike: - razvijanje odgovornosti u osobnom i timskom radu u odnosu na radnu ulogu / poslove, na dobrobit djeteta i na cjelokupno ozračje vrtića 16

17 2.1. KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA NAŠA RADOST PREGRADA Naš vrtić već niz godina razvija svoj osobni kurikulum i mijenja odgojnoobrazovnu praksu u skladu s humanističko-razvojnim pristupom usmjerenim na dijete, njegove razvojne potrebe, mogućnosti i prava. Integrirani pristup kurikulumu je doprinos oživotvorenju prava djeteta i odraslih u našem vrtiću. Doprinos je toj viziji i niz naših akcijskih istraživanja čiji je osnovni cilj bio mijenjanje odgojno-obrazovne prakse odgojitelja. U ovoj odgojno obrazovnoj godini, sukladno Godišnjem planu i programu rada Dječjeg vrtića Naša radost Pregrada, postavljena je sljedeća zadaća: - unapređenje odgojno obrazovnog procesa utemeljenog na poštivanju prava i individualnih sloboda djeteta. - Cilj nam je intenzivirati suradnju odgojitelja, stručnog suradnika, ravnatelja i roditelja na organizaciji stimulativno odg. obr. okruženja koje će svakom djetetu (a naročito djeci s posebnim potrebama) omogućiti raznovrstan izbor u stjecanju različitih materijalnih i socijalnih iskustva. Na taj način djeci će biti omogućeno bolje stjecanje vještina učenja (temeljenih na suvremenim procesima), stjecanje samopouzdanja i samopoštovanja, kreativnosti i usvajanja navika zdravog življenja. Realizacija postavljenog cilja ovisi i o ostalim zaposlenicima vrtića pa će se tijekom godine raditi na razvijanju odgovornosti u osobnom i timskom radu u odnosu na radnu ulogu / poslove, na dobrobit djeteta i cjelokupno ozračje. Zajedničko ostvarivanje postavljenog cilja, doprinjet će podizanju kulture vrtića. Bitne pretpostavke ostvarivanju ciljeva postavljenih u kurikulumu su: - podizanje stručnih kompetencija odgojitelja, - kvalitetna suradnja na relaciji roditelj vrtić, - prepoznatljivost i podrška lokalne zajednice Našim je programom obuhvaćeno od djece (u redovnom i kraćem programu predškole) i 15 stalno zaposlenih djelatnika, 2 pomagača, 1 radnik na stručnom osposbljavanju za rad na administr. računovodstvenim poslovima. 17

18 Kurikulumom je utvrđen okvirni plan i program rada kroz: - redovni 10-satni primarni prijepodnevni i poslijepodnevni program, - program javnih potreba predškole - kraći program ranog učenja engleskog jezika (verificirani program Udruge Naučimo puno iz Zagreba) nakon redovnog programa - tijekom godine roditeljima će se prema ponudama vanjskih ustanova /udruga (s verificiranim programima MZOŠ) ponuditi sportski programi (rolanje, obuka neplivača i dr.) Pri izradi kurikuluma stavljen je naglasak na specifičnosti vrtića i sredine u kojoj vrtić djeluje. Središte i polazište rada su potrebe i interesi djece, roditelja i lokalne zajednice. U planiranju aktivnosti vodimo se načelima individualizma, nepristranosti i interdisciplinarnosti. Vrtićki kurikulum je razrađen po odgojno-obrazovnim programima. Bitni zadaci odgojno-obrazovnog rada proizlaze iz evaluacije rada prethodne odgojno obrazovne godine. 3. PROGRAMI 3.1. Redoviti 10-satni program Redoviti 10-satni program provodi se u pet odgojno-obrazovnih skupina u prijepodnevnom programu i jednoj odgojnoj skupini u poslijepodnevnom programu (skupina u kojoj se okupljaju djeca iz prijepodnevnih skupina nakon 16,00 sati te zbog zaposlenja roditelja ostaju u vrtiću do 19,00 sati). Programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na razvojno-primjerenom kurikulumu usmjerenom na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja predškolskog odgoja, što obuhvaća: - pažljivo i bogato strukturirano okruženje i poticajna materijalna sredina koja doprinosi razvoju dječjeg učenja, kreativnosti i stvaralaštvu - poznavanju zakonitosti rasta i razvoja djeteta u skladu s kojim stručni djelatnici planiraju svoj rad 18

19 - učenje je interaktivan proces koji uključuje djecu, odrasle, kao i čitavo društveno okruženje - poticanje partnerskog odnosa s roditeljima kao najvišeg oblika suradnje u ostvarivanju zajedničkog cilja optimalnog razvoja djeteta - poticanje tolerancije prema različitostima i uvažavanje prava sve djece (poticati uključivanje i socijalizaciju djece sa teškoćama u razvoju u život i rad ustanove) - kontinuirano stručno usavršavanje kao potreba podizanja stručne kompetencije za rad i stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za primjenu suvremenih oblika rada sa djecom predškolske dobi Ciljevi redovitog programa Stvaranje uvjeta za siguran, potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga života. Ciljevi obuhvaćaju i osiguravanje takvih uvjeta koji jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta i osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci kroz: zadovoljavanje specifičnih komunikacijskih, razvojnih i obrazovnih potreba djeteta osmišljavanje aktivnosti u kojima će dijete moći iskazivati svoje interese i potencijale stvaranje kreativnog ozračja (raznovrsni materijali za istraživanje i stvaranje) zainteresiran, ali nenametljiv stav odgojitelja usvajanje vještina potrebnih za zadovoljavajuće funkcioniranje u socijalnom okruženju Namjena programa Cjeloviti razvojni program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja provodi se za djecu od jedne godine do polaska u osnovnu školu. Početak pedagoške godine je a završetak godine. Vrtić za roditelje osigurava program koji počinje s dnevnim radom u 05,30 sati i završava u sati. 19

20 Ekonomska cijena programa iznosi 1.600,00 kuna, a u njoj sa 800,00 kn, odnosno 50% participiraju roditelji. Odgojne skupine su formirane prema kronološkoj dobi djece: jaslička skupina (djeca od 1 do 2 godine), 1. mlađa skupina (djeca u 3. i 4. godini), 2. mlađa skupina (djeca u 4. i 5. god.), srednja skupina (djeca u 5. i 6. god.) i starija skupina (djeca u 6. god. do polaska u školu). U poslijepodnevnim satima formira se (6.) skupina djece u dobi od 2 god. do polaska u školu, a u njoj borave djeca (iz redovnih skupina) od 16,00 do 19,00 sati. Sve skupine provode aktivnosti po modelu otvorena vrata što omogućuje kvalitetnu socijalnu interakciju i suradničko učenje djece različite dobi. Nositelji programa Na realizaciji odgojno-obrazovnog dijela programa zaposleno je 10 odgojitelja, stručni suradnik edukacijski rehabilitator na pola radnog vremena. Na realizaciji ostalih poslova zaposlena su 3 radnika na poslovima kuhanja i čišćenja, jedna radnica u nepunom radnom vremenu na administrativno-financijskim poslovima te ravnateljica (1/2 rad. vremena / drugu polovicu radnog vremena obavlja poslove odgojitelja). U ovoj odgojno obrazovnoj godini u skupinama sa djecom s teškoćama u razvoju rade pomagači u odgojnoj skupini zaposleni putem mjera HZZ-a Mladi za mlade. Na administrativno računovodstvenim poslovima obavlja stručno osposobljavanje za rad jedan radnik. Tijekom godine nastojat će se, putem natječaja i mjera HZZ-a zaposliti odgojitelji (1 2) na stručnom osposobljavanju za rad. 20

21 Tablica 1. ZAPOSLENICI U ODGOJNO OBRAZOVNOM PROCESU BROJ SKUPINA / DOB NAZIV SKUPINE DJECE ODGOJITELJI RADNO VRIJEME 6:30-12:00/ 10:00-15:30 1. Jaslička 1-2 god. GLJIVICE Goranka Špiljak, (SSS) med.ses. Mirjana Klauški (SSS) 7:00-12:30/10:30-16:00 2. I. Mlađa Anđela Blažun (SSS) 5:30-12:00/10:00-15:30 djeca u 3.i 4.g. CVJETIĆI Kristina Špiljak (VŠS) 7:00-12:00/ 10:30-16:00 3. II. Mlađa djeca u 4. i 5. god. LEPTIRIĆI Brankica Krsnik (SSS) Natalija Vrhovski (VŠS) zamj. Zdravke Drožđan 5:30 11:30/10:00-15:30 6:30-12:00/10:15-15:45 7:00 12:00/10:30-16:00 4.Srednja skupina djeca u 5. i 6. god. LOPTICE Ksenija Hrestak (VŠS) Gordana Krizmanić (VSS) 7:30-13:00/ 13:00-15:45 7:45-10:30/10:15-15:45 21

22 5. Starija skupina djeca u 6. i 7. god. ZVJEZDICE Marija Šanjug (VŠS) Višnjica Svečak (VŠS) 5:30-11:30/10:30-16:00 7:00-12:00/10:30-16:00 6. Poslijepod. skupina-djeca u smjenama, od 2g.do polaska u školu PČELICE do 14 Nikolina Brezak (VŠS) i odg. iz mlađih i starije sk. (tjedna izmjena) 16:00 19:00 sati UKUPNO prosječan br. djece 105 Tablica 2: ADMINISTRATIVNO I TEHNIČKO OSOBLJE Računovod.-administrativni radnik Lidija Žučko,VŠS (zamjena za bolovanje Računovodstv. radnik na stručnom osposobljavanju za rad Matija Bešenski, VŠS Ivanke Mrkus) Glavna kuharica Renata Živičnjak, KV Pomoćna kuharica i pralja postelj. Renata Šanjug, NKV, položen higijen.min. rublja Spremačica Nadica Šurbek (zamjena Renate Šanjug do povratka A. Svečak s bolovanja) Domar - ložač Boris Bat (domar iz OŠ) 22

23 I u ovoj odg. obr. godini ( prilikom izrade Financijskog plana Vrtića za god.) Osnivaču će se uputiti zamolba za zapošljavanje spremačice na pola radnog vremena, zdravstvenog voditelja na 10 sati tjedno te odgojitelja na pola radnog vremena (koji nedostaje u skupini Loptice ). Organizacija rada tijekom godine će biti fleksibilna, tj. radno vrijeme zaposlenih će se, ovisno o realizaciji programa rada i potreba djece i roditelja, odlukom ravnatelja mijenjati. Povremene poslove tekućeg održavanja opreme, zgrade i okoliša te elektroinstalacija izvodit će ovlaštena poduzeća ili privatni poslodavci. U slučaju dužeg bolovanja i godišnjih odmora radnika u odgojno obrazovnom radu ili tehničkoj službi ravnateljica će pravovremeno organizirati adekvatnu zamjenu. Način realizacije Primjena suvremenih procesa učenja djece zasnovanih na najnovijim znanstvenim spoznajama. Integrirani i razvojni kurikulum podrazumijeva paralelno odvijanje mnoštva aktivnosti djece, stimulativno materijalno okruženje koje potiče na istraživanja i stjecanje znanja. Bitni aspekti rada su: - stvaranje poticajnog okruženja - individualizirani pristup - poticanje i stvaranje uvjeta za dječje aktivnosti - dokumentiranje procesa učenja djece - refleksije sa djecom i stručnjacima - predlaganje novih mogućnosti za igru, stvaranje, promatranje, otkrivanje, traženje i učenje novih rješenja - usmjeravanje na važnost i zdravstveno-preventivni potencijal tjelesnog vježbanja od najranije dobi, u cilju poticanja cjelokupnog psihofizičkog razvoja djeteta i razvijanja zdravih navika. 23

24 Način vrednovanja kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove kroz procjenu kvalitete - mali timovi samoevaluacija upitnici za djecu, odgojitelje i roditelje na kraju odg. obr. godine Vremenik aktivnosti Provođenje aktivnosti u vrtiću vremenski je planirano na sljedeći način : sati - jutarnji rad dežurstvo (u prostoru mlađe odgojne skupine) - 6,30 7,00 jutarnje aktivnosti odvojene za jaslice i vrtićke skupine - u vrijeme jutarnjeg okupljanja djeci je ponuđen zajutrak - 7,00 9,00 sati odgojno-obrazovni rad po modelu otvorena vrata -od 8,00 do 9,00 sati traje klizni doručak - 9,00 9,45 sati aktivnosti u matičnoj odgojnoj skupini - u 9,30 sati djeci svih odgojnih skupina ponuđen je voćni obrok - 9,15 (jasl.sk.) / 9,45 (vrtićke sk.) 10,30 (jasličke skupine) /11,30 (vrtićke skupine) aktivnosti na svježem zraku (planirane aktivnosti na razini jasličkih, odnosno vrtićkih skupina kako bi se djeca raznih skupina međusobno družila i birala aktivnosti u vanjskom prostoru vrtića ). U slučaju vremenski nepogoda rad se odvija u unutarnjem prostoru po modelu otvorena vrata - Nakon povratka iz vanjskog prostora organiziran je objed (postepeno po odgojnim skupinama) uz poštivanje rituala (od 11: ) - Od 12,00 /12,30 sati do 14,00 /14,30 sati organizirano je vrijeme odmora, odnosno mirnih igri - nakon odmora djeca dobivaju užinu - od 15,30 do 16,00 sati postepeno okupljanje odg. skup. u 2. mlađoj odgojnoj skupini. U toj skupini ostat će djeca koja odlaze iz vrtića do 19,00 sati. Njima je ponuđen voćni obrok u 16,30 sati te lagana večera u 18,00 sati. U međuvremenu imaju organizirane aktivnosti u skupini i vanjskom prostoru vrtića. Vremenska organizacija aktivnosti i obroka je fleksibilna, tj. prilagođena potrebama djece i planiranim aktivnostima. 24

25 Obogaćivanje odgojno-obrazovnog procesa blagdanima, proslavama, svečanostima, posjetima i izletima Mjesec RUJAN LISTOPAD Aktivnost / obilježavanje - Prilagodba (sadržaji vezani uz prihvaćanje, povezivanje djece u skupini, donošenje pravila skupine: teme To sam ja, Osjećaji, Naša pravila ) - Hrvatski olimpijski dan, sportske igre - Lijepa naša Pregrada likovna radionica u suradnji sa slikaricom Valentinom Hršak, uz izradu razglednica za Crowdfunding projekt Ti ija, zajedno za vrtić u Pregradi - Sajam vinogradarstva (nastup) Prvi dan jeseni Organiziranje i provođenje igri Pregradske dječje berbarije Sudjelovanje u povorci kola na manifestaciji Branje grojzdja Sklopovi aktivnosti vezani uz obilježavanje Dječjeg tjedna i Dana zaštite životinja. Susret sa veterinarom; milenijska fotografija Djeca Pregrade u Kuna parku; Glazbena igraonica Kad se male ruke slože, Likovna radionica Dječji svijet, posjet jezeru Gorica; aktivnosti na temu Prava 25

26 STUDENI i obveze djece, susret sa dječjim gradonačelnikom i Dječjim gradskim vijećem - Eko aktivnosti priprema povrtnjaka - Sklopovi aktivnosti vezani uz provedbu Dana kruha Dan zahvalnosti za plodove zemlje uz obilježavanje)16.10.) i susret sa svećenikom, pekarom i kuharicom; Dan jabuka predstava djece iz PŠ Benkovo- Plava kuruza - Mjesec hrvatske knjige posjet knjižnici uz čitanje priče, posjet knjižari - Obilježavanje Svjetskog dana štednje uz posjet Zagrebačkoj banci Eko projekt Pregradski Ekići Vrtna kućica - Projekt Ti i ja, zajedno razglednice, razgovori putem Skype-a, upitnik o poznavanju obilježja naše države i grada (himna, zastave, grbovi, jezik) - Međunarodni dan tolerancije (čitanje priča Bontončić ili kako svima biti prijatelj i dr. - Svjetski humanitarni dan, Škole za Afriku Tema: Svi smo mi različiti, Djeca svijeta, humanitarnost na djelu 26

27 PROSINAC/SIJEČANJ/VELJAČA - Obilježavanje vremena adventa običaji našeg kraja - Sveti Nikola u vrtiću (organiziranje susreta u dogovoru s Osnivačem zbog podjele darova) - Tjedan solidarnosti (8. do ) susret sa zaposlenicama Crvenog kr. Pregrada - Božićna svečanost, Sudjelovanje u božićnim programima u našem gradu - Aktivnosti vezane uz igre na snijegu - Istraživačke aktivnosti led snijeg voda - rad na projektima - Gostovanje lutkarskog kazališta Za bregom s predstavom Listovi slikovnice za djecu od mlađe skupine do predškolaca - Svjetski dan bolesnika posjet SŠ Pregrada razgledavanje zdravstvenih kabineta, susret sa liječnikom /stomatologom - Obilježavanje Valentinova (14.2.) Fašničke aktivnosti (Smiješno strašno, veselo tužno..), sudjelovanje na žup., gradskoj i vrtićkoj maškaradi - Međunarodni dan žena (08.3.) OŽUJAK/TRAVANJ/SVIBANJ nastup djece na koncertu u Rogaškoj Slatini - Dani hrvatskog jezika ( ) aktivnosti vezane uz uočavanje razlika i sličnosti između 27

28 kajkavskog narječja i standardnog jezika - Vrijeme uskrsnih blagdana (običaji Pregrade i okolnih sela) - Aktivnosti vezane uz dolazak proljeća uz obilježavanje Svjetskog dana zaštita šuma, Svjetskog dana voda i Međunarodnog dana kazališta za djecu Predstava odgojitelja (za svu djecu u vrtiću) Obilježavanje Dana grada Pregrade (od Uskrsa do Bijele nedjelje) Dan otvorenih vrata vrtića (likovne, foto i video prezentacije), likovne radionice glinom (uz suradnju Osnovne škole),izrada pisanica i dr., organiziranje male pričaonice uz obilježavanje Međunarodnog dana dječje knjige ( ) - Aktivnosti vezane uz zdravstveni program, - obilježavanje Svjetskog dana zdravlja na temu Moje tijelo Preventivni program Opasnosti oko nas - susret sa vatrogascima vježba evakuacije - Ekološki program: uređenje vrta, voćnjaka, malog vinograda, susret sa agronomom - Obilježavanje Dana planeta Zemlje, Pripreme za Olimpijski festival dječjih vrtića ( ) - tjelesne aktivnosti, biciklijada - Obilježavanje Dana Sunca (3.5.) 28

29 LIPANJ/SRPANJ/KOLOVOZ - Obilježavanje Dana smijeha ( ) - Sudjelovanje na Olimpijskom festivalu dječjih vrtića KZŽ Sklop aktivnosti na temu Moja obitelj uz obilježavanje Majčinog dana ( )i Dana obitelji (15.5.) u suradnji sa Društvom Naša djeca priprema zajedničke svečanosti, susret sa djecom iz Vrteca Rogaška Slatina - Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja ( ) uz posjet Muzeju dr. Z. Tuđina - Izlet (po izboru djece, roditelja i odgojitelja) - Završna svečanost rastanak sa budućim školarcima (30/ ) - Aktivnosti vezane uz dolazak ljeta prema Ljetnom programu rada PROJEKTI Rad na projektu je jedan od oblika integriranog kurikuluma. Tijek rada na projektu nije moguće unaprijed planirati, nije ga moguće ranije strukturirati, nije unaprijed određena duljina njegova trajanja niti se zna u kojem će se smjeru razvijati. Osnovni je kriterij odabira smjera razvoja projekata interes djece. Jedino što je unaprijed poznato je da će projekt sadržavati istraživanje, izražavanje, rasprave i to kroz uporabu različitih simboličkih jezika. Prema Godišnjem planu i program rada planirano je provođenje projekata: - Ti i ja, zajedno sa podprojektom Škole za Afriku - ekološki projekt Pregradski Ekići sa podprojektima Energija i ljudsko 29

30 tijelo i Mali fizičari - Opasnosti oko nas Uz navedene projekte odgojitelji će (s ciljem unapređenja odgojno obrazovnog rada) provoditi i akcijska istraživanja u odgojnim skupinama kako slijedi: - Skupina Gljivice Stimulacija motoričkih sposobnosti djece - Skupina Cvjetići Upoznavanje likovnih materijala i tehnika - Skupina Leptirići - Neoblikovni prirodni materijali u funkciji poticanja razvoja djece - Skupina Loptice - Razvoj asocijativnog razmišljanja i funkcionalnog znanja - Skupina Zvjezdice Razvoj emocionalne inteligencije - Kraći program predškole Od narječja do standardnog književnog jezika Način vrednovanja Odgojitelji će svoje vrednovanje i samovrednovanje provedenih aktivnosti bilježiti tromjesečno u knjigu pedagoške dokumentacije, ali će također aktivnosti djece i svoj rad dodatno dokumentirati kroz slijedeće oblike dokumentiranja: Dokumentiranje aktivnosti djece Individualni portfolio Uratci djece (individualni i zajednički) Individualna dokumentacija o djeci Postignuća djece prema vremenu održavanja aktivnosti ili područjima učenja Foto, audio i video zapisi Slike i crteži djece Pisani uratci djece koji se oslanjaju na: simbole (slova, brojeve) improvizirane grafikone 30

31 pisma i knjige koje su izradila djeca i sl. Verbalni izričaji djece: hipoteze diskusije pitanja Dokumentiranje aktivnosti odgojitelja Samorefleksije djece Narativni oblici Opservacije postignuća djece Individualni i grupni portfolio Izričaji glazbom Izričaji pokretom Dramski izričaji Konstrukcije i drugi trodimenzionalni uratci djece Dokumentacija djece: različiti individualni i zajednički uratci prikazi grafičke reprezentacije konstrukcije Snimke razgovora Foto i video snimke Plakati i panoi Bilješke za: odgajatelje i druge stručne djelatnike vrtića djecu roditelje profesionalnu zajednicu učenja izložbe i prezentacije Praćenje postignuća i sposobnosti djece Anegdotske bilješke Foto i video zapisi Individualna i zajednička dokumentacija o: različitim aspektima okruženja i njihovoj ulozi u oblikovanju kurikuluma različitim iskustvima i 31

32 aktivnostima djece različitim socijalnim interakcijama djece različitim oblicima suradnje s roditeljima i drugim čimbenicima i sl. Samorefleksije i zajedničke refleksije odgajatelja i drugih stručnih djelatnika u vrtiću Foto, audio i video zapisi Bilješke odgajatelja Samorefleksije i zajedničke refleksije odgajatelja o: kvaliteti odgojnoobrazovnih intervencija odgajatelja u aktivnostima djece kvaliteti različitih aspekata i cjeline odgojno-obrazovnog procesa kvaliteti suradnje s roditeljima kvaliteti suradnje s članovima stručnog tima i drugim čimbenicima i sl. Snimke razgovora Foto i video snimke Anegdotske bilješke Praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove vršit će se zajednički na sastancima malih timova i Odgojiteljskim vijećima, a postignuća ćemo pratiti putem zajedničkih i individualnih procjena. Na kraju odgojno - obrazovne godine vršit će se samoevaluacija cjelokupnog rada kroz godišnja izvješća odgojitelja koja će kasnija biti ukomponirana u cjelokupno godišnje izvješće rada dječjeg vrtića. Također će se krajem godine roditeljima omogućiti vrednovanje našeg rada kroz upitnike. 32

33 Vanjsko vrednovanje provodit će se od strane nadležnih institucija: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta; Agencije za odgoj i obrazovanje te Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje Program predškole Ciljevi programa Ciljevi, polazišta i načela kurikuluma predškole temelje se na suvremenom shvaćanju djeteta i procesa njegova ranog odgoja i obrazovanja. Osnovni ciljevi programa predškole su: poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece te osiguranje primjerene potpore razvoju kompetencija, usklađene s individualnim posebnostima i razvojnim karakteristikama svakog djeteta ostvarivanje individualiziranoga i fleksibilnoga odgojno-obrazovnog pristupa kojim se omogućava zadovoljenje različitih potreba djece (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.) prihvaćanje igre i drugih aktivnosti koje pridonose svrhovitom učenju i cjelovitom razvoju djece te razvoju navika tjelesnog vježbanja i očuvanja vlastitoga zdravlja učenje koje treba biti nestandardizirani proces, a koji se događa u svrhovitome kontekstu u sklopu kojeg djeca uče istraživanjem, otkrivanjem i rješavanjem problema poticanje samoiniciranog učenja djece i osposobljavanje djece za planiranje i evaluaciju vlastitog učenja te upravljanje tim procesom stvaranje primjerenog okruženja za spontano bogaćenje rječnika, kvalitetno izražavanje i razvoj razumijevanja, slušanja, govora i jezika odnosno razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina u kontekstualno povezanim situacijama kontekstualno uočavanje odnosa među predmetima i pojavama te poticanje i osnaživanje istraživačkih interesa djece za matematičkologičke i prirodoslovne aktivnosti upoznavanje djece s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i mogućnostima njezina iskorištavanja u svrhu obogaćivanja i produbljivanja njihova učenja 33

34 poticanje djece na iskazivanje i realizaciju vlastitih interesa i ideja, razvoj kritičkog mišljenja te nesmetano planiranje, organiziranje i provedbu aktivnosti razvoj sposobnosti djece za aktivno sudjelovanje u društvenim i kulturnim događajima razvoj sposobnosti djece za komunikaciju u multikulturnoj i višejezičnoj međunarodnoj zajednici razvoj osobnih potencijala djece (spoznajnih, umjetničkih, motoričkih i sl.) prihvaćanje i poticanje kreativnog izražavanja ideja, iskustava i osjećaja djece u raznim umjetničkim područjima i izražajnim medijima poticanje djece na poštovanje i njegovanje vlastite kulturne i povijesne baštine razvoj socijalnih kompetencija djece osiguravanjem sigurnih i podržavajućih kontekstualnih uvjeta koji omogućuju privikavanje na izvanobiteljski i institucijski kontekst, potiču kulturu komunikacije, zajedničkog življenja i ophođenja, razvoj socijalno-emocionalnih veza s vršnjacima, suradničko učenje, nenasilno rješavanje sukoba, timski rad dogovaranje i podjela uloga, preuzimanje odgovornosti za vlastito ponašanje i postupke prema sebi, drugima i okruženju itd. poticanje djece da osvijeste važnost obiteljskog i institucijskog okruženja za njihov život, odgoj i učenje. Namjena programa Program je namijenjen djeci školskim obveznicima školske godine 2015./2016. Upisano je 45 djece u tri odgojne skupine. Od ukupnog broja upisane djece, prema odluci Osnivača, upisano je jedno dijete na temelju zahtjeva za prijevremeni upis u predškolu (zbog prijevremenog upisa u školu - nalaz psihologa) te jedno dijete s teškoćama govorno jezične komunikacije (po preporuci logopeda) s područja Vinagore. - Jabučice 20 djece - Ježići 21 dijete 34

35 - Grozdeki 4 djeteta Program će se provoditi u prostoru vrtića u igraonici starije odgojne skupine 2 grupe te u prostoru Područne škole Vinagora 1 grupa Kalendar rada, satnica, voditelj Ukupno trajanje predškole : 180 sati neposrednog rada za odgojne skupine u Pregradi 150 sati neposrednog rada za odgojnu skupinu u PŠ Vinagora Početak programa: Završetak programa planiran je do Ukoliko bi se tijekom zime pokazala potreba (zbog vremenskih uvjeta) produžavanja zimskih praznika, program bi se realizirao do g. Radno vrijema: 1. Skupina Jabučice početak rada Vrijeme održavanja: ponedjeljak, srijeda od 15,30 do 18,30 sati 2. skupina Ježići -početak rada Vrijeme održavanja: utorak, četvrtak od 15,30 do 18,30 sati 3. skupina Grozdeki - početak Vrijeme održavanja: utorkom i petkom od 12:00 15:00 sati Vrijeme praznika: prema kalendaru rada u osnovnoj školi Voditeljica/odgojiteljica : Nikolina Brezak, VŠS 35

36 Način realizacije Primjena suvremenih procesa učenja djece zasnovanih na najnovijim znanstvenim spoznajama. Posebna se pozornost pridaje poticajnoj organizaciji socio-pedagoškog konteksta u kojem treba osmisliti, ponuditi izbor različitih aktivnosti i igara. Način vrednovanja kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove samoevaluacija upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine KRAĆI PROGRAMI - Igraonica učenja engleskog jezika Vrtić nudi kraći specijalizirani program ranog učenja engleskog jezika verificiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, koji se provodi u popodnevnim satima, a voditeljica je odgojiteljica Andreja Drenški, VŠS (C1 diploma) zaposlena u Udruzi Naučimo puno iz Zagreba koja provodi program. Prema provedenim upisima u program će biti upisano do 24 djece u 4., 5.,6. i 7. god. života - u dvije odgojne skupine. Prema kalendaru rada Udruge, program će se realizirati u vremenu od 10/15. do 5/16., utorkom i četvrtkom od 16,30 do 17,15 sati (1. skupina) i 17,30 do 18,15 sati (2. skupina). Ukupni fond sati 60 (svaka skupina) Način vrednovanja kroz dnevnik rada valorizacija rada nakon završetka programa Ostali program: Tijekom odgojno obrazovne godine vrtić će roditeljima ponuditi kraće programe 36