Programiranje 2 Beleške sa vežbi Školska 2007/2008 godina Matematički fakultet, Beograd Jelena Tomašević February 23, 2008
|
|
- Gabriela Radić
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 Programiranje 2 Beleške sa vežbi Školska 2007/2008 godina Matematički fakultet, Beograd Jelena Tomašević February 23, 2008
2 2
3 Sadržaj 1 Programski jezik C Argumenti komandne linije Polinomi Rad sa velikim celim brojevima
4 4 SADRŽAJ
5 1 Programski jezik C Argumenti komandne linije Primer 1 Ilustracija rada sa argumentima komandne linije. Program pozivati sa npr.:./a.out./a.out prvi./a.out prvi drugi treci./a.out -a -bc ime.txt #include <stdio.h> Imena ovih promenljivih mogu biti proizvoljna. Npr. main (int br_argumenata, char* argumenti[]); ipak, uobicajeno je da se koriste sledeca imena: main(int argc, char* argv[]) printf("argc = %d\n", argc); for (i = 0; i<argc; i++) printf("argv[%d] = %s\n", i, argv[i]); Primer 2 Program ispisuje opcije navedene u komandnoj liniji. K&R rešenje. 1 Zasnovano na primerima sa sajta filip
6 6 Jelena Tomašević Opcije se navode koriscenjem znaka -, pri cemu je moguce da iza jednog - sledi i nekoliko opcija. Npr. za -abc -d -fg su prisutne opcije a b c d f g Resnje se intenzivno zasniva na pokazivackoj aritmetici i prioritetu operatora #include <stdio.h> int main(int argc, char* argv[]) char c; Dok jos ima argumenata i dok je karakter na poziciji 0 upravo crtica while(--argc>0 && (*++argv)[0]== - ) Dok god ne dodjemo do kraja tekuceg stringa while (c=*++argv[0]) printf("prisutna opcija : %c\n",c); Izlaz: Prisutna opcija : a Prisutna opcija : b Prisutna opcija : c Prisutna opcija : d Prisutna opcija : f Prisutna opcija : g Primer 3 Program ispisuje opcije navedene u komandnoj liniji - jednostavnija verzija. #include <stdio.h> main(int argc, char* argv[]) Za svaki argument komande linije, pocevsi od argv[1] (preskacemo ime programa) for (i = 1; i < argc; i++) Ukoliko i-ti argument pocinje crticom if (argv[i][0] == - ) Ispisujemo sva njegova slova pocevsi od pozicije 1 int j; for (j = 1; argv[i][j]!= \0 ; j++) printf("prisutna je opcija : %c\n", argv[i][j]); Ukoliko ne pocinje crticom, prekidamo else break; Primer 4 Iz datoteke čije se ime zadaje kao argrument komandne linije, učitati cele brojeve sve dok se ne učita nula, i njihov zbir ispisati u datoteku čije se ime takože zadaje kao argument komandne linije.
7 1.2 Polinomi 7 #include<stdio.h> main(int argc, char* argv[]) int n, S=0; FILE* ulaz, *izlaz; Ukoliko su imena datoteka navedena kao argumenti... if (argc>=3)...otvaramo datoteku i proveravamo da li smo uspeli if ( (ulaz = fopen(argv[1], "r")) == NULL) printf("greska : datoteka %s ne moze biti otvorena\n", argv[1]); if ( (izlaz = fopen(argv[2], "w")) == NULL) printf("greska : datoteka %s ne moze biti otvorena\n", argv[2]); else char ime_datoteke_ulaz[256], ime_datoteke_izlaz[256]; Ucitavamo ime datoteke printf("u kojoj datoteci se nalaze brojevi: "); scanf("%s", ime_datoteke_ulaz); Otvaramo datoteku i proveravamo da li smo uspeli if ( (ulaz = fopen(ime_datoteke_ulaz, "r")) == NULL) printf("greska : datoteka %s ne moze biti otvorena\n", ime_datoteke_ulaz); printf("u kojoj datoteci treba ispisati rezultat: "); scanf("%s", ime_datoteke_izlaz); Otvaramo datoteku i proveravamo da li smo uspeli if ( (izlaz = fopen(ime_datoteke_izlaz, "w")) == NULL) printf("greska : datoteka %s ne moze biti otvorena\n", ime_datoteke_izlaz); fscanf(ulaz, "%d", &n); while(n!=0) S+=n; fscanf(ulaz, "%d", &n); fprintf(izlaz,"suma brojeva ucitanih iz datoteke je %d.", S); return 0; 1.2 Polinomi Primer 5 Program ilustruje rad sa polinomima. #include <stdio.h> #include <math.h> #define max(a, b) ((a) > (b)? (a) : (b)) * Polinom 3*x^3 + 2*x se predstavlja kao: * stepen -> 3
8 8 Jelena Tomašević * koeficijenti -> x x x x x... x typedef struct polinom float koeficijenti[21]; int stepen; Polinom; * Funkcija vraca koeficijent uz x^i u polinomu p * Zbog efikasnosti ne prenosimo celu strukturu vec * samo pokazivac na strukturu. float vratikoeficijent(polinom* p, int i) return i <= p->stepen? p->koeficijenti[i] : 0.0f; * Funkcija postavlja koeficijent uz x^i u polinomu p na * dati koeficijent k void postavikoeficijent(polinom* p, int i, float k) int j; Ukoliko je stepen polinoma bio manji, postavljamo sve koeficijente izmedju na 0.0 i uvecavamo stepen if (i > p->stepen) for (j = p->stepen+1; j < i; j++) p->koeficijenti[j] = 0.0f; p->stepen = i; p->koeficijenti[i] = k; * Funkcija kreira polinom datog stepena sa datim nizom * koeficijenata. Pretpostavlja se da su koeficijenti * u datom nizu koeficijenti[] uredjeni opadajuce po stepenima * polinoma. Polinom napravipolinom(int stepen, float koeficijenti[]) Polinom p; p.stepen = stepen; for (i = 0; i <= stepen; i++) postavikoeficijent(&p, i, koeficijenti[stepen - i]); return p;
9 1.2 Polinomi 9 * Funkcija ispisuje polinom u citljivijem obliku. * Npr: 3.0*x^ *x^ *x^ *x^0 void ispisipolinom(polinom* p) for (i = p->stepen; i >= 0; i--) printf("%.2f*x^%d", vratikoeficijent(p, i), i); if (i > 0) printf(" + "); printf("\n"); * Funkcija izracunava vrednost polinoma u tacki x * Hornerovom shemom. Npr. * 3*x^3 + 2*x = * (((0*x + 3)*x + 0)*x + 2)*x * Postupak izracunavanja p(10): * 0.0 * 10 * = 3.0 * 10 * = 30.0 * 10 * = * 10 * = float vrednost(polinom* p, float x) float suma = 0.0f; for (i = p->stepen; i >= 0; i--) suma = suma*x + vratikoeficijent(p, i); return suma; * Funkcija sabira dva polinoma Polinom saberi(polinom* p, Polinom* q) Polinom zbir; zbir.stepen = max(p->stepen, q->stepen); for (i = 0; i <= zbir.stepen; i++) postavikoeficijent(&zbir, i, vratikoeficijent(p, i) + vratikoeficijent(q, i)); return zbir; * Funkcija mnozi dva polinoma. Npr. * * 1*x^2 + 2*x + 3
10 10 Jelena Tomašević * 4*x + 7 * * 0.0*x^ *x^ *x * 0.0*x^ *x^ *x i=0 j=0 * 0.0*x^ *x^ *x i=0 j=1 * 0.0*x^ *x^ *x i=1 j=0 * 0.0*x^ *x^ *x i=1 j=1 * 0.0*x^ *x^ *x i=2 j=0 * 4.0*x^ *x^ *x i=2 j=1 Polinom pomnozi(polinom* p, Polinom* q) int i, j; Polinom proizvod; proizvod.stepen = p->stepen + q->stepen; for (i = 0; i <= proizvod.stepen; i++) postavikoeficijent(&proizvod, i, 0.0f); for (i = 0; i <= p->stepen; i++) for (j = 0; j <= q->stepen; j++) r[i+j] = r[i+j] + p[i]*q[j] postavikoeficijent(&proizvod, i+j, vratikoeficijent(&proizvod, i+j) + vratikoeficijent(p, i) * vratikoeficijent(q, j)); return proizvod; main() float pkoeficijenti[] = 1.0f, 2.0f, 1.0f; Polinom p = napravipolinom(2, pkoeficijenti); float qkoeficijenti[] = 1.0f, 1.0f; Polinom q = napravipolinom(1, qkoeficijenti); Polinom r = pomnozi(&p, &q); ispisipolinom(&r); 1.3 Rad sa velikim celim brojevima Primer 6 Program ilustruje rad sa velikim celim brojevima. Brojevi se interno reprezentuju preko niza svojih cifara. #include <stdio.h> #include <ctype.h> #define MAX_CIFRE 100 Funkcija obrce cifre prosledjenog niza void obrni_cifre (int cifre[], int duzina)
11 1.3 Rad sa velikim celim brojevima 11 int i, j; for (i=0, j=duzina-1; i<j; i++, j--) int pom = cifre[i]; cifre[i] = cifre[j]; cifre[j] = pom; Funkcija sa standardnog ulaza ucitava niz cifara, duzine najvise max_cifre i smesta ga u niz brojeva cifre[]. Zatim se niz cifre[] obrce kako bi cifre najmanje tezine bile na pocetku niza. Kao rezultat, funkcija vraca broj cifara ucitanog broja int uzmi_broj (int cifre[], int max_cifre) int duzina = 0; char c; while ( --max_cifre>0 && isdigit(c=getchar())) cifre[duzina++]=c- 0 ; obrni_cifre(cifre, duzina); return duzina; Funkcija ispisuje "veliki" broj predstavljen nizom cifara cifre, duzine duzina, na standardni izlaz imajuci u vidu da su cifre u nizu zapisane "naopako" tj. pocevsi od cifre najmanje tezine void ispisi_broj(int cifre[],int duzina) for (i=duzina-1; i>=0; i--) printf("%d",cifre[i]); putchar( \n ); Da li su dva broja data svojim nizovima cifara i duzinama jednaka? Funkcija vraca 1 ako jesu, a 0 ako nisu int jednaki(int a[], int duzina_a, int b[], int duzina_b) Poredimo duzine if (duzina_a!= duzina_b) return 0; Ako su brojevi iste duzine, poredimo cifru po cifru
12 12 Jelena Tomašević pocevsi od pozicije najvece tezine for (i=0; i<duzina_a; i++) if (a[i]!= b[i]) return 0; return 1; Funckija poredi dva broja a i b, data svojim nizovima cifara i duzinama i vraca: 1 ako je a>b 0 ako je a=b -1 ako je b>a int uporedi(int a[], int duzina_a, int b[], int duzina_b) Uporedjujemo duzine brojeva a i b if (duzina_a > duzina_b) return 1; if (duzina_a < duzina_b) return -1; U ovom trenutku znamo da su brojevi iste duzine, tako da prelazimo na poredjenje cifre po cifre, pocevsi od cifre najvece tezine for (i=duzina_a-1; i>=0; i--) if (a[i] > b[i]) return 1; if (a[i] < b[i]) return -1; return 0; Funkcija sabira dva broja data svojim nizovima cifara i duzinama i rezultat ispisuje na ekran void saberi(int a[], int duzina_a, int b[], int duzina_b) Rezultat, zadan svojim nizom cifara i duzinom int rezultat[max_cifre]; int duzina_rezultata; Prenos sa prethodne pozicije int prenos = 0; Sabiranje vrsimo dok ne prodjemo sve cifre duzeg od brojeva a i b for(i=0; i<duzina_a i<duzina_b; i++)
13 1.3 Rad sa velikim celim brojevima 13 Sabiramo i-tu cifra broja a (ako postoji) sa i-tom cifrom broja b (ako postoji) i prenos sa prethodne pozicije int cifra_rezulata=((i<duzina_a)? a[i] : 0) + ((i<duzina_b)? b[i] : 0) + prenos; Nova cifra rezultata rezultat[i] = cifra_rezulata%10; Prenos na sledecu poziciju prenos = cifra_rezulata/10; Kada smo zavrsili sa svim ciframa brojeva a i b moguce je da je postojao prenos na sledecu poziciju u kom slucaju uvecavamo duzinu rezultata. Inace duzinu rezultata postavljamo na duzinu duzeg od brojeva a i b, koja se nalazi trenutno u promenjivoj i if (prenos!= 0) if (i>=max_cifre) printf("doslo je do prekoracenja!\n"); else rezultat[i] = prenos; duzina_rezultata = i+1; else duzina_rezultata=i; Ispisujemo rezultat ispisi_broj(rezultat, duzina_rezultata); Funkcija mnozi broj, dat svojim nizom cifara i duzinom, datom cifrom c i rezultat ispisuje void pomnozi_cifrom (int a[], int duzina_a, int cifra) Rezultat, zadan svojim nizom cifara i duzinom int rezultat[max_cifre]; int duzina_rezultat; int i, prenos = 0; for (i=0; i<duzina_a; i++) Svaku cifru broja a mnozimo cifrom c, dodajemo na to prenos sa prethodne pozicije i to smestamo u promenljivu pom int pom = a[i]*cifra + prenos; Nova cifra rezultata
14 14 Jelena Tomašević rezultat[i] = pom%10; Prenos na sledecu poziciju prenos = pom/10; Kada smo zavrsili sa svim ciframa broja a, moguce je da je postojao prenos na sledecu poziciju u kom slucaju uvecavamo duzinu rezultata. Inace duzinu rezultata postavljamo na duzinu broja a, koja se nalazi trenutno u promenjivoj i if (prenos!= 0) if (i>=max_cifre) printf("doslo je do prekoracenja!\n"); else rezultat[i] = prenos; duzina_rezultata = duzina_a+1; else duzina_rezultata = duzina_a; Ispisujemo rezultat ispisi_broj(rezultat, duzina_rezultata); Funkcija mnozi dva broja data svojim nizovima cifara i duzinama i proizvod ispisuje na standardni izlaz void pomnozi (int a[], int duzina_a, int b[], int duzina_b) Ova funkcija se gradi kombinovanjem algoritama mnozenja broja cifrom i sabiranja dva broja int i,j,k; Broj pom ce da sadrzi rezultat mnozenja broja a jednom po jednom cifrom broja b, Dok ce na broj rezultat da se dodaje svaki put (10^i)*pom int pom[max_cifre], duzina_pom; int rezultat[max_cifre], duzina_rezultata; duzina_rezultata = 0; Za svaku cifru broja a for (i=0; i<duzina_a; i++) vrsimo mnozenje broja b i-tom cifrom broja a int prenos = 0; for (j=0; j<duzina_b; j++) int pm = b[j]*a[i] + prenos;
15 1.3 Rad sa velikim celim brojevima 15 pom[j] = pm%10; prenos = pm/10; if (prenos) pom[j] = prenos; duzina_pom = j+1; else duzina_pom = j; Zatim dodajemo broj pom na rezultat, ali dodavanje pocinjemo od i-te cifre rezultata. prenos = 0; for (k=0; k<duzina_pom i+k<duzina_rezultata; k++) int pm=((i+k<duzina_rezultata)? rezultat[i+k] : 0) + pom[k] + prenos; rezultat[i+k] = pm%10; prenos = pm/10; if (prenos) rezultat[i+k] = prenos; duzina_rezultata = i+k+1; else duzina_rezultata = i+k; Ispisujemo rezultat ispisi_broj(rezultat, duzina_rezultata); Primer koriscenja funkcija int main() duzina brojeva a i b int duzina_a, duzina_b; nizovi cifara brojeva a i b int a[max_cifre], b[max_cifre]; Ucitavaju se brojevi printf("unesite prvi broj : "); duzina_a = uzmi_broj(a,max_cifre); printf("unesite drugi broj : "); duzina_b = uzmi_broj(b, MAX_CIFRE);
16 16 Jelena Tomašević Sabiraju se i ispisuje se zbir printf("zbir je : "); saberi(a, duzina_a, b, duzina_b); Mnoze se i ispisuje se proizvod printf("proizvod je : "); pomnozi(a, duzina_a, b, duzina_b); return 0; Zadaci za vežbu: Zadatak 1 (Ispitni zadatak, februar 2007.) Sastaviti program koji ispisuje prvih 100 elemenata Fibonačijevog niza zadatog sledećim formulama f 1 = 1, f 2 = 2, f n = f n 1 + f n 2 (n > 2) tačno u svakoj cifri. (Napomena: ako je f n tipa unsigned long moguće je ispisati prva 43 elementa niza.) Zadatak 2 Napisati funkciju koja izračunava faktorijel broja tačno u svakoj cifri. Zadaci za praktikum (obnova gradiva iz P1): Zadatak 3 Sastaviti funkciju koja za zadatu nisku x formira nisku y koja se sastoji od alfabetskih karaktera niske x. Npr. za x= 22.april god., y= aprilgod. Zadatak 4 Data je struktura struct complex float Re; float Im; Ova struktura opisuje kompleksan broj čiji je realni deo Re a imaginarni Im. Sastaviti funkciju koja izračunava moduo proizvoda dva kompleksna broja. Sastaviti program koji testira ovu funkciju, a rezultat ispisuje u obliku Moduo proizvoda (1. argument) i (2. argument) je (vrednost modula). Zadatak 5 Sastaviti program koji iz datoteke ulaz.txt (koja sadrži neki ASCII-tekst) prepisuje u datoteku izlaz.txt samo cifre i razmake (blanko), dok ostale karaktere zanemaruje. Po izvršenom kopiranju, program treba da štampa izveštaj o broju karaktera koji nisu prepisani. Zadatak 6 Dat je neurežen celobrojni niz a čija je dimenzija na. Sastaviti funkciju koja iz niza a isključuje sve ponovljene elemente i ažurira dimenziju niza. Zadatak 7 januar 2006.(I grupa) Napisati funkciju koja za celobrojni niz dimenzije n, proverava da li mežu elementima niza postoje neka dva koja su jednaka. Zadatak 8 januar 2006.(I grupa) Napisati funkciju int triplcmp(const char *s, const char *t) za poreženje, prema dekadnoj vrednosti, dva heksadekadna tripleta s i t kojima su predstavljene dve boje RGB modela (heksadekadni triplet je oblika #xxxxxx, gde je x - heksadekadna cifra). Funkcija treba da vrati vrednost -1 ako je s < t, 0 ako je s = t i 1 ako je s > t. Na primer, za s=#ffffff, t=#aa00ee, funkcija treba da vrati vrednost 1. (Za triplet #aa00ee dekadna vrednost je = ).)
Programiranje 1 Beleške sa vežbi Školska 2007/2008 godina Matematički fakultet, Beograd Jelena Tomašević December 5, 2007
Programiranje 1 Beleške sa vežbi Školska 2007/2008 godina Matematički fakultet, Beograd Jelena Tomašević December 5, 2007 2 Sadržaj 1 Programski jezik C 5 1.1 Oblast važenja lokalnih promenljivih..........................
Programiranje u C-u ili C++-u Pseudo-slučajni brojevi; Dinamička alokacija memorije 1 ZADACI SA ČASA Zadatak 1 Napraviti funkciju koja generišlučajan
Programiranje u C-u ili C++-u Pseudo-slučajni brojevi; Dinamička alokacija memorije 1 ZADACI SA ČASA Zadatak 1 Napraviti funkciju koja generišlučajan realan broj od 0 i 1. Na standardni izlaz ispisati
Programiranje II Beleške sa vežbi Smer Informatika Matematički fakultet, Beograd Sana Stojanović 1
Programiranje II Beleške sa vežbi Smer Informatika Matematički fakultet, Beograd Sana Stojanović 1 Sadržaj 1 Pokazivači - ponavljanje 3 2 Pokazivači - veza sa nizovima 5 2 1 Pokazivači - ponavljanje 1.
Uvod u računarstvo 2+2
Ulaz i izlaz podataka Ulaz i izlaz podataka Nakon odslušanog bit ćete u stanju: navesti sintaksu naredbi za unos/ispis znakova znakovnih nizova cijelih brojeva realnih brojeva jednostruke i dvostruke preciznosti
Microsoft PowerPoint - Bitovi [Compatibility Mode]
Оператори над битовима (Јаничић, Марић: Програмирање 2, тачка 5.6) Оператори за рад са појединачним битовима Само на целобројне аргументе: ~ битовска негација & битовска конјункција (и) битовска (инклузивна)
Microsoft PowerPoint - Datoteke [Compatibility Mode]
Датотеке стандардни улаз / излаз Датотека је именовани низ знакова (бајтова) У програмском језику C датотека је везана за улаз и излаз података функције стандардне библиотеке Најједностaвније
Funkcije predavač: Nadežda Jakšić
Funkcije predavač: Nadežda Jakšić funkcije delovi programa koji izvršavaju neki zadatak, celinu; dele na ugrađene, korisničke i main funkciju ugrađene funkcije printf,scanf... da bi se one izvršile potrebno
Programski jezik C
SPR, 2016 Rad sa datotekama Komunikacija sa OS Rad sa datotekama Vrste datoteka Otvaranje / zatvaranje datoteka Pristup datotekama za upis / čitanje Funkcije za rad sa datotekama Ulazno / izlazni tokovi
PowerPoint Presentation
V Unos i prikaz podataka Programi čitaju i ispisuju podatke sa spoljašnjih uređaja Postoji prolazni U/I (tastatura i monitor) i trajni U/I podataka (fajlovi) printf i scanf pišu/čitaju na monitor ili sa
Grananje u programu predavač: Nadežda Jakšić
Grananje u programu predavač: Nadežda Jakšić u okviru linijske strukture izvršavaju se sve naredbe u okviru razgranate strukture uvek se ispituje neki uslov; u zavisnosti od toga da li je uslov ispunjen
Tutoring System for Distance Learning of Java Programming Language
Niz (array) Nizovi Niz je lista elemenata istog tipa sa zajedničkim imenom. Redosled elemenata u nizovnoj strukturi je bitan. Konkretnom elementu niza pristupa se preko zajedničkog imena niza i konkretne
Razvoj programa, Code::Blocks, struktura programa, printf, scanf, konverzioni karakteri predavač: Nadežda Jakšić
Razvoj programa, Code::Blocks, struktura programa, printf, scanf, konverzioni karakteri predavač: Nadežda Jakšić projektni zadatak projektovanje programa (algoritmi) pisanje programskog koda, izvorni kod,
Microsoft PowerPoint - 11.Programski_Jezik_C_ulaz-izlaz [Compatibility Mode]
Programski jezik C - ulaz i izlaz programa Ulaz i izlaz programa Argumenti komandne linije Standardni tokovi Preusmerenje Funkcije za rad sa ulazom i izlazom Formatiran ulaz/izlaz Datoteke 2 Aргументи
Uvod u takmičarsko programiranje
8. čas Uvod u programiranje - naredbe ciklusa Uvežbavamo naredbe ciklusa, naredbe ponavljanja (loop) https://studio.code.org/s/course2/stage/6/puzzle/3 "Talk is cheap. Show me the code." - Linus Torvalds
Microsoft PowerPoint - Programski_Jezik_C_Organizacija_Izvornog_Programa_I_Greske [Compatibility Mode]
Programski jezik C organizacija izvornog programa Prevođenje Pisanje programa izvorni program Prevođenje programa izvršni program Izvršavanje programa rezultat Faze prevođenja Pretprocesiranje Kompilacija
Datoteke predavač: Nadežda Jakšić
Datoteke predavač: Nadežda Jakšić svi podaci sa kojima smo do sada radili u programima su smeštani u operativnu memoriju računara i trajali su najduže koliko i sam program; kada program završi sa radom,
Programiranje 2 0. predavanje Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog2 2019, 0. predavanje p. 1/4
Programiranje 2 0. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog2 2019, 0. predavanje p. 1/48 Sadržaj predavanja Ponavljanje onog dijela C-a koji
Funkcije predavač: Nadežda Jakšić
Funkcije predavač: Nadežda Jakšić do sada su korišćene "gotove" funkcije iz standardnih biblioteka (cin, cout...) one su pozivane iz main funkcije koja je glavna funkcija u programu jer izvršavanje programa
Konverzije, operatori, matematičke funkcije predavač: Nadežda Jakšić
Konverzije, operatori, matematičke funkcije predavač: Nadežda Jakšić 1. temperatura u stepenima Celzijusa i stepene Farenhajta tf=1.8*tc+32 2. pretvoriti inče u centimetre 1 inč=2.54cm 3. vreme učitano
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU BEOGRAD, Ispit iz Programiranja 2 Ispit traje 135 minuta Napomene: a) Pažljivo proučite U
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU BEOGRAD, 02.07.2019. Ispit iz Programiranja 2 Ispit traje 135 minuta Napomene: a) Pažljivo proučite Uputstvo pre popunjavanja Obrasca za odgovore. b) Vrednost
Uvod u računarstvo 2+2
Datoteke nastavak Funkcija fgets Funkcija koja učitava podatke iz datoteke, liniju po liniju, je char *fgets(char *str, int n, FILE *fp); gdje su str pokazivač na dio memorije (string) u koji će ulazna
Microsoft PowerPoint - MR - Vjezbe - 03.ppt [Compatibility Mode]
Sveučilište u Zagrebu PMF Matematički odsjek Mreže računala Vježbe 03 Zvonimir Bujanović Slaven Kožić Vinko Petričević Mrežno programiranje: SocketAPI Programiramo u aplikacijskom sloju, za ostale se brinu
Programiranje 2 popravni kolokvij, 15. lipnja Ime i prezime: JMBAG: Upute: Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i brisanj
Upute: Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i brisanje, te službeni šalabahter. Kalkulatori, mobiteli, razne neslužbene tablice, papiri i sl., nisu dozvoljeni! Sva rješenja napišite
Računarski praktikum I - Vježbe 03 - Implementacija strukture string
Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu RAČUNARSKI PRAKTIKUM I Vježbe 03 - Implementacija strukture string v2018/2019. Sastavio: Zvonimir Bujanović Stringovi u C-u String
Računarski praktikum I - Vježbe 01 - Uvod
Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu RAČUNARSKI PRAKTIKUM I Vježbe 01 - Uvod v2018/2019. Sastavio: Zvonimir Bujanović Gradivo i način polaganja Gradivo: osnove jezika
PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET U NIŠU DEPARTMAN ZA RAČUNARSKE NAUKE Utorak, godine PRIJEMNI ISPIT IZ INFORMATIKE 1. Koja od navedenih ekste
PRIRODNO MATEMATIČKI FAKULTET U NIŠU DEPARTMAN ZA RAČUNARSKE NAUKE Utorak, 5.06.019. godine PRIJEMNI ISPIT IZ INFORMATIKE 1. Koja od navedenih ekstenzija se najčešće koristi za tekstualne datoteke? a)
I grupa 1. Napisati program koji izračunava i ispisuje zbir 4 najveća od pet brojeva unetih sa standardnog ulaza. ulaz izlaz Analiza: 1.
I grupa 1. Napisati program koji izračunava i ispisuje zbir 4 najveća od pet brojeva unetih sa standardnog ulaza. ulaz izlaz 3 2 1 4 5 14 Analiza: 1. Odredimo zbir svih 5 unesenih brojeva (i sačuvamo u
Државно такмичење године 5. и 6. разред 1. [pločice] Правоугаону терасу димензија d s центиметара квадратних треба поплочати коришћењем плочица
Државно такмичење 2018. године 5. и 6. разред 1. [pločice] Правоугаону терасу димензија d s центиметара квадратних треба поплочати коришћењем плочица квадратног облика странице p центиметара, које се постављају
Microsoft PowerPoint - C-4-1
Pregled iskaza u C-u Izraz; Iskaz dodele, serijski komponovani iskaz; blok Uslovni iskazi i izrazi; složeno grananje Iterativni iskazi Iskaz dodele Promena vrednosti a = Ψ; Izračunava vrednost izraza Ψ,
PowerPoint Presentation
II Karakteristike C jezika Programski jezik C je viši programski jezik opšte namene. Tesno je povezan sa UNIX OS uz koji je razvijan. Razvio ga je Dennis Ritchie 1970 u Bell Telephone Laboratories, Inc.
Tutoring System for Distance Learning of Java Programming Language
Deklaracija promenljivih Inicijalizacija promenljivih Deklaracija promenljive obuhvata: dodelu simboličkog imena promenljivoj i određivanje tipa promenljive (tip određuje koja će vrsta memorijskog registra
Uvod u računarstvo 2+2
Pokazivači Pointeri Definicija pokazivača Pokazivač na tip je varijabla koja sadrži adresu varijable tipa tip. Definicija pokazivača: mem_klasa tip * p_var; Primjer: static int * pi; double *px; char*
Programski jezici i strukture podataka
Programski jezici i strukture podataka 7 ULAZ, IZLAZ I DATOTEKE Ulazno izlazne operacije Programi moraju imati mogućnost da upisuju podatke u datoteke ili da ih ispisuju na izlazni uređaj poput ekrana
MergedFile
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU BEOGRAD, 18.09.2018. Ispit iz Programiranja 2 Ispit traje 135 minuta Napomene: a) Pažljivo proučite Uputstvo pre popunjavanja Obrasca za odgovore. b) Vrednost
070-ALIP2-udzbenik.indb
0. U uvodnom ćemo poglavlju ponoviti osnove programskog jezika C s kojima smo se susreli u. razredu. U kratkom pregledu navedeni su operatori (aritmetički, relacijski i logički), neke od funkcija iz biblioteka
Uvod u računarstvo 2+2
Programiranje 2 doc.dr.sc. Goranka Nogo PMF Matematički odsjek, Zagreb Kontakt ured: 228, drugi kat e-mail: nogo@math.hr konzultacije: četvrtak, 12:00-14:00 petak, 11:00-12:00 neki drugi termin, uz prethodni
PowerPoint Presentation
Programski jezici i strukture podataka UVOD Izvođači nastave Srđan Popov (JUG 215) Petar Marić (JUG 105) Milena Počuča (JUG 215) Milica Milutinović (JUG 215) Termini konsultacija naknadno Cilj vežbi Sticanje
Programski jezici i strukture podataka 2018/2019. Programski jezici i strukture podataka Računarske vežbe vežba 10 Zimski semestar 2018/2019. Studijsk
Programski jezici i strukture podataka Računarske vežbe vežba 10 Zimski semestar 2018/2019. Studijski program: Informacioni inženjering Informacioni inženjering 1 Rekurzivne funkcije Binarna stabla Informacioni
Strukture predavač: Nadežda Jakšić
Strukture predavač: Nadežda Jakšić složeni tip podatka; kolekcija promenljivih različitog tipa koje su sakupljene radi lakše manipulacije sintaksa: struct [oznakastrukture] navede { definicija člana strukture;
Microsoft PowerPoint - 07-DinamickeStrukturePodataka
Динамичке структуре података листа, стек, ред Програмирање 2: глава 6 Динамичке структуре података Динамичка алокација и динамичке структуре података Најзначајније динамичке структуре података листе и
Programiranje predavanje Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2016, 10. predavanje p. 1
Programiranje 1 10. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2016, 10. predavanje p. 1/95 Sadržaj predavanja Funkcije: Definicija funkcije.
Programiranje 1 5. predavanje dodatak Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2018, 5. predavanj
Programiranje 1 5. predavanje dodatak Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2018, 5. predavanje dodatak p. 1/60 Sadržaj predavanja dodatka Primjeri
07_PJISP_II_Predavanja
Rekurzija i rekurzivne funkcije Informacioni inženjering 1 Rekurzija Rekurzija nastaje kada se pojam definiše pomoću sebe samog Javlja se u različitim oblastima, od lingvistike i logike, preko matematike
Programski jezik C
Pojam funkcije Deklaracija i definicija funcije Poziv funkcije Memorijske klase promjenljivih Primjeri. Za kompajliranje koda koristen DEV-C++ 4.9.9.2 Compiler!!!! Moze is koristiti I bilo koji drugi standardni
Računarski praktikum I - Vježbe 07 - Podstrukture, const, reference
Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu RAČUNARSKI PRAKTIKUM I Vježbe 07 - Podstrukture, const, reference v2018/2019. Sastavio: Zvonimir Bujanović Podstrukture Član
VEŽBA 5: KLASE I OBJEKTI U C# Cilj ove vežbe je upoznavanje sa osnovama rada sa klasama i objektima u programskom jeziku C#. Pored toga, bide demonstr
VEŽBA 5: KLASE I OBJEKTI U C# Cilj ove vežbe je upoznavanje sa osnovama rada sa klasama i objektima u programskom jeziku C#. Pored toga, bide demonstrirana upotreba konstruktora, svojstava, metoda klase,
1. Vremensko ograničenje Memorijsko ograničenje ulaz izlaz 0,1 s 64 MB standardni ulaz standardni izlaz Banka želi da upozori kupce na sumnjive aktivn
1. Vremensko ograničenje Memorijsko ograničenje ulaz izlaz 0,1 s 64 MB standardni ulaz standardni izlaz Banka želi da upozori kupce na sumnjive aktivnosti na njihovom računu. Prilikom svake transakcije
Konstrukcija i analiza algoritama Nina Radojičić februar Analiza algoritama, rekurentne relacije 1 Definicija: Neka su f i g dve pozitivne fun
Konstrukcija i analiza algoritama Nina Radojičić februar 2018. 1 Analiza algoritama, rekurentne relacije 1 Definicija: Neka su f i g dve pozitivne funkcije od argumenta n iz skupa N prirodnih brojeva.
Veeeeeliki brojevi
Matematička gimnazija Nedelja informatike 3 12. decembar 2016. Uvod Postoji 10 tipova ljudi na svetu, oni koji razumeju binarni sistem, oni koji ne razumeju binarni sistem i oni koji nisu očekivali šalu
Microsoft Word - Zadaci za samostalno vjezbanje 4.doc
Zadaci za samostalno vježbanje 4. Svi zadaci dati ovdje su takvi da se mogu uraditi korištenjem isključivo gradiva prva četiri predavanja i ranije stečenog predznanja na predmetu Osnove računarstva. Zvjezdicom
DISKRETNA MATEMATIKA
DISKRETNA MATEMATIKA Kombinatorika Permutacije, kombinacije, varijacije, binomna formula Ivana Milosavljević - 1 - 1. KOMBINATORIKA PRINCIPI PREBROJAVANJA Predmet kombinatorike je raspoređivanje elemenata
Tutoring System for Distance Learning of Java Programming Language
Obeležene petlje Obeležene petlje Obeležavanje petlje nekim identifikatorom omogućava da se programski tok usmeri na mesto u programu specificirano tim identifikatorom. Ako se iza naredbi break ili continue
Programiranje 1 9. predavanje Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2018, 9. predavanje p. 1/6
Programiranje 1 9. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog1 2018, 9. predavanje p. 1/60 Sadržaj predavanja Osnovni algoritmi na cijelim brojevima:
Univerzitet u Novom Sadu Tehnički fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin Seminarski rad Predmet: Konkuretno programiranje doc. dr Dejan Lacmanovic Zorica Br
Univerzitet u Novom Sadu Tehnički fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin Seminarski rad Predmet: Konkuretno programiranje doc. dr Dejan Lacmanovic Zorica Brkić SI 29/15 Zrenjanin 2018. Softversko inženjerstvo
1 Polinomi jedne promenljive Neka je K polje. Izraz P (x) = a 0 + a 1 x + + a n x n = n a k x k, x K, naziva se algebarski polinom po x nad poljem K.
1 Polinomi jedne promenljive Neka je K polje. Izraz P (x) = a 0 + a 1 x + + a n x n = n a k x k, x K, naziva se algebarski polinom po x nad poljem K. Elementi a k K su koeficijenti polinoma P (x). Ako
Konstrukcija i analiza algoritama vežbe 10 Nina Radojičić 15. decembar Algoritamske strategije - podeli pa vladaj (divide and conquer) Ova stra
Konstrukcija i analiza algoritama vežbe 10 Nina Radojičić 15. decembar 2016 1 Algoritamske strategije - podeli pa vladaj (divide and conquer) Ova strategija rekurzivno razbija problem na 2 ili više potproblema
Programiranje 1 drugi kolokvij, 2. veljače Ime i prezime: JMBAG: Upute: Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i brisanje,
Upute: Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i brisanje, te službeni podsjetnik. Kalkulatori, mobiteli, razne neslužbene tablice, papiri i sl., nisu dozvoljeni! Sva rješenja napišite
The real problem is that programmers have spent far too much time worrying about efficiency in the wrong places and at the wrong times; premature opti
The real problem is that programmers have spent far too much time worrying about efficiency in the wrong places and at the wrong times; premature optimization is the root of all evil (or at least most
Алгебарски изрази 1. Запиши пет произвољних бројевних израза. 2. Израчунај вредност израза: а) : ; б) : (
Алгебарски изрази 1. Запиши пет произвољних бројевних израза. 2. Израчунај вредност израза: а) 5 3 4 : 2 1 2 + 1 1 6 2 3 4 ; б) 5 3 4 : ( 2 1 2 + 1 1 6 ) 2 3 4 ; в) ( 5 3 4 : 2 1 2 + 1 1 6 ) 2 3 4 ; г)
Računarski praktikum I - Vježbe 11 - Funktori
Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu RAČUNARSKI PRAKTIKUM I Vježbe 11 - Funktori v2018/2019. Sastavio: Zvonimir Bujanović Funkcijski objekti (funktori) Objekt klase
Programiranje 1 Beleške sa vežbi Školska 2007/2008 godina Matematički fakultet, Beograd Jelena Tomašević January 23, 2008
Programiranje 1 Beleške sa vežbi Školska 2007/2008 godina Matematički fakultet, Beograd Jelena Tomašević January 23, 2008 2 Sadržaj 1 Programski jezik C 5 1.1 Identifikatori i ključne reči................................
Microsoft Word - 1. REALNI BROJEVI- formulice
REALNI BROJEVI Skup prirodnih brojeva je N={1,2,3,4,,6,7, } Ako skupu prirodnih brojeva dodamo i nulu onda imamo skup N 0 ={0,1,2,3, } Skup celih brojeva je Z = {,-3,-2,-1,0,1,2,3, } Skup racionalnih brojeva
Slide 1
OSNOVNI POJMOVI Naredba je uputa računalu za obavljanje određene radnje. Program je niz naredbi razumljivih računalu koje rješavaju neki problem. Pisanje programa zovemo programiranje. Programski jezik
Microsoft Word - 11 Pokazivaci
Pokazivači U dosadašnjem radu smo imali prilike da koristimo promenljive koje smo deklarisali na početku nekog bloka. Prilikom deklaracije promenljiva dobija jedinstveni naziv i odgovarajući prostor u
PowerPoint Presentation
Колоквијум # задатак подељен на 4 питања: теоријска практична пишу се програми, коначно решење се записује на папиру, кодови се архивирају преко сајта Инжењерски оптимизациони алгоритми /3 Проблем: NLP:
Matrice. Algebarske operacije s matricama. - Predavanje I
Matrice.. Predavanje I Ines Radošević inesr@math.uniri.hr Odjel za matematiku Sveučilišta u Rijeci Matrice... Matrice... Podsjeti se... skup, element skupa,..., matematička logika skupovi brojeva N,...,
Microsoft PowerPoint - Programski_Jezik_C_Organizacija_Izvrsnog_Programa [Compatibility Mode]
Организација извршног програма (Марић, Јаничић: Програмирање 1, 9.3.3) Извршавање програма После успешног превођења (претпроцесирања, компилације, повезивања) програм може да се изврши Извршавање се захтева
1 jmbag ime i prezime Programiranje 2 prvi kolokvij, Rezultati i uvidi u kolokvije: Rezultati u petak, 3.5., navečer na webu, a uvidi u p
1 Rezultati i uvidi u kolokvije: Rezultati u petak 3.5. navečer na webu a uvidi u ponedjeljak 6.5. u 16 sati. Upute: Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i brisanje te službeni podsjetnik.
Ивана Јухас MATEMATИKA 2а Уџбеник за други разред основне школе
Ивана Јухас MATEMATИKA 2а Уџбеник за други разред основне школе Ивана Јухас MATEMATИKA 2а Уџбеник за други разред основне школе ГЛАВНИ УРЕДНИК Проф. др Бошко Влаховић ОДГОВОРНA УРЕДНИЦА Доц. др Наташа
PowerPoint Presentation
Python tutorijal - praktični primeri - Sadržaj: 1. Upoznavanje sa razvojnim okruženjem - Python proširenje (PTVS) za Visual Studio 2015 - Druga razvojna okruženja 2. Osnovi Python jezika - Sintaksa i konvencije
Microsoft PowerPoint - 13-Funkcije_2.ppt [Compatibility Mode]
Osnove programiranja Funkcije - Metode Prenos parametara Po vrednosti Po referenci Po izlazu Sadržaj Opseg važenja promenljive u drugim strukturama Rekurzije Prenos parametara Metoda može vratiti isključivo
PROGRAMIRANJE Program je niz naredbi razumljivih računalu koje rješavaju neki problem. Algoritam je postupak raščlanjivanja problema na jednostavnije
PROGRAMIRANJE Program je niz naredbi razumljivih računalu koje rješavaju neki problem. Algoritam je postupak raščlanjivanja problema na jednostavnije korake. Uz dobro razrađen algoritam neku radnju ćemo
Osnovi programiranja Beleške sa vežbi Smer Računarstvo i informatika Matematički fakultet, Beograd Jelena Tomašević i Sana Stojanović November 7, 2005
Osnovi programiranja Beleške sa vežbi Smer Računarstvo i informatika Matematički fakultet, Beograd Jelena Tomašević i Sana Stojanović November 7, 2005 2 Sadržaj 1 5 1.1 Specifikacija sintakse programskih
Microsoft PowerPoint - OOPpredavanja05 [Compatibility Mode]
OBJEKTNO ORIJENTISANO PROGRAMIRANJE PREDAVANJE 5 OBJEKTI U INTERAKCIJI Miloš Kovačević Đorđe Nedeljković 1 /25 OSNOVNI KONCEPTI - Abstrakcija - Modularizacija - Objektne reference - Klasni dijagram - Objektni
Programiranje 2 7. predavanje Saša Singer web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog2 2019, 7. predavanje p. 1/7
Programiranje 2 7. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.pmf.unizg.hr/~singer PMF Matematički odsjek, Zagreb Prog2 2019, 7. predavanje p. 1/75 Sadržaj predavanja Tipovi i složene deklaracije:
PROMENLJIVE, TIPOVI PROMENLJIVIH
PROMENLJIVE, TIPOVI PROMENLJIVIH Šta je promenljiva? To je objekat jezika koji ima ime i kome se mogu dodeljivati vrednosti. Svakoj promenljivoj se dodeljuje registar (memorijska lokacija) operativne memorije
Programiranje za UNIX Okruženje unix procesa
Programiranje za UNIX Okruženje unix procesa Sadržaj Memorijska slika UNIX procesa Argumenti naredbenog retka i varijable okruženja Životni ciklus procesa Izlazni status procesa 2 Memorijska slika UNIX
My_P_Red_Bin_Zbir_Free
БИНОМНА ФОРМУЛА Шт треба знати пре почетка решавања задатака? I Треба знати биному формулу која даје одговор на питање чему је једнак развој једног бинома када га степенујемо са бројем 0 ( ) или ( ) 0!,
Programiranje 1 Milena Vujošević - Janičić 2008/2009
Programiranje 1 Milena Vujošević - Janičić 2008/2009 ASCII tabela dekadne vrednosti --- 32! --- 33 " --- 34 # --- 35 $ --- 36 % --- 37 & --- 38 --- 39 ( --- 40 ) --- 41 * --- 42 + --- 43, --- 44 - ---
3.Kontrlne (upravlja~ke) strukture u Javi
Објектно орјентисано програмирање Владимир Филиповић vladaf@matf.bg.ac.rs Александар Картељ kartelj@matf.bg.ac.rs Низови у програмском језику Јава Владимир Филиповић vladaf@matf.bg.ac.rs Александар Картељ
1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Naziv kolegija Programiranje 1.6. Semestar Nositelj kolegija dr.sc. Bruno Trstenjak, v. pred Bodovna vrijednost
1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Naziv kolegija Programiranje 1.6. Semestar. 1.. Nositelj kolegija dr.sc. Bruno Trstenjak, v. pred. 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 7 1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave
1
Podsetnik: Statističke relacije Matematičko očekivanje (srednja vrednost): E X x p x p x p - Diskretna sl promenljiva 1 1 k k xf ( x) dx E X - Kontinualna sl promenljiva Varijansa: Var X X E X E X 1 N
Математика основни ниво 1. Одреди елементе скупова A, B, C: a) б) A = B = C = 2. Запиши елементе скупова A, B, C на основу слике: A = B = C = 3. Броје
1. Одреди елементе скупова A, B, C: a) б) A = B = C = 2. Запиши елементе скупова A, B, C на основу слике: A = B = C = 3. Бројеве записане римским цифрама запиши арапским: VIII LI XXVI CDXLIX MDCLXVI XXXIX
SEMINAR
Lekcija 12 Uvod u Python programski jezik Cilj Cilj lekcije je da se studenti upoznaju sa: Python programskim jezikom i programskim okruženjem Spyder Tipovima podataka koji se koriste u Python programskom
Matematka 1 Zadaci za vežbe Oktobar Uvod 1.1. Izračunati vrednost izraza (bez upotrebe pomoćnih sredstava): ( ) [ a) : b) 3 3
Matematka Zadaci za vežbe Oktobar 5 Uvod.. Izračunati vrednost izraza bez upotrebe pomoćnih sredstava): ) [ a) 98.8.6 : b) : 7 5.5 : 8 : ) : :.. Uprostiti izraze: a) b) ) a b a+b + 6b a 9b + y+z c) a +b
Računarski praktikum I - Vježbe 09 - this, static
Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Sveučilište u Zagrebu RAČUNARSKI PRAKTIKUM I Vježbe 09 - this, static v2018/2019. Sastavio: Zvonimir Bujanović Pokazivač this Kako funkcija članica
Microsoft PowerPoint - 10-Jednodimenzionalni nizovi.ppt [Compatibility Mode]
Osnove programiranja Nizovi Sadržaj Definicija niza Vrste i elementi nizova Deklarisanje nizova Dodele (početne) vrednosti nizovima Jednodimenzionalni nizovi Primeri dodele vrednosti Petlja foreach Nizovi
KATALOG ZNANJA IZ INFORMATIKE
KATALOG ZNANJA IZ INFORMATIKE Nacionalni savjet za obrazovanje je na 27. sjednici održanoj 17. marta 2014. godine utvrdio izmjene predmetnoga programa INFORMATIKA za I razred gimnazije. Na zahtijev Pedagoško-psihološke
NIZOVI
NIZOVI II gimnazije NIZOVI su složeni tip podatka u koji se može smjestiti više varijabli(podataka) JEDNODIMENZIONALNI DVODIMENZIONALNI VIŠEDIMENZIONALNI Milenko Soldat 2 JEDNODIMENZIONALNI NIZOVI Sintaksa:
Математика 1. Посматрај слику и одреди елементе скуупова: а) б) в) средњи ниво А={ } B={ } А B={ } А B={ } А B={ } B А={ } А={ } B={ } А B={ } А B={ }
1. Посматрај слику и одреди елементе скуупова: а) б) в) А={ } B={ } А B={ } А B={ } А B={ } B А={ } А={ } B={ } А B={ } А B={ } А B={ } B А={ } А={ } B={ } А B={ } А B={ } А B={ } B А={ } 2. Упиши знак
Tutoring System for Distance Learning of Java Programming Language
Uvod u programiranje dr Ninoslava Savić Predavanja (3) sreda: 11:15 13:50 Učionica 16 Konsultacije sreda: 15 17 h Kabinet 43 Uvod u programiranje Fond časova: 3+3 Broj ESPB: 7 Ocena znanja (max. broj poena
PHP kod
PHP kod Fajl test.txt kreiran u Notepad-u Ugrađene funkcije u php-u fopen() otvara datoteku fclose() zatvara datoteku Primjer pokazuje kako se može najprije otvariti datoteka "test.txt" za čitanje, zatim
Microsoft Word - 02 Elementi programskog jezika Pascal
Elementi programskog jezika Pascal Osnovni elementi jezika Osnovni simboli U programskom jeziku Pascal sve konstrukcije se grade od skupa osnovnih simbola jezika koji čine slova, cifre i specijalni znaci.
SKRIPTE EKOF 2019/20 skripteekof.com Lekcija 1: Brojevni izrazi Lekcija 1: Brojevni izrazi Pregled lekcije U okviru ove lekcije imaćete priliku da nau
Lekcija : Brojevni izrazi Pregled lekcije U okviru ove lekcije imaćete priliku da naučite sledeće: osnovni pojmovi o razlomcima proširivanje, skraćivanje, upoređivanje; zapis razlomka u okviru mešovitog
ЕКОНОМСКИ ФАКУЛТЕТ УНИВЕРЗИТЕТА У ПРИШТИНИ КОСОВСКА МИТРОВИЦА
МАТЕМАТИКА ЗАДАЦИ ЗА ПРИЈЕМНИ ИСПИТ 1. Израчунати вредност израза: а) ; б). 2. Израчунати вредност израза:. 3. Израчунати вредност израза:. 4. Израчунати вредност израза: ако је. 5. Израчунати вредност
Uvod u PHP
Uvod u PHP Marijan Šuflaj FER, 2018 Sadržaj PHP Općenito Sintaksa Osnove Kontrola toka Zadatci Resursi Općenito Naziv od PHP Hypertext Preprocessor Obično koristi ekstenziju.php Tipovi su dinamički Trenutno
P11.3 Analiza zivotnog veka, Graf smetnji
Поједностављени поглед на задњи део компајлера Међурепрезентација (Међујезик IR) Избор инструкција Додела ресурса Распоређивање инструкција Инструкције циљне архитектуре 1 Поједностављени поглед на задњи
MIP-heuristike (Matheuristike) Hibridi izmedu metaheurističkih i egzaktnih metoda Tatjana Davidović Matematički institut SANU
MIP-heuristike (Matheuristike) Hibridi izmedu metaheurističkih i egzaktnih metoda Tatjana Davidović Matematički institut SANU http://www.mi.sanu.ac.rs/ tanjad (tanjad@mi.sanu.ac.rs) 21. januar 2013. Tatjana
PowerPoint Presentation
Java konkurentno programiranje Životni ciklus niti i problemi sinhronizacije resursa Multitasking Multithreading Životni ciklus niti http://www.roseindia.net/java/thread/lifecycle-of-threads.shtml Životni
1. Vrednost izraza jednaka je: Rexenje Direktnim raqunom dobija se = 4 9, ili kra e S = 1 ( 1 1
1. Vrednost izraza 1 1 + 1 5 + 1 5 7 + 1 7 9 jednaka je: Rexenje Direktnim raqunom dobija se 1 + 1 15 + 1 5 + 1 6 = 4 9, ili kra e S = 1 1 1 2 + 1 1 5 + 1 5 1 7 + 1 7 1 ) = 1 7 2 8 9 = 4 9. 2. Ako je fx)