200609org.pdf

Транскрипт

1 [UMARSKILIST HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO UDC 630* ISSN CODEN SULIAB 9-10 GODINA CXXX Zagreb 2006

2 RIJE^ GLAVNOGA UREDNIKA ÊMU NA[I NACIONALNI PARKOVI U posljednjem broju ~asopisa NATIONAL GEOGRAPHIC, izdanje za Hrvatsku, listopad 2006., u sadràju prevladava vi{e napisa o za{titi prirode, posebice o ameri~kim nacionalnim parkovima i vrlo zanimljivoj raspravi pod naslovima: Nacionalni parkovi u krizi, Ugroèna uto~i{ta te napis pod naslovom Nali~je na{ih parkova. Prve dvije teme odnose se na za{ti}ene povr{ine, posebice na nacionalne parkove u SAD-u, dok tre}a obra uje dana{nje stanje na{ih nacionalnih parkova. Uzrok sadràja je prijedlog Bijele ku}e da smanji u prora~unu Slu`bi parkova SAD 100 milijuna USD odnosno 5 % uobi~ajenoga prora~una, za koji i ina~e u Slu`bi parkova smatraju da je za njihovo normalno funkcioniranje potrebno jo{ USD. Glavni razlog predloène restrikcije zasigurno je 11. rujna te tro{kovi rata u Iraku. Nama je, me utim, vrlo zanimljivo kako se u normalnim prilikama pona{ala Bijela ku}a koju je prije Busha vodio Clinton. Prema Clintonovoj administraciji za{tita prirode u nacionalnim parkovima je ugroèna zbog zabavnih programa koji se organiziraju zbog posjetitelja, pa se isti zabranjuju. U svezi s ovom zabranom, prema za{titarima prirode ~ije je mi{ljenje prevladalo: nacionalni parkovi ne mogu na sebe preuzeti sve potrebe za rekreacijom posjetitelja jer u tom smislu postoje razni drugi savezni, dràvni, mjesni i privatni rekreacijski centri, koji }e mo}i omogu}iti one vrste rekreacije kojima uglavnom nije mjesto u nacionalnim parkovima. Na~elo o~uvanja prirode koje je ~vrsto usmjerila Clintonova administracija u SAD-u ìvi i bori se usprkos velikih otpora onih koji smatraju kako treba postaviti pitanje parkovi ili ljudi? Iako je USA zemlja liberalnoga kapitalizma, gdje kapital vodi glavnu rije~ za vjerovati je kako }e zemlja koja je osnovala prvi nacionalni park jo{ u XIX. stolje}u znati o~uvati svoju prirodu. A kako je s na{im nacionalnim parkovima ~itamo napis Ivone Lerman s vrlo uspje{nim fotografijama Stipe Sura}a, pod ve} navedenim naslovom: Nali~je na{ih parkova. Mi smo na najboljem putu da na{e nacionalne parkove pretvorimo u turisti~ka sredi{ta, a posebno nas, kao {umarsku struku zuanimaju oni {umoviti. Tako je, primjerice, poslovanje plitvi~koga parka podre eno ugostiteljstvu i velikom pritisku posjetitelja tijekom ljetnih mjeseci, koji se razmile po drvenim stazama naslonjenim na krhke sedrene barijere. Broj posjetitelja iz godine u godinu se pove}ava, a tijekom ljeta postiè i vi{e od dnevno. Sa stajali{ta za{tite {umskih ekosustava {ume su zapu{tene i umjesto da ih {umari {tite odràvaju}i ih u stanju koje pogoduje glavnome fenomenu, jezerima, prepu{tene su izgledu i strukturi {umskih sastojina iz vremena kad je prije Domovinskoga rata ~itav etat plitvi~kih {uma sje~en na 1/3 {umske povr{ine. Devastacija se ne moè popraviti prepu{tanjem {ume prirodi, ve} je potrebno uloìti puno {umskouzgojnoga i za{titarskoga rada. Hoteli i naselje za slu`benike izgra eni su uz jezera, a otpad se odlaè unutar granice parka, {to one~i{}uje jezersku vodu i ugroàva sedrene barijere. To isto se doga a u parku Krka, kojega one~i{}uju otpadne vode Drni{a i Knina. Krka pripada u najugroènije {umovite parkove, budu}i da se broj posjetitelja svake godine pove}ava, a najvi{e je optere}ena okolica Skradinskoga buka. Kako zaklju~uje novinarka Lerman, penjanje na stijene Velike Paklenice smeta osjetljivim pticama, kao {to su sivi sokol i sova u{ara, koje u sezoni penjanja napu{taju svoja gnijezda. Broj turista koji posje}uju park pove}ava se, {to prema mi{ljenju odgovornih znano ugroàva prirodu. [ume risnja~koga parka optere}ene su kiselim ki{ama, dok je mljetski park ugroèn poàrima koje {umari dobro drè pod kontrolom. Pomo}nik ministra u Upravi za za{titu prirode pri Ministarstvu kulture Zoran [iki} kaè kako dràva èli da parkovi velikim dijelom sami financiraju svoje programe, pa ako èle imati dovoljno novca morat }e stremiti k pove}anju broja posjetitelja. Sli~no stajali{te ima, navodno i Europska unija. Znamo, me utim, da to nikako ne ide u prilog za{titi prirode, {to je i dokazano u SAD-u. Bilo bi nu`no vi{e zaposliti {umarsku struku u {umovitim nacionalnim parkovima, gdje bi se postupci sa {umom prilagodili o~uvanju i prirodnosti {umskih ekosustava u konkretnim stani{tima. Postupalo bi se prema zajedni~ki dogovorenim programima u ~ijem dono{enje sudjeluju botani~ari, zoolozi, {umari, hidrolozi, geolozi i eksperti za turizam i rekreaciju. U programima bi se u potpunosti po{tivala sva ekolo{ka na~ela odrìvi razvoj, o~uvanje prirodnosti, biolo{ke raznolikosti i genetskoga fonda. Dogovoreni manji dio {ume prepustio bi se u potpunosti prirodnome razvoju, ~iji pojedini razvojni stadiji, primjerice starenja i raspadanja, nepovoljno i vrlo dugo djeluje na krajobraz. Takvi {umarski ekolo{ki postupci donijeli bi i financijsku korist, prakti~ki bez nepovoljnoga utjecaja na {umski ekosustav, izbjegavaju}i po prirodu opasno pove}anje broja posjetitelja. Sjetimo se kako su {ume u na{im nacionalnim parkovima u pro{losti dobro njegovali i o~uvali {umari. U tako organiziranom parku bilo bi mjesta i za ekstenzivno poljodjelstvo koje kori{tenjem livada podràva biolo{ku raznolikost izvan {ume. Naslovna stranica Front page: Gospina papu~ica (Cypripedium calceolus L.) Lady s Slipper (Foto Photo: Radovan Kranj~ev) Naklada 1870 primjeraka Prof. dr. sc. Branimir Prpi}

3 UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN CODEN SULIAB [ U M A R S K I L I S T Znanstveno-stru~no i stale{ko glasilo Hrvatskoga {umarskog dru{tva Journal of the Forestry Society of Croatia Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins Revue de la Société forestière croate 1. Dalibor Bakran, dipl. ing. 2. Davor Beljan, dipl. ing. 3. Dr. sc. Miroslav Benko 4. Stjepan Blaì~evi}, dipl. ing. 5. Mr. sc. Miroslav Brnica 6. Davor Butorac, dipl. ing. 7. Mr. sc. Zoran \ur evi} 8. Dr. sc. Ivica Grbac 9. Dubravko Hodak, dipl. ing. Ure iva~ki savjet: 10. Hranislav Jakovac, dipl. ing. 11. Mr. sc. Petar Jurjevi} predsjednik 12. êdomir Kri`mani}, dipl. ing. 13. Mr. sc. Josip Malnar 14. Dr. sc. Josip Margaleti} 15. Ivan Matasin, dipl. ing. 16. Akademik Slavko Mati} 17. Vlatko Petrovi}, dipl. ing. 18. Dragomir Pfeifer, dipl. ing. 19. Prof. dr. sc. Branimir Prpi} 20. Emilija Seidl, dipl. ing. 21. Krunoslav Szabo, dipl. ing. 22. Draèn [trkovi}, dipl. ing. 23. Branko Trifunovi}, dipl. ing. 24. Oliver Vlaini}, dipl. ing. 25. Zdravko Vukeli}, dipl. ing. 1. [umski ekosustavi Prof. dr. sc. Joso Vukeli}, urednik podru~ja [umarska fitocenologija Urednici znanstvenih grana: Izv. prof. dr. sc. Jozo Franji}, {umarska botanika i fiziologija {umskoga drve}a Doc. dr. sc. Marilena Idòjti}, dendrologija Dr. sc. Joso Gra~an, genetika i oplemenjivanje {umskoga drve}a Izv. prof. dr. sc. Nikola Pernar, {umarska pedologija i ishrana {umskoga drve}a Izv. prof. dr. sc. Marijan Grube{i}, lovstvo 2. Uzgajanje {uma i hortikultura Akademik Slavko Mati}, urednik podru~ja Silvikultura Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. sc. Zvonko Seletkovi}, ekologija i biologija {uma, bioklimatologija Dr. sc. Stevo Orli}, {umske kulture Dr. sc. Vlado Topi}, melioracije kr{a, {ume na kr{u Doc. dr. sc. Igor Ani}, uzgajanje prirodnih {uma, urbane {ume Doc. dr. sc. Ivica Tikvi}, mikoriza i alelopatija Doc. dr. sc. Milan Or{ani}, sjemenarstvo i rasadni~arstvo, Doc. dr. [panjol, za{ti}eni objekti prirode, hortikultura Prof. em. dr. sc. Branimir Prpi}, ekologija i njega krajolika, op}ekorisne funkcije {uma 3. Iskori{tavanje {uma Prof. dr. sc. Ante Krpan, urednik podru~ja Iskori{tavanje {uma Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. sc. Dragutin Pi~man, {umske prometnice Prof. dr. sc. Vladimir Beus, Bosna i Hercegovina Prof. dr. sc. Vjekoslav Glava~, Njema~ka Prof. dr. sc. Emil Klimo, ê{ka Doc. dr. sc. Bo{tjan Ko{ir, Slovenija Glavni i odgovorni urednik prof. dr. sc. Branimir Prpi} Tehni~ki urednik Hranislav Jakovac, dipl. ing. {um. Lektor Dijana Sekuli}-Blaìna Uredni~ki odbor po znastveno-stru~nim podru~jima ^lanovi Ure iva~kog odbora iz inozemstva Izv. prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mehanizacija u {umarstvu Prof. em. dr. sc. Marijan Bre`njak, pilanska prerada drva Doc. dr. sc. Slavko Govor~in, nauka o drvu, tehnologija drva 4. Za{tita {uma Dr. sc. Miroslav Harapin, urednik podru~ja Fitoterapeutska sredstva za{tite {uma Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. sc. Milan Glava{, {umarska fitopatologija, integralna za{tita {uma Izv. prof. dr. sc. Boris Hra{ovec, {umarska entomologija Doc. dr., sc. Stjepan Margaleti}, za{tita od sisavaca (mammalia) Mr. sc. Petar Jurjevi}, {umski poàri 5. Izmjera i kartiranje {uma Izv. prof. dr. sc. Renata Pernar, urednik podru~ja Daljinska istraìvanja i GIS u {umarstvu Urednici znanstvenih grana: Doc. dr. sc. Mario Boì}, izmjera {uma Dr. sc. Vlado Ku{an, izmjera terena s kartografijom Doc. dr. sc. Anamarija Jazbec, biometrika u {umarstvu 6. Ure ivanje {uma i {umarska politika Izv. prof. dr. sc. Juro âvlovi}, urednik podru~ja Ure ivanje {uma Urednici znanstvenih grana: Prof. dr. sc. Rudolf Sabadi, marketing u {umarstvu Doc. dr. sc. Stjepan Posavec, {umarska ekonomika Izv. prof. dr. sc. Ivan Martini}, organizacija u {umarstrvu Branko Me{tri}, dipl. ing. {um. informatika u {umarstvu Hranislav Jakovac, dipl. ing. {um., stale{ke vijesti, bibliografija, {umarsko zakonodavstvo, povijest {umarstva Dr. sc. Konrad Pintari}, prof. em., Bosna i Hercegovina Prof. dr. sc. Milan Saniga, Slova~ka Dr. sc. Martin Schneider-Jacoby, Njema~ka Prof. dr. sc. Iztok Winkler, Slovenija Znanstveni ~lanci podlijeù me unarodnoj recenziji. Recenzenti su doktori {umarskih znanosti u Hrvatskoj, Slova~koj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci uredni{tva. âsopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. Na osnovi mi{ljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske,»[umarski list«smatra se znanstvenim ~asopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (~lanak 57. g.)

4 CONTENTS IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 188 (001) Vu k e l i }, J., D. R a c i } i D. B a r i ~ e v i } : [uma jele i crnoga graba (Ostryo-Abietetum /Fukarek 1963/Trinajsti} 1983) u Vinodolskom zale u Phytocoenosis of Silver Fir and Hop Hornbeam (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/ Trinajsti} 1983) in the Hinterland of Vinodol 387 UDK 630* 442 (001) I d ` o j t i }, M., M. G l a v a {, M. Z e b e c, R. P e r n a r, P. B e u k, I. P r g i } : Intenzitet zaraze ùtom i bijelom imelom na podru~ju uprava {uma podru`nica Vinkovci i Nova Gradi{ka Intensity of Infection with Yellow Mistletoe and White-berried Mistletoe on the Area of the Forest Administrations Vinkovci and Nova Gradi{ka 399 PREGLEDNI ^LANCI REVIEWS UDK 630* 812 G r b a c, I., R. O j u r o v i } : Primjena nanotehnologije u industrijama baziranim na sektoru {umarstva Nanotechnology Applications in the Forest-Based Industries 411 STRU^NI ^LANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 188 Tr i n a j s t i }, I.: Fitocenolo[ke zna~ajke as. Hippophao-Berberdetum Moor 1958 (Berberidion vulgaris) u Hrvatskoj Phytosociological Faetures of the Ass. Hippophao-Berberdetum Moor 1958 (Berberidion vulgaris) in Croatia 421 UDK 630* (Quercus robur L.) K a p e c, D.: Utjecaj intenziteta su{enja, mikroreljefa i savske poplavne vode na stanje i strukturu sastojina hrasta lu`njaka u gospodarskoj The Influence of Dieback Intensity, Microrelief and Sava s Flood Water on the Condition and the Structure Pedunculate Oak s Stands in Management 425 ZA[TITA PRIRODE: A r a ~, K.: Mali gnjurac (Tachybaptus ruficollis Pall.) 444 K r a n j ~ e v, R.: Gospina papu~ica 445 Orhidejski noviteti u Istri 446 Dre`ni~ki lug i Dre`nica 448 Stajni~ko i Crna~ polje 450 Oko Pridvorja u Konavlima 452 NOVI DOKTORI ZNANOSTI: F r a n j i }, J. : Dr. [kvorc, dipl. ing. {um. 454 KNJIGE I ÂSOPISI: F r k o v i }, A.: Za{ti}ena prirodna ba{tina Primorsko-goranske ùpanije 457 G r o s p i }, F.: L Italia forestale e montana 459 ZNANSTVENI I STRU^NI SKUPOVI: G r b a c, I., R. O j u r o v i } : Me unarodna konferencija o nanotehnologiji 461 IZ POVIJESTI [UMARSTVA PRIZNANJA: V l a i n i }, O.: Ivo Franjkovi} 464 IZLO@BE: G r o s p i }, F.: Jesen u Lici 8. tradicionalna izlo`ba 465 IZ HRVATSKOGA [UMARSKOGA DRU[TVA: D u n d o v i }, J., D. D e l a ~ : Trodnevna stru~na ekskurzija u Austriju Gradi{}e 467 D e l a ~, D. : Zapisnik 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora H[D-a 472 IN MEMORIAM P e l c e r, Z., A. F r k o v i } : Aleksandar Vernak, ( ) 475 Napomena: Uredni{tvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

5 IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 188 (001) [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/ Trinajsti} 1983) U VINODOLSKOM ZALE\U* PHYTOCOENOSIS OF SILVER FIR AND HOP HORNBEAM (Ostryo-Abietetum/ Fukarek 1963/Trinajsti} 1983) IN THE HINTERLAND OF VINODOL Joso VUKELI] 1, Davor RACI] 2 i Dario BARIÊVI] 1 SA@ETAK: U radu se fitocenolo{ki analiziraju mje{ovite sastojine jele i crnoga graba (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/Trinajsti} 1983) u vinodolskom zale u. Iako su ve} istraìvane (R a c 1995) u fitocenolo{kom smislu je izostala cjelovita analiza i usporedba s ostalim podru~jima Hrvatske. Zajednica je predstavljena s deset snimaka na~injenih u o~uvanijim i suvislijim kompleksima na pribli`no 250 ha njezina rasprostranjenja i nadmorskim visinama od 700 do 900 m. Ukupno su registrirane 84 vrste, prosje~no po snimci 41, a njihova sociolo{ka pripadnost relativno je sloèna, {to su pokazala i prija{nja istraìvanja na Biokovu (Tr i n a j s t i } 1983, 1987). U odnosu na biokovske sastojine zabiljeène su 54 nove vrste, a izostaje 46, me u njima Pulmonaria visianii i Lonicera alpigena izdvojene kao svojstvene vrste asocijacije. U sloju drve}a dominira Abies alba, podstojno i Ostrya carpinifolia, a u sloju grmlja pridolaze 34 vrste, bujno{}u dominiraju one termofilne svojstvene za red Quercetalia pubescentis. U sloju prizemnog ra{}a prevladavaju mezofilne vrste reda Fagetalia i sveze Aremonio-Fagion i termofilna vrsta Sesleria autumnalis. Tako er je za vinodolske sastojine specifi~an pridolazak hrasta kitnjaka i nekih drugih vrsta slabije izraène socijalne pripadnosti i mezofilnoga karaktera. Sastojine zajednice Ostryo-Abietetum su uglavnom za{titne panja~e trajno otvorenog sklopa i obrasta uglavnom oko 50 %. K l j u ~ n e r i j e ~ i : Ostryo-Abietetum, vinodolsko zale e, florni sastav, ekolo{ki uvjeti. Termofilna {uma obi~ne jele i crnoga graba (Ostryo- Abietetum/Fukarek 1963/Trinajsti} 1983) zanimljiva je {umska zajednica koja nije dovoljno istraèna i analizirana u stru~noj literaturi. Vi{e se raspravljalo o taksonomskom statusu jele u toj zajednici (F u k a r e k 1964, B e r t o v i } i L o v r i } 1987, B o r z a n, L o v r i } i R a c 1992, R a c, L o v r i } i S e k u l i } 1988, R a c i L o v r i } 1992a i b, [ o l j a n , 1990, Tr i n a j s t i } 1999), * ^lanak predstavlja pro{irenu i nadopunjenu verziju rada predanoga u tisak za ~asopis Periodicum biologorum na engleskome jeziku 1 Prof. dr. sc. Joso Vukeli}, doc. dr. sc. Dario Bari~evi}, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, HR Zagreb, Sveto{imunska 25 ² Dipl. ing. Davor Raci}, H[ U[P Senj, HR-3270 Senj, N. Suzana UVOD Introduction a manje se posvetila pozornost rasprostranjenosti, stani- {tu i gra i zajednice. Objavljeno je tek pet fitocenolo{- kih snimka iz Hrvatske s Biokova (Tr i n a j s t i } 1983, 1987) {to uz dva iz Crne Gore (F u k a r e k 1963) nije dovoljno za njeno poznavanje. Zbog toga smo ju u vinodolskom zale u istraìvali prvi puta godine (R a - c i } 2001) i drugi puta na pribli`no 250 ha i predstavljamo ju s deset fitocenolo{kih snimaka (slika 1). Temeljni zadaci na{ih istraìvanja bili su utvrditi njen florni sastav, sistematsku pripadnost, sinekolo{ke uvjete rasta, podru~je rasprostranjenosti i usporediti florni sastav sastojina na Biokovu i u zale u Vinodola. Pri tomu smo nastojali istraìvanja interpretirati tako da se mogu primijeniti u {umarskoj praksi, u prou~avanju i 387

6 J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Slika 1. Rasprostranjenost zajednice Ostryo-Abietetum na istraìvanome podru~ju Figure 1 Distribution of the association Ostryo-Abietetum in study area za{titi biolo{ke raznolikosti na{ih {uma te njihovom ekolo{kom i socijalnom vrednovanju. Za potpuno razumijevanje obra ene problematike donosimo kratak pregled dosada{njih istraìvanja {ume jele s crnim grabom. Na jugoistoku Europe E m (1962) prvi uo~ava da se jela javlja u sastavu termofilnih {uma crnoga graba, a potom F u k a r e k (1963) otkriva u Crnoj Gori crnograbove {ume u kojima obilno pridolazi i jela. Donosi i prve dvije fitocenolo{ke snimke ovakvih sastojina, te ih je opisao kao subasocijaciju jele u kserotermnoj asocijaciji crnoga graba s jesenskom {a{ikom (Seslerio- Ostryetum abietetosum). U Hrvatskoj su ovakve sastojine prvi puta otkrivene na Biokovu, u opsegu brdskog pojasa bukve, na nadmorskim visinama izme u m i to na kontinentalnoj strani. K u { a n (1955, 1969), K u { a n i K l a p k a (1964) istraùju}i biljni pokrov Biokova ustanovljuju da jela izgra uje mje{ovite sastojine s crnim grabom, za koje smatraju da su poseban oblik reliktnih mediteransko-montanskih {uma. Nakon toga Tr i n a j s t i } (1983) donosi tri fitocenolo{ke snimke te im pridruùje dvije od F u k a r e k a (1963) te na osnovi toga opisuje ovu zajednicu pod imenom Ostryo-Abietetum. Podre uje ju unutar reda Quercetalia pubescentis svezi Ostryo-Carpinion, a kao svojstvene uzima vrste Abies alba, Lonicera alpigena, Aremonia agrimonoides i Pulmonaria visianii. Takav opis i sistematika prihvatilii su i drugi autori, da bi 1999 Tr i n a j s t i } asocijaciju podvrgao redu Fagetalia unutar razreda Querco-Fagetea, odnosno da u sklopu sveze Aremonio-Fagion pripadaju termofilnom kompleksu obuhva}enom podsvezom Ostryo-Fagenion. Istu zajednicu istraùje i druga grupa istraìva~a (L o v r i } i R a c 1987, R a c i L o v r i } 1987, R a c, L o v r i } i S e k u l i } 1988, R a c i L o v r i } 1992a i b, R a c 1995) i u svojim radovima spominju sastojine jele i crnoga graba, osim na Biokovu, i na podru~ju Vinodola, te na srednjem Velebitu u podru~ju Dabarskih 388

7 J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), kukova i na planini Po{tak kod Knina. Oni ovakve sastojine nazivaju imenom Ostryo-Abietetum pardei (K u { a n 1964) L o v r i } 1975, smatraju}i da se tu radi o posebnoj, na su{u otpornoj, jadranskoj crnoj jeli Abies pardei Gaussen, a sastojine zajednice s crnim grabom imaju drugu sistematiku, florni sastav i svojstvene vrste. Iz svega navedenoga moèmo zaklju~iti da su termofilne jelove sastojine bile uo~ene na ~itavom podru- ~ju Dinarida od Slovenije do Makedonije, ali i da nije bilo njihovog sustavnog prou~avanja niti na razini Hrvatske, pa vrlo malo znamo o flornom sastavu i o rasprostranjenju ove {umske fitocenoze. Istovremeno mnogo se vi{e raspravljalo o taksonomskoj problematici jele koja raste u termofilnoj zajednici s crnim grabom. Stajali{ta su razli~ita, no to nije predmet ovih istraìvanja, pa upu}ujemo na radove iz literaturnog popisa. METODA ISTRA@IVANJA Research method Tablica 1. Florni sastav asocijacije Ostryo-Abietetum Table 1 Floral composition of the association Ostryo-Abietetum Istraìvanja {umske zajednice u~injena su po klasi~nim na~elima ciri{ko-monpelje{ke {kole (B r a u n - B l a n q u e t 1964). Fitocenolo{ki je snimljeno deset tipi~nih ploha (tablica 1), provedena je sintetska razrada, uspore ene sastojine na Biokovu i vinodolskom zale u i doneseni relevantni zaklju~ci. Biljna nomenklatura uskla ena je prema E h r e n d o r f e r u (1973), biljnosociolo{ka pripadnost i biolo{ki oblik vrsta prema poznatim radovima koji se u tu svrhu koriste. Fitocenolo{ka nomenklatura uskla ena je s vaè}im pravilima i literaturom (M a r i n ~ e k i dr. 1993, We b e r, M o r a - v e c i T h e u r i l l a t 2000), a u prikazu ili citiranju istraìvanja drugih autora navedena je nomenklatura iz originalnih radova. As. Ostryo-Abietetum ( Fukarek 1963) Trinajsti} 1983 Gosp. jedinica - Management unit: Planina Treskavac Planina Drivenik Odjel/odsjek - Compartment/subcompart: 9 6b 6a Nadmorska visina - Altitude (m): Izloènost - Exposition: W O NO S NO - SW SW W N Nagib - Inclination (grade): Pokrovnost - Covering (%): A: B: C: Povr{ina snimka - Area (m/ 2 ): Datum snimanja - Date of recording: IV-VI, 2000, 2005 Broj snimke Stupanj udjela The number of samples: Presence class Ostryo-Fagenion and Aremonio Fagion species Rhamnus fallax B III +-1 V Cyclamen purpurascens C V +-1. Calamintha grandiflora V +. Aremonia agrimonoides IV +-1 III Erythronium dens-canis III +-1 I Dentaria enneaphyllos I +. Primula vulgaris I +. Dentaria polyphylla I +. Rhamnus fallax. I Fagetalia species Acer pseudoplatanus A II + I Tilia cordata I +-1. Fagus sylvatica I + I Laburnum alpinum I +. Acer pseudoplatanus B V +-1 I Rosa pendulina + sp IV + II Vinodolsko zale e, 10 snimaka Trinajsti}, Biokovo, 5 snimaka 389

8 J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Tilia cordata IV +-1. Daphne mezereum IV +. Acer platanoides III +. Fagus sylvatica III +. Laburnum alpinum II +. Euonymus europaea II +. Sambucus nigra II + I Ribes uva-crispa II +. Ulmus glabra II +. Fraxinus excelsior II +. Euonymus latifolia I + I Lonicera alpigena. I Lamiastrum galeobdolon C V +-2. Geranium robertianum IV +. Symphytum tuberosum IV +-1 II Mercurialis perennis III +-2. Polygonatum multiflorum III +. Lathyrus vernus II +-2. Asarum europaeum II +. Galium odoratum II +. Fagus sylvatica II +. Euphorbia amygdaloides II +. Carex digitata II +. Acer pseudoplatanus I + I Salvia glutinosa I +. Dryopteris filix mas I + III Mycelis muralis. IV Melica uniflora. II Myosotis alpestris. II Brachypodium sylvaticum. I Ostryo-Carpinion and Quercetalia pubescentis species Ostrya carpinifolia A V +-3 V Acer monspessulanum III +-1. Fraxinus ornus III +-1. Sorbus aria III + II Prunus mahaleb. I Ostrya carpinifolia B V +-3 IV Fraxinus ornus V +-2 V Euonymus verrucosa V +-1 I Acer monspessulanum V +-1 IV Sorbus aria V +-1 III Cornus mas II + I Prunus mahaleb I +. Juniperus oxycedrus I + I Spiraea oblongifolia. I Sesleria autumnalis C V 3-5 III Peucedanum oreoselinum V +. Tanacetum corymbosum IV +. Arabis turrita III +. Asparagus tenuifolius III +. Mellitis melissophyllum II +. Mercurialis ovata I + I Fraxinus ornus I +-1. Aristolochia pallida I

9 J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Trifolium rubens I + I Potentilla micrantha. II Geranium sanguineum. I Vincetoxicum hirundinaria. I Viola alba. I Teucrium chamaedrys. I Querco-Fagetea species Acer campestre A I +. Lonicera xylosteum B V +-1 IV Corylus avellana V +. Clematis vitalba III +. Acer campestre I +. Berberis vulgaris I +. Anemone nemorosa C V +-3. Convallaria majalis V +-1. Hedera helix V +. Hepatica nobilis IV +-2. Viola reichenbachiana II + II Lilium cattaniae I Ostale vrste Abies alba A V 2-5 V Quercus petraea IV +-2. Populus tremula I +. Sorbus aucuparia I Abies alba B V +-3 III Sorbus aucuparia IV + I Quercus petraea III +. Crataegus monogyna I +. Rhamnus cathartica I +. Frangula rupestris I +. Populus tremula I + I Juniperus sabina. I Moehringia muscosa C V +. Asplenium trichomanes III + II Abies alba II + I Geranium macrorrhizum II + IV Rubus idaeus II + II Veratrum album II +. Prenanthes purpurea II +. Heracleum sphondyllium II +. Senecio fuchsii II +. Corydalis ochroleuca II +. Fragaria vesca II + IV Galium mollugo II + I Peltaria alliacea I +. Cymbalaria muralis I +. Sedum maximum I +. Polypodium vulgare I +. Stachys officinalis I +. Urtica dioica I +. Primula veris. IV Ceterach officinarum. III Hieracium sylvaticum. II Cerastium glomeratum. II Thymus serpyllum. II 391

10 J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Pulmonaria vissiani Veronica officinalis Lotus corniculatus Rorippa lippizensis Asperula scutellaris Geranium lucidum Bromus ramosus Poa alpina Koeleria splendens Arrhenatherum elatius Festuca heterophylla Asperula aristata Muscari comosum Bromus erectus Satureja subspicata Poa bulbosa Tulipa sylvestris Sanguisorba minor Luzula campestris Carex montana Bunium montanum Dorycnium pentaphyllum Satureja montana Euphorbia cyparissias Arabis muralis Veronica austriaca Sedum ohroleucum. II. II. II. II. I. I. I. I. I. I. I. I. I. I. I. I. I. I. I. I. I. I. I. I. I. I. I Kratice - Symbols A Drve}e - Trees B Grmlje - Shrubs C Prizemno ra{}e - Undergrowth Rasprostranjenost zajednice. [uma jele i crnoga graba rasprostranjena je mozai~no i na malim povr{inama (slika 2) na nièm jugozapadnom dijelu primorskog gorskog grebena nad Vinodolskom dolinom unutar tri gospodarske jedinice: Planina, Drivenik i Treskavac i manji fragment kod Breza u gospodarskoj jedinici Ri~i~ko bilo. Najljep{e i najve}e sastojine nalaze se u predjelu Kolomajska, ne{to manji po povr{ini, ali zato najo~uvaniji dio nalazi se na jugoisto~nim obroncima Treskavca iznad Lukova, u odjelu 33. gospodarske jedinice Treskavac. Moè se pretpostaviti da je zajednica bila zastupljenija u pro{losti i njen se areal smanjio, {to zbog velikog antropogenog utjecaja, {to 392 REZULTATI ISTRA@IVANJA Research results Slika 2. [uma jele i crnoga graba pod vrhom Roèna Figure 2 Phytocoenosis of silver fir and hop hornbeam under the Roèna peak

11 J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), zbog prirodne sukcesije. Stoljetni antropogeni utjecaji mogu se dobro uo~iti na primorskom gorskom grebenu. Tek je zadnjih 50-tak godina do{lo do djelomi~nog oporavka {umske vegetacije, pa ~ak i u samoj Vinodolskoj dolini. Lorenz (1860) navodi da je ve}i dio {uma stradao masovnim sje~ama u razdoblju od do od lokalnog stanovni{tva. Stani{te. Na podru~ju Vinodola zajednica Ostryo- Abietetum dolazi na vrta~astim platoima izgra enim od masivnih mezozojskih vapnena~ko-dolomitnih blokova ispresjecanih dubokim {krapama i pukotinama, na nadmorskim visinama od 780 (700) 860 ( 900) m. To su plitki dolci i uvale s inklinacijama u prosjeku oko 20, pa se zbog toga mikroklimatski ~imbenici znatno razlikuju od otvorenijih prisojnih terena na kojima uglavnom dolazi {uma bukve i jesenske {a{ike ili na niìm podru~jima medunca i crnoga graba. Osnovno je da relativno mala nadmorska visina i velika blizina morske obale daju ovim sastojinama termofilni karakter. Ljeta su topla, ali bez izrazito su{nog razdoblja, a ako ga ima on je kratak. Prema interpolacijama R a c a (1995) zajednica na istraìvanom podru~ju ima srednji minimum od 0 C u sije~nju i velja~i, a max. 18 C u srpnju i kolovozu. Srednja max. srpanjska temp. iznosi 25 C, a srednja godi{nja temp. 11 C uz godi{nju amplitudu od 19 C. Srednja mjese~na koli~ina oborina najnià je s 95 mm u srpnju i kolovozu, a najvi{a 287, 275 i 275 u listopadu, studenom i prosincu, pri ~emu je ukupna srednja godi{nja koli~ina oborina 2200 mm, sa slabim proljetnim minimumima od 135 mm u velja~i. Po edafskim karakteristikama ta zajednica je globalno sli~na zajednici Calamagrostio-Abietetum i raste na razli~itim tlima. U pukotinama stijena gdje se nagomilala duboka naslaga tla i gdje je ve} do{lo do ispiranja karbonata nalazimo sme a lesivirana tla, na drugim lokalitetima tipi~na sme a tla na vapnencu, rje e na dolomitnim podlogama rendzine, a mjestimi~no se isti- ~u stjenovite podloge bez naslaga tla. Rezultat takvih odnosa su raznolike edafske prilike, {to ima za posljedicu mije{anje biljnih vrsta razli~itih zahtjeva po pitanju kemijskog sastava i reakcije tla. Florni sastav i vegetacijska struktura. Florni sastav {ume jele i crnoga graba prikazan je u tablici 1. na temelju 10 fitocenolo{kih snimaka u kojima su registrirane 84 vrste. Najvi{e vrsta zabiljeèno je u snimci 7 i to 48 vrsta, a najmanje u snimci 9 i to 37. Prosje~ni broj vrsta po snimci iznosi 41. Glavno obilje`je zajednici u sloju drve}a daje Abies alba koja se nalazi u dominantnoj etaì. Tu joj se ponekad pridruùje i Quercus petraea (ako su povoljniji edafski uvjeti), te Acer pseudoplatanus. U podstojnoj etaì sloja drve}a dominiraju Ostrya carpinifolia i Fraxinus ornus, a manju pokrovnost imaju Acer monspessulanum, Sorbus aria, Tilia cordata, Cornus mas. Bukva dolazi u sloju drve}a vrlo rijetko, a ako se poneki primjerak i na e slabe je vitalnosti. Sloj grmlja izuzetno je bogat, pa sadrì ~ak 34 vrste. Na ~itavom podru~ju pokrovno{}u i stupnjem udjela dominiraju uglavnom termofilne vrste. Tu su ponajprije Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus, Euonymus verrucosa, Sorbus aria, Cornus mas i Acer monspessulanum. Me utim, jednako su ~este i mezofilne vrste uz Abies alba tako er i Acer pseudoplatanus, Daphne mezereum, Rhamnus fallax, Fagus sylvatica, Lonicera xylosteum, Corylus avellana, Tilia cordata i Sorbus aucuparia. Rje e se javljaju Laburnum alpinum, Ribes uva-crispa i Euonymus europaea. Osobito obilje`je sloju prizemnog ra{}a daje termofilna vrsta Sesleria autumnalis iz reda Quercetalia pubescentis, koja je dominantna vrsta. Me utim, od ostalih vrsta iz tog reda u~estalo{}u i pokrovno{}u isti~u se samo Peucedanum oreoselinum, Tanacetum corymbosum i Asparagus tenuifolius, a veliku u~estalost i pokrovnost imaju vrste reda Fagetalia: Lamiastrum galeobdolon, Cyclamen purpurascens, Calamintha grandiflora, Hepatica nobilis, Aremonia agrimonoides i Mercurialis perennis, te zna~ajne vrste razreda Querco-Fagetea: Anemone nemorosa, Convallaria majalis i Hedera helix. Iz tablice 1 je vidljivo da se uz o~ekivane mezofilne i neke kalcifilne vrste javljaju i specifi~ne kao {to su Erythronium dens-canis, Veratrum album, a u sloja grmlja Sorbus aucuparia. Vrlo su obilno zastupljene pratilice karakteristi~ne sa stjenovita stani{ta kao {to su Moehringia muscosa, Geranium robertianum, Asplenium trichomanes, Cymbalaria muralis i Corydalis ochroleuca, a dolaze i dvije vrste karakteristi~ne za vegetaciju to~ila: Geranium macrorrhizum i Peltaria alliacea. Biolo{ki spektar 84 analizirane vrste pokazuje udio phanerophyta od 42 %, hemicryptophyta 39 %, geophyta 13 %, terophyta 4 % i chamaephyta 1 %. Iz takva odnosa vrlo je dobro uo~ljiv prijelazni karakter koji ima ova zajednica u odnosu na redove Fagetalia i Quercetalia pubescentis. Postotak phanerophyta je izrazito velik, {to je posljedica neobi~no bogatog mje{ovitog sastava drvenastih vrsta. Postotak geophyta je zna~ajan, {to nije karakteristi~no za fitocenoze reda Quercetalia pubescentis, no ipak gotovo dvostruko manji u odnosu na tipi~ne zajednice reda Fagetalia. Hemicryptophyta vrlo su zastupljeni, ali puno rje e nego u termofilnim zajednicama medun~eve sveze, dok za istu svezu karakteristi~nih chamaephyta, ovdje gotovo da i nema. Ra{~lanjenost. Florni sastav sastojina u vinodolskom zale u prili~no je homogen na ~itavom podru~ju, a areal malen, pa se u njemu ne mogu uo~iti velike razlike. Mjestimi~na pojava vrste Erythronium dens-canis (snimci 1,2,3,6 i 10) posljedica je ispiranja karbonata iz povr{inskih slojeva tla i ne treba joj davati posebno zna~enje. Me utim, usporedbom s biokovskim sasto- 393

12 J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), jinama uo~ljiva je prisutnost hrasta kitnjaka i vrsta ~estih u njegovim sastojinama, pa se moè izdvojiti jednu takvu subasocijaciju. S druge strane na Biokovu bi bila subasocijacija s teremofilnim vrstama, no takva ra{~lanjenost kao i kona~no odre ivanje svojstvanih vrsta bit }e mogu}e samo po istraènosti i ostalih lokaliteta te zajednice, a oni se nalaze izme u dva analizirana. Sindinamski odnosi. Iako je te{ko govoriti o sindinamici ove zajednice prije nego {to se istraè i obrade sva njena va`nija nalazi{ta, ipak moèmo donijeti odre ene zaklju~ke. Ova zajednica je na istraìvanom podru~ju najvjerojatnije primarnog postanka, a razvijena je kao trajni stadij, uvjetovan ponajprije specifi~nim klimatskim, geomorfolo{kim i edafskim ~imbenicima. Promatraju}i rasprostranjenost zajednice na terenu moè se zaklju~iti da njezin razvoj naj~e{}e zavr{ava bukovo-jelovim {umama (Omphalodo-Fagetum), me utim takve sastojine i dalje u sastavu zadràvaju termofilniji karakter. Bukva dolazi samo u sloju grmlja, a ukoliko dolazi u sloju drve}a kr`ljava je i slabo vitalna. Razvitkom dublje naslage tla, bukva po~inje polako osvajati ova stani{ta, pobolj{ava se bonitet stani{ta, zatvara se sklop drve}a i mezofilne vrste po~inju polako potiskivati termofilne i kalcifilne. U toplijem, ju`nijem podru~ju ove zajednice, u vrta~ama gdje se nakuplja dublja naslaga ne{to acidofilnijeg tla, moè eventualno ova zajednica pre}i u zajednicu Seslerio-Ostryetum quercetosum petraeae. Gospodarsko zna~enje zajednice. Sastojine zajednice Ostryo-Abietetum su uglavnom za{titne panja~e trajno otvorenog sklopa i obrasta uglavnom oko 50 %. Drvna zaliha iznosi oko m 3 /ha, a prirast oko 3 m 3 /ha. Jela se u zasjeni odraslih stabala relativno dobro pomla uje, a obnavljanje jele iz panja u vinodolskim sastojinama nije zabiljeèno. Ova zajednica nema gospodarsko zna~enje, ali s druge strane njezino zna~enje je u za{titnom smislu izuzetno veliko, jer obra{}uje tlom oskudne, gotovo gole, kamenite predjele. Stoga bi ovakve sastojine trebalo za{tititi i izuzeti iz redovnog gospodarenja, te prepustiti prirodnom razvoju. [uma jele s crnim grabom raste na kamenim blokovima na grani~nom podru~ju bukovo-jelovih {uma prema mediteransko-montanskom vegetacijskom pojasu. Jela se na ova podru~ja pro{irila najvjerojatnije u doba subboreala, a tada je na ovom podru~ju gradila sastojine sli~ne zajednicama Rhamno-Abietetum i Calamagrostio-Abietetum, dok je crni grab ova podru~ja vjerojatno zauzimao jo{ u doba atlantika, a njegov udio, kao i udio ostalih termofilnih vrsta pove}avao se kasnije u subatlantiku. U sistematskom pogledu pokazao se ispravan Trinajsti}ev (1999) stav po kojemu ova zajednica pripada redu Fagetalia, gdje u sklopu sveze Aremonio-Fagion pripada termofilnoj podsvezi Ostryo-Fagenion. U fitogeografskom smislu ispravnije bi bilo ovu zajednicu svrstati u paramediteransku vegetacijsku zonu unutar montanskog pojasa eurosibirsko-sjevernoameri~ke {umske regije, nego u mediteransko-montanski vegetacijski pojas i epimediteransku zonu. Dokaz za to je sintaksonomska pripadnost i areal zajednice u vinodolskom zale u, budu}i da se nalazi u kompleksu {uma bukve i jele te {ume bukve s jesenskom {a{ikom. No to pitanje kona~no treba rije{iti nakon {to se prou~e i ostali lokaliteti pridolaska zajednice Ostryo-Abietetum u Hrvatskoj. Biokovske sastojine zajednice Ostryo-Abietetum su ne{to termofilnije i u njima preteù vrste reda Quercetalia pubescentis, pa je prvotno zajednica priklju~ena tome redu. Uzrok tome su ponajprije sam zemljopisni poloàj i klimatske osobitosti planine Biokovo. S druge strane moramo imati na umu da je ve}ina {umskih 394 RASPRAVA Discusion fitocenoza na Biokovu degradirana neracionalnom sje- ~om te pa{arenjem i brstom. Budu}i da jela svojom zasjenom stvara posebne mikroklimatske uvjete nad {umskim tlom, za o~ekivati je da }e se broj termofilnih vrsta pove}avati proporcionalno s otvoreno{}u sklopa, odnosno stupnjem degradacije. To se posebice moè vidjeti iz Vrdoljakovih snimki koje datiraju iz 1953, a koje sadrè ve}i broj pa{nja~kih vrsta kao npr Satureia subspicata, Bromus erectus i znatan broj ruderalnih vrsta. Tridesetak godina kasnije te sastojine prakti~ki ne sadrè vi{e ni pa{nja~ke ni ruderalne elemente, a {uma se sklopila (Tr i n a j s t i } 1987). Florni sastav zajednice Ostryo-Abietetum na podru- ~ju Vinodola pokazuje ve}i udio mezofilnih vrsta reda Fagetalia i sveze Aremonio-Fagion. Njih 28 pridolazi sa stupnjem udjela ve}im od II. Osim toga tu su i neke karakteristi~ne vrste razreda Querco-Fagetea koje ne dolaze u zajednicama reda Quercetalia-pubescentis kao {to su Lonicera xylosteum i Anemone nemorosa, a prisutne su sa stupnjem udjela V. S druge strane karakteristi~nih vrsta reda Quercetalia pubescentis sa stupnjem udjela ve}im od II ima svega 12, i to ponajprije drvenaste vrste iz sloja drve}a i grmlja. Zaklju~ujemo da termofilne vrste zbog svojeg habitusa i bujnoga rasta imaju mjestimi~no ne{to ve}u pokrovnost no ipak dominiraju vrste reda Fagetalia. Va`no je naglasiti i ~injenicu kako se u ovim sastojinama vi{e uop}e ne pojavljuje Quercus pubescens, a vrlo ~esto moèmo u sloju grmlja, rje e drve}a, nai}i na vrstu Quercus petraea.

13 J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Va`no je ista}i da najzna~ajnije termofilne vrste koje se javljaju u sastojinama zajednice Ostryo-Abietetum u zale u Vinodola, a navedene u tablici kao vrste sveze Ostryo-Carpinion i reda Quercetalia pubescentis ujedno su i svojstvene ili diferencijalne vrste termofilne podsveze bukovih {uma Ostryo-Fagenion (Sesleria autumnalis, Asparagus tenuifolius, Cornus mas, Euonymus verrucosa, Fraxinus ornus, Ostrya carpinifolia, Mercurialis ovata, Peucedanum oreoselinum, M a r i n - ~ e k i dr. 1993). Makljen (Acer monspessulanum), stalna vrsta u sloju grmlja, ne raste u termofilnim bukovim zajednicama iste podsveze (Seslerio-Fagetum, Ostryo- Fagetum i Erico-Fagetum), a kako ne raste ni u okolnim bukovo-jelovim {umama va`na je diferencijalna vrsta asocijacije. Tr i n a j s t i } (1983) je na Biokovu u sklopu {uma jele i crnoga graba prona{ao i vrste Lonicera alpigena i Pulmonaria visianii, koje je izdvojio i kao svojstvene vrste asocijacije. Ove dvije vrste ne dolaze u ovakvim sastojinama u zale u Vinodola. S druge strane u njima obilno dolazi vrsta Hepatica nobilis koja nije zabiljeèna na Biokovu. Zaklju~no, vinodolske sastojine pokazuju ve}u sli~nost s onima iz podru~ja Rosulje, koje je prou~avao Fukarek (1963) i u njima tako er obilnije dolaze mezofilne vrste reda Fagetalia i niìh jedinica. U tom smislu znakovita je sli~nost u nastupanju vrsta Tilia cordata, Calamintha grandiflora, Polygonatum multiflorum, Convallaria majalis i drugih, a svojstvene vrste asocijacije (osim jele) mo}i }e se odrediti po istraìvanju zajednice i u drugim podru~jima Hrvatske. To se odnosi i na ostale parametre, ponajprije na odnos prema ostalim zajednicama tipa Abietetum. O~ito je da ova zajednica u vinodolskom zale u ima i neke svoje osobitosti (prije svega pridolazak vrsta iz obli`njih sastojina zajednice Seslerio-Ostryetum quercetosum petraeae), pa bi i takve sastojine trebalo detaljnije prou~iti. Budu}i da je ova zajednica vrlo rijetka u Republici Hrvatskoj, a njezino gospodarsko zna~enje zanemarivo, bilo bi dobro da se ovakve sastojine svrstaju u kategoriju trajne za{tite. Tim vi{e {to i istaknute taksonomske dileme oko jele u toj zajednici upu}uju na potrebu daljeg prou~avanja i o~uvanja njenog genofonda. Najprikladniji na~in o~uvanja bio bi progla{enje posebnog rezervata {umske vegetacije. Na temelju provedenih istraìvanja termofilne zajednice jele i crnoga graba (Ostryo-Abietetum) u vinodolskom zale u utvrdili smo da ista raste na pribli`no 250 ha {umskih povr{ina, od ~ega je tre}ina vrlo dobro sa~uvanih. Podlogu ~ine preteìto ispucali kameni blokovi mezozojskih vapnenaca i dolomita na vrta~astim platoima u uvjetima ki{ne, toplo umjerene klime s prosje~nom godi{njom temperaturom od 11 C i prosje~nom koli~inom oborina oko 2200 mm. U takvim uvjetima zajednici je ograni~ena sukcesija, pa je prete`no primarnog postanka. Jela je ova podru~ja najvjerojatnije osvojila u subborealu i zadràla se na njoj povoljnim stani{tima. Fitocenolo{ka istraìvanja zajednice Ostryo-Abietetum pokazala su pripadnost redu Fagetalia sylvaticae, svezi Aremonio-Fagion i podsvezi Ostryo-Fagenion. U deset fitocenolo{kih snimaka registrirane su 84 vrste. U sloju drve}a dominira Abies alba, u podstojnoj etaì Ostrya carpinifolia, a u sloju grmlja termofilne vrsta reda Quercetalia pubescentis. U sloju prizemnog ZAKLJU^CI Conclusions ra{}a dominiraju vrste reda Fagetalia i sveze Aremonio-Fagion i termofilna vrsta Sesleria autumnalis. U odnosu na dosada{nje fitocenolo{ke snimke ove zajednice u Hrvatskoj zabiljeène su 54 nove vrste, preteìto mezofilnog karaktera i bukovih {uma ~ime je upotpunjeno poznavanje fitocenoze Ostryo-Abietetum i dokazana njena sistematska pripadnost. U odnosu na biokovske sastojine izostaje 46 vrsta (prete`no termofilnog karaktera) od kojih su Lonicera alpigena i Pulmonaria visianii u prvim istraìvanjima izdvojene kao svojstvene vrste asocijacije. Sastojine zajednice Ostryo-Abietetum su uglavnom za{titne panja~e, trajno otvorenog sklopa i obrasta uglavnom oko 50 %. Drvna zaliha iznosi oko m 3 /ha, a prirast oko 3 m 3 /ha. Jela se u zasjeni odraslih stabala relativno dobro pomla uje, a zbog prirodoznanstvenog, ekolo{kog i za{titnog zna~aja predlaèmo za{titu ovih sastojina i progla{avanje posebnog rezervata {umske vegetacije. LITERATURA References B e r t o v i }, S., L o v r i }, 1987: [umske zajednice Jugoslavije, SR Hrvatska. [umarska enciklopedija, II. Izdanje (3): B o r z a L o v r i }, M. R a c, 1992: Hrvatski biljni endemi. U: Rau{, \. (ur): [ume u Hrvatskoj, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu i JP Hrvatske {ume : , Zagreb. B r a u n -B l a n q u e t, J., 1964: Pflanzensoziologie Grundzüge der Vegetationskunde. 3. Aufl. Wien- New York, 865 str. 395

14 J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Ehrendorfer, F., 1973: Liste des Gefässpflanzen Mitteleuropas. G. Fischer Verlag, Stuttgart, 318 s. E m, H., 1962: [umske zajednice ~etinara u NR Makedoniji. Biol. Glasn. 15(1): F u k a r e k, P., 1963: Prilog poznavanju dendrogeografskih i fitocenolo{kih odnosa planina sjeverozapadne Crne Gore. Rad. nau~. Dru{tva SR BIH, XXII(6): , Sarajevo. F u k a r e k, P., 1964: Die Tannen und Tannenwälder der Balkanhalbinsel. Schweiz. Z. Forstw. 9/10: K u { a n, F., 1955: Osobitosti u sastavu i rasporedu biljnog svijeta na planini Biokovu. Period. biol., vol. 8: K u { a n, F., 1969: Biljni pokrov Biokova (flora i vegetacija). JAZU, knjiga 37, Acta Biologica V, Zagreb. K u { a n, F., B. K l a p k a, 1964: Ein sonderbarer Tannenwald auf dem Biokovo in Dalmatien. Informationes botanicae, vol. 3: 20 28, Zagreb. L o r e n z, J. R., 1860: Bericht über die Bedingungen der Aufforstung und Kultivirung des Kroatischen Karstgebirges. Mitteilungen der K. K. Geographischen Gesellschaft, Jahrgang IV, Heft 1: L o v r i }, M. R a c, 1987: Fitocenolo{ka analiza vegetacije biokovskog podru~ja. Acta Biokovica IV: , Makarska. M a r i n ~ e k, L., L. M u c i n a, M. Z u p a n ~ i ~, L. P o l - d i n i, I. D a k s k o b l e r, M. A c c e t o, 1993: Nomenklatorische Revision der illyrischen Buchenwälder (Verband Aremonio-Fagion). Stud. Geobot. 12 (1992): R a c, M., 1995: Flora i vegetacija Vinodola i Vi{evice i njihov geobotani~ki polo`aj. Doktorska disertacija, Institut R. Bo{kovi}, Zagreb. R a c, M., L o v r i }, 1987: Prilog flori biokovskog podru~ja, alge i vaskularna flora. Acta Biokovica IV: 31 46, Makarska. R a c, M., L o v r i }, 1992: Taxonomische Variationsabrisse der Tannensippen Westbalkans und neue Natursorten der endemischen Abies pardei mit ihren Hybriden. 6. IUFRO Tannensymposium: [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu 57 65, Zagreb. R a c, M., L o v r i }, 1992: Trockene windbedingte Tannenwaldbestande von kroatischen Küstenbergen (Abieti-Quercion und Calamagrostio-Abietion). 6. IUFRO Tannensymposium: [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, , Zagreb. R a c, M., L o v r i }, B. S e k u l i }, 1988: Ekologija i rasprostranjenost jadranske crne jele i submediteranskih jelovih {uma na primorskom kr{u. IV. Kongres ekologa Jugoslavije, Plenarni referati i izvodi saop{tenja: , Ohrid. R a c i }, D., 2001: Fitocenolo{ke zna~ajke termofilnih jelovih {uma as. Ostryo-Abietetum (Fukarek 1963) Trinajsti} 1983 u vinodolskom zale u. Dipl. rad, [umarski fakultet Zagreb, 36 str. [ o l j a n, D., : Prilog poznavanju jele na Biokovu. Glasnik Zemaljskog muzeja BIH, Nova serija 25 26: 53 96, Sarajevo. [ o l j a n, D., 1990: Novi varijetet vrste Abies alba Mill., Zbornik radova Nau~nog skupa Populacija, vrsta i biocenoza, Bilten dru{tava ekologa BiH, vol. 5: Tr i n a j s t i }, I., 1983: Termofilne jelove {ume sa crnim grabom As. Ostryo-Abietetum (Fukarek) Trinajsti}, ass. nov. na planini Biokovu u Hrvatskoj. Poljopr. [um. 29(2): 27 36, Titograd. Tr i n a j s t i }, I., Sintaksonomski pregled biljnih zajednica planine Biokovo. Acta Biokovica, Vol. IV.: , Makarska. Tr i n a j s t i }, I., 1999: [to su Abies pardei Gussone i Abies biokovoensis? [umarski list 123(1 2): We b e r, H. E., J. M o r a v e c, J. P. T h e u r i l l a t, 2000: International Code for Phytosociological Nomenclature. Journal of Vegetation Science, 11: SUMMARY: In Croatia, the forest community Ostryo-Abietetum (Fukarek 1963) Trinajsti} 1983 was found on Mt. Biokovo (Trinajsti} 1983, 1987) and on Kapela (R a c et L o v r i } 1987, R a c 1995). Only five relevés have been published in scientific literature. Since the floral composition has not been analyzed and compared in more detail, the studied phytocoenosis is insufficiently known. Phytocoenological research was conducted following the classical principles of the Braun-Blanquet School (1964). Forests of fir with hop hornbeam were presented on the basis of ten relevés from the Vinodol area and five from 396

15 J. Vukeli}, D. Raci} i D. Bari~evi}: [UMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Biokovo. Plant nomenclature was adjusted according to E h re n d o r f e r (1973), while plant-sociological affiliation and biological form of the species were based on the work generally used for this purpose. Phytocoenological research into the stands of the community Ostryo- Abietetum in Vinodol showed syntaxonomic affiliation in the sense of M a r i n ~ e k et al. (1993) in accordance with international syntaxonomic rules (We b e r et al. 2000). A total of 84 species were registered in ten phytocoenological relevés. On average, there were 41 species per relevé. Abies alba prevails in the dominant layer, Ostrya carpinifolia in the intermediate layer and thermophilic species of the order Quercetalia pubescentis in the shrub layer. The layer of herbaceous vegetation is dominated by the species of the order Fagetalia and the alliance Aremonio-Fagion and by the thermophilic species Sesleria autumnalis. The forest phytocoenosis of fir with hop hornbeam occurs over approximately 250 ha in the study area (R a c i } 2001). Compared to past phytocoenological relevés of this community in Croatia, 54 new species have been registered. Those of mesophilic character and beech forests prevail, which completes the knowledge of the phytocoenosis Ostryo-Abietetum. In relation to the stands on Biokovo, 46 species of predominantly thermophilic character are absent, including Lonicera alpigena and Pulmonaria visianii, which were initially classified as characteristic species of the association. The species Hepatica nobilis, with frequent presence of sessile oak in the tree layer, occurs abundantly in Vinodol stands. Stands of the community Ostryo-Abietetum are mainly protective coppices with a permanently open canopy and density of about 50 %. K e y w o r d s : Ostryo-Abietetum, Vinodol hinterland, floral composition, ecological conditions. 397

16

17 IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 442 (001) [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), INTENZITET I BIJELOM IMELOM NA PODRU^JU UPRAVA [UMA PODRU@NICA VINKOVCI I NOVA GRADI[KA * INTENSITY OF INFECTION WITH YELLOW MISTLETOE AND WHITE-BERRIED MISTLETOE ON THE AREA OF THE FOREST ADMINISTRATIONS VINKOVCI AND NOVA GRADI[KA M. ID@OJTI] 1, M. GLAVA[ 1, M. ZEBEC 1, R. PERNAR 1, P. BEUK 2, I. PRGI] 3 SA@ETAK: U radu je istraèn intenzitet zaraze razli~itih doma}ina ùtom imelom (Loranthus europaeus Jacq.) i bjelogori~nom bijelom imelom (Viscum album L. ssp. album) na podru~ju dvanaest {umarija U[P Vinkovci i devet {umarija U[P Nova Gradi{ka. Doma}ini za koje je istraìvanje ra eno bili su: hrast kitnjak (Quercus petraea /Matt./ Liebl.), hrast lu`njak (Q. robur L.), poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl), crni orah (Juglans nigra L.), malolisna lipa (Tilia cordata Mill.), klen (Acer campestre L.), obi~ni grab (Carpinus betulus L.), divlja kru{ka (Pyrus pyraster Burgsd.), obi~ni bagrem (Robinia pseudoacacia L.) i kanadska topola (Populus canadensis Moench). Intenzitet zaraze bio je vrlo razli~it za pojedine odjele, gospodarske jedinice i {umarije. Na podru~ju U[P Vinkovci od ukupnog broja pregledanih stabala lu`njaka 7,6 % bilo je zaraèno imelom. Na zaraènim stablima prosje~no su bila 2,5 grma imele, a najve}i broj grmova na jednom stablu bio je 17. Najve}a zaraza zabiljeèna je u GJ Vrap~ana, [umarije Vinkovci (20,1 %). Na podru- ~ju U[P Nova Gradi{ka ùtom imelom bilo je zaraèno 10,5 % pregledanih stabala lu`njaka. Na zaraènim stablima prosje~no su bila 2 grma imele, a najve}i broj na jednom stablu bio je 9. GJ Glovac-Renovica, [umarije Trnjani, bila je znatno zaraènija od ostalih (35,5 %). Za U[P Vinkovci prikazana je prostorna raspodjela intenziteta zaraze lu`njaka ùtom imelom u {est najvi{e zaraènih gospodarskih jedinica. U usporedbi s prethodnim istraìvanjima, intenzitet zaraze lu`njaka na podru~ju U[P Vinkovci i Nova Gradi{ka ve}i je nego za U[P Bjelovar, a manji nego za U[P Poèga. Na kitnjaku je ùta imela pra}ena na podru~ju U[P Nova Gradi{ka, gdje je imela zabiljeèna na 4,6 % pregledanih stabala. Na zaraènim stablima prosje~no su bila 2 grma imele, a najve}i broj grmova na jednom stablu bio je 5. Najve}a zaraza zabiljeèna je u GJ Ju`ni Dilj, [umarije Slavonski Brod, gdje je 9,3 % pregledanih stabala na sebi imalo ùtu imelu. U usporedbi s dosada{- njim istraìvanjima, intenzitet zaraze kitnjaka na podru~ju U[P Nova Gradi- {ka ve}i je nego za U[P Bjelovar, a manji nego za U[P Poèga. Od ukupnog broja pregledanih stabala poljskog jasena na podru~ju U[P Vinkovci, bijelom imelom bilo je zaraèno 2,7 %, prosje~no su se na zaraènim 1 Doc. dr. sc. Marilena Idòjti}; prof. dr. sc. Milan Glava{; Marko Zebec, dipl. ing.; izv. prof. dr. sc. Renata Pernar; [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu; marilena.idzojtic@post.htnet.hr 2 Perica Beuk, dipl. ing.; Uprava {uma podru`nica Vinkovci 3 Ivan Prgi}, dipl. ing.; Uprava {uma podru`nica Nova Gradi{ka * Rad je izra en u okviru projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta Republike Hrvatske pod naslovom Imele u Hrvatskoj biologija, ekologija, rasprostranjenost i vrste doma}ini. 399

18 M. Idòjti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET I BIJELOM... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), stablima nalaza 2 grma imele, a najve}i broj grmova po stablu bio je 5. Na podru~ju U[P Nova Gradi{ka 7,3 % pregledanih stabala poljskog jasena bilo je zaraèno imelom, prosje~no su na njima bila 4 grma imele, a najvi{e 60 grmova na jednom stablu. Imele su sastavni dio {umskih ekosustava i ne predstavljaju poseban problem za svoje doma}ine ako intenzitet zaraze nije velik. Iako varira postotak zaraènih stabala u pojedinim odjelima, odnosno gospodarskim jedinicama, vaàn je podatak da broj grmova ùte imele na zaraènim stablima hrastova lu`njaka i kitnjaka nije velik (prosje~no po 2 grma). U kontinentalnom dijelu Hrvatske rasprostranjene su ùta (Loranthus europaeus Jacq.) i bijela imela (Viscum album imela do sada je kod nas zabiljeèna na 11 taksona iz rodova Quercus L., Castanea Mill., Fagus L. i Carpinus L. (I d ` o j t i } i K o g e l n i k 2003, Z e - b e c i I d ` o j t i } 2005). Istraìvanje rasprostranjenosti i intenziteta zaraze razli~itih doma}ina ùtom imelom provedeno je ranije za podru~je Uprave {uma podru`nice (U[P) Poèga i U[P Bjelovar (I d ` o j t i } i dr. 2005a, 2006b). Podvrsta bijele imele V. album ssp. album (bjelogori~na bijela imela) do sada je u Hrvatskoj zabiljeèna na 52 taksona iz 25 rodova, koji pripadaju u 12 porodica UVOD Introduction Rezultati istraìvanja doma}ina i rasprostranjenosti te podvrste bijele imele u Hrvatskoj objavljeni su u radovima I d ` o j t i } 2003 i I d ` o j t i } i dr. 2006a. Za podru- ~je U[P Bjelovar istraèn je intenzitet zaraze bjelogori~nom bijelom imelom bijele topole, hrasta kitnjaka i obi~nog bagrema (I d ` o j t i } i dr. 2006b). Prikaz taksonomije, morfologije, ekologije, populacijske biologije, genetike i fiziologije bijele imele dala je Z u b e r (2004). U ovome radu prikazan je intenzitet zaraze ùtom i bijelom imelom na podru~ju U[P Vinkovci i U[P Nova Gradi{ka. Ranije je za isto podru~je napravljen popis doma}ina bijele imele (I d ` o j t i } 2003). 2. PODRU^JE I METODE ISTRA@IVANJA Research Area and Methods Istraìvanje je provedeno na podru~ju kojim gospodare Hrvatske {ume d.o.o. Zagreb, U[P Vinkovci i U[P Nova Gradi{ka, za dvije vrste imele: ùtu imelu (L. europaeus) i bjelogori~nu bijelu imelu (V. album ssp. album). Doma}ini na kojima su te dvije vrste imele pra}ene bili su: hrast kitnjak (Quercus petraea /Matt./ Liebl.), hrast lu`njak (Q. robur L.), poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl), crni orah (Juglans nigra L.), malolisna lipa (Tilia cordata Mill.), klen (Acer campestre L.), obi~ni grab (Carpinus betulus L.), divlja kru{ka (Pyrus pyraster Burgsd.), obi~ni bagrem (Robinia pseudoacacia L.) i kanadska topola (Populus canadensis Moench). Za U[P Vinkovci istraìvanje je provedeno na podru~ju dvanaest {umarija: Cerna, Gunja, Ilok, Lipovac, Mikanovci, Otok, Strizivojna, Stro{inci, Vinkovci, Vrbanja, Vukovar a za U[P Nova Gradi{ka na podru~ju devet {umarija: Jasenovac, Nova Gradi{ka, Nova Kapela, Novska, Oku~ani, Oriovac, Slavonski Brod, Stara Gradi{ka i Trnjani. Izabrani su odsjeci stariji od 30 godina, koji su zatim dijagonalno pregledani, u formulare su upisani podaci o broju zaraènih i nezaraènih stabala, te o broju grmova imele na zaraènim stablima. Prebrojavanje je ra eno okularnom metodom (prostim okom i dalekozorom), a obavili su ga djelatnici navedenih {umarija tijekom zime 2002/03. Tablica 1. U[P Vinkovci, Loranthus europaeus na Quercus robur: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraènih stabala, prema {umarijama i gospodarskim jedinicama. Table 1 FA Vinkovci, Loranthus europaeus on Quercus robur: number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units. Broj pregledanih odjela Broj pregledanih stabala Zaraènih stabala [umarija Gospodarska jedinica Number of Number of Infected Trees Forest Office Management Unit Examined Compartments Examined Trees % Banov Dol ,89 Cerna Krivsko Ostrvo ,20 Ceranski Lugovi ,64 Trizlovi Rastovo ,18 Gunja Desi~evo I ,43 Desi~evo II ,88 Savski Lugovi ,48

19 M. Idòjti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET I BIJELOM... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Ilok Ilo~ke {ume ,73 Lipovac Nara~e ,78 Topolovac ,23 Mikanovci Durgutovica ,09 Mu{ko Ostrvo ,31 Otok Slavir ,41 Oto~ke {ume ,84 Trstenik ,64 Strizivojna Merolino ,24 Orljak ,77 Stro{inci Debrinja ,13 Kunjevci ,54 Vinkovci Dionica ,36 Vrap~ana ,13 Vrbanja Vrbanjske {ume ,29 Vukovar Dubrave ,35 Jela{ Kragujna ,42 Kusare ,71 Σ ,6 Tablica 2. U[P Nova Gradi{ka, Loranthus europaeus na Quercus robur: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraènih stabala, prema {umarijama i gospodarskim jedinicama. Table 2 FA Nova Gradi{ka, Loranthus europaeus on Quercus robur: number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units. Broj pregledanih odjela Broj pregledanih stabala Zaraènih stabala [umarija Gospodarska jedinica Number of Number of Infected Trees Forest Office Management Unit Examined Compartments Examined Trees % Nova Gradi{ka Klju~evi ,31 Nova Kapela Radinje Slavonski Brod Mrs. Lug Migalovci ,77 Trnjani Ilijanska Jelas ,06 Glovac Renovica ,52 Σ ,48 Tablica 3. U[P Nova Gradi{ka, Loranthus europaeus na Quercus petraea: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraènih stabala, prema {umarijama i gospodarskim jedinicama. Table 3 FA Nova Gradi{ka, Loranthus europaeus on Quercus petraea: number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units. Broj pregledanih odjela Broj pregledanih stabala Zaraènih stabala [umarija Gospodarska jedinica Number of Number of Infected Trees Forest Office Management Unit Examined Compartments Examined Trees % Nova Gradi{ka Gradi{ka Brda ,33 Ju`ni Psunj ,31 Nova Kapela Ju`na Babja Gora Je{evik Briknjev Novska Novsko Brdo ,14 Raji}ko Brdo ,55 Oku~ani Oku~anska Brda ,51 Zapadni Psunj ,80 Oriovac Mlada Vodica ,91 Stupni~ko Brdo ,47 Slavonski Brod Ju`ni Dilj ,30 Trnjani Bratljevci ,76 Dolca ,08 Σ ,6 401

20 M. Idòjti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET I BIJELOM... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Za podru~je U[P Vinkovci u tablici 1 prikazan je broj pregledanih odjela i broj pregledanih stabala prema {umarijama i gospodarskim jedinicama za ùtu imelu na lu`njaku. Za podru~je U[P Nova Gradi{ka prikazan je broj pregledanih odjela i broj pregledanih stabala prema {umarijama i gospodarskim jedinicama za ùtu imelu na lu`njaku (tablica 2) i kitnjaku (tablica 3). U tablicama 4 i 5 prikazan je broj pregledanih odjela i broj pregledanih stabala prema {umarijama i gospodarskim jedinicama za bijelu imelu na poljskom jasenu za podru~je U[P Vinkovci, odnosno U[P Nova Gradi{ka. Prikaz istih parametara za ostale pra}ene doma}ine bijele imele nalazi se u tablici 6. Kartiranje je napravljeno za U[P Vinkovci na osnovi digitilaziranih granica gospodarskih jedinica i rezultata istraìvanja. U programu ArcView GIS 3.3 (2002) napravljen je tematski sloj (karta) u kojemu je na razini odsjeka prikazana prostorna raspodjela intenziteta zaraze lu`njaka ùtom imelom u {est najvi{e zaraènih gospodarskih jedinica. 3. REZULTATI Results Rezultati su prikazani posebno za U[P Vinkovci i dru`nica posebno za ùtu i bijelu imelu. U[P Nova Gradi{ka, a unutar tih uprava {uma po- i bijela imela na podru~ju U[P Vinkovci imela Na hrastu lu`njaku ùta imela pra}ena je na podru- ~ju 12 {umarija (Cerna, Gunja, Ilok, Lipovac, Mikanovci, Otok, Strizivojna, Stro{inci, Vinkovci, Vrbanja, Vukovar 26 gospodarskih jedinica i odjelu, na uzorku od stabla. Od ukupnog broja pregledanih stabala 7,6 % bilo je zaraèno imelom. Intenzitet zaraze imelom razli~it je za pojedine gospodarske jedinice unutar navedenih {umarija (tablica 1). Do 5 % zaraènih, od pregledanih stabala (slika 1) bilo je u GJ Jela{, [umarije Vukovar (2,5 %), zatim GJ Debrinja, [umarije Stro{inci (3,1 %), GJ Vrbanjske {ume, [umarije Vrbanja (3,2 %), GJ Oto~ke {ume (3,8 %) i GJ Slavir (4,4 %), [umarije Otok, GJ Topolovac, [umarije Lipovac (4,2 %), GJ Kragujna, (4,4 %) i dvije gospodarske jedinice [umarije Gunja, GJ Desi~evo I (4,4 %) i GJ Desi~evo II (4,9 %). Izme u 5 i 10 % zaraènih, od pregledanih stabala (slika 1), bilo je u GJ Krivsko Ostrvo, [umarije Cerna (5,2 %), GJ Mu{ko Ostrvo, [umarije Mikanovci (7,3 %), zatim GJ Savski Lugovi, [umarije Gunja (7,5 %), GJ Kusare, (8,2 %) i GJ Kunjevci, [umarije Vinkovci (8,5 %). 25 % N= 3964 N= 3228 N= 6351 N= 510 N= 965 N= 2847 N= 2705 N= 4733 N= 7036 N=6076 N=220 N=1272 N=2531 N=2153 N=6573 N= 1263 N= 3012 N= 508 N= 2614 N= 3312 N= N= 3772 N=10672 N= N= 3621 N= Banov Dol Krivsko ostrvo Cerna Ceranski Lugovi Ilo~ke {ume Durgutovica Mu{ko Ostrvo Trstenik Merolino Orljak Kunjevci Dionica Vrap~ana Dubrave Jela{ Trizlovi- Rastovo Ilok Mikanovci Strizivojna Vinkovci Vukovar Gunja Lipovac Otok Desi~evo I Desi~evo II Savski Lugovi Nara~e Topolovac Slavir Oto~ke {ume Debrinja Vrbanjske {ume Stro- {inci Vrbanja Kragujna [umarija Gospodarska jedinica Forest Office Management Unit Slika 1. U[P Vinkovci: intenzitet zaraze lu`njaka ùtom imelom, prema {umarijama i gopodarskim jedinicama. Figure 1 Forest Administration Vinkovci: intensity of infestation of pedunculate oak with yellow mistletoe, according to forest offices and management units. 402

21 M. Idòjti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET I BIJELOM... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Vi{e od 10 % pregledanih stabala (slika 1) bilo je zaraèno imelom u GJ Durgutovica, [umarije Mikanovci (11,1 %), GJ Nara~e, [umarije Lipovac (11,8 %), GJ Dubrave, [umarije Vukovar (13,4 %), GJ Ilo~ke {ume, [umarije Ilok (13,7 %), GJ Trizlovi-Rastovo, [umarije Gunja (17,2 %), GJ Ceranski Lugovi (11,6 %) i GJ Banov Dol (15,9 %), [umarije Cerna, zatim GJ Merolino (11,2 %) i Trstenik (14,6 %), [umarije Strizivojna i u dvije gospodarske jedinice [umarije Vinkovci, GJ Dionica (11,4 %) i GJ Vrap~ana (20,1 %), gdje je ujedno i najve}a zaraza ùtom imelom na podru~ju U[P Vinkovci. Na zaraènim stablima prosje~no su bila 2,5 grma imele, a najve}i broj grmova na jednom stablu bio je 17 (odjel 29, GJ Ilo~ke {ume, [umarije Ilok). Na slikama 2 7 prikazan je intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka lu`njaka za {est najzaraènijih gospodarskih jedinica. To su: GJ Dubrave, Slika 2. U[P Vinkovci: intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka lu`njaka za GJ Dubrave, [umarija Vukovar. Figure 2 Forest Administration Vinkovci: intensity of infestation and the spatial arrangement of examined subcompartments of pedunculate oak in the Management Unit Dubrave, Forest Office Vukovar. Slika 3. U[P Vinkovci: intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka lu`njaka za GJ Ilo~ke {ume, [umarija Ilok. Figure 3 Forest Administration Vinkovci: intensity of infestation and the spatial arrangement of examined subcompartments of pedunculate oak in the Management Unit Ilo~ke {ume, Forest Office Ilok. Slika 5. U[P Vinkovci: intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka lu`njaka za GJ Banov Dol, [umarija Cerna. Figure 5 Forest Administration Vinkovci: intensity of infestation and the spatial arrangement of examined subcompartments of pedunculate oak in the Management Unit Banov Dol, Forest Office Cerna. Slika 4. U[P Vinkovci: intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka lu`njaka za GJ Trstenik, [umarija Strizivojna. Figure 4 Forest Administration Vinkovci: intensity of infestation and the spatial arrangement of examined subcompartments of pedunculate oak in the Management Unit Trstenik, Forest Office Strizivojna. [umarija Vukovar; GJ Ilo~ke {ume, [umarija Ilok; GJ Trstenik, [umarija Strizivojna; GJ Banov Dol, [umarija Cerna; GJ Trizlovi-Rastovo, [umarija Gunja i GJ Vrap- ~ana, [umarija Vinkovci. Pregledani odsjeci u kojima imela nije zabiljeèna prikazani su sivom bojom, dok su nepregledani odsjeci prikazani bijelom bojom. 403

22 M. Idòjti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET I BIJELOM... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Slika 6. U[P Vinkovci: intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka lu`njaka za GJ Trizlovi-Rastovo, [umarija Gunja. Figure 6 Forest Administration Vinkovci: intensity of infestation and the spatial arrangement of examined subcompartments of pedunculate oak in the Management Unit Trizlovi-Rastovo, Forest Office Gunja. Na podru~ju U[P Vinkovci, zaraza bijelom imelom pra}ena je za sljede}e vrste potencijalnih doma}ina: poljski jasen, crni orah, malolisna lipa, klen, obi~ni grab, divlja kru{ka i obi~ni bagrem. Od ukupno pregledanih 787 stabala poljskog jasena u 9 gospodarskih jedinica na podru~ju 6 {umarija (tablica 4), bijela imela bila je prisutna na 12 stabala (2,7 %). Veli~ina uzorka u pojedinim GJ bila je razli~ita, kao i postotak zaraènih stabala. Prosje~no su se na zaraènim stablima nalaza 2 grma imele, a najve}i broj grmova po stablu bio je 5 (odjel 64, GJ Slavir, [umarija Otok). Na podru~ju {umarija Ilok, Vrbanja i Vukovar pregledano je 699 stabala malolisne lipe, od kojih je na 3,4 % Bijela imela Slika 7. U[P Vinkovci: intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka lu`njaka za GJ Vrap~ana, [umarija Vinkovci. Figure 7 Forest Administration Vinkovci: intensity of infestation and the spatial arrangement of examined subcompartments of pedunculate oak in the Management Unit Vrap- ~ana, Forest Office Vinkovci. zabiljeèna bijela imela (tablica 6). Od 383 pregledana stabla crnog oraha na podru~ju {umarija Vukovar i Ilok, samo je jedno stablo bilo zaraèno (0,3 %). Na klenu je bijela imela bila prisutna na 5,1 %, od 158 pregledanih stabla (na podru~ju {umarija Ilok i Otok, a nije bila prisutna na podru~ju GJ Dubrave, [umarije Vukovar). Od ostalih vrsta bijela imela bila je prisutna na obi~nom bagremu u GJ Ilo~ke {ume ([umarija Ilok), na divljoj kru- {ki u GJ Vrbanjske {ume ([umarija Vrbanja) i na obi~nom grabu u GJ Slavir, [umarije Otok, no uzorci su bili razmjerno maleni. Tablica 4. U[P Vinkovci, Viscum album na Fraxinus angustifolia: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraènih stabala, prema {umarijama i gospodarskim jedinicama. Table 4 FA Vinkovci, Viscum album on Fraxinus angustifolia: number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units. Broj pregledanih odjela Broj pregledanih stabala Zaraènih stabala [umarija Gospodarska jedinica Number of Number of Infected Trees Forest Office Management Unit Examined Compartments Examined Trees % Cerna Ceranski Lugovi ,00 Gunja Trizlovi Rastovo ,5 Savski Lugovi ,89 Ilok Ilo~ke {ume ,7 Otok Slavir ,22 Kunjevci ,31 Vinkovci Dionica Vrap~ana Vrbanja Vrbanjske {ume ,79 Σ ,67

23 M. Idòjti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET I BIJELOM... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), i bijela imela na podru~ju U[P Nova Gradi{ka imela Na podru~ju U[P Nova Gradi{ka ùta imela pra}ena je na lu`njaku i kitnjaku, te su razultati istraìvanja prikazani posebno za te dvije vrste. imela na lu`njaku Na hrastu lu`njaku ùta imela pra}ena je na podru~ju ~etiri {umarije: Nova Gradi{ka, Nova Kapela, Slavonski Brod i Trnjani. Istraìvanje je provedeno za 5 gospodarskih jedinica i 52 odjela, na uzorku od stabla. Od ukupnog broja pregledanih stabala 10,5 % bilo je zaraèno imelom (tablica 2). U GJ Radinje, [umarije Nova Kapela, imela nije zabiljeèna. Do 10 % zaraènih, od pregledanih stabala, bilo je u GJ Klju~evi, [umarije Nova Gradi{ka (3,3 %) i u GJ Ilijanska-Jelas, [umarije Trnjani (6,1 %). U GJ Mrs. Lug-Migalovci, [umarije Slavonski Brod, bilo je zaraèno 17,8 % pregledanih stabala. Gospodarska jedinica Glovac-Renovica, [umarije Trnjani, bila je znatno zaraènija od ostalih (na 35,5 % pregledanih stabala lu`njaka bila je imela). Na zaraènim stablima prosje~no su bila 2 grma imele, a najve}i broj na jednom stablu bio je 9 (GJ Ilijanska-Jelas, [umarije Trnjani). imela na kitnjaku Na hrastu kitnjaku ùta imela pra}ena je na podru- ~ju sedam {umarija: Nova Gradi{ka, Nova Kapela, Novska, Oku~ani, Oriovac, Slavonski Brod i Trnjani. Ukupno je pregledano 13 gospodarskih jedinica, 83 odjela i stabala, od kojih je na 4,6 % zabiljeèna imela (tablica 3). Intenzitet zaraze bio je razli~it po {umarijama, odnosno gospodarskim jedinicama (slika 8). U gospodarskim jedinicama Ju`na Babja Gora i Je{evik-Briknjeva~a imela nije zabiljeèna. Vrlo niski stupanj zaraze zabiljeèn je u GJ Zapadni Psunj, [umarije Oku~ani (0,8 %). Zaraza manja od 2 % bila je i u GJ Raji}ko Brdo, [umarije Novska (1,6 %). Zatim slijede GJ Stupni~ko Brdo, [umarije Oriovac (2,5 %); GJ Oku~anska Brda, [umarije Oku~ani (3,5 %) i GJ Novsko Brdo, % 10 N = N = N = N = N = N = N = N = N = N = N = N = N = Oku~anska Brda Zapadni Psunj J. B. Gora Je{evik- Briknjev Ju`ni Dilj Bratljevci Dolca Gradi{ka Brda Ju`ni Psunj Mlada Vodica Stupni~ko Brdo Novsko Brdo Raji}ko Brdo Oku~ani Nova Kapela Slavonski Brod Trnjani Nova Gradi{ka Oriovac Novska [umarija Gospodarska jedinica Forest Office Management Unit Slika 8. U[P Nova Gradi{ka: intenzitet zaraze kitnjaka ùtom imelom, prema {umarijama i gopodarskim jedinicama. Figure 8 Forest Administration Nova gradi{ka: intensity of infestation of sessile oak with yellow mistletoe, according to forest offices and management units. 405

24 M. Idòjti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET I BIJELOM... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), [umarije Novska (4,1 %). Zaraza ve}a od 5 % zabiljeèna je u GJ Dolca, [umarije Trnjani (5,1 %); GJ Ju`ni Psunj, [umarije Nova Gradi{ka (6,3 %), iza koje slijedi GJ Gradi{ka Brda iste {umarije sa 6,3 % zaraènih stabala, te GJ Bratljevci, [umarije Trnjani (6,7 %). Za podru~je GJ Mlada Vodica, [umarije Oriovac, zaraza je iznosila 7,9 %, dok je najve}a zaraza zabiljeèna u GJ Ju`ni Dilj, [umarije Slavonski Brod, gdje je utvr eno 9,3 % stabala kitnjaka zaraènih ùtom imelom. Na zaraènim stablima prosje~no su bila 2 grma imele, a najve}i broj grmova na jednom stablu bio je 5 u vi{e gospodarskih jedinica ove U[P Bijela imela na poljskom jasenu i kanadskoj topoli Na podru~ju U[P Nova Gradi{ka, prisutnost bijele imele zabiljeèna je na dva doma}ina, i to na poljskom jasenu i kanadskoj topoli. U GJ Grede-Kamare, [umarije Jasenovac, zaraèno je 10,5 % pregledanih stabala poljskog jasena (Tablica 5). Na zaraènim stablima prosje~no je bilo 4,5 grma imele, a najve}i broj zabiljeèn na jednom je stablu bio je 60 (odsjek 14c). Zaraza poljskog jasena bijelom imelom pra}ena je i u [umariji Novska (GJ Trstika, zaraza 2,4 %; GJ Zelenika, zaraza 4,3 %) te u [umariji Stara Gradi{ka (GJ Me ustrugovi, zaraza 10,9 %). Prosje~ni broj grmova imele po stablu u ove dvije {umarije bio je 3 4, a najve}i broj grmova na pojedinom stablu bio je Tablica 5. U[P Nova Gradi{ka, Viscum album na Fraxinus angustifolia: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraènih stabala, prema {umarijama i gospodarskim jedinicama. Table 5 FA Nova Gradi{ka, Viscum album on Fraxinus angustifolia: number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units. Broj pregledanih odjela Broj pregledanih stabala Zaraènih stabala [umarija Gospodarska jedinica Number of Number of Infected Trees Forest Office Management Unit Examined Compartments Examined Trees % Jasenovac Grede Kamare ,49 Novska Trstika ,40 Zelenika ,25 Stara Gradi{ka Me ustrugovi ,94 Σ ,33 Tablica 6. U[P Vinkovci i U[P Nova Gradi{ka, Viscum album na ostalim doma}inima: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraènih stabala, prema {umarijama i gospodarskim jedinicama. Table 6 FA Vinkovci and FA Nova Gradi{ka, Viscum album on other hosts: number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units. Broj Broj Zaraènih Uprava {uma Gospodarska pregledanih pregledanih [umarija stabala podru`nica Doma}in jedinica odjela stabala Forest Infected Forest Host Management Number of Number of Office Trees Administration Unit Examined Examined % Compartments Trees Vinkovci Tilia cordata Ilok Ilo~ke {ume ,45 Vrbanja Vrbanjske {ume ,85 Vukovar Dubrave Σ ,43 Juglans nigra Ilok Ilo~ke {ume ,29 Vukovar Dubrave Σ ,26 Acer campestre Ilok Ilo~ke {ume ,88 Otok Slavir ,05 Vukovar Dubrave Σ ,06 Robinia pseudoacacia Ilok Ilo~ke {ume ,67 Carpinus betulus Otok Slavir ,29 Pyrus pyraster Vrbanja Vrbanjske {ume ,00 Nova Gradi{ka Populus canadensis Jasenovac Grede-Kamare ,95

25 M. Idòjti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET I BIJELOM... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Na kanadskoj topoli ova vrsta imele zabiljeèna je u GJ Grede-Kamare, [umarije Jasenovac, gdje je u jednom odjelu pregledano 38 stabala, od kojih je na 29 % bila imela. Na zaraènim stablima bila su prosje~no 2 grma imele, a najvi{e je zabiljeèno 10 grmova na jednom stablu. 4. RASPRAVA I ZAKLJUÂK Discussion and imelom na podru~ju U[P Nova Gradi{ka zaraèno je ne{to vi{e pregledanih stabla hrasta lu`njaka (10,5 %) nego na podru~ju U[P Vinkovci (7,6 %). U usporedbi s rezultatima prethodnih istraìvanja (I d ` o j - t i } i dr. 2005a, 2006b), vidimo da je ne{to manji postotak zaraènih stabla lu`njaka bio na podru~ju U[P Bjelovar (7,1 %), a da je najvi{e zaraènih stabala bilo na podru~ju U[P Poèga (13,7 %). Na podru~ju U[P Nova Gradi{ka ùtom imelom zaraèno je 4,6 % pregledanih stabala hrasta kitnjaka. To je ne{to vi{e nego na podru~ju U[P Bjelovar, gdje je bilo zaraèno 3 % pregledanih stabala kitnjaka (I d ` o j t i } i dr. 2006b), a znatno manje nego na podru~ju U[P Po- èga, gdje je bilo zaraèno 13,3 % ukupno pregledanih stabala (I d ` o j t i } i dr. 2005b). Poljski jasen tako er je ekolo{ki i gospodarski vrlo va`na vrsta na istraìvanom podru~ju. Zaraza ove vrste bijelom imelom zna~ajno je ve}a na podru~ju U[P Nova Gradi{ka (7,3 % pregledanih stabala), nego {to je to na podru~ju U[P Vinkovci (2,7 % zaraènih od ukupno pregledanih stabala). Na pojedinim stablima jasena bilo je i do 60 grmova bijele imele (U[P Nova Gradi{ka, [umarija Jasenovac, GJ Grede-Kamare, odsjek 14c). Intenzitet zaraze svih istraìvanih doma}ina vrlo je razli~it za pojedine odjele, gospodarske jedinice i {umarije. U prethodnim istraìvanjima (I d ` o j t i } i dr. 2005b) utvr ena je ~vrsta korelacija zaraze obi~ne jele bijelom imelom i pojave su{aca na podru~ju U[P Gospi}. Od godine u Hrvatskoj se prati o{te}enost {uma prema Me unarodnom programu za procjenu i motrenje utjecaja zra~nog one~i{}enja na {ume (ICP Forests) koja se obavlja na bioindikacijskim plohama, mreà km, i osnovnim plohama, mreà 4 4 km (P o - t o ~ i } i S e l e t k o v i } 2006). Glavni zadatak programa je prikupljanje podataka o stanju {uma i njihovoj reakciji na ~imbenike stresa (ne samo zra~nog one~i{}enja) na regionalnoj, nacionalnoj i me unarodnoj razini. Na stablima se procjenjuje osutost kro{nje, promjena boje li{}a i lako prepoznatljivi biotski i abiotski ~imbenici. Budu}i da imela neekonomi~nom potro{njom vode negativno utje~e na biljku doma}ina, posebice ako je intenzitet zaraze velik, poku{ali smo utvrditi postoji li korelacija izme u intenziteta zaraze ùtom imelom hrasta lu`njaka i o{te}enosti istraènih gospodarskih jedinica. Me utim, gusto}a mreè nije omogu}ila prikazivanje podataka o o{te}enosti na razini gospodarskih jedinica, ve} su podaci dostupni za pojedine uprave {uma podru`nice, {to je nedovoljno precizno. U tablici 7 prikazani su podaci zaraze lu`njaka ùtom imelom godine i o{te}enost godine, za U[P Vinkovci, Nova Gradi{ka, Bjelovar i Poèga. O{te}enost je prikazana prema stupnjevima: 0 (0 10 %), 1 (11 25 %), 2 (26 60 %) i 3+4 (>60 %). Zna~ajno o{te}enim stablima smatraju se stabla osutosti kro{nje iznad 25 % (P o - t o ~ i } i S e l e t k o v i } 2006). Iako na o{te}enost stabala utje~u brojni ~imbenici, a usporedba zaraènosti imelom i stupnja o{te}enosti na razini U[P nije dovoljno precizna, moèmo vidjeti da je npr. za U[P Poèga, gdje je najve}i postotak zna~ajno o{te}enih stabala, i najve}i postotak zaraènih stabala lu`njaka ùtom imelom. Me- utim, za U[P Nova Gradi{ka na ovoj razini nije mogu- }e donositi op}enite zaklju~ke. Dodatni problem usporedbe ovih podataka je zna~ajno manji uzorak stabala za koja se radi procjena o{te}enosti od uzorka na kojem je ra eno istraìvanje zaraze ùtom imelom. Budu}i da za istraìvano podru~je nema prethodnih istraìvanja s kojima bismo mogli usporediti rezultate ovih istraìvanja, ne moèmo govoriti o trendu zaraze istraìvanih doma}ina imelama. Imele su sastavni dio {umskih ekosustava i ne predstavljaju poseban problem za svoje doma}ine ako intenzitet zaraze nije velik. Osim postotka stabala na kojima je imela prisutna, Tablica 7. Zaraza ùtom imelom i stupanj o{te}enosti hrasta lu`njaka za U[P Vinkovci, Nova Gradi{ka, Bjelovar i Poèga. Table 7 Yellow mistletoe infestation and damage degree of pedunculate oak for Forest Administrations Vinkovci, Nova Gradi{ka, Bjelovar and Poèga. Zaraza imelom Stupanj o{te}enosti Uprava {uma podru`nica Mistletoe Infestation Damage Degree (%) Forest Administration % N (0 10 %) (11 25 %) (26 60 %) (>60 %) N Vinkovci 7, ,7 43,1 40,3 2,0 457 Nova Gradi{ka 10, ,5 82,6 2, Bjelovar 7, ,5 26,2 14, Poèga 13, ,3 73,0 2,

26 M. Idòjti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET I BIJELOM... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), vaàn je podatak o broju grmova na pojedinim stablima. Prosje~an broj grmova ùte imele na lu`njaku i kitnjaku nije bio velik, odnosno u obje su U[P na zaraènim stablima prosje~no bila 2 grma ùte imele. Na poljskom jasenu prosje~an broj grmova bijele imele je u U[P Vinkovci bio 2, dok je u U[P Nova Gradi{ka prosje~no bilo 4 grma bijele imele, a u toj je U[P na pojedinim stablima zabiljeèn i razmjerno velik broj grmova (do 60). Potrebno je nastaviti s istraìvanjima kako bi se moglo zaklju~iti o mogu}em negativnom utjecaju imela na svoje doma}ine, odnosno njihovom udjelu u sinergisti~kom djelovanju s ostalim biotskim i abiotskim ~imbenicima. Na podr{ci i odobrenju ovoga istraìvanja zahvaljujemo Slu`bi za ekologiju {uma Hrvatskih {uma d.o.o. i rukovoditelju Slu`be mr. sc. Petru Jurjevi}u, kao i prethodnim voditeljima u U[P Vinkovci, Luki Vukovcu, dipl. ing. i U[P Nova Gradi{ka, Mladenu Serti}u, dipl. ing. Voditelju U[P Vinkovci, Zvonimiru Mi{i}u, dipl. ArcView GIS, 2002: Environmental Systems Research Institute, Inc., version 3.3. I d ` o j t i }, M., 2003: Doma}ini i rasprostranjenost bjelogori~ne bijele imele (Viscum album L. ssp. album) u Hrvatskoj. [um. list 9 10: I d ` o j t i }, M., M. K o g e l n i k, 2003: Hosts of mistletoes in Croatia and Slovenia. In: Abstract book of the International Symposium on Vegetation in SE Europe, Oto~ec, Slovenia, May 29 31, 2003, 26 p. I d ` o j t i }, M., M. K o g e l n i k, J. F r a n j i [ k v o r c, 2006a: Hosts and distribution of Viscum album L. ssp. album in Croatia and Slovenia. Plant Biosystems 140 (1): I d ` o j t i }, M., R. P e r n a r, Z. L i s j a k, H. Z d e l a r, M. A n ~ i }, 2005a: Doma}ini ùte imele (Loranthus europaeus Jacq.) i intenzitet zaraze na podru~ju Uprave {uma podru`nice Poèga. [um. list 1 2: I d ` o j t i }, M., M. G l a v a {, M. Z e b e c, R. P e r n a r, M. D a s o v i }, N. P a v l u s, 2005b: Zaraza 5. ZAHVALA Acknowledgement 6. LITERATURA References ing., zahvaljujemo na odobrenju kori{tenja kartografskih podloga. Zahvaljujemo djelatnicima svih {umarija koji su na terenu biljeìli podatake o doma}inima i zarazi imelom te ustupili potrebne podatke iz gospodarskih osnova. obi~ne jele (Abies alba Mill.) bijelom imelom (Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.) u Hrvatskoj. [um. list 11 12: I d ` o j t i }, M., M. G l a v a {, M. Z e b e c, R. P e r n a r, B. B r a d i }, D. H u s a k, imela (Loranthus europaeus Jacq.) i bijela imela (Viscum album L.) na podru~ju Uprave {uma podru`nice Bjelovar. [um. list 3 4: P o t o ~ i }, N., I. S e l e t k o v i }, 2006: O{te}enost {uma u Hrvatskoj godine. Hrvatske {ume d.o.o. i [umarski institut Jastrebarsko. 29 pp. Z e b e c, M., M. I d ` o j t i }, 2005: Hosts and distribution of yellow mistletoe (Loranthus europaeus Jacq.) in Croatia. In: Abstract book of Symposium Flora and Vegetation of Slovenia and neighbouring countries 2005., Ljubljana, September 16 18, pp. Z u b e r, D., 2004: Biological flora of Central Europe: Viscum album L. Flora 199: SUMMARY: The intensity of infection of different hosts with yellow mistletoe (Loranthus europaeus Jacq.) and white-berried mistletoe (Viscum album L. ssp. album) in the area of 12 forest offices of the Forest Administration Vinkovci and 9 forest offices of the Forest Administration Nova Gradi{ka was investigated. The investigated hosts were: sessile oak (Quercus petraea /Matt./ Liebl.), pedunculate oak (Q. robur L.), narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl), black walnut (Juglans nigra L.), small-leaved lime (Tilia cordata Mill.), common maple (Acer campestre L.), common hornbeam (Carpinus betulus L.), wild pear (Pyrus pyraster Burgsd.), common locust (Robinia pseudoacacia L.) and Canadian poplar (Populus canadensis Moench). The intensity of infection was very different in the individual compartments, management units and forest offices. 408

27 M. Idòjti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgi}: INTENZITET I BIJELOM... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), In the area of the Forest Administration Vinkovci from the total number of examined pedunculate oak trees 7.6 % were infected with yellow mistletoe. On the average on each of the infected trees there were 2.5 mistletoe plants, and the largest number on one tree was 17. The largest infection was noted in the Management Unit Vrap~ana, of the Forest Office Vinkovci (20.1 %). In the area of the Forest Administration Nova Gradi{ka 10.5 % of the examined pedunculate oak trees were infected with yellow mistletoe. On the infected trees there were 2 mistletoe plants on the average, and the largest number of plants on one tree was 9. In the Management Unit Glovac-Renovica, of the Forest Office Trnjani, there was considerably more infestation than in other management units (35.5 %). For the Forest Administration Vinkovci the spacial distribution of mistletoe infestation intensity of the pedunculate oak in six most infested management units was presented. Compared with previous research, the intensity of mistletoe infestation of the pedunculate oak is greater in the area of the Forest Administration Vinkovci and Nova Gradi{ka than in the Forest Administration Bjelovar, and smaller than in the Forest Administration Poèga. On the sessile oak yellow mistletoe was investigated in the area of the Forest Administration Nova Gradi{ka, where mistletoe was observed on 4.6 % of the examined trees. On the infected trees there were 2 mistletoe plants on the average, and the highest number of plants on one tree was 5. The largest infestation was found in the Management Unit Ju`ni Dilj, of the Forest Office Slavonski Brod, where 9.3 % of the examined trees were infected. Previous researches show that the intensity of mistletoe infestation of the sessile oak in the area of the Forest Administration Nova Gradi{ka is greater than in the Forest Administration Bjelovar, and smaller than in the Forest Administration Poèga. Out of the total number of examined narrow leaved ash trees in the area of Forest Administration Vinkovci, 2.7 %, were infected with white-berried mistletoe, with an average of 2 mistletoe plants per infected tree; the largest number of plants per tree was 5. In the area of the Forest Administration Nova Gradi{ka 7.3 % of the examined narrow-leaved ash trees was infected with mistletoe, with an average of 4 mistletoe plants per tree; the largest number of mistletoe plants on one tree was 60. Mistletoes are a constituent part of forest eco-systems and they do not represent a special threat to their hosts, if the infection intensity is not high. Although the percentage of infested trees varied in individual compartments, i.e. management units, the important fact was that the number of yellow mistletoe plants on infested sessile and pedunculate oak trees was not high (averaging 2 mistletoe plants per tree). The state of infection of the narrow-leaved ash was partly different in individual management units in the Forest Administration Nova Gradi{ka, where on the average a higher number of white-berried mistletoe plants on the infested trees was observed, and a relatively large number of plants on some trees. 409

28

29 PREGLEDNI ^LANCI REVIEWS UDK 630* 812 [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA SEKTORU [UMARSTVA* NANOTECHNOLOGY APPLICATIONS IN THE FOREST-BASED INDUSTRIES* Ivica GRBAC 1, Renata OJUROVI] 2 SA@ETAK: Nanotehnologija odnosi se na prou~avanje i tehnike obrade materijala dimenzija od nanometara, pri ~emu su fizikalna, kemijska ili biolo{ka svojstva fundamentalno razli~ita od materije znatnog obujma. Boljim razumijevanjem i kontrolom materije na takovim razinama otvaraju se novi putovi u podru~ju razvoja proizvoda. Stalna istraìvanja i razvoj u podru~ju pobolj{anja svojstava proizvoda industrija baziranih na sektoru {umarstva, potrebita su kako bi se zadovoljile budu}e potrebe i osigurali proizvodi po prihvatljivim cijenama. Ovaj rad podrobno opisuje jedno podru~je interesa istra- ìvanja i razvoja nanotehnologije. Istraìvanje i razvoj u nanotehnologiji ima veliko zna~enje za rentabilnu i odrìvu proizvodnju novih generacija materijala temeljenih na drvu te usmjeravanju dru{tva prema gospodarstvu temeljenom na biomasi. Nanostupanjska znanost primjenjiva je i u mnogim drugim gospodarskim sektorima te omogu}uje razvoj novih tehnologija {irokog komercijalnog potencijala, primjerice, materijala s nanostrukturom, nanostupanjskih proizvodnih procesa i nanoelektronike. Me utim, za potpuno ostvarivanje takvih aplikacija potrebite su investicije u znanost i tehniku proizvodnje koje }e stvarati nove tehnologije, a industriji omogu}iti proizvodnju naprednijih i tro{kovno konkurentnih proizvoda. Nu`na fundamentalna i primijenjena istraìvanja i razvoj u podru~ju nanotehnologije, drvna, kao i ostale industrije bazirane na sektoru {umarstva, sama u cijelosti ne moè preuzeti jer su ona ~esto sloèna, skupa, dugoro~na i riskantna. Potrebita su integrirana partnerstva i anga`mani koji uklju~uje Vladu, sveu~ili{ta i industriju. K l j u ~ n e r i j e ~ i : nanotehnologija, industrije bazirane na sektoru {umarstva, mehani~ka svojstava drva, nanoindentacija * Dio ~lanka preveden (engleski); Moon, R. J., R. Frihart, T. Wegner, 2006: Nanotechnology applications in the Forest Products Industry, Journal Forest Products, Vol. 56. No. 5, The natural resource for the Forest products industry, Atlanta: 7 pp. 1 Prof. dr. sc. Ivica Grbac, redoviti profesor na Sveu~ili{tu u Zagrebu, [umarski fakultet; pomo}nik ministra poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva; ivica.grbac@mps.hr 2 Renata Ojurovi}, dipl. ing. drvne industrije, Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za drvnu industriju, Zagreb; renata.ojurovic@mps.hr 1. UVOD Introduction Rije~ nano, gr~kog porijekla, ozna~ava sasvim malu veli~inu (nanos, patuljak), a u tehni~kom smislu nano = Rije~ tehnologija, tako er gr~kog porijekla, ozna~ava znanost o na~inima prerade sirovina u gotove proizvode. Pod pojmom nanotehnologija podrazumijeva se istraìvanje i razvoj tehnologije na atomskoj, molekularnoj ili makromolekularnoj razini zbog fundamentalnog razumijevanja materijala te zbog kreiranja i kori{tenja struktura, ure aja i sustava koji imaju nova svojstva i funkcije upravo zbog svoje male veli~ine. Istraìvanje i razvoj nanotehnologije uklju~uje kontroliranu manipulaciju nanoskopskim strukturama i njihovu integraciju u ve}e komponente materijala, sustave i arhitekture. Nova, razlikovna svojstva i funkcije primije}uju se na 411

30 I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), kriti~noj skali duìne tipi~no ispod 100 nanometara te se u nanotehnolo{ke proizvode ubrajaju svi materijali, ure aji i sustavi koji sadrè dijelove manje od 100 i ve}e od jednog nanometra. Nanotehnologija predstavlja pravi izazov 21. stolje- }a u kojemu interdisciplinarnost i isprepletenost suvremene znanosti i tehnologije dolazi do punog izraàja. Osim ideje stvaranja minijaturnih strojeva koji su u stanju obavljati vrlo sloène operacije na atomskoj razini, pod pojmom nanotehnologije podrazumijeva se i minijaturizirana elektronika, tehnologija tankih filmova i kompozitnih materijala. Tehnologija si}u{nih ~estica je ve} omogu}ila velik napredak u proizvodnji materijala. Radi se na sintezi materijala s novim mehani~kim ili elektri~nim svojstvima. Nanostrukturirani materijali pona{aju se bitno razli~ito od dana{njih mikrostrukturiranih. Primjerice, mnogo sitnija zrna u strukturi rezultiraju ve}om gusto}om, nekoliko puta vi{im vrijednostima mehani~kih svojstava (elasti~nost, ~vrsto}a i tvrdo}a), kao i neo~ekivanim kombinacijama drugih svojstava. Sve se vi{e proizvo a~a okre}e nanotehnologiji i u svoje konvencionalne proizvode ugra uju nanotehnolo- {ke materijale, kako bi pobolj{ali njihove karakteristike. Ve} danas postoji vi{e od 400 proizvoda na trì{tu na kojima je primijenjena nanotehnologija. Nanotehnologija postala je jedan od znanstvenih ~imbenika ekonomskog rasta. Bez obzira na to koliko je danas nanotehnologija u svakodnevnoj uporabi, ova }e tehnologija u bliskoj budu}nosti u potpunosti redefinirati na~in na koji ìvimo. Procjenjuje se da bi nanotehnologija do godine mogla pokrenuti gospodarsku revoluciju vrijednu milijarde dolara, doslovno u svim sektorima gospodarstva. Tako er, smatra se da }e nanotehnologija dovesti do novih materijala, novih ure aja, novih proizvoda i novih industrija, pa prema tomu i do novih radnih mjesta. Kao potvrdu istoga, navodimo podatak da je danas u svijetu zaposleno oko ljudi u nanotehnologiji, a predvi a se 2 milijuna zaposlenih u idu}ih 15 godina (Izvor: US National Science Foundation, NSF). Iako posjeduje jedinstvene estetske kvalitete, najva`nije obilje`je drva su njegove mehani~ke osobine svojstva (zna~ajke). Te su osobine svojstva (zna~ajke) jednako va`ne za puno masivno drvo, kompozitni proizvod, drvnu konstrukciju, kutiju od valovitog kartona ili list papira. Nanotehnologija nudi potencijal za preobrazbu drvne industrije i ostalih industrija baziranih na sektoru {umarstva u gotovo svim podru~jima, od proizvodnje sirovina do novih pristupa u proizvodnji drvnih konstrukcija i materijala temeljenih na drvu, novih primjena kompozitnih i papirnih proizvoda te novih generacija funkcionalnih lignoceluloza na nanostupanjskoj razini. Druga potencijalna uporaba nanotehnologije uklju- ~uje razvoj inteligentnih proizvoda na bazi drva i papira koji sadrè mno{tvo nano-osjetnika za mjerenje sila, optere}enja, razine vla`nosti, temperature, tlaka, kemijskih emisija te napada gljivica koje uzrokuju truljenje drva. Ugra ivanjem funkcionalnosti na povr{ine lignoceluloze na nanostupanjskoj razini mogle bi se otvoriti nove mogu}nosti u podru~ju farmaceutskih proizvoda, elektronskih naprava iz lignoceluloze i ostalo. Nanotehnologija se moè upotrijebiti za pobolj- {anje prerade materijala temeljenih na drvu u proizvode s pobolj{anim svojstvima uklanjanja vode i ponovnog vlaènja; smanjenu uporabu energije u postupku su{enja te ozna~avanje vlakana i ~estica za ciljano pobolj{anje svojstava u procesu obrade PROGRAM NANOTEHNOLO[KIH ISTRA@IVANJA U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA SEKTORU [UMARSTVA Forest-Based Industries Nanotechnology Research Agenda 3. CILJ RADA Purpose Trenutni globalni program nanotehnolo{kih istraìvanja u industrijama baziranim na sektoru {umarstva obuhva}a sljede}a podru~ja tehnolo{kih potreba: 1) Promicanje koncepta biorafinerije; 2) Pozitivan utjecaj na okoli{; 3) Razvoj sljede}e generacije postupaka ekstrakcije i uporabe vlakana; 4) Stvaranje novih zna~ajnih proizvodnih tehnologija; 5) Promicanje naprednih proizvoda od drva; i 6) Razvoj tehnolo{ki napredne radne snage. Istraìvanje i razvoj u domeni fundamentalnih istraìvanja 1 koncentrira se u podru~ja: 1) Analiti~ke metode u ozna~avanju nanostruktura; 2) Nanostrukture stani~nih stijenki; 3) Nanotehnologija u osjetnicima, obradi i nadzoru obrade; 4) Polimerni kompoziti i nanooja~ani materijali; i 5) Samosklapanje i biomimetika 2. Preostali dio ovoga rada opisuje fundamentalno istraìvanje u kojemu se koristi ozna~avanje mehani~kih svojstava na submikrometarskoj razini (pomo}u nanoindentacije) i modeliranje strukturnih svojstava u istraìvanju nanostupanjskih kemijskih i mehani~kih interakcija izme u temeljnih polimera drva (celuloza, 1 Fundamentalna istraìvanja motivirana su ponajprije porivom znanstvenika da otkrivaju nove spoznaje i zakonitosti te ih obja{njavaju. Za rezultate fundamentalnih istraìvanja obi~no nema izravno zainteresiranih naru~itelja, pa ih naj~e{}e financira dràva. 2 Biomimetika ili biomimikrija, tehnolo{ki pristupi koji imitiraju biologiju i biolo{ke sustave kao {to su virusi, stanice, biomolekularni motori i sli~no. Ideja biomimetike je izgradnja nanostrojeva, ~iji dizajn je inspiriran prirodnim strojevima i strukturama.

31 I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), hemiceluloza i lignin). Rezultati takovog istraìvanja pomo}i }e u razumijevanju mehani~kih i kemijskih svojstava drva i omogu}iti pobolj{ana mehani~ka svojstva drva, spojnih mjesta, bubrenja/utezanja i drugih zna~ajki. Uspijemo li razumjeti magiju prirode, mo`da }emo biti u stanju koristiti genetske, biolo{ke ili kemijske promjene u dizajnu proizvoda od drva umjesto puke uporabe onoga {to je nam je priroda dala. 4. UPORABA NANOINDENTACIJE U FUNDAMENTALNIM ISTRA@IVANJIMA DRVA Using Nanoindentation for Basic Wood Research 4.1. Struktura drva Structure of Wood Najva`nije obilje`je drva su njegova mehani~ka svojstva, posebice njegova neobi~na sposobnost visoke mehani~ke ~vrsto}e i visokog omjera ~vrsto- }a/teìna gusto}a uz zadràvanje elasti~nosti kao protuteè velikm promjenama veli~ine zbog bubrenja i utezanja. Te su jedinstvene osobine svojstva (zna- ~ajke) drva izravna posljedica njegove hijerarhijske unutarnje strukture (Slika 1). 10 m 10 cm 1 mm Godovi 1 nm 100 µm Celuliza 100 nm 10 µm Anatomija stanice Celulozni fibrili u matrici hemiceluloze i lignina Slojevi stani~nih stijenki Slika 1. Hijerarhija unutarnje strukture drva Figure 1 Hierarchical Wood Structure Struktura drva proteè se kroz mnoge ljestvice veli- ~ine: metar za opis cijelog drva; centimetar za opis struktura u popre~nom presjeku drva (srce sr~ika, sr`, bijel i kora); milimetar za opis godova (rano i kasno drvo); deseci mikrometara za opis anatomije stanica; mikrometar za opis strukture slojeva unutar stani~nih stijenki; deseci nanometara za opis konfiguracije celuloznih fibrila u matrici hemiceluloze i lignina; te nanometar za opis molekulske strukture celuloze, hemiceluloze i lignina i njihove kemijske interakcije. Ukupna svojstva drva rezultat su interakcija unutar i izme u svake ljestvice veli~ine. Prema tomu, za potpuno razumijevanje cjelovite reakcije drva na optere}enje ili odre eni okoli{ potrebito je razumjeti svojstva i karakteristike iste na svakoj ljestvici veli~ine. 413

32 I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Iako se drvo ve} tisu}ama godina koristi kao konstrukcijski materijal, njegova kemijska sloènost i hijerarhijska arhitektura sprje~avale su znanstvenike u razumijevanju i kontroli uporabnih svojstva drva. Postignut je zna~ajan napredak u razumijevanju mehani~kih svojstava punog masivnog drva, izoliranih vlakana te celuloznih fibrila. Me utim, potrebito je provesti jo{ mnoga istraìvanja u podru~ju svojstava stani~nih stijenki, interakcija me u razinama stani~nih stijenki te svojstava i interakcija u nanostupanjskim domenama (celuloza, hemiceluloza i lignin). Tehnolo{ki napredak u podru~ju instrumentacije pomaè nam popuniti nepoznanice. Mikroskop atomske sile (AFM) 3 na{iroko se koristi u istraìvanju topografije povr{ine i nekih svojstava povr{ine (npr. kemija i reaktivnost). Me utim, samo nam postupak nanoindentacije omogu}uje mjerenje mehani~kih svojstava. U sljede}im sekcijama opisane su tehnike nanoindentacije, kako se mogu primijeniti na drvo i {to od njih moèmo nau~iti Tehnike nanoindentacije Nanoindentation Techniques Mehani~ka svojstva materijala uobi~ajeno se odre- uju uporabom tehnika indentacije zbog jednostavnosti i brzine izvo enja testova. Osnovna pretpostavka svih testova indentacije je utiskivanje tvrdog materijala odre- enog oblika (zubac za urezivanje = indentor) u povr{inu mek{eg materijala (podloge) dovoljnom silom za postizanje deformacije istoga (Slika 2). Svojstva koja se mjere indentacijom opisuju deformaciju volumena materijala ispod indentora (volumen interakcije). Deformacija se moè izraziti u nekoliko na~ina: elasti~nost, visoka elasti~nost, plasti~nost, puzanje i lom. Ti na~ini deformacije opisani su sljede}im svojstvima: modul elasti- ~nosti, modul relaksacije, tvrdo}a, brzina puzanja i ~vrsto}a loma. Odre ivanje tih svojstava omogu}uje postupak opisa reakcije materijala na uvjete optere}enja, {to pomaè u predvi anju uporabnih svojstava materijala. Elasti~na deformacija je privremena deformacija do koje se dolazi trenutno nakon primjene ili osloba anja F F max Volumen interakcije Slika 2. Slijed postupka indentacije: a) indentor dolazi u kontakt s povr{inom uzorka; b) urezuje se u povr{inu uzorka; i c) povla~i se s povr{ine, ostavljaju}i trajni urez. Figure 2 The sequence of indentation: a) indenter tip makes contact witd sample surface; b) is pressed into the sample surface and c) is retracted from the surface, leaving a permanent indent 3 Mikroskop atomske sile (AFM), naprava namijenjena promatranju povr{ina, ne nu`no vodljivih. Ovo je glavna prednost AFM-a prema skeniraju}em tuneliraju}em mikroskopu koji se moè primijeniti za promatranje isklju~ivo vodljivih materijala i njihovih povr{ina. optere}enja, a opisuje se modulom elasti~nosti. Visoko-elasti~na deformacija je privremena deformacija ovisna o vremenu, a opisuje se modulom relaksacije. Plasti~na deformacija je trajna deformacija, gdje tvrdo- }a opisuje otpornost materijala na trajnu deformaciju. Puzanje je trajna deformacija ovisna o vremenu, a opisuje se brzinom puzanja. Do loma dolazi kada se materijal vi{e ne moè deformirati niti jednim drugim mehanizmom te se lomi iznutra kako bi oslobodio primijenjeno optere}enje. ^vrsto}a loma opisuje kriti~no stanje u kojem nastaje lom. U primjeru indentacije prikazane na Slici 2b, podloga ima dovoljnu deformabilnost za prilagodbu obliku indentora (tj. bez loma), a ukupna deformacija istiskivanja ima obilje`ja i elasti- ~ne i plasti~ne deformacije. Nakon uklanjanja optere- }enja (Slika 2c) elasti~na deformacija se vra}a u prija{- nje stanje, a trajna deformacija ostaje. Ako je materijal visoko elasti~an, tada }e se kona~na deformacija istiskivanja (hf) nastaviti smanjivati jo{ neko vrijeme nakon uklanjanja optere}enja. Ako je materijal podloàn puzanju, tada }e hf ovisiti o primijenjenom profilu optere}enje/vrijeme, poput brzine optere}enja i segmentima zadràvanja. 414

33 I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Evolucija tehnike indentacije razvijala se u smjeru smanjivanja veli~ine volumena interakcije, ~ime je omogu}eno mjerenje mehani~kih svojstava malih dijelova. Me utim, smanjivanjem optere}enja indentacije odgovaraju}a smanjenja dubine prodiranja indentora i volumena interakcije zna~it }e da izmjerenim mehani~kim svojstvima sve vi{e dominira materijal na samoj povr{ini. Slika 3 shematski prikazuje pribliàn raspon primijenjene sile, povr{inu otiska (urez) koju je ostavio indentor, volumen interakcije i veli~inu dijela koji se mogu izmjeriti makroindentacijom (Tehnike Brinell i Rockwell), mikroindentacijom (Tehnike Vickers i Knoop), nanoindentacijom i AFM mikroskopom. Obi~no se AFM mikroskopija ne koristi kao tehnika indentacije, me utim, AFM mikroskop moè se koristiti kao nanoindentor za ispitivanje mehani~kih svojstava materijala u prvih nekoliko nanometara od povr{ine. Ali zbog te{ko}a u preciznom kalibriranju optere}enja, pomaka i oblika indentora kod AFM mikroskopa primjena ovih instrumenata za precizna mjerenja nalik nanoindentaciji i dalje je visoko specijalizirana tehnika. ê{}e se AFM mikroskop Optere~enje Dubina ureza indentora u povr{inu Ljestvica veli~ina koristi paralelno s tehnikama nanoindentacije te priskrbljuje informacije o povr{inskoj topografiji i kemijske informacije, a uklju~uje se u Slici 3 kao referenca. Makroindentacija koristi se indentorom relativno velikog promjera (10-milimetarska kugla kod testiranja po Brinellu), visokim optere}enjima i dubokom indentacijom pa se mehani~ka svojstva mjere na temelju ve- }eg volumena interakcije, obi~no u {irokom rasponu stani~nih struktura, pri ~emu }e vrijednosti tvrdo}e biti otprilike razmjerna gusto}i drva. Ova tehnika mjerenja mehani~kih svojstava moè se izravno primijeniti na pona{anje drvenog poda na udarac (poput padaju}eg predmeta) ili ogrebotine (poput stolice koja se kliè). Sli~no tomu, mikroindentacija koristi indentor manjeg promjera s niìm optere}enjem pa je i odgovaraju}i volumen interakcije manji. Ova vrsta mjerenja mehani~kih svojstava moè se izravno primijeniti na o{tre abrazivne ~estice (poput pijeska, zemlje i stakla) koje udaraju na ili grebu povr{inu drva. Kod nanoindentacije mnogo manja primijenjena optere}enja dovesti }e do osjetno manjeg volumena interakcije te se mogu mjeriti mehani~ka svojstva osjetno manjih predmeta. Me utim, za razliku od makro i mikroindentacije, dobiveni rezultati teè se dovode u vezu s fizikalnim svojstvima punog masivnog drva. Volumen interakcije u tom je slu~aju dovoljno malen da na izmjerena mehani~ka svojstva ne utje~u hijerarhijske strukture drva vi{eg reda veli~ine (struktura stani~ne stijenke, godova i ostalo). Ali na njih i dalje utje~u ultrastruktura (struktura matrice fibrila) i interakcija polimerne komponente drva. Nanoindentacijom se mogu izmjeriti mehani~ka svojstva unutar stani~ne stijenke, Volumen interakcije Celuloza Hemiceluloza Lignin Mikrofibrili Stani~ne stijenke Stani~ni promjer Godovi Kompoziti Obilje`ja drva Slika 3. Shematski prikaz pribli`nih raspona a) primijenjenog optere}enja u odnosu na povr{inu otiska indentora; te b) interakcija volumena u odnosu na veli~ine mjernog objekta (kao i veli~ine mjerenog obilje`ja drva) kod makroindentacije, mikroindentacije, nanoindentacije i mikroskopije atomske sile (AFM). Figure 3 Schematic representation of the approximate ranges of a) applied load versus measurable feature sizes (and wood feature size) for macroindentation, microindentation, nanoindentation and AFM Slika 4. Snimak AFM-om pokazuje seriju od osam indentacija unutar podsloja S2 stani~ne stijenke. Strelice pokazuju prvu i posljednju indentaciju u seriji, a smanjena veli~ina indentacije posljedica je manjeg maksimalnog optere}enja kod svake sljede}e indentacije. Figure 4 AFM s image showing a series of eight indents within the S2 layer of a cell wall. The arrows point to the first and last indents in the series, where the decreasing indent size resulted from the lower maximum applied load for each indent 415

34 I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), posebice S2 (srednji podsloj sekundarnog sloja) i intercelularnog sloja sredi{nje lamele, {to omogu}uje izravnije prou~avanje interakcije izme u polimernih komponenti drva uz smanjenje utjecaja hijerarhijske strukture drva (Slika 4). Nanoindentacija, koja se tako er naziva i indentacija s o~itavanjem dubine, koristi osjetnike visoke razlu~ivosti i aktivatore za neprestano pra}enje i nadzor primijenjenog optere}enja te pomaka tijekom utiskivanja i izvla~enja indentora iz materijala. Dijamant je materijal koji se naj~e{}e koristi za izradu indentora zbog visoke ~vrsto}e i modula elasti~nosti, {to smanjuje doprinos istoga za urezivanje izmjerenoj deformaciji pomaka. Oblik indentora moè biti razli~it, ali se obi~no koristi trostrani piramidni zubac (poput Berkovich indentora) stvarnog polumjera vr{ka od nm. Tijekom postupka indentacije, primijenjeno optere}enje (F) i povr{ina utisnu}e, dubina, prodor identora (h) istovremeno se biljeè (Slika 5) te se iz podataka sila/pomak mogu izra~unati modul elasti~nosti, modul relaksacije, tvrdo}a i puzanje. Nanoindentacija se na{iroko koristi za mjerenje svojstava tvrdih materijala, poput metala i keramike te za tanke kerami~ke premaze za za{titu od habanja na duktilnim rastezljivim metalima. F max Optere}enje, F Pove}anje optere~enja Povr{ina otlaka, h Smanjenje optere~enja h max Slika 5. Shematski prikaz zabiljeène krivulje sila/pomak dobivene nanoindentacijom. Figure 5 Schematic showing the recorded load-displacement curve of nanoindentation Nanoindentacija tako er se koristi kod drva i polimera, me utim, posebno se u obzir moraju uzeti svojstva visoke elasti~nosti i puzanja koja nisu nu`no predvi ena u standardnim postupcima kori{tenim za tuma~enje podataka sila/pomak. Osim toga, nu`na je posebna pozornost radi minimiziranja o{te}enja povr{ine do kojih moè do}i tijekom priprave uzorka, zato {to }e takvo o{te}enje izmijeniti reakciju povr{ine na postupak indentacije Istraìvanje biolo{kih svojstava Biological- Based Research Drvo ima sofisticiranu hijerarhijsku arhitekturu, a nanoindentacija omogu}ava postupak za ispitivanje mehani~kih svojstava na razini stani~ne stijenke te razini ispod nje. Stani~ne stijenke drva izgra ene su od nekoliko slojeva i intercelularnog sloja sredi{nje lamele, a svaki od njih ima razli~ite omjere volumnih udjela celuloze, hemiceluloze, lignina te kut fibrila celuloze. Zbog tih promjena u sastavu i unutarnjoj strukturi mehani~ka svojstva svakog sloja tako er }e biti razli~ita, a nanoindentacija omogu}ava izravno mjerenje razlika u mehani~kim svojstvima. Kori{tenjem nanoindentacije za istraìvanje mehani~kih svojstava drva po~elo je krajem 90-tih godina pro{log stolje}a, ali je koli~ina objavljenih stru~nih ~lanaka o ovoj temi ograni~ena. Prve studije o nanoindentaciji ispitivale su utjecaj nekoliko biolo{kih obilje`ja na tvrdo}u i modul elasti~nosti, posebice kod slojeva stani~nih stijenki, usmjerenja unutar stani~ne stijenke, razna drvenasta tkiva te stupanj lignifikacije. Do tada su mehani~ka svojstva mjerena samo iz popre~nih presjeka stani~nih stijenki drva. Ispitivanja svojstava pojedina~nog sloja stani~ne stijenke usredoto~ila su se na podsloj S2 i na intercelu- 4 Anizotropija (gr~.), osobine svojstva (zna~ajke) nekih tijela da u raznim smjerovima imaju razli~ita fizikalna svojstva, npr. elasti~nost, indeks loma svjetlosti, magnetizacija, toplinska vodljivost i dr. Anizotropna tijela su obi~no kristali, drvo i neke vlaknaste tvari. larni sloj sredi{nju lamelu. Podsloj S2 je bogat celulozom i posjeduje ultrastrukturu koja odraàva jednosmjerni vlaknom oja~ani matri~ni kompozitni materijal u kojemu su fibrili celuloze faza za o~vr{}ivanje (smjer okomit na popre~ni presjek), a matricu ~ine hemiceluloza i lignin. Nasuprot toga, intercelularni sloj sredi- {nja lamela je bogat ligninom s minimalnim udjelom celuloze. Provedena nanoindentacija (Wi m m e r i suradnici 1997) na kasnom drvu crvene smreke (Picea rubens Sarg.) otkrila je kako je prosje~na vrijednost modula elasti~nosti podsloja S2 gotovo dvostruko ve}a od onoga kod intercelularnog sloja sredi{nje lamele, a prosje~na tvrdo}a podsloja S2 oko 10 % ve}a od one kod intercelularnog sloja sredi{nje lamele. Ti su rezultati pokazali kako je nanoindentacija dovoljno osjetljiva za mjerenje razlika izme u mehani~kih svojstava razli~itih slojeva stani~ne stijenke. Tako er je istaknuto kako razlike u sastavu i ultrastrukturi unutar stani~ne stijenke mogu utjecati na mehani~ka svojstva. Eksperimentalni podaci potom se mogu koristiti kao ulazni parametri kod modeliranja mehani~kih svojstava stani~ne stijenke i cijelih stanica drva. Nanoindentacija tako er se koristi za ispitivanje utjecaja razli~itih lokacija unutar stani~ne stijenke na mehani~ka svojstva. Izvori anizotropije 4 stani~ne stijenke mogu biti posljedica promjena kuta fibrila celuloze,

35 I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), omjera debljine stani~ne stijenke te {upljina ili drugih struktura u stani~noj stijenki. Ti rezultati mogu nazna~iti doprinos anizotropije svojstava stani~ne stijenke na izmjerenu anizotropiju punog masivnog drva. Primjerice, Wimmer i suradnici ispitivali su utjecaj tangentno tangencijalno i radijalno usmjerenih stani~nih stijenki (popre~ni presjek) na mehani~ka svojstva podsloja S2. Otkrili su kako su ~vrsto}a i modul elasti~nosti sli~ni na te dvije lokacije, {to upu}uje na minimalan doprinos anizotropiji punog masivnog drva. Nanoindentacija se koristi i za ispitivanje svojstava podsloja S2 razli~itih drvenastih tkiva. Godovi su jedno od dramati~nijih obilje`ja drva koji se u drvu vide makroskopski. Razlike u svojstvima ranog i kasnog drva opse`no su istraìvani na razini punog masivnog drva ili makroskopskoj razini, gdje se pove}anje mehani~kih svojstava kasnog drva obja{njava pomo}u ve}e gusto}e ili ve}om masom stani~ne stijenke po jedinici volumena. Uporabom nanoindentacije na smreki, Wimmer i suradnici otkrili su kako je prosje~ni modul elasti~nosti kasnog oko 55 % ve}i od ranog drva, a prosje~na tvrdo}a kasnog oko 30 % ve}a od ranog drva. Izmjerene razlike mehani~kih svojstava upu}uju na razliku u sastavu, ultrastrukturi ili na interakciju izme u celuloze-hemiceluloze-lignina u ranom, odnosno kasnom drvu. Bez obzira na specifi~ne mehanizme, ovaj rezultat upu}uje kako promjene svojstava u nanostupanjskim domenama unutar tkiva stani~ne stjenke kod ranog i kasnog drva mogu doprinijeti promjeni mehani~kih svojstava punog masivnog drva. Kod razvoja stanica drva isprva nastaje porozna struktura celuloza-hemiceluloza, nakon ~ega unutar te strukture slijedi lignifikacija. Ako se pretpostavi kako je kod odraslih stanica lignifikacija dovr{ena, a kod nedozrelih stanica lignifikacija jo{ nije dovr{ena, tada se usporedbom ta dva slu~aja moè procijeniti utjecaj volumnog udjela lignina na mehani~ka svojstva. Provedena je nanoindentacija (G i n d l i suradnici 2002) na podsloju S2 popre~nih presjeka stanica drva norve{ke smreke (Picea abies (L.) Karst.) u kojima je sadràj lignina odraslih stanica drva dvaput ve}i od onog u nedozrelim stanicama. Studija je otkrila kako je modul elasti~nosti razvijene stanice drva 22 % vi{i, a tvrdo}a 26 % vi{a od onih kod nedozrele stanice drva. Ta studija pokazala je kako stupanj lignifikacije mijenja mehani~ka svojstva stani~nih stijenki. Osim toga, ista je pokazala kako nanoindentacija moè pomo}i u procjeni biolo{kog razvoja drvenastog tkiva Razvoj primjenjiv na proizvode Products-Based Research Mnogi programi nanotehnologije usredoto~eni su na fundamentalna istraìvanja koja su nekoliko razina udaljeni od razvoja proizvoda. Me utim, postoje nedvojbene mogu}nosti kako nanotehnologija moè zna~ajno utjecati na pobolj{anje uporabnih svojstava proizvoda ili na promjenu smjera razvoja proizvoda. U nastavku su razmotrena dva slu~aja: pove}anje mehani~kih svojstava i spajanje lijepljenjem. Izrada podova zahtijeva povr{ine otporne na habanje i udarce. Op}enito, otpornost na habanje neke povr{ine pove}ava se s pove}anjem ~vrsto}e i modula elasti~nosti. Sljede}i postupci mogu pove}ati otpornost na habanje promjenom svojstava drva radi pobolj{anja mehani~kih svojstava: ugu{}ivanje drva, kemijska promjena drva te impregnacija drva pomo}u smola. U slu- ~aju impregnacije, pove}anje mehani~kih svojstava moè biti posljedica ispunjavanja mikroskopskih stani~nih {upljina, difuzije u stani~ne stijenke ili kombinacije tih dvaju postupaka. Za drugi slu~aj postoje analiti~ke tehnike za mjerenje difuzije polimernih komponenti u stani~ne stijenke. Me utim, samo nanoindentacija moè osigurati jasan postupak procjene jesu li navedene polimerne komponente promijenile svojstva stani~ne stijenke. Razumijevanjem na~ina promjene mehani~kih svojstava, daljnji razvoj postupka promjene moè se prilagoditi posebnim zahtjevima mehanizma otvrdnjavanja Primjer nanoindentacije The Example of Nanoindentation U nastavku je opisan primjer postupka za spojeve zasnovane na melaminu, koji se koriste za promjenu drva radi pove}anja mehani~kih svojstava te za pobolj- {anje povr{inske adhezije. Pokazalo se (M i r o y e t i suradnici 1995) kako europska bukva modificirana melaminom ima tvrdo}u po Brinellu dva do tri puta ve}u od one kod drva koje nije obra eno. Me utim, zbog velikog volumena interakcije kod tehnike indentacije po 5 Spektroskopija je analiza linija spektra svjetla emitiranog od pobu enog atoma, kada njegov elektron prelazi kroz orbitalu. Iz ovih se linija moè izra~unati energija i udaljenost izme u elektronskih orbitala. Brinellu, nemogu}e je odrediti jesu li promjene svojstava posljedica ispunjenih stani~nih {upljina drva ili promjena mehani~kih svojstava u stani~nim stijenkama. Analiti~ke tehnike poput spektroskopije 5 gubitka energije elektrona, UV-mikroskopije i infracrvene spektroskopije, potvrdile su kako melamin moè difundirati u sve slojeve stani~ne stijenke, me utim, nije postojala eksperimentalna potvrda kako se time mijenjaju svojstva stani~ne stijenke. Nanoindentacija je pokazala (G i n d l i suradnici 2002) kako stani~ne stijenke izmijenjene melaminom imaju pove}anje modula elasti~nosti od 33 % te pove}anje tvrdo}e od 115 %. Nedvojbeno 417

36 I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Nanoindentor Drvo Epoksi smola 5 mm Slika 6. Vr{ak nanoindentora dolazi u kontakt s drvenim uzorkom veli~ine {ibice, koji je zaliven u epoksi smolu. Izloèno drvo na vrhu obloge od smole mikroatomski je odrezano, ~ime se dobiva glatka povr{ina za nanoindentaciju. Figure 6 Nanoindenter tip makes contact with a matchstick-sized wood sample encased in epoxy mount top surface has been microtomud, providing a smooth surface for nanoindentation je pokazala kako se melaminskom obradom drva pobolj{avaju mehani~ka svojstva stani~nih stijenki. Na temelju tog saznanja, daljnji razvoj navedenog postupka obrade vjerojatno }e se usredoto~iti na pobolj{avanje svojstava stani~nih stijenki. Ljepila se u drvnoj industriji na{iroko koriste za spajanje razli~itih povr{ina u proizvodima poput lameliranog drva, furnira, panel plo~a, konstrukcijskih kompozita, OSB plo~a i iverice. Kori{teno ljepilo mora imati sposobnost raspr{iti i prenijeti optere}enje po cijeloj granici spoja, {to ovisi o elasti~nosti ljepila te prodiranju ljepila u podpovr{inu drva. Razumijevanjem konkretnog mehanizma nastanka veze i mehanizma raspr{ivanja optere}enja i prijenosa po granici spoja budu}i razvoj proizvoda moè se prilagoditi odre enom mehanizmu i time posti}i trajniji spoj. Primjer takvog istraìvanja je rad autora G i n d l a i suradnika (2004) u kojemu je nanoindentacija kori{tena za prou~avanje mehani~kih svojstava u podru~ju granice spoja. Uporabom UV-mikroskopije pokazano je kako se fenol-formaldehidna smola (PF) raspr{ila u stani~ne stijenke, a polimer metilen difenil-diizocijanatna smola (pmdi) nije. Sukladno tomu, nanoindentacijom je otkriveno kako stani~ne stijenke impregnirane PF smolom imaju ve}u tvrdo}u i modul elasti~nosti od onih bez PF smole, a stani~ne stijenke u slu~ajevima obrade pmdi smolom nisu se zna~ajno promijenile. Kod granice spoja u slu~ajevima obrade PF smolom utvr eno je kako tvrdo}a stani~ne stijenke i modul elasti~nosti opadaju kao funkcija udaljenosti od granice spoja, sve do oko 100 µm, kada svojstva stani~ne stijenke postaju sli- ~na svojstvima nemodificiranih stani~nih stijenki. Budu}i da pmdi nije penetrirao niti promijenio svojstva stani~ne stijenke, mehani~ka svojstva ostaju konstantna kao funkcija udaljenosti od granice spoja. Kod tih vrsta ljepila, tipi~na debljina granice spoja iznosi <100 µm, a podru~je na koje djeluje difuzija PF smole je razmjerno veliko i zna~ajno }e utjecati na pona{anje pod optere}enjem granice spoja. Za o~ekivati je kako }e mehani~ko pona{anje granica spoja dobivenih pomo}u pmdi i PF biti jako razli~ito, me utim, doprinos istog kona- ~nim svojstvima loma granice spoja jo{ uvijek nije izvjestan. Studija je pokazala kako se nanoindentacija moè koristiti za procjenu svojstava u podru~ju spoja, a budu}i razvoj proizvoda moè se usredoto~iti na mehani~ka svojstva u blizini granice spoja radi maksimiziranja trajnosti istoga. 418 ZAKLJUÂK Conclusion Postupak nanoindentacije drva zapravo je tek u za- ~etku. Objavljeno je tek nekoliko stru~nih radova, iako i oni ve} upu}uju na potencijalna podru~ja uporabe nanoindentacije u istraìvanju i razvoju proizvoda industrija baziranih na sektoru {umarstva. Nanoindentacijom se mogu istraìvati interakcije izme u celulozehemiceluloze-lignina {to omogu}uje novu perspektivu u ocjeni pona{anja odre enog biolo{kog obilje`ja na odre eni okoli{, a moè se i ste}i uvid u na~ine za{tite imovine od propadanja. Osim toga, nanoindentacija moè biti korisna za mjerenje promjena mehani~kih svojstava u fazi po~etnog propadanja (gljivi~ni mehanizmi raspadanja lignoceluloze) {to moè dovesti do boljeg razumijevanja mehanizama drva te razvoja boljih sustava za{tite. Interakcije ultravioletne radijacije i kratkovalnih zraka vidljive svjetlosti mogu uzrokovati fotodegradaciju lignoceluloznih materijala, a razumijevanje takve mehani~ke razgradnje na nanostupanjskoj razini moè omogu}iti uvid ili novi pristup u razvoju povr{ina otpornih na svjetlo. Razumijevanjem na- ~ina kako kemijske reakcije tijekom promjene drva mijenjaju mehani~ke interakcije celuloze, hemiceluloze i lignina, mogao bi se ste}i uvid u postupke razvoja novih postupaka kemijske obrade. Postupak nanoindentacije drva zahtijevat }e pobolj- {anja u podru~ju tehnika nanoindentacije, analize podataka i priprave uzoraka. Pobolj{anje dizajna indentora i tehnika primjene optere}enja zajedno s pobolj{anim tuma~enjem krivulje sila/pomak (Slika 5) omogu}iti }e pove}anu preciznost 1) deformacije ovisne o vremenu; 2) mjerenja svojstava loma; i 3) utjecaje anizotropne ultrastrukture u volumenu interakcije na izmjerena svojstva. Jednako va`na bit }e nu`na pobolj{anja u postupku priprave ultra-glatkih povr{ina potrebitih za nanoinden-

37 I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), taciju. Tehnike priprave povr{ine na povr{inu mogu djelovati ~itavim nizom mehanizama o{te}ivanja: mehani~ko, toplinsko, kemijsko ili njihovom kombinacijom. Pona{anje o{te}ene povr{ine na nanoindentaciju bit }e razli~ito od neo{te}ene povr{ine. Na{a sposobnost razumijevanja odre ene pojave usko je povezana s na{im tehnikama vrednovanja. Nanoindentacija omogu}ava mjerenje mehani~kih svojstava na submikronskoj razini, {to se ne moè posti}i drugim analiti~kim tehnikama. Zbog toga uporaba nanoindentacije za proizvode industrija baziranih na sektoru {umarstva ima ogroman potencijal. Kada se koristi paralelno s drugim analiti~kim tehnikama, nanoindentacija }e omogu}iti potpunije razumijevanje odre ene pojave i tako otvoriti nove puteve istraìvanja i razvoja u optimizaciji odre enog svojstva. Navedeni primjeri stalnog istraìvanja u podru~ju nanoindentacije tek su mali dio ukupne slike istraìvanja i razvoja u podru~ju nanotehnologije. Partnerstvo izme u industrije, sveu~ili{ta i Vlade mogu pokretati daljnja istraìvanja, a nove su primjene na vidiku. G i n d l, W., H. S. G u p t a, 2002: Cell-wall hardnes and Young s modulus of melamine-modified spruce wood by nano-indentation, Composites Part A 33(8): G i n d l, W., H. S. G u p t a, C. G r ü n w a l d, 2002: Lignification of spruce tracheid secondary cell walls related to longitundinal hardness and modulud of elasticity using nanoindentation Can. J. Bot 80(10): G i n d l, W., T. S c h ö b e r l, 2004: The significance of the elastic modulus of wood, cell walls obtained from nanoindentation measurements, Composites Part A 35(12): G i n d l, W., T. S c h ö b e r l, G. J e r o n i m i d i s, 2004: The interphase in phenol-formaldehyde and polymeric methylene diphenyldi-isocyanate glue lines in wood, Inter. J. Adhesion and Adhesives 24(4): G r b a c, I., 2005: The Development of Wood Industry in Croatia, Conference on The future of the furniture industry in an enlarged Europe, Brussels: 1 7. G r b a c, I., 2006: Sustainable Development of Industrial Wood Processing of the Republic of Croatia, Forestry and Industrial Wood Processing- The Republic of Croatia in the 21 Century, Innova Wood General Assembly, Roma: 1 4. G r b a c, I.,. 2006: Development Scenario for Forest Products Industries, International Conference on Nanotechnology, Atlanta: 1 2. LITERATURA References G r b a c, I., R. O j u r o v i }, 2006: Budu}nost drvne industrije u pro{irenoj Europi, Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva, Zagreb: 270 pp. M i r o y, F., P. E y m a r d, A. P i z z i, 1995: Wood hardening by methoxymethyl melamine, Holz als Roh-Werkstoff 53(4): 276 pp. M o o n, R. J., R. F r i h a r t, T. We g n e r, 2006: Nanotechnology applications in the FPI, Journal Forest Products, Vol.56. No.5, The natural resource for the Forest products industry, Atlanta: 7 pp. Wi m m e r, R., B. N. L u c a s, 1997: Comparing mechanical properties of secondary wall and cell corner middle lamella in spruce wood, IAWA J. 18(1): Wi m m e r, R., T. Y. Ts u i, W. C. O l i v e r, 1997: Longitudinal hardness and Young s modulud of spruce tracheids secondary walls using nanointentation technique, Wood Sci. Tech. 31(2): *** Technology Platform initiative by the European Forest-based Sector-Vision 2030, (2005) *** NSET, National Science, Engineering and Technology, a subcommittee of the Nacional Science and Technology Council, SUMMARY: Nanotehnology is the study and engineering of matter at the dimensions of 1 to 100 nanometers, where the physical chemical, or biological properties are fundamentally different from those of the bulk material. By expanding our understanding and control of matter at such levels, new avenues in product development can be opened. Continued R&D on forest products is essential for product property improvement that will meet future needs and provide products at reasonable costs. Nanotehnology R&D is criti- 419

38 I. Grbac, R. Ojurovi}: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), cally important to the economical and sustainable production of new generations of forest-based materials and to help move society toward a biomass-based economy. Nanoscale-based science has applications across nearly all economic sectors and allows the development of new technologies with broad commercial potential, such as nanostructured materials, nanoscale-based manufacturing processes, and nanoelectronics. However, to fully achieve these potential applications, investments must be in the science and engineering that will enable creation of new technologies and enable industry to produce more advanced and cost-competetive products. K e y w o r d s : nanotechnology, forest-based industries, mechanical properties of wood, nanoindentation 420

39 STRU^NI ^LANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 188 [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), FITOCENOLO[KE ZNAÂJKE AS. Hippophao-Berberdetum MOOR 1958 (Berberidion vulgaris) U HRVATSKOJ PHYTOSOCIOLOGICAL FAETURES OF THE ASS. Hippophao-Berberdetum MOOR 1958 (Berberidion vulgaris) IN CROATIA Ivo TRINAJSTI]* SA@ETAK: U radu su u kratkim crtama iznijeti do sada objavljeni literaturni podaci o nalazi{tima vrste Hippophaë rhamnoides L. u Hrvatskoj (S c h l o s s e r i Vu k o t i n o v i } 1869, P i c h l e r 1891, H i rc 1906, Tr i n a j - s t i } 1984, Z. P a v l e t i } 2005). H. rhamnoides je reliktna glacijalna vrsta kojoj su tijekom hidrotehni~kih radova pri izgradnji akumulacijskog jezera za hidroelektranu Vara`din uni{tena malobrojna nalazi{ta u priobalnom pojasu Drave na {irem prostoru vara`dinske okolice, pa prema N i k o l i } i To - p i } (2005a) spada u kategoriju regionalno izumrlih svojti. U sklopu terenske nastave sa studentima prve godine [umarstva u priobalnom podru~ju rijeke Drave, nedaleko od Kriòvljan-grada, u prolje}e godine otkrivene su malene sastojine u sastavu kojih je bila zastupljena H. rhamnoides. Ta vrsta izgra uje tu posebnu zajednicu {ikara as. Hippophao-Berberidetum Moor i to je zasada prvo i jedino nalazi{te navedene zajednice u Hrvatskoj. Posebna je zanimljivost da se u floristi~kom sastavu izme u ostalih grmastih vrsta isti~e poseban ekotip obi~noga bora Pinus sylvestris, karakteristi~noga, krivudavog debla kao pionirska vrsta zara{}ivanja {ljunkovitih rije~nih sprudova. K l j u ~ n e r i j e ~ i : Hippophaë rhamnoides, Hippophao-Berberidetum, Berberidion, vegetacija {ljunkovitih rije~nih sprudova, Hrvatska. Hippophaë rhamnoides L. tipi~na je biljka pje{~anih ili {ljun~anih sprudova (dina). U taksonomskom smislu, prema jednim gledi{tima na priobalnim dinama Atlanskog oceana razvija se tipi~na podvrsta H. rhamnoides subsp. rhamnoides, dok se na rije~nim sprudovima razvijaju posebne podvrste H. rhamnoides subsp. fluviatilis v. Soest i subsp. carpatica Rousi (usp. E h r e n d o r f e r 1973). Prema drugim gledi{tima (Tu - t i n 1968) radi se o jednoj jedinstvenoj vrsti Hippophaë rhamnoides. Pastrn H. rhamnoides vrlo je rijetka vrsta hrvatske flore. Prvi je u sklopu hrvatske flore biljeè S c h l o - s s e r i Vu k o t i n o v i } (1869: 289) rije~ima: In * Prof. dr sc. Ivo Trinajsti}, Dunjevac 2, Zagreb, Hrvatska (Croatia) UVOD Introduction arenosis et glareosis ad fluvium Dravum ad Bukvec, Dubrava et Legrad (Na pjescima i {ljuncima rijeke Drave kod Bukovca, Dubrave i Legrada), prema podacima Kitaibela. Zanimljiva je opaska koju donosi H i r c (1906: 41) da je H. rhamnoides uz Dravu u Me imurju na{ao upravo K i t a i b e l, dakle na lijevoj obali Drave, podru~ju koje je u to vrijeme pripadalo Ma arskoj (Ugarskoj). Zbog toga i spominje N e i l r e i c h (1868: 65) da bi se ta vrsta mogla na}i i na desnoj obali Drave, dakle u Hrvatskoj (... am rechten Drauufer, also in Croatien... ). Kona~no P i c h l e r (1891: 25) nalazi pastrn i s na{e strane Drave (usp. H i r c 1906: 41). Izgleda da tijekom ~itave prve polovice 20. stolje}a nije bilo nikakvih novih podataka o rasprostranjenosti H. rhamnoides. Tek u drugoj polovice 20. stolje}a Tr i - n a j s t i } (1964, 1994), tijekom fitocenolo{kih istraì- 421

40 I. Trinajsti}: FITOCENOLO[KE ZNAÂJKE AS. Hippophao-Berberdetum Moor 1958 (Berberidion vulgaris)... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), vanja vegetacije u priobalnom podru~ju rijeke Drave u {iroj vara`dinskoj okolici nalazi nekoliko grmova H. rhamnoides, bez posebne fitocenolo{ke pripadnosti. Prigodom jedne ekskurzije u sklopu terenske nastave sa studentima prve godine [umarskog fakulteta u Zagrebu, u prolje}e Tr i n a j s t i } (n.p.) pronalazi malene sastojine pastrna (H. rhamnoides) u priobalnom dijelu Drave kod Kriòvljan-grada. îtavo priobalno podru~je rijeke Drave zapadno od Vara`dina pod kraj 20. stolje}a, izgradnjom brane preobraèno je u veliko akumulacijono jezero hidoelektrane Vara`din. Na taj su na~in velike povr{ine priobalja poplavljene i najvjerojatnije je niz rijetkih vrsta hrvatske flore uni{ten. Zbog toga, u sklopu Crvene knjige vaskularnih biljaka Hrvatske (N i k o l i } i To p i } 2005, 2005a), H. rhamnoides je ozna~ena kao regionalno izumrla vrsta (usp. Z. P a v l e t i } 2005). Da li su nalazi{ta vrste H. rhamnoides u sjeverozapadnoj Hrvatskoj zaista uni{tena ili se biljka ipak negdje uspjela sa~uvati ili ponovno naseliti rubne dijelove novo izgra enog vodenog bazena, bit }e potrebno ustanoviti budu}im istraìvanjima. SINTAKSONOMSKE ZNAÂJKE VRSTE Hippophaë rhamnoides Syntaxonomic characteristics of Hippophaë rhamnoides Prve podatke o fitocenolo{kim zna~ajkama vrste H. rhamnoides donose, kao {to je poznato G a m s (1927) i A i c h i n g e r (1933), a ozna~avaju ih jedino kao Hippophaëtum rhamnoidis. Binom Salici-Hippophaëtum uglavnom se odnosi na vrstu Salix repens i tipi~nu podvrstu H. rhamnoides subsp. rhamnoides, ali i na vrstu Salix elaeagnos (= S. incana) i H. rhamnoides subsp. fluviatilis (usp. O b e r d o r f e r i Th. M ü l l e r 1992). Da rije{i navedenu dilemu M o o r (1958), tijekom sintaksonomske analize vegetacije rije~nih dolina u [vicarskoj, izme u ostaloga analizira i sastojine u sklopu kojih se razvija H rhamnoides. Tom prigodom M o o r opisuje posebnu asocijaciju Hippophao-Berberidetum, i priklju~uje ju svezi Berberidion vulgaris. Floristi~ki sastav novoopisane asocijacije M o o r (1958: Tab. 25) prikazuje na temelju 16 fitocenolo{kih snimaka. Isto tako moè se jasno razabrati da analizirana sastojina u Hrvatskoj prema svom floristi~kom sastavu pripada u sintaksonomskom smislu asocijaciji Hippophao-Berberidetum. Jedna fitocenolo{ka snimka uz samu dravsku obalu kod Kriòvljan-grada imala sljede}i floristi- ~ki sastav: Karakteristi~ne vrste asocijacije: 3.3 Hippophaë rhamnoides Diferencijalne vrste asocijacije: 2.3 Pinus sylvestris 1.1 Salix purpurea 1.1 Alnus incana Karakteristi~ne vrste sveze Bereberidion vulgaris Br.-Bl Berberis vulgaris Karakteristi~ne vrste reda Prunetalia spinosae R. Tx i razreda Rhamno-Prunetea Rivas Goday et Borja Carbonell Crataegus monogyna 1.1 Prunus spinosa 1.1 Euonymus europaeus + Rhamnus cathartica + Stellaria holostea Pratilice: 2.3 Galium mollugo 1.1 Veronica chamaedrys 1.1 Aegopodium podagraria + Quercus robur + Rubus caesius Navedena, netom analizirana fitocenolo{ka snimka as. Hippophao-Berberidetum iz Hrvatske vrlo je tipi~no gra ena. Ona oobuhva}a 15 vrsta, a snimke iz [vicarske (M o o r 1958: Tab. 25) obuhva}aju izme u 13 i 28 vrsta. Sveukupni broj vrsta karakteristi~nih za pojedine sintaksone 16 {vicarskih snimaka iznosi oko 20 vrsta. Ukupni broj vrsta zabiljeènih u [vicarskoj iznosi 44, a u Hrvatskoj pridolazi jo{ 5 vrsta koje nisu navedene u [vicarskoj, pa sveukupni broj do sada registriranih vrsta u sklopu as. Hippophao-Berberidetum iznosi 49 taksona. 422 ANALIZA FLORISTI^KOG SASTAVA Analysis of floristic composition Kako se iz na{e fitocenolo{ke snimke moè razabrati, u Hrvatskoj su nazo~ne sve najva`nije karakteristi~ne vrste za pojedine sintaksone. To su Hippophaë rhamnoides, Berberis vulgaris, Crataegus monogyna, Prunus spinosa, Euonymus europaeus, Rhamnus cathartica, Salix purpurea, te kao posebna zanimljivost posebni ekotip obi~noga bora (Pinus sylvestris), vrsta koju i M o o r (1958) smatra diferencijalnom za asocijaciju.

41 I. Trinajsti}: FITOCENOLO[KE ZNAÂJKE AS. Hippophao-Berberdetum Moor 1958 (Berberidion vulgaris)... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), RASPRAVA I ZAKLUÂK Discussion and Conclusion U sklopu vegetacije {uma i {ikara na podru~ju Hrvatske neke zajednice su {iroko rasprostranjene i zauzimaju velike povr{ine, a druge su vrlo rijetke, ali i one pridonose sveukupnoj biolo{koj raznolikosti. Me u takve, posljednje pripada i as. Hippophao-Berberidetum, jer ona nema nikakvo izravno gospodarsko zna~enje, ali pripada onoj skupini zajednica i biljaka koje spadaju u domenu za{tite prirode, jer {ikare koje obra{- }uju pje{~ane i {ljun~ane sprudove imaju va`nu ulogu u u~vr{}ivanju nestabilne obale vodotoka i predstavljaju po~etak sukcesije {umske vegetacije. Usporavanjem brzine poplavne vode za visokog vodostaja pospje{uje se zamuljivanje poplavljenih rubova vodotoka i uvjetuje po~etak razvoja tla na aluviju. Kao {to je uvodno nagla{eno, H. rhamnoides je bila rasprostranjena u obalnom podru~ju rijeke Drave, pa bi bilo vrlo zanimljivo da mladi istraìva~i floristi i fitocenolozi proanaliziraju ~itav prostor uz rijeku Dravu od slovenske granice kod Borla na zapadu, do Legrada na istoku. Va`nu ulogu u u~vr{}ivanju nestabilne obale vodotoka i predstavljaju po~etak sukcesije {umske vegetacije A i c h i n g e r, E., 1933: Vegetationskunde der Karaanken. Pflanzensoziologie 2. Jena. E h r e n d o r f e r, 1973: Liste der Gafässpflanzen Miteleuropas. Ed. 2. Gustav Fischer. Stuttgart. G a m s, H. 1927: Von den Follaterres zur Dent de Morcles. Beitr. Geobot. Landesaufn. Schweiz, 15. H i r c, D., 1906: Revizija hrvatske fore. Rad Jugosl. akad. 167: M o o r, M., 1958: Pflanzengesellschaften schweizerischer Flussauen. Mitt. Schweiz. Anst. Forstl. Versuchsw. 34(4): N i k o l i }, T., J. To p i }, 2005: Kategorije ugroènosti i primjenjeni kriteriji. U T. Nikoli} i J. Topi} (eds.): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske: Dràvni zavod za za{titu prirode Republike Hrvatske. Nikoli}, T., J. Topi}, 2005a: 13. Regionalno izumrle svojte: U T. Nikoli} i J. Topi} (eds.): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Dràvni zavod za za{titu prirode Republike Hrvatske. O b e r d o r f e r, E., Th. M ü l l e r, 1992: Ordnung: Prunetalia spinosae Tx. 52. U E. Oberdorfer: Süddeutsche Pflanzengesellschaften ed. 2, 4: Gustav Fischer. Jena-Stuttgart-New York. LITERATURA References P a v l e t i }, Z., 2005: Hippophaë rhamnoides L. U T. Nikoli} i J. Topi} (eds.): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske 13: Dràvni zavod za za{titu prirode Republike Hrvatske. P i c h l e r, A., 1891: Biljevni sag okolice vara`dinske. Izvje{}e Kralj. Vel. Gimn. Vara`d. 190/91: S c h l o s s e r, J., L. Vu k o t i n o v i }, 1869: Flora Croatica. Zagrabiae. Tr i n a j s t i }, I., 1994: Hippophaë rhamnoides L. U I. [ugar (ed.): Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske: Ministarstvo graditeljstva i za{tite okoli{a, Zavod za za{titu prirode. Zagreb. Tu t i n, T. G., 1968: Hippophae L. U T. G. Tutin and V. H. Heywood (eds.): Flra Europaea 2: 261. Cambridge University Preess. T ü x e n, R., 1952: Hecken und Gebüsche. Mitt. Geogr. Ges. Hamburg 50: Wi r t h, J. M., 1993: Rhamno-Prunetea. U L. Mucina, G. Grabherr, S. Walnöfer (eds.): Die Pflanzengesellschaften Österreichs 3: Gustav Fischer. Jena-Stuttgart-New York. SUMMARY: The work outlines the earlier published literature data on the localities of Hippophaë rhamnoides L. in Croatia (S c h l o s s e r & Vu k o t i n o v i } 1869, P i c h l e r 1891, H i rc 1906, Tr i n a j s t i } 1984, Z. P a v l e t i } 2005). H. rhamnoides is a relict glacial species whose few localities in the Drava River riparian zone in a wider area around Vara`din have been destroyed during the hydrotechnical works in the construction of the storage lake for the Hydro-Electric Power Plant Vara`din, and which, therefore, according to N i k o l i } & To p i } (2005a) belongs to the category of regionally extinct taxa. 423

42 I. Trinajsti}: FITOCENOLO[KE ZNA^AJKE AS. Hippophao-Berberdetum Moor 1958 (Berberidion vulgaris)... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), In the Drava River riparian zone near Kri`ovljan-grad, in the spring of 1996, the small stands were discovered where H. rhamnoides was present. There, this species builds a separate underbrush community the ass. Hyppophao-Berberidetum Moor 1958, and so far it is the first and only locality of the said community in Croatia. In the analyzed phytocenological relevé, 15 species have been registered out of which 10 species are characteristic for particular syntaxa, while 5 species belong to the companion species, as can be seen in the attached relevé. Particularly interesting is that in the floristic composition prominent among other bushy species is a special ecotype of the Scotch pine Pinus sylvestris, a low tree having the characteristic, twisted trunk as the pioneer species in overgrowing the gravel riverbanks. 424

43 STRU^NI ^LANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* (Quercus robur L.) [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE NA STANJE I STRUKTURU SASTOJINA HRASTA LU@NJAKA U GOSPODARSKOJ THE INFLUENCE OF DIEBACK INTENSITY, MICRORELIEF AND SAVA S FLOOD WATER ON THE CONDITION AND THE STRUCTURE PEDUNCULATE OAK S STANDS IN MANAGEMENT Davorin KAPEC* SA@ETAK: U radu se obra uje Gospodarska Rad je iznesen u tri cjeline. Prva se odnosi na intenzitet su{enja hrasta lu`njaka i njegove posljedice izraène u prikazu promjena dobne strukture svakog dobnog razreda po povr{ini i drvnoj masi prije, i neposredno poslije su{enja te odstupanja od normale. Evidentirana je sveukupna drvna masa su{aca hrasta lu`njaka od m 3 s podjelom na 4 zone su{enja. Intenzitet su{enja bio je najve}i unutar IV, V i VI dobnog razreda s maksimalnim padom drvne zalihe hrasta u V dobnom razredu. Istovremeno je poreme}ena i umanjena povr{ina IV dobnog razreda za 56 % i V dobnog razreda za 52 %, {to je snimljeno na terenu u vrijeme i poslije su{enja te kartirano na karti intenziteta su{enja. U zoni totalnog su{enja evidentirano je 20, a u zoni progalnog su{enja 32 {umska odjela. Izgubljena je povr{ina od 1586,11 ha pod hrastom, gdje je trajno izostala mogu}nost njegove prirodne obnove. Druga cjelina odnosi se na istraìvanje mikroreljefa odjela 166 i ostalog na granici zone totalnog su{enja. Dokazuje se da je ta granica u korelaciji s nadmorskom visinom 98,00 m i dostupnosti upu{tene savske poplavne vode u 26. listopada 1964 g. Postoji i veza izme u smjerova kretanja savske poplavne vode s granicom pruànja zone totalnog su{enja hrasta lu`njaka prikazane na karti. U sastojinama hrasta iznad 98,00 m nadmorske visine nisu prona eni slu~ajevi totalnog su{enja. Tre}a cjelina odnosi se na istraìvanje kretanja, stanja i odnosa ukupnih i obraslih povr{ina, udjela ostalih vrsta drve}a, pada i porasta drvne zalihe, prirasta, etata i otvorenosti u razdoblju izme u godine u usporedbi s normalom. Utvr eni su pozitivni procesi zaustavljanja destabilizacije {umskog ekosustava i promjena stani{nih prilika, ali jo{ uvijek s neizvjesnom budu}no{}u. K l j u ~ n e r i j e ~ i : su{ci, intenzitet i oblici su{enja hrasta lu`njaka, granica zone totalnog su{enja, mikroreljef, dostupnost i smjer kretanja savske poplavne vode, slojnica 98,00 m, drvna zaliha, povr{ina, dobni razredi, u~e{- }e su{enja, te~ajni volumni prirast, relizirani etat, ukupna i obrasla povr{ina, otvorenost {umskim cestama. O su{enju hrasta lu`njaka kako op}enito, tako i o posebno, do sada se obilno pisalo i istraìvalo * Davorin Kapec, dipl. ing. {um. Sveti Duh 7, Zagreb- darkapec@yahoo.com UVOD Introduction uz objavu odli~nih radova, rasprava i zaklju~aka od godine do danas. Prvo su{enje pojavilo se kod nas godine. Posebno veliko su{enje zabiljeèno je godine s maksimumom 1911., a drugo g. s maksimumom godine. Jedno od 425

44 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), nezapam}enih su{enja hrasta lu`njaka dogodilo se g. s maksimumom u prolje}e i godine, kada su se na terenu doga ali brojni klju~ni detalji neposredno uo~i su{enja, tijekom su{enja i nakon su{enja o kojima do danas stru~na javnost nije bila obavije{tena. U to vrijeme, tijekom slu`bovanja u {umariji Novoselec, prikupljao sam, neposredno na terenu, brojne podatke od premjera su{aca, vodnog reìma, opaànja intenziteta su{enja, do napada {tetnika i izvr- {enih sje~a. Tu treba naglasiti da su te pojave zapo~ele kada jo{ nije bilo izgra ena cestovna i ostala infrastruktura za va enje nafte i prirodnog plina, jer je prva istra`na bu{otina dubine 2226 m -1 izra ena tek 3. lipnja g., koja se pokazala pozitivna, a prvo naftno polje s 12 proizvodnih bu{otina otvoreno je u travnju g., kada je su{enje hrasta ve} bilo u tijeku. Terenska stru~na ekskurzija Hrvatskoga {umarskog dru{tva ogranak Zagreb od 3. studenog g. dala mi je poticaj za objavu provedenih istraìvanja, zbog ~ega sam ove rezultate ve} prezentirao u predavanju ~lanovima dru{tva, a ovim putem ih u cijelosti posve}ujem ~itavom svom staleù i dru{tvu u svrhu zahvalnosti i potpore. 426 CILJ I METODE ISTRA@IVANJA Methods and goal of research Ciljevi obavljenih istraìvanja u razdoblju od do g. mogu se razvrstati u nekoliko sljede}ih zada}a: utvrditi intenzitete i oblike su{enja hrasta lu`njaka po povr{ini, po drvnoj masi unutar dobnih razreda i prema mjestu nastanka na temelju koli~ine evidentiranih i posje~enih su{aca u svim odjelima i odsjecima, a rezultate kartirati na karti intenziteta su{enja po metodi inènjera Petra Manojlovi}a. utvrditi stanje povr{ina i drvne zalihe hrasta lu`njaka uo~i i nakon su{enja, usporediti ga sa stanjem u godini i normalom. utvrditi granicu zone totalnog su{enja hrasta lu`njaka, izdvojiti na njoj jedan detalj karakteristi~nog {umskog odjela, prikazati njegov tlocrt s detaljnim nivelmanom i slojnicama ekvidistance od 0,5 m, predo~iti karakter i oblik mikroreljefa na granici Ova istraìvanja obavljena su u gospodarskoj u vrijeme neposredno pred pojavu su{enja, tijekom su{enja, po zavr{etku su{enja i u razdoblju do godine. Obra en je cjeloviti {umski kompleks ome en s istoka rijekom êsmom, sa zapada rijekom Lonjom, sa sjevera autoputom Zagreb Lipovac, a na jugu koritom rijeke Save. Opaànja su zapo~ela u vrijeme kada je antropogeni utjecaj na stani{te sastojina bio gotovo minimalan. Oteretni kanal Lonja Strug jo{ je bio u izgradnji, dok je gusta mreà lateralnih kanala ^rnec-polja i cestovna infrastruktura naftnih postrojenja stvorena kasnije. Unutar samog kompleksa {uma u sredi{njem dijelu nalazi se ne mali broj starih rije~nih korita, potoka i vodotoka koji meandriraju po {umi u raznim smjerovima. Oni ne predstavljaju izrazita rije~na korita, ve} su to zapravo depresije, kojima voda otje~e samo za vrijeme trajanja ve}ih vodostaja. Svi ti vodotoci zajedno s okolnim rijekama nanosili su godinama materijal i pomalo uzdizali vlastito korito naplavinama u odnosu na okoli{. Tako su nastale specifi~ne tvorevine za mikroreljef bare, nize i PODRU^JE ISTRA@IVANJA Research area zone totalnog su{enja i prikazati krivulje visina, distribucije broja stabala i postotka prirasta neposredno prije i poslije su{enja, istraìti, usporediti i prikazati smjer kretanja i dostupnost savske poplavne vode sa smjerom pruànja granice zone totalnog su{enja hrasta lu`njaka u odnosu na slojnicu 98,00 m nadmorske visine mikroreljefa usporediti stanja drvnih zaliha, udjela povr{ina po vrstama drve}a i ukupno tijekom razdoblja od godine, usporediti desetogodi{nji te~ajni prirast i desetogodi{nji realizirani ukupni etat tijekom razdoblja od godine, utvrditi kretanje stanja otvorenosti {umskim tijekom razdoblja od godine. mikrouzvisine. Na udaljenosti od metara tlo je ocjedito i ne{to uzvi{enije od vodotoka i depresije. Zatim se nastavlja plato ili niza koja zna biti velika i do nekoliko stotina hektara, da bi se na kraju uzdigla za nekoliko metara i pre{la u drugu gredu, koju je formirao susjedni vodotok. Ti vodotoci u po~etku opaànja bili su prohodni za kakav takav protok vode i funkcionirali su da bi kasnije postali neproto~ni, za~epljeni, zamuljeni i vrlo duboki obrasli naj~e{}e crnom johom. Oni se stalno pune oborinskom i poplavnom vodom, zabaruju, {ire i pomalo stvaraju neprohodne depresije. Grede su obrasle sastojinama zajednice hrasta lu`njaka i obi~nog graba na nizinskom sme em tlu, nizinskom pseudogleju i mineralno-mo~varnom umjereno oglejanom tlu (semiglej), a nize su obrasle zajednice hrasta lu`njaka i velike ùtilovke na mineralno-mo~varnom tlu i nizinskom pseudogleju. Proljetni izgled daju brojne kalju`nice i zlatice (Caltha palustris L. i Ranunculus repens L.), koje su svojom izrazito ùtom bojom cvijeta inspirirale stanovnike okolnih sela da daju ~itavom kompleksu {ume egzoti~an Na

45 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), cijelom kompleksu kasnije prema vegetacijskoj karti {umskih zajednica iz godine evidentirano je 9 {umskih zajednica i to: Tipi~na {uma hrasta lu`njaka i obi~nog graba (Carpino betuli-quercetum roboris typicum) Rau{ 1971, Karta 1. Karta oblika, zona i intenziteta su{enja gospodarske iz 1966 godine sa smjerovima kretanja poplavne vode Map 1 Map of zonas and intensity of dieback in management from 1966 with directions of flood water 427

46 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), {uma hrasta lu`njaka i obi~nog graba s bukvom (Carpino betuli-quercetum roboris fagetosum) Rau{ 1971, {uma hrasta lu`njaka i velike ùtilovke s obi~nim grabom (Genisto elatae-quercetum roboris carpinetosum betuli) Glava~ 1961, {uma hrasta lu`njaka i velike ùtilovke s drhtavim {a{em (Genisto elatae Quercetum roboris carpinetosum brizoides) Ht.1938, {uma hrasta lu`njaka i velike ùtilovke s rastavljenim {a{em (Genisto elatae Quercetum roboris carpinetosum remotae) Ht.1938, tipi~na {uma poljskog jasena s kasnim drijemavcem (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae typicum) Glava~ 1959, {uma poljskog jasena i kasnog drijemavca s crnom johom (Leucoio- Fraxinetum angustifoliae alnetosum glutinosae) Glava~ 1959, {uma crne johe s tru{ljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae typicum) Rau{ 1971, kulture euroameri~kih topola. Podru~je istraìvanja nalazi se u umjereno-kontinentalnoj klimi posavskog tipa s osnovnim klimatskim karakteristikama prikazanim u klimadijagramima uo~i i za vrijeme su{enja za 1962, 1963, 1964, i godinu. Prosje~na godi{nja temperatura u vrijeme su{enja kretala se izme u 10,8 C 11,3 C uz oborine mm godi{nje. Langov ki{ni faktor je 60 97, a srednja godi{nja relativna vlaga zraka 75 %, a u vrijeme vegetacije i 71 %.Vi{e od polovice godi{njih oborina palo je u Klimatske karakteristike G. uo~i i za vrijeme su{enja hrasta lu`njaka Climate characteristic of management before and during of dieback pedunculate oak 428

47 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), vrijeme ima umjereno toplu ki{nu klimu s obilje`jem Cfwbx. Iz priloènih klimadijagrama prema H. Walteru uo~i i za vrijeme su{enja razabiru se odlu~uju}i ~imbenici koje smatram zna~ajnim, a to su vidljiva dva su{na razdoblja tijekom (kolovozstudeni) i (travanj-kolovoz) nakon ~ega je nastupilo i g. dugo dvogodi{nje vla`no razdoblje i poplava kakva se ne pamti od godine. Su{enje je stari proces odumiranja nekih vrsta hrasta i brijesta, koji je davno zabiljeèn jo{ godine u obliku, tada ocijenjenog, kao sporadi~nog su{enja. Ja~e su{enje javlja se godine, a najja~e u godini. Ogromna {teta nastala je u to doba prema prof. dr. \uri Nenadi}u, jer su se osu{ila srednjedobna hrastova stabla. Stradao je isto~ni dio u {umskom predjelu Mlada O{tra, kada se posu- {ilo preko m3 hrastovog drva u vrijednosti od predratnih dinara. i su{enju hrasta ranijih razdoblja detaljno je napisano u stru~nom djelu inènjera Petra Manojlovi}a Su{enje posavskih hrastovih {uma iz godine, u izdanju tada{njeg Ministarstva {uma i rudnika. Uzroci su{enja prema pojedinim nalazima stru~njaka su razli~iti, ali jedno je sigurno, su{enju su uvijek prethodile ekstremne poplave rijeke Save nakon prethodno ekstremnih su{nih razdoblja, koje su koincidirale s istovremenim maksimalnim defolijacijama {umskih {tetnika, ba{ kao i u prolje- }e i godine. Tada se to dogodilo u katastrofalnim razmjerima, uz do sada ogromnu {tetu, ~ija veli- ~ina nikad do sada nije u potpunosti sagledana, kao ni njene posljedice, koje se primije}uju jo{ i danas nakon 50 godina. REZULTATI ISTRA@IVANJA I RASPRAVA Results of research and discussion Intenzitet i oblici su{enja hrasta lu`njaka na istraìvanom podru~ju Prema podacima iz vaè}ih {umskogospodarskih osnova i godine i izravne izmjere posje~ene drvne mase hrastovih su{aca, koli~ina od m 3 izravno je umanjila stanje drvne zalihe hrasta sa m 3 na m 3, kao i veli~inu obrasle povr{ine hrastom za 1586,11 ha, sa 3 969,83 ha prije su{enja, na 2383,72 ha poslije su{enja. Iz izvornih podataka opaànih i snimljenih za vrijeme su{enja na mjestu nastanka su{enja i prema postotku su{enja, klasificiran je intenzitet su{enja u 5 kategorija za drvnu masu i povr{inu i razvrstan na sedam dobnih razreda, kako je to tabli~no i grafi~ki prikazano na grafikonu 1, na isti na~in i po istim kriterijima kao i ranije kod su{enja od godine u radu inènjera Petra Manojlovi}a. [umski odjeli i odsjeci grupirani su prema veli~ini intenziteta su{enja i tako ozna~eni na karti su- Analizom neosu{enih preìvjelih stabala po odjelima i po odsjecima i obavljenim opaànjima, do{lo se do rezultata da postoje 4 temeljna oblika su{enja totalno su{enje, progalno su{enje, jako proredno su{enje i normalno proredno su{enje. Ovo nazivlje uvodim prvi puta nakon analize su{enja svakog {umskog odjela i odsjeka. Ono je u skladu s Manojlovi}evim postocima su{enja. U odjelima gdje se hrast osu{io intenzitetom %, a oblik su{enja povr{ine podsje}a na efekt ~iste sje~e u dobnom razredu gdje nema i ne}e mo}i biti prirodne obnove, nazvao sam totalnim su{enjem. Za slu~ajeve, prema Manojlovi}u, gdje se hrast osu{io intenzitetom su{enja %, a oblik su{enja povr{ine podsje}a na progalni sijek, nazvao sam progalnim su{enjem. Sli~no tomu, gdje je su{enje u odjelima bilo intenziteta su- {enja %, a po obliku imalo obilje`ja jake prorede, nazvao sam jako proredno su{enje, dok tamo gdje je intenzitet su{enja bio % i po obliku u odjelu imao obilje`ja normalne prorede nazvao sam proredno su{enje. The condition of the growing stock after drying 1968 INTENZITET SU[ENJA Dobni razredi Age cllasses Stanje drvne mase izmjerene g. bez su{aca u g. Graf 1. Utjecaj su{enja na stanje dobnih razreda hrasta lu`njaka u g. odjel po drvnoj masi Graph 1 The drying influence on the condition of age clases growing stock peduncula te oak in forest 429

48 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Tablica 1. Prikaz promjena drvne zalihe hrasta lu`njaka radi su{enja Table 1 The presentation of growing stock volume pedunculate oak because of drying Dobni razred I II III IV V VI VII Ukupno m 3 Izmjera Drvna masa su{aca Stanje prije su{enja Najve}a drvna masa su{aca od ukupne pripada V. dobnom razredu (45 %), koji je zbog toga smanjen za 38 %, za njim dolazi IV. (44 %) sa smanjenjem za 32 %, VI. (4 %) sa smanjenjem za 54 %, III. (5 %) smanjen je za 10 % i II. (2 %) sa smanjenjem za 7 %. Najve}a povr{ina su{enja je od IV. dobnog razreda (44 %), zatim V. (48 %), VI (45 %) i III. (22 %). Povr- {ina ukupnog su{enja hrasta lu`njaka umanjila je njegovu ukupnu povr{inu za 40 %, {to je imalo za posljedicu promjenu stani{nih prilika i rasprostranjenje drugih vrsta. Utjecaj su{enja na stanje drvne zalihe i povr{ine sastojina hrasta lu`njaka u na temelju stvarnog stanja iz tablica 1 2, detaljno je prikazano na grafikonima broj 1, 14, 15 i 16, iz kojih se vidi stvarna veli- ~ina strukturnog poreme}aja sastojine i drasti~no smanjenje drvne zalihe i povr{ine u odnosu na stanje godine, neposredno prije su{enja u dobnim razredima. U tablici broj 2 i grafikonu broj 14, prikazan je nagli pad drvne zalihe po hektaru hrasta lu`njaka nakon su{enja. Navedene tablice i grafikoni pokazuju da su intenziteti su{enja najvi{i u IV., V. i VI. dobnom razredu, gdje je stvoren manjak drvne zalihe, koja je pala ~ak ispod 100 m 3 po hektaru (na 93,41 m 3 /ha). Pretragom terena uo~eno je da svi evidentirani su{ci hrasta nisu jednakim intenzitetom raspore eni po povr- {ini gospodarske jedinice, nego da su zahva}ene pojedine povr{ine razli~itih oblika su{enja od totalnog do prorednog koji su zajedno s intenzitetom definirani i prikazani na karti 1 gospodarske jedinice i u grafikonima broj 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9, po koli~ini i postotku drvne mase, povr{ini i dobnim razredima. Tablica 2. Prikaz stanja drvne mase po hektaru hrasta lu`njaka u svim dobnim razredima prije i poslije su{enja Table 2 The presentation of condition growing stock volume per 1 ha in all age classes of pedunculate oak before and after drying Dobni Drvna masa Drvna masa Drvna masa Drvna masa razredi m 3 /ha 1964 m 3 /ha 1968 m 3 /ha 1998 m 3 /ha normala II 125,51 117, III 123,12 110, IV 147,5 99, V 151,51 93, VI 221,81 101, VII 154,99 154, m 3 /ha Dobni razredi Age cllasses Drvna masa m 3 /ha 1964 Drvna masa m 3 /ha 1968 Drvna masa m 3 /ha 1998 Drvna masa m 3 /ha normala Graf. 2. Pad i porast drvne zalihe hrasta od do Graph 2 Droping and growth of growing stock volume pedunculate oak for Totalno su{enje Totalno su{enje hrasta lu`njaka zahvatilo je odjele i odsjeke gdje se osu{io hrast intenzitetom od % i to u sljede}im odjelima: 36e, 41b,d, 49a,c, 53a, 56a,b, 58e,f,h,i,j, 73, 76, 90a, 93a, 95b, 104b, 105b, 111a,b, 113b, 129c, 133d, 137, 138, 146b, 149d, 164b i 166a. Osu{ili su se cijeli {umski predjeli Carev bok, Ku{ka, Kunove~ki bok, Bre{ke {ume, Boberlin, Pleso, Gospo ice, Pi{korance i [umarek. Su{enje se dogodilo na povr{inama koje predstavljaju nekoliko povezanih suvislih cjelina, grupirano u najmanje po 4 odsjeka, raspr- {eno dosta pravilno i pru`a se u istom smjeru sjeverozapad-jugoistok, s neznatnim skretanjima i otklonom kojim se kretala i zadr`avala savska poplavna voda kriti~nog dana godine nakon miniranja nasipa, stvaraju}i dugoljasti oblik zone totalnog su- {enja prilago en tada{njem mikroreljefu. U grafu 2. i 3. prikazana je kompletna stradala povr{ina od 325,46 hektara, najvi{e IV. dobnog 430

49 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), ,67 ha 20 % 28,11 ha 9 % 6,72 ha 2 % 87,57 ha 27 % 5555 m 3 15 % 5 m 3 % 0 m 3 % 1633 m 3 4 % m 3 29 % m 3 52 % 138,39 ha 42 % povr{ina 325,46 ha dobni razredi drvna masa m 3 dobni razredi Graf U~e{}e totalnog su{enja hrasta lu`njaka po povr{ini u dobnim razredima Graph. 2 3 Shares of total dieback pedunculate oak on the area of the age classes razreda 42 %, zatim III. dobnog razreda 27 % i V. dobnog razreda 20 % od ukupne povr{ine. Hrast se ovdje toliko posu{io, da je potpuno izgubljena mogu}nost prirodne obnove. Na toj povr{ini propala je i evidentirana velika drvna masa su{aca od m 3, najvi{e iz IV. dobnog razreda 52 %, zatim iz V. dobnog razreda 29 % i 15 % iz VI. dobnog razreda pa je tako potpuno poreme}ena struktura sastojina glede povr{ina i glede mase. Kako je to izgledalo u prirodi, dovoljno svjedo~e prilo`ene fotografije snimljene u to vrijeme (slike 1, 2, 3, 4, 5,). Slika 1. Izgled povr{ine {ume s intenzitetom od % nakon uklanjanja posje~enih hrastovih stupaca god. u odjelu 113 na rubu zone su{enja uz slojnicu 98,00 m nad. visine Figure 1 A view of the area forest with intensity drying from % after clearing of felled dead trees pedunculate oak in 1966 near the edge of drying zone with contour line above sea level in compartment 113 (Foto: D. Kapec) Slika 2. Izgled sastojine hrasta lu`njaka u odjelu 105 s intenzitetom su{enja 100 % nakon su{enja i sje~e god. pokraj slojnice 98,00 m nad.visine Figure 2 The appearance of pedunculate oak stands in compartment 105 with intensity of drying 100 % after desiccation and felling 1966 near the contour line above sea level (Foto: D. Kapec) 431

50 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Slika 3. Izgled sastojine hrasta lu`njaka odjel 111 uz rub zone su{enja, slojnica 98,00 m nad. visine, intenziteta su- {enja 100 % nakon su{enja i sje~e godine Figure 3 The appearance of pedunculate oak stand compartment 111 near the edge of the drying zone contour line above sea level after desiccation and felling (Foto: D. Kapec) Slika 4. Poplavna voda rijeke Save iz smjera {umskog predjela Carev bok stigla je u odjel 100 do slojnice 98 m nad. visine na dan god. u 7 sati gdje se zadràla 14 dana do svojeg povla}enja preko {umskog predjela [umarek u rijeku êsmu Figure 4 A Sava river s high flood water from the direction of forest region Carev Bok arrived in compartment 100 near contour line 98 m above sea level elevation of soil, when flood started and there water retained 14 days till it retired throughforest region [umarek to the river êsma (The water arrived on 28 th October in 7 early in the morning) (Foto: D. Kapec) Progalno su{enje Za razliku od totalnog su{enja progalno su{enje pojavilo se uglavnom kru`no oko sredi{njih jezgara nastalih na mjestima opisanim kao totalno su{enje. To su suvisle ve}e i brojnije skupine okolnih {umskih odjela u kojima je zabiljeèno su{enje drvne mase i povr{ine hrasta intenzitetom od % u sljede}im odjelima i odsjecima: 10b, 11b, 12ab, 15a, 20a, 27a, 28, 35a, 36b, 38bf, 40b, 42, 43, 45a, 46a, 47abcd, 48, 54ac, 57cf, 68a, 72de, 75a, 93c, 100ace, 102a, 106a, 107a, 114b, 118a, 121, 122b, 126, 129ab, 140, 149ab, 150d, 151c, 167ab, 176b i 194a. Odjeli i odsjeci na Slika 5. Poplavna savska voda iz smjera {umskog predjela Bre{ke {ume dostigla je u odjelu 36 nadmorsku visinu 98 m dana god. Figure 5 The Sava s high flood water from the direction region Bre{ke {ume in compartment 36 reached 98 m above sea level on oct. 27 of 64 (Foto: D. Kapec) karti su{enja obojani su ljubi~astom bojom i zajedno s odjelima i odsjecima totalnog su{enja (crveno i ùto obojanim) ~ine jednu cjelinu s jo{ jasnije definiranom i zaokruènom zonom progalnog su{enja. U grafikonu 4. i 5. nalaze se podaci i prikazi stradale ukupne povr- {ine progalnog su{enja od 742,99 ha, s najvi{im udjelom IV dobnog razreda 47 % i V. dobnog razreda od 43 %, dok je od ukupne osu{ene drvne mase m 3 najvi{e iz V. dobnog razreda 55 % i IV dobnog razreda 43 % u~e{}e progalnog su{enja. Karakteristika je i ovog su{enja preveliko progaljivanje ranijih, uglavnom mla ih sastojina, koje je zbog rane dobi gotovo nemogu}e prirodno obnoviti u predugoj ophodnji, pa su i ove povr{ine prepu{tene velikim stradanjima hrasta lu`njaka, koje se nikada ne}e mo}i obnoviti prirodnim putem. Kada se totalno i progalno su{enje teritorijalno promatraju zajedno, dobije se slika tijeka razvoja su{enja koja upu}uje na 8 nastalih àri{ta u Carevom bregu, Bre{kim {umama, Kunove~kom boku, Pi{- korancu, Zvirnjaku, [umarku i u predjelu [irine. Svaka cjelina sastoji se od jednog sredi{ta grupe odjela, gdje je intenzitet su{enja bio najve}i od %, dok su se oko tih sredi{ta gotovo u pravilnim krugovima porazmjestili brojni odjeli, gdje je evidentirano progalno su{enje s intenzitetom su{enja od % i to sve u mla im (IV. i V. ) dobnim razredima. Tako er se iz podataka zapaà prostorni raspored àri{ta i krugova u 2 niza koji se pruàju u neprekinutom smjeru mogu}ih protoka poplavnih voda i nadmorske visine terena ispod 98,00 metara, tako da zaobilaze srednji 432

51 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), POVR[INA PROGALNOG SU[ENJA 51,97 ha 7 % 24,26 ha 3 % DRVNA MASA PROGALNOG SU[ENJA 355 m 3 1 % 925 m 3 1 % 315,83 ha 43 % m 3 55 % m 3 43 % 350,93 ha 47 % povr{ina 742,99 ha dobni razredi M = m 3 dobni razredi Graf U~e{}e progalnog su{enja hrasta lu`njaka po povr{ini u dobnim razredima Graph. 4 5 Shares of partial clearly dieback pedunculate oak on the area of the age classes ~iji je vrh 99,24 m, ~ine}i paralelne zone su{enja smjera sjeverozapad-jugoistok. Jako proredno su{enje Na preostalom dijelu gospodarske u odjelima i odsjecima koji su se smjestili u sredi{njem dijelu gospodarske jedinice unutar povr{ine s vi{om nadmorskom visinom od 98,00 metara, ome enom istoimenom slojnicom, na karti su{enja prikazanom sme om bojom, evidentirano je jako proredno su{enje hrasta lu`njaka, ~iji je intenzitet su{enja iznosio %, a po obliku i u~inku vi{e je bio nalik na provedenu proredu visokog intenziteta.takavo opaànje zabiljeèno je na povr{ini od 517,66 ha, s ukupnom evidentiranom drvnom masom su{aca od m 3 u sljede}im odjelima: JAKO PROREDNO SU[ENJE 0 ha 0 % 0 ha 0 % 42,01 ha 8 % 36,95 ha 7 % 112, 115, 116, 117, 123, 124, 125, 127, 128, 139, 141,30, 142, 143, 144, 145, 155, 156 i 157 u {umskim predjelima zvanim Crna i Petica. Tu su se sastojine jako prorijedile posebice u IV. (37 %) i V. dobnom razredu (48 %) po povr{ini, odnosno u IV. (34 %) i u V. dobnom razredu (56 %) po drvnoj masi prema podacima prikazanim na grafikonu 6 i 7 za jako proredno su{enje. Naravno, ni ovdje ne moèmo zaklju~iti da je takav intenzitet jakog prorednog su{enja ostao bez posljedica, posebice zato {to smatramo da u srednjedobnim sastojinama intenziteti proreda moraju biti manji i imati u svojoj unutarnjoj gra i ve}u drvnu masu, kako bi se zadrào kontinuitet maksimalnog prirasta i ve}a stabilnost. Ipak na tim povr{inama moglo se ra~unati, unato~ jakog pada volumena sastojine, ispod onog JAKO PROREDNO SU[ENJE 0 m 3 0 % 0 m 3 0 % 1226 m 3 4 % 1974 m 3 6 % 247,28 ha 48 % m 3 56 % m 3 34 % 191,42 ha 37 % povr{ina 517,66 ha dobni razredi drvna masa m 3 dobni razredi Graf U~e{}e progalnog su{enja hrasta lu`njaka po povr{ini u dobnim razredima Graph. 6 7 Shares of partial clearly dieback pedunculate oak on the area of the age classes 433

52 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), primjerenog za ovu starost i znatnog zaka{njenja, na pre- ìvjela stabla koja }e osigurati kakvu-takvu, ali ipak prirodnu obnovu i uspostavu pribli`no normalne strukture. Proredno su{enje Ostatak drvne mase su{aca, i to m 3, potje~e sa svih ostalih dijelova sastojina gospodarske jedinice, kako je to iz grafikona 8 vidljivo, a tako er pokazuje najve}e u~e{}e drvne mase su{aca 49 % u IV. dobnom razredu, 26 % u V. dobnom razredu, 13 % u III. dobnom razredu, 7 % u VI. i najmanje u~e{}e 5 % u II. PROREDNO SU[ENJE 1915 m 3 7 % 1433 m 3 5 % 3655 m 3 13 % dobnom razredu. Tu je intenzitet su{enja utvr en % s osu{enim primjercima stabala prostorno razmje{tenim pojedina~no po cijeloj povr{ini. Sva ostala okolna stabla hrasta su preìvjela. Sklop nije bio time tako prekinut da bi utjecao na sastojinu vi{e nego normalna proreda istog intenziteta. Jedino izbor pojedina~nih stabala za proredu i onih stradalih nisu bili isti. Ipak najva`nije je bilo to {to se tamo gdje se pojavilo proredno su{enje, moglo ra~unati na daljnju egzistenciju sastojine, ~iji }e budu}i uzgoj omogu}iti i njezinu prirodnu obnovu. DRVNA MASA SVIH OBLIKA SU[ENJA 7470 m 3 4 % 3019 m 3 2 % 8187 m 3 5 % 7451 m 3 26 % m 3 49 % m 3 45 % m 3 44 % M = m 3 dobni razredi M = m 3 dobni razredi 434 Graf U~e{}e prorednog su{enja hrasta lu`njaka u dobnim razredima Graph. 8 9 Shares of thiny dieback pedunculate oak on the age classes Granica zone totalnog su{enja hrasta lu`njaka Da bi se detaljnije istraìlo su{enje u ovisnosti s mikroreljefom, odabran je odjel 166 iz {umskog predjela [irine u neposrednoj blizini ranije u literaturi spominjanog predjela O{tra. Provedeno je stereofotogrametrijsko g. i detaljni nivelman samog odjela 1966 godine. Iz prikazanog tlocrta na karti broj 2 vidljive su ucrtane detaljne kote terena izmjerene na 10 razli~itih mjesta. Najnià kota nalazi se na prosjeci u samom sjeci{tu 4 odjela 163, 164, 167 i 166, ~ija nadmorska visina iznosi 96,63 m. Teren se lagano diè u smjeru juga prosjekom izme u 166 i 167 odjela, da bi postigao nakon 400 metara svoju najve}u nadmorsku visinu od 97,09 m na istoj prosjeci, nakon ~ega teren opet pada. Maksimalna razlika mikro uzvisina i mikro depresija je svega 46 cm. N Konfiguracija cijeloga platoa odjela nalazi se smje{tena izme u dvije slojnice 96,50 i 97,00 m. Kroz ju`nu stranu odjela bliè prosjeci prolazi o{tra granica izme u Broj stabala prije su{enja Stem number before drying Broj stabala poslije su{enja Stem number after drying D cm Graf. 10. Distribucija broja stabala hrasta u odjelu 166 a prije i poslije su{enja Graph. 10 Stemnumber of pedunculate oak in departmant 166 a before and after drying

53 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), manjeg dijela odjela gdje se hrast posu{io 100 %, dakle gdje je bilo totalnog su{enja i ve}eg dijela gdje je to bilo samo pojedina~no su{enje stabala hrasta lu`njaka u obliku prorednog su{enja. Ta prikazana granica na tlocrtu predstavlja dio granice zone totalnog su{enja koja prolazi kroz vi{e odjela, dolaze}i sa sjeverozapada u smjeru jugoistoka. Na karti broj 2 prikazana je granica zone su{enja i mikroreljef odjela 166a na mjestu izme u slojnica 96,50 i 97,00, kako bi se izmjerom i evidentiranjem vrsta drve}a detaljnije vidio izgled terena neposredno iza su{enja. Radi {to to~nijeg prikaza utjecaja su{enja na broj stabala u odjelu 166 a i veli~ine pada visina hrasta lu`njaka na bazi konkretne izmjere, izra eni su grafikoni broj 10 i 11 koji zorno iskazuju stvarni u~inak te velike katastrofe. Na grafu 10 vidi se koliki je nastao manjak stabala hrasta lu`njaka uslijed su{enja, dok se na grafikonu 11 iz krivulje visina zapa`a pad visina u odjelu 166a. GRANICA ZONE SU[ENJA THE BORDER OF DRYING ZONE Karta 2. Gospodarska odjel 166 a Map 2 Management compartment 166 a POVR[INATOTALNOG SU[ENJAHRASTALU@NJAKA1966 TOTALDRYING AREAOF PEDUNCULATE OAK IN 1966 POVR[INAPOJEDINA^NOG SU[ENJAHRASTALU@NJAKA INDIVIDUALDRYING AREAOF PEDUNCULATE OAK IN M KRIVULJE VISINA HEIGHT CURVES Gospodarska Odjel 166 a Management Compartment 166 a NEPOSU[ENA UNDRIED STABLA TREES POSU[ENA DRY UP cm Graf. 11. Gospodarska odjel 166 a Graph. 11 Management compartment 166 a 435

54 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Smjer kretanja i dostupnost poplavne vode rijeke Save Uo~i i za vrijeme dramati~nih doga aja iz mjeseca listopada g., kada je vodostaj Save po~eo neo~ekivano rasti do takve visine koja nije zabiljeèna zadnjih 153 godina, zaprijetila je opasnost poplavljivanja Zagreba i Siska. Iz grafikona broj 12 mogu se vidjeti do sada zabiljeèni maksimalni vodostaji od do Maksimalni vodostaj Save bio je najve}i kroz 160 godi{nje razdoblje u 1964 godini 500 H cm HOD MAKSIMALNIH GODI[NJIH VODOSTAJA SAVE U ZAGREB U RAZDOBLJU OD 1850 DO 1969 GODINE Graf 12. Hod maksimalnih godi{njih vodostaja Save u Zagrebu u razdoblju od g. Graph 12 Oscilation of maximal yearly levels Sava river in Zagreb from 1850 to g., kao i onaj najve}i od g. zbog ~ega je miniran lijevi savski nasip kod Dubrov~aka. U evidencijama su zabiljeèna dva vala nadolaze}e poplavne vode iz Save. Prvi vodeni val do{ao je sa sjeverozapadne Slika 6. Odjel 194 pod ekstremno visokom poplavnom vodom rijeke Save dubine 4 metara god. nakon miniranja lijevog savskog nasipa kod Dubrov~aka Figure 6 Compartment 194 under extremely high flood water of Sava river depth of 4 meter on oct (Foto: D. Kapec) Slika 7. Izgled stabala hrasta lu`njaka uz cestu u 33 odjelu godine Figure 7 The appearance of pedunculate oak treesnear the forest road comp. 33 (Foto: D. Kapec) 436

55 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Slika 8. Odjel 104 u zoni su{enja hrasta intenziteta 100 % uz slojnicu 98,00 m nad. visine nakon sje~e su{aca 1966 godine Figure 8 Compartment 104 in zonadieback of pedunculate oak trees intenzity 100 % near contour line 98,00 m above the sea level 1966 after desication and felling (Foto: D. Kapec) Slika 9. Potpuno su{enje hrasta lu`njaka na velikoj povr{ini u {umskom breg Figure 9 Total dieback trees of pedunculate oak on the great area in the forest Breg (Foto: D. Kapec) strane preko {umskog i Carev bok, sve do magistralne ceste gdje se u po~etku zadrào. Taj val prouzro~io je i druge pojave kao naglo bujanje tako er punih pritoka Lonje, ^rnca i Lonjice. Drugi vodeni val je do{ao sa zapada i preko Bre{kih {uma, prodro prema postoje}oj cesti koja tako veliku vodenu masu nije mogla zadràti i voda je pre{la cestu na mjestu 3 km od autoputa, kod odjela 100 na koti 98,36 m nadmorske visine i razlila se po okolnim depresijama, potopiv{i sve niè predjele na svom putu preko [umarka za êsmu. Savska ispu{tena voda stigla je u {umu u no}i izme u 26. i 27. listopada g. i tamo se zadràla do 29. listopada, kada je zabiljeèno njeno prvo povla~enje, a nakon 14 dana nastala je normalna situacija. Predjeli koji su tako duè bili pod vodom nisu nikada ranije bili poplavljeni. Na slikama 7, 8 i 9 prikazane su originalne fotografije dolazaka i potapanja vodnih valova savske vode, iza kojih su kasnije nastupila totalna su{enja koja su zahvatila iste {umske predjele s odjelima kroz koje je ta voda tekla. Pravci i koridori protoka savske vode kroz {umu poklapaju se oblicima i poretkom sredi{ta totalnih su- {enja i prikazanih zona su{enja hrasta lu`njaka, {to se vidi iz karte broj 1, te predstavljaju jedan od temeljnih uzroka takvog oblika su{enja. U kombinaciji s tada{njim mikroreljefom, gdje god je bila dostupna savska poplavna voda, do nadmorske visine 98,36 m, tamo je zabiljeèno totalno su{enje. Zbog toga je na karti broj 1 ucrtana slojnica mikroreljefa 98,00 m, koja se na terenu podudara s granicom totalnog su{enja hrasta lu`njaka i izdvaja Graf 15. cjelinu {umskih odjela nedostupnih savskoj vodi. Radni~ka nastamba smje{tena je izvan zone totalnog su{enja, a izgra ena u sredi{njem s okolnim odjelima nije bila dostupna savskoj vodi, jer njezina kota iznosi 102,00 m nadmorske visine. Usporedba stanja drvne zalihe i povr{ine hrasta lu`njaka neposredno prije su{enja, poslije su{enja sa sada{njim stanjem i normalom po dobnim razredima Iz grafi~kog prikaza broj 14 i 16 koji je sastavljen od podataka {umsko-gospodarskih osnova, drvna zaliha po hektaru nakon su{enja naglo je pala u svim dobnim razredima. Ipak podaci iz godine pokazuju zna~ajan oporavak u svim dobnim razredima, {to bi se moglo pripisati pove}anom prirastu i boljem gospoda- Povr{ina dobnih razreda hrasta lu`njaka u G. Graph 15 Age classes area of pedunculate oak forest before, after drying and today 437

56 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), renju. Uslijed stresa izazvanog su{enjem, poreme}aj drvne zalihe tako je bio velik, da jo{ nije postignuta normala. U mla im dobnim razredima nailazimo na pove}avanje preko normale, dok otklon od normale postaje sve ve}i od razreda do razreda, da bi najve}i bio 64 % u VII. dobnom razredu. Istovremeno prikazana distribucija povr{ina po dobnim razredima u grafikonu broj 15 pokazuje veliko pomanjkanje u II., III. i VII. dobnom razredu i vi{ak u IV., V. i VI. dobnom razredu u odnosu na normalno stanje, {to je posljedica velikog gubitka povr{ina u korist drugih vrsta. m 3 /ha dobni razredi II III IV V VI VII pros. godine Graf 16. Pad i porast drvne zalihe Graph 16 Droping and growth of growing stock Promjene stanja ukupne povr{ine gospodarske jedinice od do godine Ukupna povr{ina gospodarske jedinice mijenjala se nekoliko puta tijekom proteklih 40 godina. Razlozi promjena su u pro{irenju povr{ine ^rnec polja na {tetu {ume, izgradnja mreè kanala i stvaranje nekih poljoprivrednih povr{ina. U isto vrijeme mijenjala se i obrasla povr{ina, i to tako da se najprije smanjila u razdoblju izme u g. zbog ~istih sje~a u svrhu intenzivnog otvaranja novih naftnih bu{otina te izgradnje za njih pristupnih puteva. Trend smanjivanja obrasle povr{ine zaustavljen je g. od kada do g. dolazi do pove}avanja obraslih povr{ina, jer su mnoge povr{ine bu{otina prestale biti aktivne te su ponovno obrasle {umom, a tako er je po{umljeno i dosta ~istina. Promjene stanja ukupne drvne zalihe gospodarske jedinice od do godine Ukupna drvna zaliha uslijed su{enja hrasta lu`njaka mijenjala se iz godine u godinu. Tu se vidi veli~ina naglog pada godine, uglavnom u mla em III., IV. i V. dobnom razredu zbog izgubljenog hrasta lu`njaka u i godini, dok se u ostalim starijim dobnim razredima njegov manjak osjetio u ne{to blaèm obliku, ali jo{ uvijek je dosta velik da izazove poreme}aj i stresni u~inak, ~ije posljedice sastojina ima jo{ i danas nakon 42 godine poslije katastrofalnog su{enja. Porast drvne zalihe najvi{e se uo~ava u IV.,V. i VII. dobnom razredu u odnosu na stanje na eno godine, {to je dobar dokaz i znak pobolj{anja, odnosno poja~anog prirasta nakon progaljivanja i prodora svijetla u dijelovima {umskih odjela u kojima je ustanovljeno ranije opisano proredno i jako proredno su{enje, a moè se svrstati u svojevrsnu prirodnu regulaciju parametara sastojine potpomognute boljim stru~nim tretmanom u {umskom gospodarenju nakon su{enja. Utjecaj {umskog gospodarenja u razdoblju izme u i godine na ukupnu strukturu sastojina u gospodarskoj Nakon analize 10-godi{njih prirasta i 10-godi{njih etata kroz razdoblje od do g. vidi se iz grafikona broj 17 kako se oprezno koristio prirast i realizirao etat, da bi se postigao napredak u razvoju svih sastojina unutar gospodarske jedinice. Uo~ljivo je da je kroz svih 40 godina u prvih 30 godina trend kori{tenja drvne mase,odnosno etat, svako desetlje}e bio u opadanju u odnosu na prirast, tj. dosegao je g. najniì iznos 38 % prirasta i nakon toga je po~eo rasti, da bi g. dosegao veli~inu etata iz g. prije su{enja, ali sada u veli~ini 64 % prirasta i jo{ i vi{e 65 % prirasta koji je dosegao veli~inu prirasta od godine. Iz grafikona broj 17 izraèno u drvnoj masi, jasno se vidi strategija opreznog {umskog gospodarenja, koja se sastojala u smanjivanju etata prvih 20 godina (od ) iako je prirast naglo rastao. U godini nastaje prekretnica i udio etata u prirastu se pove}ava, dok je rast prirasta po~eo oscilirati s manjim razlikama. Kontinuirani rast prirasta do g. tuma~i se time {to su {ume posje~ene neposredno iza rata ulazile u II. i III. dobni razred, a velika ve}ina {uma u to doba bila je srednjedobna, u naponu snage. S druge strane do{lo je i do naglog pove}anja mase i prirasta nakon su- {enja u odjelima s progalnim su{enjem zbog rje eg sklopa i pojave mladih stabala na progalama. 438

57 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), PRIRAST I REALIZIRANI ETAT godine - years prirast increment m 3 etat m 3 etat m 3 Graf 17. Odnos prirasta i realiziranog ukupnog etata od do godine Graph 17 The volume increment in relation to the total realized etat from 1958 to 1998 Kretanje udjela povr{ina i drvne zalihe po vrstama drve}a tijekom razdoblja od do godine u gospodarskoj Kako su prolazile godine i desetlje}a mijenjao se i udio pokrivenosti hrasta lu`njaka u u odnosu na druge vrste drve}a. Primije}uje se iz podataka {umsko-gospodarske osnove da unato~ su{enju i g., njegov udio naglo pada na gotovo 45 % i da dalje brzo raste, postiè ve}u vrijednost g., iza ~ega slijedi manji pad g., a g. postiè svoj maksimum udjela. U odnosu na druge vrste njegov udio je i dalje dominantan i daleko iznad njemu najbli- èg konkurenta poljskog jasena. To da udio poljskog jasena lagano raste, dok johe pada, upu}uje na promjenu stani{nih i mikroklimatskih prilika. Stanje brijesta, graba, bukve, ostale tvrde i meke bjelogorice pokazuje nagli pad udjela do mogu}- nosti potpunog nestanka (brijest i bukva). Iako je hrast dominantan u udjelu drvne zalihe g., on je vidljivo naglo pao, dok su ostale vrste pove}ale svoj udio, nakon ~ega postiè maksimum g. i vidljivo nastavlja padati, pribliìv- {i se udjelu iz godine. Druge vrste sli~no se pona{aju kao i kod udjela povr{ina. Udjel drvne zalihe jasena stalno raste, johe, brijesta i bukve pada. Otvorenost km/1000 ha Openness Graf 18. Otvorenost {umskim cestama (km/1000 ha) Graph 18 Openness by forest roads (km/1000 ha) Porast otvorenosti {umskim cestama gospodarske od do godine i kretanje razvoja naftnog polja Da bi se dobio {to precizniji uvid u sve ~imbenike koji su od va- `nosti za ovu {umsko gospodarsku jedinicu, a koji su utjecali na ranije opisane pojave u grafikonu broj 18, prikazano je kretanje otvorenosti prometnicama izraèno mjernim jedinicama km/1000 ha kojima izraàvamo otvorenost. Prikaz uzima stanje od godine kada je na mjestu dana{nje asfaltirane magistralne ceste kroz sredinu {ume bila samo prosjeka, poznata po nazivu {iroka prosjeka, kada je zapadni i isto~ni dio bio prirodno proto~an za poplavne, stagniraju}e i podzemne vode, dok se drvo izvla~ilo isklju~ivo konjskom vu~om. Tada je otvorenost bila najnià 1,46 km/1 000 ha, da bi zatim po~ela naglo rasti svakih 10 godina sve vi{e, dostigav{i g. najve}i iznos 15,16 km/1 000 ha. Naravno da su se ceste gradile ponajprije za potrebe naftnih bu{otina, pa su one svojom gusto}om i prostornim rasporedom neoptimalne za {umarske potrebe, te je ponegdje otvorenost prevelika, a ponegdje nedovoljna. To je jo{ jasnije uo~ljivo kad se uzme u obzir da je sredi{nji onaj koji je najmanje stradao od totalnog i progalnog su{enja, posluìo za utemeljenje posebnog za eksploataciju nafte na kojemu je do danas izbu{eno ukupno 276 bu{otina, od kojih jo{ uvijek radi 160 naftnih, 7 plinskih i 38 utisno-vodnih. Tome treba OTVORENOST OPENNESS godine - years 439

58 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), dodati da je za proizvodnju i transport nafte i plina podzemlje isprepleteno s oko 300 km cijevi razli~itih profila, koje podlije`u obveznoj izmjeni svakih 10 godina. Dosta je iskopano raznih ispla~nih jama. Neke su jo{ aktivne, a neke napu{tene. Radi usporedbe i daljnje sudbine {ume u budu}nosti treba ra~unati da je ukupni ostvareni prihod kroz proteklo razdoblje 32 godine bio od proizvedenih koli~ina nafte, naftnog i prirodnog plina i kondenzata za cijeli u iznosu od 1,8 milijarde USA dolara. Vrijednost godi{nje proizvodnje u godini iznosila je 18.1 milijuna USA dolara. Procijenjeno je da }e zalihe ugljikovodika biti potpuno iscrpljene tek oko godine. Slika 10. Napad gubara na li{}e hrasta lu`njaka zapo~eo je 1964 godine istodobno s napu{tanjem savske vode u kada je do{lo do potpune defolijacije svih stabala i pojave su{enja Figure 10 The attack of Gipsy mounth on the leaves of pedunculate oak started together with floods of Sava river in the what was resulting with total defolation of all trees, epidemic dieback and degradation (Foto: D. Kapec) Slika Figure Hrastov ~etnjak kao primarni {tetnik napao je kro{- nje hrasta lu`njaka u {umskom predjelu O{tra u prolje}e godine Oak processing moth the crowns of pedunculate oak in the spring of 1964 at the forest region O{tra caused defoliation (Foto: D. Kapec) 1. Na podru~ju g. zahvat su{enja hrasta lu`njaka i g. obuhvatio je m 3 evidentiranih su{aca, ~ime je smanjena povr{ina pod hrastom za 1586,11 ha. Hrast se osu{io nejednoliko na cijeloj povr{ini i prema intenzitetu su{enja ~ini 4 temeljna oblika totalno, progalno, jako proredno i proredno su{enje. Najve}a drvna masa su{aca potje~e iz IV. i V. dobnog razreda, zbog ~ega je smanjena drvna zaliha u IV. dobnom razredu za 32 %, a u V dobnom razredu za 38 %, dok je mali VI. dobni razred smanjen za 54 % i time postao jo{ 440 ZAKLJU^CI Conclusions manji. Smanjenje ukupne povr{ine hrasta lu`njaka uslijed su{enja iznosi 40 %, dok je od dobnih razreda po povr{ini najvi{e zahva}en V. dobni razred 48 %, zatim VI. dobni razred 45 % i 44 % IV. dobni razred. Najve}i intenzitet su{enja zabilje`en je u IV., V. i VI. dobnom razredu. Drvna zaliha po hektaru u V. dobnom razredu pala je ispod 100 m 3 /ha ~ak na 93,41 m 3 /ha, ~ime je stvoren manjak drvne zalihe u dobnim razredima, trajni strukturalni poreme}aj i stres dotada{njih sastojina, {to je bio uzrok naru{enosti ~itavog ekosustava.

59 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), Totalno su{enje zahvatilo je 325,46 ha povr{ine u 31 odsjeku i stvorilo zonu totalnog su{enja intenziteta % raspore enu po gospodarskoj jedinici u vi{e povezanih suvislih cjelina, s najmanje 4 odjela kao sredi{ta, ~ine}i dugoljaste tvorevine koje prate niè predjele mikroreljefa u smjeru sjeverozapad-jugoistok ispod 98,00 m nadmorske visine. 3. Progalno su{enje zahvatilo je 53 odsjeka s intenzitetom su{enja % razvijaju}i se kru`no oko svojih jezgara totalnog su{enja, ~ine}i zonu progalnog su{enja na povr{ini od 742,99 ha. Odsjeci totalnog su{enja kao sredi{ta zajedno s odsjecima progalnog su{enja ~ine povezanu cjelinu smje{tenu na 8 àri{ta u {umskim predjelima Carev breg, Bre{ke {ume, Kunove~ki bok, Pi{koranec, Zvirnjak, [umarek i [irine. Prostorni razmje{taj àri{ta i krugova su{enja stapaju se u oblik dugoljaste zone neprekinutih i nepravilnih pruga, koje se proteù u smjeru sjeverozapad jugoistok, zaobilaze}i odsjeke srednjeg vi{e od 98,00 m nadmorske visine, da bi se nedaleko od donjeg toka rijeke êsme spojile u jedno. 4. U 19 {umskih odjela smje{tenih na povi{enom sredi{njem iznad slojnice 98,00 m nadmorske visine u {umskim predjelima Crna i Petica, nije bilo ni totalnog ni progalnog su- {enja, ve} se pojavilo jako proredno su{enje intenziteta % na povr{ini od 517,66 ha. Tako er opaànjem vodostaja na licu mjesta kriti~nih dana poplave, ove povr{ine bile su nedostupne savskoj vodi, iz ~ega slijedi zaklju~ak da su se najvi{e i najintenzivnije osu{ili oni {umski predjeli koji su bili poplavljeni upu{tanjem savske vode. 5. Granica zone totalnog i progalnog su{enja s ostatkom sastojine vrlo je o{tra i nastaje na mikroreljefu, gdje je maksimalna razlika izme u mikrodepresije i mikrouzvisine svega 46 cm. Totalno su{enje naglo prestaje na polovici te visine na 23 cm. 6. Osnovu istraìvanja ~ine izra eni grafikoni i karta intenziteta su{enja po odjelima i odsjecima sa stanjem iz godine, s ucrtanom slojnicom 98,00 m nadmorske visine, granicom zone totalnog su{enja i smjerovima kretanja savske vode. Karta moè posluìti za usporedbu i za daljnja istraìvanja promjena fizionomija i struktura na flornom sastavu sastojina nastalih su{enjem. 7. Sada{nje stanje uznapredovalo je unato~ ~estim promjenama kroz proteklih 40 godina ukupne i obrasle povr{ine gospodarske jedinice, jakog i katastrofalnog su{enja hrasta lu`njaka, strukturalnog poreme}aja dobnih razreda, naglog i velikog pada drvne zalihe, smanjenja obraslih povr{ina hrastom i ~istih sje~a. Stanje je uznapredovalo dijelom zbog prirodne samoregulacije, dijelom zbog pogo enih stru~nih zahvata u boljem gospodarenju s {umom, ponajprije zbog racionalnog kori{tenja prirasta koji g. postiè normalnu vrijednost, kao i zbog postignute pozicije hrasta lu`njaka po drvnoj zalihi i po povr{ini. Hrast je i dalje unato~ dramati~nih promjena zadrào svoj dominantni poloàj u ukupnom stupnju razvoja sastojina, koju je neznatno korigirala priroda kroz proces su{enja, pove}av{i neznatno povr{inu i drvnu zalihu poljskog jasena. Kriti~na godina normalizacije stanja je g., kada su zapo~eli pozitivni procesi stabilizacije ekosustava. 8. Kretanje otvorenosti {umskim cestama za stalno i naglo se pove}avalo tijekom svih 40 godina, ali naàlost neoptimalno za {umsko gospodarenje, dapa~e kobno, jer je u najrezistentnijem dijelu {ume, koja se do sada uspje{no odupirala pogubnom su{enju, otvoreno najve}e radili{te koje je poremetilo prirodne protoke stoljetnih voda, zagradiv{i trajno njihovo pritjecanje i otjecanje i svojom podzemnom infrastrukturom ozbiljno zaprijetilo budu}nosti ekosustava, ~iji je opstanak u ovim uvjetima i dalje neizvjestan. LITERATURA References B a r i ~ e v i }, D., 2001: Zajednica hrasta lu`njaka i velike ùtilovke s obi~nim grabom na podru~ju su{enja hrasta lu`njaka. U: Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim {umama Zagreb. B a r i ~ e v i }, D., J. Vu k e l i }, 1988: Karta {umskih zajednica gospodarske M: 1 : [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zavod za istraìvanja u {umarstvu, Zagreb. D e k a n i }, I., 1971: Uspijevanje nekih vrsta {umskog drve}a u prirodnim sastojinama i kulturama Posavlja u ovisnosti o reìmu poplavnih i podzemnih voda. U: Savjetovanje o Posavini, str Zagreb. D e k a n i }, I., 1975: Utjecaj visine i oscilacija nivoa podzemnih voda na su{enje hrasta lu`njaka (Quercus robur L.). [umarski list IC/7 10: Zagreb. \ o r e v i }, P., 1927: Uzroci su{enja na{ih hrastovih {uma. [umarski list Str Zagreb. G l a v a ~, V., 1961: O vla`nom tipu hrasta lu`njaka i obi~nog graba. [umarski list 85(9 10):

60 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), G l a v a ~, V., 1962: Osnovno fitocenolo{ko ra{~lanjenje nizinskih {uma u Posavini. [umarski list 86(9 10): J o { o v e c, A., 1924: Su{enje hrastovih sastojina {umske uprave u Dragancu. [umarski list XLVIII /12: Zagreb. J o { o v e c, A., 1926: Gubar i ostale {teto~ine. Opaànja [umarski list 1926: Str Zagreb. K l e p a c, D., 1955: Utvr ivanje prirasta po metodi izvrtaka. [umarski list LXXIX /11 12: Zagreb. K l e p a c, D., 1985: O su{enju na{ih {uma. [umarski list CIX /1 2: Zagreb. K l e p a c, D., 1987: Metode za odre ivanje prirasta sastojine. U: [umarska enciklopedija 3. Str Zagreb K l e p a c, D., 1988: Ure ivanje {uma hrasta lu`njaka. U: Glasnik za {umarske pokuse 24: Zagreb. K r i ` a n e c, R., 1992: Postotak prirasta kao pokazatelj za sje~ne zahvate. U: Zbornik radova o Antunu Levakovi}u. Str Vinkovci. L u k i }, G a l i }, J. ^ a v l o v i }, 2001: Dendrokronolo{ka analiza debljinskog prirasta lu`njakovih sastojina u i Opeke. U: Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim {umama. Str Zagreb. M a h r, K., 1926: Su{enje hrastovih {uma. [umarski list Str Zagreb. M a n o j l o v i }, P., 1924: Su{enje hrastovih {uma (Hrast lu`njak). [umarski list XLVIII /10: Zagreb. M a n o j l o v i }, P., 1926: Sadanje stanje hrastovih {uma u Slavoniji. U: Pola stolje}a {umarstva Str Zagreb. M a t i }, J., 1926: Su{enje hrastovih sastojina. [umarski list Str Zagreb. M a t i }, S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na stabilnost, proizvodnost i pomla ivanje sastojina hrasta lu`njaka. Glasnik za {umske pokuse 25: Zagreb. M e d v e d o v i }, J., 1984: Istraìvanje vodnog reìma stani{ta u poplavnim {umama izme u êsme i Lonje u Posavini. Radovi [umarskog instituta Jastrebarsko XIX /62: Zagreb. P i l a r, M., D. S r e b r e n o v i }, F. B u d i { i }, Z. S e - l a n e c, M. B r a u n, D. B r u n d i }, 1971: Vodoprivredna problematika Savske doline. Savjetovanje o Posavini: Zagreb. P r p i }, B., A. Vr a n k o v i }, \. R a u {, S. M a t i }, 1979: Ekolo{ke zna~ajke nizinskih {umskih ekosistema u svijetlu regulacije rijeke Save. U: Drugi kongres ekologa Jugoslavije, knj. I: Zagreb. Osnova gospodarenja za g god., [umsko gospodarstvo Garjevica Kutina. Osnova gospodarenja za g god., [umsko gospodarstvo Josip Kozarac, Nova Gradi{ka. Osnova gospodarenja za g god., [umsko gospodarstvo Josip Kozarac, Nova Gradi{ka. Osnova gospodarenja za g god., [umsko gospodarstvo Josip Kozarac, Nova Gradi{ka. [umsko gospodarska osnova za g god., Uprave {uma Zagreb, Javno poduze}e za gospodarenje {umama Hrvatske {ume. SUMMARY: The paper presents Management through three parts. The first one presents the intensity of dieback pedunculate oak with its influences on all changes into growing stocks through every age class before,during and after the great dieback forest in 1964 and After the measurement and classification m 3 snags from its origin places compartments and subcompartments divided at 4 zonas with different intensity of dieback according to the processed data by the application of known method P. Manojlovi} they were formuleted in tables graphs and were mapped.the research refers maximal dropping of growing stock and areas in younger and middle-aged classes (IV., V., VI.) pedunculate oak under 93 m 3 per ha and they completely disappeared from 1068,45 ha forested area(total and partial clearly dieback).the results obtained show 4 forms intensity of diebac named TOTAL DIEBACK ( %), PARTIAL CLEARLY DIEBACK (50 75 %), STRONG THINY DIEBACK (30 50 %) and THINY DIEBACK (15 30 %). 442

61 D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SU[ENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE... [umarski list br. 9 10, CXXX (2006), The second part concerns research microrelief of compartment 166 a,crosssection through,stem number distribution,height curve and the border of drying zone with the map of drying,contour line 98,00 m height above the sea level and directions of Sava input flood waters.the places of 23 compartments below that contour line had total dieback and they make the whole with compartments of partial clearly dieback around named drying zonas whose directions are in correlation with available Sava s flood waters on october 27 of The third part according research results proved that total growing stock volume of all stands in the whole management unit after big dropping through 45 years was growth steeper and steeper and now reaches former form and better age-class proportions with a positive trend for the future. A detailed analysis of the increment and realized etat in the has confirmed that etat was realized by thinning and sanitar feeling very carefully with success and in normal relation, so already 20 years in this way one third of increment could realized by thining, 2/3 of it accumulated in the growing stock. The former increment in the management unit is initially small in1958 (4,5m 3 /ha) then it reaches its culmination in 1978 (8,53m 3 /ha) later fall slowly (7,28m 3 /ha) until it reaches 7,9 m 3 /ha 1998 (an average normala is 7,29 m 3 /ha). Composition of shares wood stock and areas pedunculate oak with other trees species shows dominant role of pedunculate oak with a little increase share of fild ash and black alder in spite of earlier great dieback.oscillations of the openness management unit from 1958 to 1998 former is initialy small (1,46 km/1000 ha), then it reaches its culmination in 1998 (15,16 km/1000 ha). Unfortunately that openness is not optimal for total forest area and management forest because the roads has constructed of primary importance for exploatation oil and gas by access to numerous wells (276). K e y w o rd s : snags, intensity and forms of dieback pedunculate oak, the border of total dieback zone, microrelief, availability and direction of Sava flood water, contour line 98,00 m, growing stock, area, age classes, shares dieback, volume increment, realised etat, total and stocked area, oppenes of forest roads. 443

62 ZA[TITA PRIRODE MALI GNJURAC (Tachybaptus ruficollis Pall.) Naraste u duìnu cm s rasponom krila do 45 cm, te do 200 g teìne, pa je najmanji gnjurac u Europi (po veli~ini samo je malo ve}i od kosa). Spolovi su sli~ni. Za gnije` enja boja perja je tamnosme a osim lica, grla i prednjeg dijela vrata koji su crvenosme e boje. Zimska boja perja je odozgo tamnosme a, a lice, grlo, prednji dio vrata i tijelo odozdo je sivosme- e. Mladunci su u jesen sivo sme e boje osim tjemena i gornjeg dijela tijela koji su tamni i obraza s bijelim {arama. Kljun je izduèn i {iljat s bijelom mrljom oko osnove kljuna. Noge su smje{tene izrazito otraga u odnosu na tijelo. Na nogama prednji prsti su obrasli {irokim plivaju}im re`njevima, pomo}u kojih sna`nim zamasima izvrsno pliva i roni u potrazi za hranom. Hrani se manjim ribama, punoglavcima, vodenim kukcima i njihovim li~inkama. Vrlo rijetko ga moèmo vidjeti izvan vode. Gnijezdi se na podru~ju cijele Hrvatske, osim na otocima gdje dolazi samo u vrijeme zimovanja Mali gnjurac u zimskom ruhu ili selidbe (izuzetak je otok Pag gdje i gnijezdi). Gnijezda gradi u trsci ili drugom vodenom bilju. Gnijezdo je plivaju}e smje{teno u blizini obale, gra eno od trske, {a{a i ostalog vodenog bilja. Gnijezdi dva (tri) puta tijekom godine od travnja do kolovoza. Nese 4 6 (9) plavkastobijelih jaja veli- ~ine oko 40 mm. Na jajima sjedi mu`jak i ènka oko tri tjedna. Mlade pti}e potrku{ce hrane oba roditelja oko 45 dana. Pjev je glasan }urlik. U Hrvatskoj boravi tijekom cijele godine. Mali gnjurac je za{ti}ena vrsta u Republici Hrvatskoj. Tekst i fotografije: mr. sc. Krunoslav Ara~, dipl. ing. {um. Stani{te malog gnjurca uz rijeku Dravu na 212 km toka kod Gabajeve Grede 444

63 Jo{ davnih pedesetih godina pro{loga stolje}a, imao sam priliku upoznati se s prelijepom orhidejom gospinom papu~icom (Cypripedium calceolus L.). Bilo je to na ju`nom Velebitu u okolici nekada{njeg planinarskog doma na [tirovcu, koji je u vrijeme Domovinskog rata uni{ten. Krajem VI. i po~etkom VII. mjeseca nekoliko velikih grmova uz planinsku stazu bilo je oki}eno s bezbroj velikih i uglednih cvjetova. Ta me slika nije napu{tala sve do dana{njih dana, kada sam prije nekoliko godina mogao uìvati u njezinoj ljepoti na {umskim stani{tima u okviru Nacionalnog parka Plitvi~ka jezera, gdje su do danas zabiljeèna najbrojnija njezina nalazi- {ta, koja se samim svojim zemljopisnim poloàjem ~uvaju i {tite sa svim svojim ìvim naseljem. Gospina papu~ica smatra se najljep{om europskom orhidejom. Njezina ljepota vezana je uz njezine osobito gra ene i ugledne cvjetove, ~ija zlatno ùta donja usna nalikuje ènskoj cipelici. Cvjetovi su krupni. Rastu jedan do dva na pribli`no cm visokim stabljikama s dosta listova. Ostali dijelovi ocvije}a su tamno crveno ljubi~aste boje, uski i produljeni. Ostruge nema. Cvijet se isti~e osobitom prilagodbom za opra{ivanje kukcima, jer se pona{a kao mala zamka za GOSPINA PAPUÎCA Slika 2. Cvijet Slika 1. Naselje gospine papu~ice sitne kukce, vrste iz reda opnokrilaca, koji zbog skliske rubne povr{ine upadnu u unutra{njost te cipelice i tu obave opra{ivanje. Biljka obi~no raste u busenima, s ve}im brojem stabljika i cvjetova na njima. Podnosi polusjenu i sjenu, te u nas cvate tijekom V. i VI. mjeseca. Njezina nalazi{ta treba traìti u gorskim i planinskim podru~jima Hrvatske, najvi{e u starim bukovim {umama i mije{anim {umama bukve i jele. U okviru Nacionalnog parka Plitvi~ka jezera gospina papu~ica poznata je sa 7 8 mikro lokacija, koje se pomno ~uvaju. Stari podaci o nalazi{tima ove biljke potje~u od raznih autora i do danas gotovo niti jedan, osim spomenutog, nije potvr en niti dokumentiran u novije vrijeme. Tako, primjerice, biljka se spominje za planinu Mrsinj kod Korenice, za okolicu Kupjaka u Gorskom kotaru, za planinu Kalnik itd. To, me utim, ne zna~i kako ove biljke vi{e nigdje drugdje nema. Dapa~e, smatram kako je do danas poznat tek neznatan broj nalazi{ta u Hrvatskoj. Razlog tomu je nedostatak istraìva~a i slaba istraènost velikih {umskih podru~ja Gorske Hrvatske. 445

64 Gospina papu~ica ve} je odavno poznata u Europi u hortikulturi. îni mi se kako u Hrvatskoj to nije bila dosada{nja praksa, {to smatram propustom na{ih uzgajiva~a trajnica. Zbog propagiranja na{e flore, posebice ove atraktivne vrste, bilo bi lijepo umnoìti nekoliko primjeraka i presaditi ih na odgovaraju}e mjesto u neposrednu okolicu hotela na Plitvi~kim jezerima, gdje bi ih moglo promatrati i uìvati u njihovoj ljepoti stotine tisu}a ljudi. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof. Slika 3. Cvjetni pup Prvih svibanjskih dana prolje}e u Istri je u punom zamahu. Mnogo biljnih vrsta ve} je u punoj cvatnji. Poznato je kako je Istra bogata vrstama orhideja koje u ve}ini slu~ajeva cvatu u proljetnom razdoblju. Poznato ih je do danas oko 60 vrsta, uklju~uju}i U~ku i ]i}ariju. Pretpostavlja se da }e se prona}i jo{ neke nove vrste, upravo u tom gorskom i {umskom podru- ~ju Istre, iako je Istra u orhidejskom pogledu do danas solidno istraèna. Me utim, mala botani~ka {etnja s prijateljem Rokom î~mirom jugoisto~nom i ju`nom Istrom tako er je bila uzrok otkri}u nekih novih oblika orhideja, kao novih nalaza u Hrvatskoj. Posebno zanimljiva stani{ta orhideja nalaze se uz put Kavran-Valtura u jugoisto~nom dijelu Istre. Uz endemi~nu Uncovu kokicu (Ophrys unthcjii) i rahlocvjetni ka}un (Orchis pauciflora), stani{ta pribli`no na polovici puta izme u Kavrana i Valture, jedina su stani{ta (i na otoku Krku!) ugledne Zinsmajsterove kokice (Ophrys zinsmeisteri) u svijetu. Bijela cesta uglavnom obrubljuje {umske sastojine crnog jasena i hrasta medunca, koje imaju vi{e izgled makije nego visoke {ume. Zinsmajsterova kokica uglavnom naseljava rubne dije- Slika 1. Kriànac O. x. valturina ORHIDEJSKI NOVITETI U ISTRI 446

65 Slika 2. Kriànac O. x. premanturae love makija i rubni dio puta. Na tim rubnim stani{tima obitava i velika populacija, vjerojatno najve}a u Hrvatskoj, i endemi~ne Tomazinijeve kokice (Ophrys tommasinii) koja se tako er u to vrijeme nalazi u punoj cvatnji. U prolje}e g. se po prvi puta prona{ao i hibridni endemi~ni oblik izme u Uncove i Zinsmajsterove kokice, kojemu je primjerak rastao uz primjerak ove dvije roditeljske vrste. Kriànac }emo nazvati O. x. valturina, prema obli`njem naselju Valtura. Prepoznaje se nizom intermedijarnih morfolo{ko-anatomskih osobina roditelja. Kako su joj oba roditelja hrvatski endemi, razumljivo je da je i ovaj hibrid endemi~ni oblik. Jug Istre, osobito rt Kamenjak, poznat je ve} i u svijetu po bogatstvu orhidejskih svojti. Od dvadesetak vrsta othideja na ovim stani{tima me u kojima se nalaze jo{ neki hrvatski endemi, primjerice, istarska kukavica (Serapias istriaca), brojno{}u primjeraka, sigurno najve}oj u Hrvatskoj, posebno se isti~e svilena cvjetna kokica (Ophrys bombyliflora), mala biljka koja na Kamenjaku raste u desecima i desecima tisu}a primjeraka. Do danas u Hrvatskoj nije bio poznat njezin kriànac s Tomazinijevom kokicom, koja tako er obitava na ovim stani{tima. Kriànac }emo nazvati O. x. premanturae, po naselju Premantura na jugu Istre. Slika 3. Zinsmajsterova kokica Kriànac se otkriva tek pomnim promatranjem gra- e cvijeta. Na njemu se posebice isti~u petale, koje su znatno ve}e i uè, zelene, te zrcalo na usni koje je uo~ljivije i ve}e nego kod svilenaste cvjetne kokice. Ne mogu, a da ne istaknem jo{ jednu orhidejsku zanimljivost s rta Kamenjaka. Koliko god puta ovamo do{ao, uvijek se zamijeti ne{to novo. Tako i ovaj puta. Skoro nigdje u Hrvatskoj ne obitava tako velika popu- Slika 4. Stani{te endemi~ne Zinsmajsterove kokice kod Valture 447

66 lacija jezi~aste kukavice (Serapias lingua) kao ovdje. Populacija se isti~e velikom varijabilno{}u primjeraka koji variraju u mnogim tjelesnim obilje`jima. Osobito je markantno variranje u boji cvjeta. Nekoliko primjeraka su potpuni albini, isti~u se potpuno bijelom bojom cvjetova, kao i svih ostalih organa. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof. Slika 5. Okolna makija s crnim jasenom i hrastom meduncem Na prostoru koji zatvara V. Kapela na sjeveru i Mala Javornica i Bitoraj s ju`ne strane, u blizini naselja Dre- `nice, smjestilo se ove}e vla`no podru~je Dre`ni~ki lug. Ono se proteè oko 4 km u smjeru istok-zapad i oko dva km u smjeru sjever-jug, povr{ine oko 7 8 km 2. Na jugu ove vla`ne udoline je naselje Jezera i izvor Vruj- ~i} te Vrujac kojima potoci odvode vodu prema sjeveru. Jugozapadno je smje{teno naselje Vukeli}i, uz put koji dolazi do naselja Jezera. Na sjeverozapadu i istoku su naselja Tomi}i i Trbovi}i. Isto~no od ceste Jasenak-Jezerane sve te vode prima potok Su{ik, koji na oko 1,5 km sjeverno od naselja Dre`nice ponire u jamu na rubu ove nizine. U prolje}e Dre`ni~ki lug obiluje vodom, korita potoka se napune i dijelom razliju po niìm predjelima. Uz DRE@NI^KI LUG I DRE@NICA Slika 2. Travnjaci u Dre`ni~kom lugu Slika 1. [irokolisni ka}unak korita su razvijeni elementi {umske vegetacije i {ikara koje mjestimi~no zauzimaju ve}e povr{ine. Dijelovi potoka ni ljeti ne presu{e, pa se u njima u ove}im pro{irenjima i udubinama zadràva bogat ìvi svijet. U Dre`ni~kom lugu vegetacijski su najzna~ajnije travnja~ke povr{ine, mahom livade koje se u posljednje vrijeme sve manje redovito kose, te tako zarastaju grmljem. U kasno prolje}e odlikuju se najve}om bujno{}u i {aroliko{}u. To je velik, skoro ravan prostor pove}ane vla`nosti, koji zbog brojnih mikro reljefnih raznolikosti okuplja predstavnike nekoliko biljnih zajednica, pa je zbog toga i krajobrazno vrlo privla~an i zanimljiv. Na nekoliko mjesta u najniìm dijelovima uz korito potoka i u manjim depresijama nazo~ne su ove}e populacije ùte perunike (Iris pseudacorus), a uz nju nerijetko se javljaju i ve}e plohe s visokom kon~arom (Filipendula ulmaria), koja se u to kasno proljetno vrijeme posebno izdvaja svojom bjelinom cvatova. Ako je tlo i malo povi{eno, kisele kemijske reakcije, nije rijetkost susresti i obi~ni vrijes (Calluna vulgaris). 448

67 Slika 3. Albino oblik rahlocvjetnog ka}una Po~etkom lipnja livade Dre`ni~kog luga su krajobrazno najljep{e. Tada prevladava ùta boja àbnjaka ljuti}a i rumenilo klin~i}a rumenike, pomije{ano s bojama mnogih drugih vrsta, posebice s bojama mno{tva orhideja. Velike povr{ine Dre`ni~kog luga prekrivaju populacije velikog broja vrsta {a{eva od kojih je obalni {a{ (Carex riparia) i lisi~ji {a{ (Carex vulpina) najbrojniji uz vode gdje mjestimi~no grade ~iste i velike populacije. Ono po ~emu se Dre`ni~ki lug u mnogome razlikuje od drugih sli~nih stani{ta u Hrvatskoj i ono po ~emu se u ekolo{kom i botani~kom pogledu isti~e posebnom vrijedno{}u i zna~enjem, su velike, vjerojatno i najve}e populacije nekoliko vrsta orhideja u Hrvatskoj. Na prostorima od nekoliko stotina hektara tijekom mjeseca lipnja, osim boja ostalog bilja, travnjaci su prekriveni desetinama tisu}a primjeraka orhideja, me u kojima najvi{e prevladava i u krajoliku se jasno isti~e ljubi~asto crvena boja. Ona najvi{e potje~e od vrste {irokolisnog ka}unka (Dactylorhiza majalis) koji na ovim stani{tima iskazuje veliku individualnu varijabilnost u odnosu na mnoge tjelesne osobine. Gusto}a mu ponegdje prelazi 20 primjeraka na m 2. Zanimljivo je ista}i kako je na ovim stani{tima otkriven i minijaturni potpuno bijeli, albino oblik ove vrste, kao do sada jedini takav primjerak u Hrvatskoj. Uz njega je nazo~no jo{ nekoliko vrsta, me utim, njihovi me usobni odnosi u pogledu hibridizacije i mogu}nosti razdvajanja svojti nisu jo{ dostatno istra- èni. To se odnosi i na vrstu rahlocvjetni ka}un (Orchis laxiflora), unutar ~ije populacije nalazimo i potpuno bijele, albino primjerke, {to je rijetkost u odnosu na cijeli prostor Hrvatske. Iz naselja Dre`nice cestom prema jugozapadu dolazi se do naselja Jezera i dalje prema zapadu i sjeverozapadu sve do Tomi}a. Put i stjenovite uzvisine s isto~ne strane ~ine o{tru granicu nizinskog dijela i naselja gdje izviru potoci Vruj~i} i Vrujac, a pogled s ove ceste koja se spu{ta prema najniòj to~ki Luga obuhva}a velik dio tog isto~nog nizinskog podru~ja. Ono se isti~e niskim i mo~varnim travnjacima u kojima se kosi ili stoka pase samo mali dio povr{ina. U mjesecu svibnju slika je osobito privla~na, jer je cijela nizina {arena od livadnog raslinja, àbnjaka ljuti}a i klin~i}a rumenike. U vrijeme ja~ih ki{a najniì dijelovi su poplavljeni, pa mjestimi- Slika 4. Poplavljeni dijelovi polja kod Dre`nice Slika 5. Vegetacija {a{eva uz potok Su{ik 449

68 ~no nastaju mala jezera. Po rubovima se razvijaju tr{~aci i populacije {a{eva i sitova. Travnja~ki prostori Dre`ni~kog luga isti~u se veli- ~inom i bogatstvom flore. Njihov biljni svijet najbolje }e se odràvati redovitim odvijanjem poljoprivrednih aktivnosti, ponajprije kosidbe barem jednom godi{nje. U protivnom, travnja~kih povr{ina iz godine u godinu bit }e sve manje, a sve vi{e }e se pojavljivati vegetacija {ikara i {uma. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof. Pogled s velikog mosta u Jezeranama usmjeren prema istoku otkriva nam impresivnu sliku velike udoline i Stajni~kog polja, protegnutog oko 3 km uz naselje Stajnicu. Sredinom polja protje~e ponornica Jaruga ili Stajnica, koja za ve}ih ki{a plavi okolna podru~ja. Polje se u mjesecu lipnju isti~e {aroliko{}u toplih boja, pa se s kojeg okolnog povi{enog mjesta stje~e dojam velike cvjetne {arene oaze okruène skoro sa svih strana zelenilom {uma i naseljima. Jednako zadivljuju}a slika Stajni~kog polja je i ona s uzvisina na jugoisto~nom dijelu polja uz cestu, koja nas vodi prema naseljima Lipice ili Kri`polje. Ovi krajolici isti~u se nemirnim reljefom, u kojemu se izdvaja mnogo velikih i malih vrta~a, ali s malo vapnena~kih blokova na povr{ini. Cijeli krajolik je zelen, prekriven u najve}oj mjeri prostranim travnjacima sa {arolikom Slika 1. Crna~ polje gledano odozgo STAJNI^KO I CRNA^ POLJE Slika 2. Jugoisto~ni dio polja u blizini naselja Crna~ Livade Stajni~kog polja isti~u se bujnom vegetacijom. Na ocjeditim tlima po rubovima polja razli~ite trave doseù visinu do 1,5 m, pa se kroz te livade u mjesecu lipnju te{ko prolazi. Na njima prevladava ovsenica pahovka, a mjestimi~no se plohe plave od cvatova livadne prènice. Na niìm tlima prevladava àbnjak ljuti} i livadni klin~i} rumenika, pomije{ani s mnogim drugim vrstama. Uz naselja velike povr{ine prekriva vegetacija zlatne krabljice i zvin~aca. Mjestimi~no uz putove po polju i u blizini naselja nazo~na je srebrnasta iglica (Geranium argenteum). Ta je vegetacija toliko visoka, da se ~ovjek ne zamije}uje kada prolazi putem poprijeko polja. vegetacijom i bogatom florom. Najve}i dio tih travnja- ~kih povr{ina su livade, koje se redovito kose. Uska moderna prometnica vodi nas u isto~ni dio Stajni~kog polja, a s tih padina moèmo promotriti gotovo cijelo naselje Stajnicu smje{teno na sjevernom dijelu polja, tj. uz ju`ne padine Male Kapele. To je sjeverozapadno pobr e Like, gdje se u depresijama nalaze mala polja poput ovog Stajni~kog ili susjednog Crna~a. S tih uzvisina lijepo se vidi ponornica Jaruga ili Stajnica, koja ponire u vi{e ponora u dnu polja. Na njoj mje{tani love pastrve, a uz nju se zadràva i nekoliko vrsta ptica mo~varica. Mjestimi~no se ljeskaju ve}e povr{ine, na kojima se razlila voda za jakih ki{a. Slika 3. Vegetacija uz Jarugu 450

69 Slika 4. Stajni~ko polje Na najniìm stani{tima uz cjevastu trbulju (Oenanthe fistulosa) i ùtu peruniku nekoliko vrsta {a{eva gradi gustu vegetaciju mo~varnog raslinja. Kod Jezerana podno Male Kapele, ju`no i jugozapadno od ceste Jezerane-Dre`nica-Jasenak, leì u smjeru sjeverozapad-jugoistok oko 4 km dugo i pola do jedan kilometar {iroko Crna~ polje. Na nekim dijelovima spomenute ceste isto je vidljivo odozgo u obliku duge i {arene trake, kojom u sredi{njem dijelu protje~e ponornica Jaruga. Uz nju raste mnogo grmolikih vrba, johe i poneki jasen. Na suncu se ljeskaju povr{ine periodi~nih jezera. Tada najljep{u sliku pruàju te valovite povr{ine travnjaka u kojima se isti~e veliko {arenilo vegetacije, u kojemu prevladavaju tople boje. Samo na malim povr{inama bliè Jarugi na povr{inu izbija golo vapnena~ko kamenje. Jaruga izvire kod Jezerana, a ponire u vi{e velikih ponora sjeverozapadno pri kraju polja. U vrijeme velikih ki{a voda se iz korita prelijeva na susjedna nià stani{ta, te u tom slu~aju du` toka nastaje ve}i broj jezeraca. Voda tada onemogu}ava prijelaz preko rje~ice, ali i prolaz do onih najzapadnijih dijelova. Suhi ostaju samo ne{to vi{i dijelovi polja koje je povr{inom valovito i blago nagnuto prema sjeverozapadu. Mje{tani okolnih ku}a na Jarugi love obi~ne pastrve. Slika 5. Vegetacija u sredi{njem dijelu Crna~ polja U polje se silazi preko nekoliko prilaznih puteva, od kojih je najva`niji onaj koji po~inje u blizini Jezerana sa spomenute ceste i koji prolazi kroz malo mjesto Crna~, te se proteè uzdu` polja oko 2 km drè}i se njegove isto~ne i sjeveroisto~ne strane. Dolaskom u naselje Crna~, po kojemu je i polje dobilo ime, zamije- }ujemo oko ku}a i uz poljske puteve velike sastojine zvin~aca (Bupleurum sp.) i krabljice (Chaerophyllum sp.) koje ponegdje prevladavaju u op}oj slici okoli{a. Bijela boja krabljice nazo~na je i na mnogim zapu{tenim povr{inama oko naselja. Najve}e povr{ine u polju prekriva àbnjak ljuti} (Ranunculus acris L.) koji naraste do metar visoko, i koji na cijelom polju daje osnovni ton. To je osobito vidljivo u mjesecu lipnju. Uz àbnjak znatne povr{ine prekriva i klin~i} rumenika (Lychnis flos cuculi L.) ~ije boje su pomije{ane s ostalim raslinjem. Manje zelene povr{ine na kojima prevladavaju trave s bojadisarskom ù}icom (Genista tinctoria L.) pomije{ane su s bjelinom visokih ivan~ica. Poput manjih ili ve}ih otoka bijele se cvatovi gomoljaste kon~are (Filipendula hexapetala Gilib.) te na niìm poloàjima prave kon- Slika 6. Jaruga na Stajni~kom polju ~are (Filipendula ulmaria /L./ Maxim.) koja }e zabijeliti povr{ine ne{to kasnije. Velika krvara (Sanguisorba officinalis L.) jo{ se jedva nazire u bogatoj zelenoj tratini, ba{ kao i ilirski procijepak, gorska djetelina i visoka ljubica.. Kako se pribliàvamo sjeverozapadnom dijelu polja Crna~, uz ùtu peruniku (Iris pseudacorus L.) ve} iz daleka zamije}ujemo i ove}u populaciju sibirske perunike (Iris sibirica L.). Uz korito Jaruge, s obje strane, velike su populacije ljekovitog odoljena (Valeriana officinalis L.) visokih stabljika i velikih kitnjastih, skoro bijelih cvatova. Na tim vla`nim stani{tima odoljen je ponegdje prevladavaju}a biljka. Uz njega na niìm stani{tima raste visoki obalni {a{. 451

70 Crna~ polje i Stajni~ko polje su velike i lijepe oaze niskih travnjaka, velike biolo{ke i stani{ne raznolikosti. Ve}i dio njihovih povr{ina ~ine livade, koje se jo{ redovito kose u kasno prolje}e, pruàju}i impresivnu sliku. Zbog toga se ovdje i danas odràva razmjerno bogat ìvi svijet, osobito biljne vrste koje su na mnogim drugim prostorima u Hrvatskoj prorije ene ili su potpuno nestale. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof. Sredi{nje mjesto u Konavlima i nekada{nje sjedi{te kneza Dubrova~ke republike je Pridvorje. Njegova okolica, posebice prostori oko samostana i crkve Sv. Trojstva, u prolje}e odi{u osobitom rasko{i boja i ljepotom. Ne znam je li ljep{e pro{etati prostranim cvjetnim livadama ili nizom puteljaka i stazica obi}i ove}u ~empresovu sastojinu koja se protegnula ju`no od crkvice Sv. Trojstva. Na tim livadama proljetne {umarice u sun~anom danu s otvorenim cvjetovima polegle su cijelom tratinom u tolikoj mnoìni primjeraka, koja se skoro nigdje drugdje ne moè zamijetiti. Pogled ti krene s juga, od tih cvjetnih {arenih poljana prema sjeveru, na~as se zaustavi na prorije enim ku}icama Pridvorja i zelenilu {uma Gornje bande, te se brzo popne ogoljelim sivobijelim ju`nim pristrancima Snije`nice, sve vi{e i vi{e do vrha Sv. Ilije. Hrastove su {ume oko Pridvorja pomije{ane s borovima i piramidalnim ~empresima, a na mjestima gdje visoke {ume nema {ire se {ikare nekolicine sredozemnih vrsta, brnistre, bodljikavi grmovi kapinike (Calycotome infesta) koji }e kroz mjesec dana okititi ùtom bojom sve one ju`ne goleti Snije`nice i zamamnim mirisom natopiti cijelu krajinu. U boricima i ~empresadama nisu rijetki niti primjerci pinja (Pinus pinea) koje otkrivaju njihove karakteristi~ne ki{obranaste kro{nje i krupni ~e{eri puni zrelih sjemenaka pinjola. êmpresada ju`no od crkvice Sv. Trojstva po mnogo~emu se isti~e od mnogih sli~nih u Konavlima. Povr- {ina od nekoliko hektara u cijelosti je obrasla vitkim OKO PRIDVORJA U KONAVLIMA ~empresima razli~ite starosti, a samo na malim povr{inama su ~istine s vi{e sunca i stazice koje vijugaju me u stablima. [uma je blago nagnuta prema jugu, a tlo joj je skoro u cijelosti slobodno od grmolikog raslinja te pokriveno gustim sagom zelenih mahovina i sivo bijelih li{ajeva. Deblji ili tanji sloj tla koje leì na vapnencima mjestimi~no sadrì dosta humusa i vlage. Na malo zasjenjenim povr{inama uspijeva se odràti razmjerno bujni sag prizemnog raslinja. Na nekoliko mjesta vide se otvori pauka iznutra opleteni pau~inom. U njima u tlu ìvi jedan od na{ih pauka koji ne zatvaraju otvor podzemnog stana posebnim poklopcem. U proljetnom razdoblju s kraja mjeseca travnja pa`ljivije oko zamijetit }e i nekolicinu vrsta gljiva, oso- Slika 1. Oko Pridvorja Slika 2. Zanemarena kokica s hipokromnim oblikom 452

71 Slika 4. Tineja Slika 3. Crnogorska kokica bito one iz skupine plo~a{ica (Pezizae) u obliku nekoliko cm duge ~a{ice. Na pti~jem izmetu na vi{e mjesta nalazimo i gljivicu zrnaste strukture plodi{ta, koja je prekrila ve}e povr{ine tla i listova uokolo. Ono po ~emu se ta ~empresada izdvaja u cijelim Konavlima i radi ~ega nema potrebe obilaziti druga sli~na stani{ta u okolici, su populacije nekoliko osobitih vrsta orhideja, koje po~inju cvasti ve} od polovice mjeseca oùjka, najranije u odnosu na cijeli prostor Republike Hrvatske. Nema tu mnogo vrsta, ali su ove njihove populacije osobito velike. Ponajprije tu obitava za Hrvatsku tek nedavno utvr- ena crnogorska kokica (Ophrys montenegrina) s varijabilnim mnogobrojnim primjercima, ~ija visina doseè do pola metra i s krupnim tamno crvenosme im cvjetovima te s nekoliko hibridnih oblika. Ova vrsta raste na svim okolnim livadama i zapu{tenim travnjacima u okolici, gdje se dobro isti~e kao jedina cvatu}a biljka u to doba godine. Ona ujedno ovdje nedvojbeno potvr uje svoju izvanrednu prilago enost ~ovjekovim aktivnostima na ovim stani{tima, jer se dobro slaè s ritmom ko{nje na tim livadama i dva puta godi{nje te i na taj na- ~in iskazuje povezanost orhideja s onim stani{tima koje je oblikovao i koje odràva ~ovjek. Velika populacijska Slika 5. Kefalinijska kokica zastupljenost ove vrste nalaè istraìva~ima dodatna istraìvanja i utvr ivanje mogu}ih hibridnih odnosa prema drugim sinkronim i sintopi~kim vrstama. Na ovim stani{tima nedvojbeno je utvr ena i nazo~nost kefalinijske kokice (Ophrys cephalonica) koja je od ranije poznata iz podru~ja Gr~ke, a tek odnedavno na prostorima na{e Dalmatinske zagore. I ova vrsta sklona je variranju te spontanoj hibridizaciji na podru- ~ju Konavala. 453

72 Ono po ~emu se ova ~empresada posebice isti~e od svih drugih stani{ta u Konavlima i u cijeloj Hrvatskoj je nazo~nost zanemarene kokice (Ophrys neglecta), koja je donedavno bila poznata u Hrvatskoj pod imenom kokica ose listarice (Ophrys tenthredinifera). înjenica kako ova kokica, gotovo najljep{a orhideja u Hrvatskoj, raste unutar {umske sastojine u manjim ili ve}im skupinama, a cvate ve} od sredine oùjka, izdvaja ova stani{ta i ovu vrstu kao osobitog ~lana flore orhideja u Hrvatskoj. Na ovim stani{tima obitava i njezin rijedak i do sada nepoznat hipokromni oblik u Hrvatskoj, s cvjetovima koji su u cijelosti ùti. Tu obitava i velika populacija jesenske zasukice (Spiranthes spiralis). U ovo proljetno vrijeme isti~u se me u mahovinom velike zelene rozete listova, a biljka }e cvasti tek krajem ljeta me u posljednjima u Hrvatskoj. Na mnogim mjestima raste i mala orhideja tineja (Orchis intacta) s velikim brojem primjeraka. Neki me u njima doseù najve}e dimenzije, koje su poznate za ovu vrstu u Hrvatskoj. Ova ~empresada u okolici Pridvorja pravi je zeleni kutak i ma{tovita zelena oaza Konavala. Svakom ljubitelju ljepote i svakom prirodnjaku ona nudi pregr{t radosti i iznena enja, te bi je u takvom obliku trebalo pomno ~uvati kao mali botani~ki orhidejski cvjetnjak. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof. NOVI DOKTORI ZNANOSTI Dr. [ k v o r c, dipl. ing. {um. obranio je 11. srpnja godine disertaciju pod naslovom Floristi~ke i vegetacijske zna~ajke {uma Dilja, te time stekao akademski stupanj doktora biotehni~kih znanosti, znanstveno podru~je {umarstvo. Javna obrana disertacije odràna je na [umarskom fakultetu Sveu~ili- {ta u Zagrebu, pred povjerenstvom u sastavu: Prof. dr. sc. Joso Vu k e l i }, [umarski fakultet Zagreb Izv. prof. dr. sc. Jozo F r a n j i }, [umarski fakultet Zagreb, mentor Doc. dr. sc. Andra` ^ a r n i, ZRC SAZU Ljubljana. Disertacija obuhva}a 203 stranice, uklju~uju}i 38 slika, karata i grafi~kih prikaza, 28 tablica, tri priloga i 179 literaturnih navoda, a obuhva}a sljede}a poglavlja: Uvod, Metode istraìvanja, Rezultati, Rasprava, Zaklju~ak, Literatura, @eljko [kvorc ro en je 2. studenoga godine u Dobroj Vodi (kod Poège). Osnovnu {kolu zavr{io je u âglinu, a Prirodoslovno-matemati- ~ku Gimnaziju u Poègi godine je upisao [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, gdje je i diplomirao godine s temom Zimotrenost nekih vrsta hrastova (Quercus L., Fagaceae) na Krndiji i Dilju. 454 Dr. [KVORC, dipl. ing. {um. Nakon odsluènja vojnoga roka godinu dana radi kao volonter u Zavodu za {umarsku genetiku, dendrologiju i botaniku [umarskoga fakulteta, gdje se i zapo{ljava 1. studenog godine. Akademske godine 1998/99. upisao je poslijediplomski studij na Biolo{kom odsjeku Prirodoslovno-matemati~koga fakulteta, smjer Ekologija. Magistarski rad pod naslovom Morfolo{ka i geneti~ka varijabilnost hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) i duba (Q. virgiliana /Ten./ Ten.) u Hrvatskoj, obranio je 24. travnja godine. Trenutno u znanstveno-nastavnom zvanju asistenta sudjeluje u izvo enju nastave iz vi{e predmeta na dodiplomskim i diplomskim studijima [umarskoga fakulteta (Botanika, [umarska botanika, Fiziologija bilja, Fiziologija {umskoga drve}a, Parkovno perensko i jednogodi{nje bilje i dr.). Tijekom zadnjih pet godina proveo je vi{e mjeseci na studijskom boravku na Biolo{kom institutu Znanstveno-istraìva~koga centra SAZU u Ljubljani, a u travnju godine u Austriji je zavr{io me- unarodni te~aj na temu odrìvoga gospodarenja i o~uvanja genofonda {umskih vrsta drve}a isto~ne i jugoisto~ne Europe. Sudjeluje kao istraìva~ na vi{e projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i {por-

73 ta, Ministarstva kulture, Hrvatskih {uma d.o.o., Zagreba~ke ùpanije i dr. Do sada je u suatorstvu objavio 31 znanstveni rad u doma}im i inozemnim ~asopisima, te sudjelovao u radu 12 znanstvenih simpozija i kongresa. ^lan je Isto- ~noalpsko-dinarskoga dru{tva za istraìvanje vegetacije, Hrvatskoga {umarskog dru{tva, Hrvatskoga botani~kog dru{tva i Hrvatskoga biometrijskog dru{tva. Saètak rada Podru~je Dilja dio je brdsko-gorskoga masiva Slavonije koje ima vrlo va`no mjesto u floristi~koj i vegetacijskoj slici kontinentalnoga dijela Republike Hrvatske. Zahvaljuju}i svome poloàju na granici razli~itih klimatskih utjecaja na tome se podru- ~ju nalazi veliko bogatstvo i raznolikost flore i vegetacije. Naàlost, biljni svijet Dilja nije do sada u dovoljnoj mjeri istraèn i vrednovan. Za potrebe vegetacijskih istraìvanja obra eno je ukupno 279 lokaliteta u razli~itim {umskim ekosustavima, a floristi~ki podaci prikupljani su i u drugim ekosustavima koji su izravno vezani za {umu. Vegetacija je obra ivana po standardnoj srednjoeuropskoj metodi. Za objektivniju klasifikaciju snimaka kori{teno je i 1413 ve} objavljenih fitocenolo{kih snimaka odgovaraju}ih asocijacija Republike Hrvatske, kao i susjednih podru- ~ja (Slovenija, Ma arska, Vojvodina). Numeri~ka analiza i obrada snimaka provedena je pomo}u programskih paketa SYN-TAX, PC-ORD, CANOCO 4.5 i JUICE 6.3. Na 97 lokaliteta na kojima su ra ene fitocenolo{ke snimke analizirana je reakcija povr{inskog sloja tla. Na istraìvanom podru~ju utvr eno je ukupno 307 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka. Spektar flornih geoelemenata potvr uje da se istraìvano podru~je nalazi na razme i razli~itih klimatskih utjecaja i fitogeografskih cjelina. Rezultati ovoga doktorata predstavljaju prvi sustavni popis flore {umskih povr{ina Dilja. Za sve lokalitete odre ene su to~ne koordinate te zna~ajke stani{ta, tako da je za svaku vrstu mogu}e konstruirati to~nu rasprostranjenost i ekolo{ke uvjete u kojima pridolazi. Prilikom klasifikacije, asocijacije u koje su svrstane snimke s istraìvanoga podru~ja analizirane su detaljnije te je definirana njihova ra{~lanjenost na subasocijacije i osnovni sinekolo{ki ~imbenici. Snimke s istra- ìvanoga podru~ja svrstane su u sljede}e sintaksone: Orno-Quercetum pubescentis Lathyro-Quercetum petraeae subas. typicum, luzuletosum i quercetosum cerris Festuco drymeiae-quercetum petraeae subas. typicum i lathyretosum nigrae Carpino betuli-quercetum roboris Epimedio-Carpinetum betuli subas. asperuletosum i caricetosum pilosae Vicio oroboidi-fagetum sylvaticae subas. typicum i caricetosum flaccae Festuco drymeiae-fagetum subas. luzuletosum i caricetosum pilosae. U radu su definirane biljne zajednice koje pridolaze na istraìvanom podru~ju. Odre en je njihov sociolo{ki karakter, sinsistematski poloàj i ekolo{ki ~imbenici. Razli~itost vegetacije Dilja u odnosu na ostale dijelove Slavonskoga gorja uzrokovana je specifi~nim, najisto~nijim poloàjem koji donosi utjecaj panonske klime, pa je i ovim istraìvanjem utvr eno veliko u~e{}e termofilnih elemenata u vegetaciji. Zbog razvedenoga reljefa u kojemu se na vrlo malom prostoru izmjenjuju razli~ite mati~ne podloge, dubine tla, ekspozicije i sl., {ume Dilja dolaze u finom mozaiku razli~itih asocijacija i subasocijacija koje se ~esto izmjenjuju i ~ije granice naj~e{}e nisu o{tre. Bukove {ume Dilja karakterizira manje u~e{}e ilirskih vrsta, a ve}e u~e{}e termofilnih vrsta reda Quercetalia pubescentis, u odnosu na odgovaraju}e {ume Papuka te Poè{ke i Babje gore. Iako je prisutan mali broj ilirskih vrsta, one u zna~ajnoj mjeri karakteriziraju ove {ume, {to ih razlikuje od srodnih srednjeeuropskih bukovih {uma. Posebnost {uma Dilja su termofilne bukove {ume (subas. Vicio oroboidi-fagetum caricetosum flaccae) koje se po malom u~e{}u ilirskih elemenata i velikom u~e{}u termofilnih vrsta reda Quercetalia pubescentis razlikuju od ostalih bukovih {uma na {irem geografskom prostoru. Asocijacija Festuco drymeiae- Fagetum na istraìvanom podru~ju dolazi s dvije subasocijacije luzuletosum koja dolazi fragmentarno i caricetosum pilosae koja je vrlo rasprostranjena i zauzima zna~ajne povr{ine na cijelom istraìvanom podru~ju. Medun~eve {ume su u floristi~kom smislu najbogatije sastojine na podru~ju Dilja. One zauzimaju najtermofilnija stani{ta, ju`nih ekspozicija i velikih nagiba. As. Lathyro-Quercetum petraeae prvi put je zabiljeèna za podru~je Dilja, te je utvr eno da se na cijelom istraìvanom podru~ju razvijaju tipi~ne sastojine i sastojine s cerom. As. Festuco drymeiae-quercetum petraeae dolazi na malim povr{inama na istraìvanom podru~ju. To je acidotermofilna asocijacija koja dolazi na stani{tima s najmanjim ph vrijednostima. As. Epimedio-Carpinetum betuli je dominantna {umska zajednica u brdskom pojasu istraìvanoga podru~ja, a dolazi u dvije subasocijacije caricetosum pilosae koja obuhva}a najve}i dio sastojina i asperuletosum koja se javlja fragmentarno. [ume Dilja bogate su raznovrsnim biljnim svijetom, a broj vrsta je vrlo razli~it u pojedinim biljnim zajednicama, te se u pravilu pove}ava s termofilno{}u stani{ta. Rezultati ovih istraìvanja pomo}i }e racionalnijem i uspje{nijem gospodarenju {umskim ekosustavima navedenoga podru~ja, a u svrhu o~uvanja biolo{ke raznolikosti i osiguranja potrajnoga gospodarenja, uz optimalnu proizvodnju drvne mase. 455

74 F r a n j i }, [ k v o r c, 1997: Zimotrenost nekih vrsta hrastova (Quercus L., Fagaceae) na Krndiji i Dilju (Slavonija, Hrvatska). [umarski list 121(11 12): F r a n j i }, J., I. Tr i n a j s t i [ k v o r c, 1998: Prilog poznavanju {irenja nekih neofita u Hrvatskoj. Fragm. phytom. herbol. 26(1 2): F r a n j i }, J., I. Tr i n a j s t i [ k v o r c, M. P r e - s e ~ a n, I. S a m a r d ` i }, 1999: A contribution to the knowledge of the distribution of Equisetum hyemale L. (Equisetaceae) in Croatia. Nat. Croat. 8(2): F r a n j i }, I., J. G r a ~ a n, D. K a j b [ k v o r c, B. D a l b e l o -B a { i }, 2000: Multivariate analysis of leaf shape of the common oak (Quercus robur L.) in the Gajno provenance test (Croatia). Glas. {um. pokuse 37: Tr i n a j s t i }, J., J. F r a n j i [ k v o r c, 2000: A new locality for the ass. Acoro-Glycerietum maximae Slavni} 1956 (Phragmition) in Croatia. Nat. Croat. 9(2): F r a n j i }, [ k v o r c, S. Kr~mar, 2001: Da li je naglo {irenje vrste Cornus hungarica Kárpati u Slavoniji i Baranji posljedica promjenjenih stani{nih uvjeta? Osje~ki zbornik 24/25: F r a n j i }, [ k v o r c, A. ^arni, 2001: Numeri~ka analiza fitocenolo{kih snimaka u bukovo-jelovim {umama (Abieti-Fagetum s. l.) u Hrvatskoj. [um. list. 125(1 2): F r a n j i }, J., B. D a l b e l o -B a { i [ k v o r c, 2001: Acorn form variability in the common oak (Quercus robur L.) in Croatia. Sauteria 11: Tr i n a j s t i }, I., J. F r a n j i [ k v o r c, 2001: Water plant and swamp vegetation of Virovi in Posavina (Croatia). Nat. Croat 10(4): Tr i n a j s t i }, I., J. F r a n j i [ k v o r c, 2001: Floristi~ka analiza as. Impatienti-Solidaginetum M. Moor 1958 (Calystegion sepium) u Me imurju. Agronomski glasnik 6: P a n d ` a, M., J. F r a n j i }, I. Tr i n a j s t i [ k v o r c, Z. S t a n ~ i }, 2001: The most recent state of affairs in the distribution of some neophytes in Croatia. Nat. Croat. 10(4): F r a n j i }, [ k v o r c, 2001: Dosada{nji rezultati istra`ivanja varijabilnosti hrasta lu`njaka (Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj. U: S. Mati}, A. P. B. Krpan, J. Gra~an (ur.) Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim {umama. [umarski fakultet Zagreb, [umarski institut Jastrebarsko, Hrvatske {ume Zagreb, Popis objavljenih znanstvenih radova: [ k v o r J. F r a n j i }, 2001: Morfolo{ka diferencijacija hrastova medunca (Quercus pubescens Willd.) i duba (Q. virgiliana /Ten./ Ten.) u Hrvatskoj. U: S. Mati}, A. P. B. Krpan, J. Gra~an (ur.) Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim {umama. [umarski fakultet Zagreb, [umarski institut Jastrebarsko, Hrvatske {ume Zagreb, Tr i n a j s t i }, I., J. F r a n j i [ k v o r c, 2002: Fitocenolo{ke zna~ajke as. Impatienti-Solidaginetum M. Moor 1958 (Calystegion sepium) u Hrvatskoj. Fragm. Phytom. Herbol. 27(1 2): ^ a r n i, A., J. F r a n j i [ k v o r c, 2002: Vegetacija grmastih {umskih rubova u Slavoniji. [umarski list 126(9 10): F r a n j i }, [ k v o r c, M. P a n d ` a, B. K e k e - l i }, 2002: [umska vegetacija poluotoka O{trica (Dalmacija, Hrvatska). [umarski list 126(9 10): P a n d ` a, M., J. F r a n j i [ k v o r c, 2002: Actual status of the spread of ass. Oleo-euphorbietum dendroidis Trinajsti} 1973 (Oleo-Ceratonion) in Croatia. Acta Bot. Hung. 44(3 4): P a n d ` a, M., J F r a n j i [ k v o r c, 2002: The flora of some uninhabited [ibenik archipelago islands (Dalmatia, Croatia). Nat. Croat. 11(4): Tr i n a j s t i }, I., J. F r a n j i [ k v o r c, 2003: Sintaksonomska analiza bukovih {uma Me imurja (Hrvatska). [umarski list 127(1 2): 3 9. F r a n j i }, J., M. P a n d ` [ k v o r c, 2003: Rasprostranjenost vrste Anthyllis barba-jovis L. (Fabaceae) u Hrvatskoj. [umarski list 127(1 2): ^ a r n i, A., J. F r a n j i [ k v o r c, 2004: Crataegus nigra Waldst. et Kit. dominated community in the flooded Danube river area in Croatia. Hacquetia 3(2): Ti k v i }, I., Z. S e l e t k o v i [ k v o r c, N. M a g - d i }, N. P a v l u s, 2004: Stabilnost bukovo-jelovih {umskih ekosustava u Nacionalnom parku Plitvi~ka jezera. Plitvi~ki bilten 6: P a n d ` a, M., J. F r a n j i [ k v o r c, I. Tr i n a j - s t i }, Zi. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka Murtera. Rad. [umar. inst. 39(2): [ k v o r J. F r a n j i }, M. I d ` o j t i }, 2005: Population structure of Quercus pubescens Willd. (Fagaceae) in Croatia according to morphology of leaves. Acta Bot. Hung. 47(1 2): B a l l i a n, [ k v o r c, J. F r a n j i }, D. K a j b a, S. B o g d a n F. B o g u n i }, 2005: Procjena nekih morfolo{kih zna~ajki munike (Pinus heldreichii

75 Christ.) u dijelu areala. [umarski list 129(9 10): P a n d ` a, M., J. F r a n j i [ k v o r c, 2005: Weed and ruderal vegetation (Stellarietea mediae R. Tx. et al. ex von Rochow 1951) in the central part of the East Adriatic coast. Periodicum Biologorum 107(3): F r a n j i }, [ k v o r c, K. F i l i p o v i }, I. Vi t a - s o v i } -K o s i }, 2005: Phytosociological characteristics of Quercus cerris L. forests in East Slavonia (Croatia). Hacquetia 4(2): ^ a r n i, A., J. F r a n j i }, U. [ k v o r c, 2005: Floristical, Ecological and Structural Diversity of Vegetation of Forest Fringes of the Northern Croatia Along a Climatic Gradient. Phyton (Horn, Austria) 45(2): I d ` o j t i }, M., M. K o g e l n i k, J. F r a n j i [ k v o r c, 2006: Hosts and distribution of Viscum album L. ssp. album in Croatia and Slovenia. Plant Biosystems 140(1): F r a n j i }, [ k v o r c, A. ^ a r n i, 2006: Rasprostranjenost panonskoga crnog gloga (Crataegus nigra Waldst. et Kit.) u Hrvatskoj i njegov zna- ~aj u formiranju vegetacije {umskih rubova. [umarski list 130(1-2): 3 8. F r a n j i }, J., Z. L i b e [ k v o r c, M. I d ` o j t i }, R. [ o { t a r i }, Z. S t a n ~ i }, 2006: Morphological and molecular differentiation of the Croatian populations of Quercus pubescens Willd. (Fagaceae). Acta Societatis Botanicorum Poloniae 75 (2): J. Franji} KNJIGE I ÂSOPISI ZA[TI]ENA PRIRODNA BA[TINA Zbog obilja vrijednih prirodnih krajolika lociranih na Kvarnerskim otocima, priobalju i gorskom zale u, ali i onih kojima je ljudska ruka dala snaàn pe~at ( neuni{tiv{i ih ve} ih preobraziv{i u ~udesne ruralne predjele ), Primorsko-goranska ùpanija (7 990 km 2 s pravom nosi laskavi pridjev najljep{e ùpanije Hrvatske. Njen ~elni ~ovjek, ùpan Zlatko K o m a d i n a u predgovoru knjige, naslova istovjetnog naslovu ovog prikaza, s pravom se pita: tko se (jo{) na tako malom prostoru na trome i Sredozemlja, Panonske nizije i masiva Dinarida moè pohvaliti u~kastim zvon~i}em, velebitskom degenijom, sme im medvjedom, sivim vukom i reintroduciranim risom? Tu iznimnu prirodnu ba{tinu od tridesetak vrijednih i za{ti}enih prirodnih predjela i pojedina~nih dijelova prirode znala~ki je, dopadljivo i instruktivno, rije~ju i slikom, predstavio u spomenutoj publikaciji dipl. ing. biologije Marko R a n d i }, stru~ni zavoda za odr- ìvi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci. Kako je na predstavljanju knjige, zapravo vodi~a, pripomenuo ravnatelj Zavoda prof. dr. sc. Mladen ^ r n j a r, knjiga ima za cilj ukazati ljubiteljima prirode, ali i onima koji su na putu da to uskoro postanu, svu kompletnost vrednota koje pruàju za{ti}ena podru~ja ove ùpanije, polaze}i od pretpostavke da ono {to poznajemo i volimo lak{e i savjesnije ~uvamo. Uz saèt uvodni prikaz osnovnih prirodnih zna~ajki (geolo{ka podloga, tla, vode, klime, flore, faune, vegetacijsko ra{~lanjenje) Primorsko-goranske ùpanija (PG@) iz poglavlja Za{tita prirode saznajemo da je u PG@ do sada za{ti}eno ukupno trideset i jedno podru~je, dnosno pojedina~ni objekt ukupne povr{ine 276 km 2 ili 7,7 % povr{ine ùpanje. Usporedbe radi, Hrvatska ima pod za{titom 5988 km 2 ili 9,4 % teritorija. Prostorno najve}e za{ti}eno prirodno podru~je je Park prirode U~ka (160 km 2 od kojih 50 % pripada Istarskoj ùpaniji) i NP Risnjak (64 km 2 ). Prema ranijoj znatno op{irnijoj publikaciji istog nakladnika (Prirodna ba{tina Primorsko-goranske ùpanije, Rijeka 2003.), prostornim planom ùpanije, odnosno gradova i op}ina predvi a se za{tita od preko 120 prirodnih predjela ili 18 % povr{ine ùpanije. Slijedi pojedina~ni opis svih zakonski za{ti}enih dijelova prirode, njih, kako rekosmo, ukupno 31, po~ev{i od strogog rezervata Bijelih i Samarskih stijena u Velikoj Kapeli, do spomenika parkovne arhitekture stabala pinije (Pinus pinea) u kod Malog Lo{inja. Svakom od tih za{ti}enih prirodnih predjela i/ili pojedina~nom objektu posve}en je odgovaraju}i ve}i ili manji prostor ovisno o njihovoj objektivnoj prirodnoj vrijednosti i zna- ~ajkama koje posjeduje. Najve}i broj stranica (i slika) posve}en je opisu NP Risnjak (13), slijedi Park prirode U~ka (8), Bijele i Samarske stijene (6) itd. Uz detaljan opis prirodnih zna~ajki objekta za svaki od njih nazna- ~ena je: kategorija za{tite, godina progla{enja, povr{ina, poloàj, nadmorska visina s opisom specifi~nosti 457

76 flore, faune i vegetacije, odnosno posebnih zanimljivosti tamo gdje je to bilo potrebno ista}i. Kako za pojedine zasti}ene predjele postoje posebni pravilnici o unutarnjem redu, kojim su primjerice odre eni slu`beni punktovi za ulaz, na~ini kretanja, dozvoljene odnosno zabranjene radnje unutar podru~ja te adresa s brojem telefona i sl. institucije koja objektom gospodari. Kako je knjiga Za{ti}ena prirodna ba{tina PG@ svojevrsni vodi~ primijetio bih da je, uz tekst i sliku, svako za{ti}eno podru~je trebalo prikazati i zemljovidom, kako bi se ne samo lak{e moglo do}i do njega, nego se i po njemu lak{e kretati i uìvati. To bi posebno dobro do{lo stranim gostima i ljubiteljima prirode, za koje je, u ostalom, publikacija i prevedena na dva svjetska jezika (engleski i njema~ki jezik). No, mo`da su nakladnik i autor to namjerno izostavili. Prisje}am se rije~i iz intervjua s prof. dr. P o l j a k o m, poznatim hrvatskim planinarom i autorom brojnih knjiga i vodi~a po planinama, u kojem je kad je trebao napisati novi vodi~ po planinama i prevesti ga rekao: No ve} vidim strance koji {vrljaju po planinama, prave {tetu, a svaki se ~as zbivaju nesre}e. [to imamo od toga? Nov~ano, ni{ta, {tetu itekako. Tek smo polaskani jer nam se dive pazite {to Hrvati imaju... I jo{ jedna mala pripomena. Pri predstavljanju stare tise u Me edima kod Vrbovskog, jedinog za{ti}enog tisovog stabla na prostoru PG@-a, ing. Randi} napominje da Gorski kotar ima nekoliko vrlo starih stabala tise ~iju je starost te{ko odrediti, ali one mo`da pripadaju najstarijim ìvu}im stanovnicima ùpanije. Pokrenuv{i natje~aj Traìmo najdeblju tisu Gorskog kotara putem lista Drvosje~a, glasila tada{njeg [umskog gospodarstva Delnice sedamdesetih godina pro{log stolje}a, sa- ~inili smo pregled deset najdebljih i vjerojatno najstarijih tisa ovoga dijela Gorske Hrvatske. Za{ti}ena tisa iz Me eda s prsnim promjerom od 84 cm i starosti od samo 200 godina na toj je ljestvici tek na 8. mjestu! Prva je bila tisa iz {umskog predjela Malo duboko [umarije Gomirje sa staro{}u od 1200 godina i s prsnim promjerom od 80 cm. Slijede tisa iz risnja~kih Bijelih stijena s istim bremenom godina i prsnim promjerom od 50 cm, tisa iz Male Belice (Hajdova hià) ponad Grbajela u kanjonu Kupe (700 g/82 cm), tise iz prezidanskog Jarmovca (600 g/62 cm) i Ravne Gore (600 g/58,9 cm) itd. Starost tisa, koja nas zacijelo ushi}uje, nije plod procjene. Utvr ivana je pouzdanom stru~nom metodom izvrtaka prirasnim Presslerovim svrdlom. Kako je svrha ankete bila da se sve one ne samo evidentiraju ve} i za- {tite, krajnje je vrijeme da se s ovim najstarijim i najdebljim, ako su jo{ na ìvotu, to i u~ini. Prikladnog dèpnog formata 20x10 cm, obima 155 stranica i s preko 90 slika u bojama ~estitke uz autora Randi}a jo{ zasluùje grafi~ka urednica Jasminka M a r ` i } - K a z a z i. Knjigu je tiskao Grafi~ki zavod Hrvatske Zagreb. Alojzije Frkovi} 458

77 L ITALIA FORESTALE E MONTANA (âsopis o ekonomskim i tehni~kim odnosima izdanje talijanske Akademije {umarskih znanosti Firenze) Iz broja 3. svibanj-lipanj g. izdvajamo: Raffaelle C a v a l l i, Luca Zuccoli B e r g o m i : U~inkovitost jednog Harvestera u uvjetima talijanskih Alpa Uporaba harvestera u Italiji je uglavnom uobi~ajena u ravni~astim podru~jima, ponajprije u plantaàma topole i borovca te ure enju rije~nih korita. Postoje informacije o uporabi harvestera u ure enju kestenovih panja~a i prvi poku{aj njegove primjene u alpskim uvjetima, ali bez saznanja o u~inkovitosti i isplativosti. Alpski uvjeti predstavljaju objektivne prepreke za uspje{an rad ovih strojeva, ponajprije zbog strmih i neravnih terena, iako moderni strojevi imaju bolju pokretljivost od klasi~nih traktora za {umsku uporabu. To je ve} potvr eno njihovom primjenom u Austriji u sli~nim ili jo{ teìm uvjetima. Tamo je u uporabi 237 harvestera koji rade 11,8 % godi{njih poslova. Za svladavanje glavnog problema, velikih strmina, predvi ene su gusjenice, a kabine s voza~em automatski zauzimaju horizontalan poloàj pri ve}im strminama. Novo projektirani strojevi mogu sigurno raditi na terenima nagiba do 60 %. Pokusi su obavljani s harvesterom Timberjack 1270 D. To je jedan od najprodavanijih modela finskog proizvo a~a. Njegova polivalentnost omogu}ava uspje{nu primjenu i u prorjedama i u sje~ama velikog intenziteta. Opremljen je dizel motorom snage 160 KW, sna`ne konstrukcije na 6 kota~a od kojih dva para na prednjem pogonu. [irina stroja je 2,7 m a teìna 17,5 t, s kranom TJ 210 H 97 duìne 10 m, na kojem se nalazi glava TJH 758, koja moè obarati stabla do 65 cm i rezati grane do 48 cm. Kabina je samopodesiva na horizontalan poloàj do nagiba od 25 %. Za teè terene predvi- ene su polugusjenice na prednja dva para kota~a i lanci na zadnjim kota~ima. Pokusi su obavljani g. u zoni Casera Lavardet u provinciji Udine na nadmorskoj visini 1350 do 1450 m u dvije sastojine smreke, jele i bukve. Harvester se kretao u usponu, linijom najve}eg nagiba, otvoriv{i koridor od oko 5 m i istovremeno vr{e}i prorjedu na obadvije strane, stvaraju}i tako ure ene pruge od oko 20 m. Stabla nisu dozna~ivana, ve} je iskusni operater sam odabirao stabla za proredu. Dio granjevine stavljao je ispred sebe, stvaraju}i tako tampon radi smanjenja {teta, a ostali dio je uhrpan. Izra eni sortimenti od oborenih stabala uredno su sloèni na rubu koridora, za naknadno izvla~enje forvarderom. Model produktivnosti konstruiran je na temelju uobi~ajenog protokola i predvi a pra}enje kretanja stroja, izradu stabala i neefektivno vrijeme. Ovo pra}enje omogu}ava kompjutor na harvesteru (sa software Timbermatic 300) te operator koji o~itava vrijeme utro{eno na svako stablo, dok drugi operator na zemlji prati vrijeme premje{tanje stroja i granice pokusne plohe. Svi su podaci prikazani statisti~ki i grafi~ki. Produktivnost stroja pove}ava se kod manje gusto- }e sastojine, uz prosje~an nagib terena i intenzitet prorjede (sje~e). To se obja{njava lak{om pokretljivosti stroja i manjim te{ko}ama pri izradi sortimenata. Operator ima vi{e mogu}nosti u izboru poloàja za obaranje stabla i rezanje grana te manje kretanja za zauzimanje optimalnog poloàja. Zanimljivo je da se produktivnost pove}ava s pove- }anjem nagiba, {to se obja{njava nastojanjem operatora da se {to manje kre}e, {to pove}ava u~inak, ali mo- `da na {tetu sortiranja sortimenata. Kona~no produktivnost se pove}ava intenzitetom sje~e, {to je logi~no, jer operator iz istog poloàja izra uje ve}u koli~inu sortimenata. Prilikom pokusa najve}i je nagib bio 39 %, ali s harvesterom na kota~e nije preporu~ljivo raditi na nagibima ve}im od 35 %. Analizom tro{kova ustanovljeno je da ovaj vi{i stupanj mehanizacije donosi sniènje tro{kova u odnosu na konvencionalne metode, {to bi trebalo potaknuti {umske poduzetnike na investiranje. Krenulo se od cijene stroja na talijanskom trì{tu na bazi podataka dobivenih od uvoznika. Tro{ak po jedinici proizvoda ( /m 3 ) izra~unat je iz odnosa tro{ka na sat ( /h) i produktivnosti (m 3 /h), {to je uspore eno s konvencionalnim radom s motornom pilom u istovjetnim uvjetima. Ustanovljeno je da se u{tede kre}u od 5 do preko 40 po jedinici proizvoda, a najvi{e kod stabala malog promjera, {to je naj~e{}e obilje`je prorjeda. Rade}i stablo od prosje~ne kubature od 0,2 (prosje- ~ni promjer 19 cm) u srednjim uvjetima gusto}e, nagiba i intenziteta sje~e, harvester doseè u~inkovitost od oko 12 m 3 /sat (uzev{i u obzir 15 min mrtvog rada). To unato~ visokih tro{kova stroja po satu (98,7 ) omogu- }uje izradu 1 m 3 sortimenta za 8, dok je to u klasi~noj izradi s motornom pilom 25 /m 3. Va`no je napomenuti da je sigurnost operatora u harvesteru ve}a nego kod radnika s motornom pilom, ali je on izloèn kontinuiranoj psihi~koj napetosti, pa je preporu~ljivo uz pripremljenost operatora, prilikom rada uzimati ~e{}e stanke za odmor. 459

78 Roberto F r a t i n i, Sandra P e l l e g r i n o, Paolo C a p r e t t i : Tehni~ka i financijska procjena {teta od gljive Heterobasidion annosum u plantaì duglazije u Kalabriji Planta`na proizvodnja drveta predstavlja nezamjenjiv izvor sirovine za potrebe industrije. Razni biotski i abiotski ~imbenici negativno utje~u na rast i tehnolo- {ke karakteristike sortimenata, a ~esto uzrokuju uginu- }e stabala, pa i cijele plantaè. Basidiomicetes Heterobasidion annosum s.l., je uzro~nik korjenove truleì, te bijele truleì unutar debla mnogih vrsta, pogotovo ~etinja~a. Smatra se najve}im patogenom {umskih vrsta u umjernim zonama. U g. procjena izravnih {teta (gubitak vrijednosti drveta) prelazi vrijednost od 800 milijuna. Koeficijent {teta na duglaziji, kao posljedica napada H. annosum u 90. godinama iznosio je godi{nje 3 % na proizvodnji i 2 % na vrijednosti sortimenata. [irenje H. annosum po~inje u trenutku kada spore s mrtvog drveta iz plantaè padnu na povr{inu svijeìh panjeva poslije prorjede pa ih inficiraju, te se gljiva dalje {iri putem kontakta korjenovog sustava na zdrava stabla. Od svih metoda koje su do sada upotrebljivane protiv H. annosum, najbolje rezultate dala je biolo{ka metoda u kojoj gljiva suparnik napada H. annosum ne prave}i {tetu na stablu. Va`no je prekinuti ìvotni ciklus patogene gljive, sprje~avanjem faze infekcije panjeva. Me u biolo{kim preparatima poznati su oni koji sadrè spore gljive Peniophora gigantea i to finski preparat Rotstop. U ovom ~lanku analizirani su podaci o {tetama H. annosum u plantaì duglazije povr{ine 110 ha u masivu Silano u op}ini Celico (CS), te prijedlog ophodnje za kori{tenje drvne mase. U gospodarenju plantaè duglazije vlasnik je imao dvije mogu}nosti, posje}i drvnu masu u 35. godini ili u 50. godini, ali bi u tom slu~aju nakon prorjede u 35. godini trebao primijeniti za{titu biolo{kim sredstvom. Analizirani su tro{kovi i vrijednosti drvne mase u oba slu~aja. Drvna masa u slu~aju sje~e u 35. godini iznosi oko 80 m 3, a u 50. godini oko 435 m 3 (od ~ega ~ak 35 % pilanske gra e). Intervencija biolo{kim preparatom iznosi 75 /ha i jo{ dodatnih 0,5 /m 3 za primjenu sredstva. Taj se zahvat obavlja prilikom prorjede u 35. godini. Radi realnijeg prikaza tro{kova i vrijednosti sortimenata pokus je obavljen na zreloj sastojini od 55. godina i drugoj 35. godina staroj, gdje je postojala mogu}nost gole sje~e ili prorede s biolo{kim tretmanom. Operacije sje~e i izrade obavila su ~etiri radnika s motornom pilom na uobi~ajen na~in, a izvlaka je obavljena s klasi~nim {umskim traktorom. Vrijednost robe obra~unata je po vaè}im lokalnim cijenama. Kalkulacija za sje~u u 35. godini dala je negativnu vrijednost po ha, dok je sje~a u 50. godini uz prorjedu u 35. godini i primjenu biolo{kog sredstva Rodstop dala vrijednost sortimenata od 1931 /ha. U ovom prikazu vodilo se ra~una o isklju~ivo izravnim {tetama koje proizvodi gljiva H. annosum na sortimentima (naro~ito poslije prorjede), a nije razmatrana ekolo{ka {teta te budu}a stabilnost populacije. Ovo istraìvanje moè dati smjernice {umskom investitoru za smanjenje financijskih gubitaka uzrokovanih anticipiranom sje~om u 35. godini. Orazio C i a n c i o, Vittorio G a r f i, Francesco I o v i - n o, Giuliano M e n g u z z a t o : Kalifornijski bor u kulturama ju`ne Italije analiza obavljenih zahvata Kalifornijski bor (Pinus radiata D. Don ili sin. Pinus insignis Doug.), u zemlji podrijetla, zapadnom dijelu SAD zauzima povr{inu od ha u tri manje zone. U manje tipi~nom taksonu pojavljuje se i u ju`nim dijelovima SAD-a. Zbog brzine rasta spada me u vrste koje se najvi{e primjenjuju u kulturama u raznim dijelovima svijeta. Procjenjuje se da se kultivira na oko 2 milijuna ha, od ~ega oko ha u Novom Zelandu ha u Australiji ha u [panjolskoj itd. U Italiji je njegova primjena novijeg datuma. U 80-im godinama povr{ina pod ovim borom iznosila je ha (od ~ega na Sardiniji, u Kalabriji u Campaniji itd.). Dana{nja povr{ina smanjena je dijelom zbog sije~e zrelih kultura, a dijelom zbog poàra. Optimalno podru~je za primjenu ovog bora u Italiji (s klimatskog stajali{ta) obalno je podru~je sredi{nje Italije i planinski dio ju`ne Italije, do granice hladne podzone Lauretuma. Glavni limitiraju}i klimatski ~imbenici su niske temperature i nedostatak oborina u vru- }em ljetnom razdoblju. Postoje}e plantaè bora uglavnom su podignute u drugoj polovici pro{log stolje}a klasi~nim na~inom po{umljavanja: Ve}i dio na ju`nom dijelu Italije podignut je financiranjem Specijalnog projekta br. 24 (banka za ju`nu Italiju). Istraìvanja su obavljena na 6 lokaliteta u Campaniji (Salerno), gdje je firma Lu.Ca.For.Sp.A podigla plantaè kalifornijskog bora na 229 ha povr{ine, koja se fitoklimatski moè opisati kao topla podzona Lauretuma i Castanetuma (Pavari). Nadmorska visina je od 100 do 800 m, ekspozicije su razne, a nagibi nisu posebno veliki. Plantaà je podignuta u razdoblju od 3 godine ( ) na su{nom terenu prethodno namijenjenom podizanju vo}arskih kultura. Tlo je pripremljeno dubokim oranjem, cm, ~esto ponovljenim i unakrsnim, te su uklonjeni panjevi i grmlje. Kori{teni su sna`ni traktori gusjeni~ari snage 250 HP, s hidrauli~kim plugom. Ovakva priprema tla omogu}ava bolju cirkulaciju tla i vode, te bolji razvoj korjenova sustava u dubinu. Sa enje je obavljeno u redove razmaka 3 m i razmak sadnica od 1,5 m. U prve tri godine mehani~kom obradom eliminiran je korov. 460

79 Nakon 10 godina obavljena je prva analiza stanja plantaè, koja je ponovljena i g., tj. 20 i 25 godina nakon podizanja plantaè. Obavljena su mjerenja metodom uzoraka, tako da je mjeren svaki 15 red. Mjeren je prsni promjer, visina i evidentirana suha i nestala stabla. Tako su ustanovljeni svi dendrometrijski podaci: prosje~ni promjer i visina, temeljnica, drvna masa, prirast, broj stabala (ìvih i mortalitet). Svi su ovi parametri tabli~ni. Na temelju veli~ine temeljnice odre- ene su tri klase produktivnosti za svih {est lokaliteta. Mortalitet varira od 10 do 45 %, manji je na ve}im nadmorskim visinama, {to se pripisuje ve}oj koli~ini oborina. Tako er je mortalitet manji kod sadnje u ve- }im razmacima (sadnja u vrhove istostrani~nog trokuta kojemu je stranica 2,9 m). Prosje~na gusto}a po ha plantaè sa ene s razmacima 3 x 1,5 m je izme u 1213 i 1729 stabala, kod razmaka 3 x 2m je 1431 stablo, a kod sadnje u trokutastom rasporedu s razmakom sadnica od 2,9 m je 1016 stabala/ha. Postoje izvjesna odstupanja ovisno o klasi produktivnosti terena. Temeljnica se kre}e od 40 do 62,3 m 2, a drvna masa od 316 do 525 m 3 /ha, ovisno o op}enitim ekolo{kim uvjetima. Godi{nji prirast u dobrim uvjetima produktivnosti u 19. godini iznosi od 22 do 33 m 3 /ha, a u lo{ijim uvjetima smanjuje se do 12 m 3 /ha. U niìm predjelima stabla imaju ~esto deformacije uzrokovane napadom Evetria boulianae, u prvim godinama nakon sadnje. Gusto}a prizemnog raslinja ovisna je o gusto}i kulture, a naj~e{}e su prisutne kupina i brnistra. Kompleksno gledaju}i produkciju drvne mase planta- è kalifornijskog bora rezultati su zadovoljavaju}i, posebice jer je njegova uporaba bila na terenu razli~ite produktivnosti tla. Ovaj bor je potvrdio da je vrsta brzoga rasta, {to je pospje{ila i solidna obrada tla, kao i sposobnost kalifornijskog bora da apsorbira vodu preko iglica, koriste}i tako oskudne ali ~este mediteranske oborine. Priprema tla i pa`ljiv izbor sadnog materijala pridonose smanjenju naknadnih tro{kova. Postignuti rezultati firme Lu.Ca.For.Sp.A imaju i druga gledi{ta: valorizacija terena koji bi ostao zapu{ten i izloèn ~estim poàrima, pobolj{anje sa stajali{ta izgleda krajolika, o~uvanje tla, otvaranje radnih mjesta u podru~ju visoke nezaposlenosti, aktiviranje prerade drvne mase, te op}enito kompleksno pobolj{anje socijalnoekonomskih prilika tog podru~ja. Frane Grospi} ZNANSTVENI I STRU^NI SKUPOVI U razdoblju od 22. travnja do 5. svibnja godine u Atlanti (Georgia) i San Franciscu (California) odràne su tri me usobno povezane me unarodne konferencije pod pokroviteljstvom Vlade SAD-a, u organizaciji svjetski najve}e asocijacije za celulozu, papir i prate}e industrije, TAPPI i svjetske vode}e asocijacije za nanotehnologiju, IANANO: International Conference on Nanotechnology for the Forest Products Industry (U daljnjem tekstu: TAPPI 2006), Papermakers Conference i Coating and Graphic Arts Conference and Exhibit. Suorganizatori konferencija bile su razne me unarodne organizacije: InnovaWood, AIChE Forest Products Division, Appita, Forest Products Society (FPS), ME\UNARODNA KONFERENCIJA O NANOTEHNOLOGIJI International Academy of Wood Science (IAWS), Materials Research Society (MRS), National Nanotechnology Initiative (NNI), Paper Industry Technical Association (PITA), Society of Wood Science and Technology (SWST), U.S. Environmental Protection Agency Research & Development i ostale. Svaka od navedenih 461

80 organizacija u radu TAPPI 2006 bila je zastupljena sa predstavnikom zemlje, odnosno ~lanom u istima. Izlaganjem na temu Development Scenario for Forest Products Industries, prof. dr. sc. Ivica G r b a c predo~io je razvojni scenarij hrvatskog sektora {umarstva i industrija baziranih na njemu. Nanotehnologija zauzima va`no mjesto u istome, istaknuo je u svom izlaganju hrvatski znanstvenik: [ ] Nanotehnologija je klju~na tehnologija 21. stolje}a koja }e kreirati nove materijale, tehnologije i nove proizvode. Stoga, istraìva~ki i razvojni programi Republike Hrvatske u podru~ju nanotehnologije predstavljaju jedan od prioriteta, a sve u svrhu privredne konkurentnosti, jer kontinuirana tehnolo{ka inovacija od su{tinskog je zna~enja za istu. people resources solutions * Programski okvir TAPPI 2006 Sredi{nja tema, poveznica svih Konferencija bila je nanotehnologija i nanoznanost, vi{efunkcionalni materijali i novi proizvodni procesi. Okupili su se ugledni svjetski stru~njaci i mislioci raznih struka, da bi s razli- ~itih gledi{ta raspravljali o fenomenu i potencijalima nanotehnologije. S druge strane, raspravljalo se o utjecajima nanotehnologije na dru{tvo, privredu i znanost te o rizicima i ograni~enjima nanotehnologije. Programski okvir TAPPI 2006 obuhvatio je prezentaciju znanstvenih dostignu}a na podru~ju nanotehnologije, pregled znanstvenih, ekonomskih i socijalnih trendova nanotehnolo{kih aplikacija u podru~ju {umarstva i industrija baziranih na njemu, a bio je upotpunjen stru~nim radionicama i forumima. Obra ene su teme, primjerice, revolucija znanja, konvergencija industrijskih grana, biomimikrija, strojevi i alati svih vrsta nanometarskog razmjera: mehani~ki, kemijski i termi~ki senzori i procesori, programi sigurnosti i za{tite zdravlja, nanotehnologija u za{titi okoli{a, oplemenjivanje papira i strate{ko planiranje. Konferencija Papermakers Conference dodatno je prezentirala tri dinami~ne teme u domeni proizvodnje celuloze, papira i proizvoda od papira te popratnih industrija: energija (Kako reducirati potro{nju i smanjiti tro{kove?), ekonomi~nost (Kako i pomo}u ~ega planirati i posti}i ekonomi~nost?) i menad`ment (Kako posti}i kvalitetno vodstvo?). Jedinstvena konferencija Coating and Graphic Arts Conference bila je fokusirana na davanje neposrednih, korisnih informacija primjenjivih u samoj proizvodnji i na trenutnu tehnologiju u podru~ju proizvodnje celuloze i papira. Tako- er, sudionici su mogli saznati vi{e o materijalima i aplikacijama primjenjivima u istoj te o prakti~nim idejama i rje{enjima kako vratiti uloènu investiciju. Glavni cilj ovih doga anja je promicanje proizvodnje proizvoda, usluga i procesa koji su utemeljeni na znanju i visokim tehnologijama te kao takvi i prihvatljiviji za okoli{: nanobiotehnologija; primjena nanotehnologije u sektoru {umarstva i industrijama baziranim na njemu; tehnologije proizvodnje i prerade vi{efunkcijskih materijala i biomaterijala; razvoj novih procesa te fleksibilni i inteligentni proizvodni sustavi; sustavi za odrìvo upravljanje otpadom i kontrolu opasnih supstanci u proizvodnji i preradi; optimizacija ìvotnog ciklusa industrijskih sustava proizvoda i usluga. TAPPI 2006, uz ostalo, ponudila je mogu}nost sudionicima da nau~e kako osigurati financijska sredstava, locirati ista i na optimalan na~in ih primijeniti za istraìva~ke i razvojne programe u podru~ju nanotehnologije. Budu}nost nanotehnologije Danas na polju nanotehnologije vode Sjedinjene Ameri~ke Dràve (U daljnjem tekstu: SAD), slijedi Japan te manje razvijene zemlje poput Indije, Kine i Brazila. U programskom okviru TAPPI 2006, kao doma}ini i vode}i na podru~ju nanotehnologije ameri~ki znanstvenici i stru~njaci upoznali su sudionike sa svojim aktivnostima na podru~ju nanotehnologije. Aktivnosti SAD-a na podru~ju nanotehnologije Nacionalna inicijativa za nanotehnologiju (eng. The National Nanotechnology Initiative, U daljnjem tekstu: NNI) ustanovljena je godine u svrhu koordinacije istraìvanja i razvoja u podru~ju nanostupanjske znanosti, tehnike i tehnologije po svim segmentima savezne vlade. Pododbor za nanostupanjsku znanost, tehniku i tehnologiju (eng. The Nanoscale Science, Engineering and Technology Subcommittee) koordinira NNI i djeluje pod pokroviteljstvom Nacionalnog vije}a za znanost i tehnologiju (eng. The National Science and Technology Council). U prvoj godini NNI je bio sastavljen od {est (6) agencija koje su investirale u podru~je nanotehnologije. Otada se iznos godi{njeg financiranja u podru~ju istraìvanja i razvoja nanotehnologije od savezne vlade vi{e nego udvostru~io, na otprilike 1,3 mld. $, a broj saveznih agencija koje sudjeluju i financiraju porastao je s 12 na 25. Vizija SAD-a je budu}nost u kojoj sposobnost razumijevanja i kontrole tvari na nanostupanjskoj razini vodi do revolucije u tehnologiji i industriji. êtiri glavna cilja su: 1) odràti vrhunski program istraìvanja i razvoja usmjerenog ostvarenju cjelokupnog potencijala nanotehnologije; 2) olak{ati transfer novih tehnologija u proizvode koji }e dovesti do gospodarskog rasta, pove- 462

81 Kvaliteta i sigurnost hrane Aeronautika i svemir }anja zaposlenosti i na drugi na~in doprinijeti op}em dobru; i 3) podr- {ka odgovornom razvoju nanotehnologije i razvoj obrazovnih resursa, stru~ne radne snage te prate}e infrastrukture i programa za razvoj nanotehnologije. Napredak u programu nanotehnolo{kih istraìvanja u podru~ju drvne industrije u fiskalnoj godini ogledat }e se kroz aktivnosti [umarske slu`be Ministarstva poljoprivrede SAD (eng. USDA Forest Service) koja je zapo~ela sljede}e istraìva~ke programe: 1) uporaba unutarnjih nanostupanjskih svojstava drva i sli~nih lignoceluloznih materijala u razvoju naprednih nanomaterijala; 2) uporaba nanopro- cesa za promjenu lignoceluloznih materijali; i 3) uporaba nanometrologijskih tehnika u istraìvanju temeljne strukture materijala, na~ina na koji se razgra uju i postupaka za sprje~avanje njihove razgradnje. U fiskalnoj godini USDA Forest Service }e dodatno istaknute ove programe pomo}u unutarnjih i vanjskih resursa. Znanstvenici }e istraìvati podru~ja nanostupanjskih fenomena i procesa, nanomaterijala, nanostupanjskih naprava i sustava, instrumentacije, metrologije i standarda nanotehnologije. Vlada SAD-a zna~ajno investira u budu}nost nanotehnologije, pove}avaju}i budèt iz godine u godinu. Tako je za istraìvanja u podru~ju nanotehnologije godine izdvojila 116 mil. $, dok je godine bilo izdvojeno 982 mil. $ (+104 %). Za godinu odre en je ukupan iznos od 1 mld. $. Nanotehnologija je postala prava investicijska meta: privatni kapital uloèn u nanotehnologiju tijekom godine dosegnuo je 3.6 mld. dolara. Gra ani i upravljanje u dru{tvima Odrìvi razvoj, globalne promjene i eko sustavi Nano tehnologije Tematski prioriteti FP6 FP6 Thematic Priorities Genetika i biotehnologija Tehnologije informacijskog dru{tva Programi i sporazumi Malo i srednje poduzetni{tvo Me unarodna suradnja Zna~enje nanotehnologije Procjenjuje se da }e do godine brojne aplikacije na}i primjenu u Africi, npr. nanosenzori }e podizati kvalitetu tla i usjeva, a nanomembrane }e zaga enu ili morsku vodu pretvarati u pitku. Upravo iz navedenih razloga mnoge zemlje drugoga reda pokre}u nanoinicijative: Indija, Meksiko, Tajland, Filipini, primjerice. Nanotehnologija ima svoje mjesto i u za{titi okoli- {a. Naime, znanstvenici se nadaju da }e pomo}u nano- ~estica uspjeti odstraniti {tetne materije koje uni{tavaju ozon u atmosferi. Radi se o sfernim nano~esticama od polistirola, dimenzije 60 nm, koje imaju svojstvo da se gomilaju u obliku kapljice oko perfluorugljik (PFC), materije sli~ne fluorklorugljikovodiku (FCKW), a koji se smatra ubojicom ozona. Zamisao je da se ove nano~estice raspr{e u stratosferu, apsorbuju FCKW, a zatim padnu na zemlju u obliku ne{kodljive ki{e. Na va`nost nanotehnologije ukazuje podatak da jedan od tematskih prioriteta sada{njeg programa Europske komisije (U daljnjem tekstu: EK) za financiranje istraìvanja u Europi, [estog istraìva~kog okvirnog programa za istraìvanje i tehnolo{ki razvoj (U daljnjem tekstu: FP6) je Nanotehnologije i nanoznanosti, funkcionalni (pametni) materijali zasnovani na znanju, novi procesi i sredstva proizvodnje (eng. Nanotechnology and Nanoscience, Knowledge-based Multifunctional Materials and New Production Processes and Devices), sa u~e{}em od 1.3 mld. od ukupnog budèta FP6 (17.5 mld. ). Ujedno, godine EK usvojila je Europsku strategiju za nanotehnologiju, koja daje preporuke i inicijative kako osnaìti istraìvanje i razvoj nanotehnologije, a godine usvojila je Akcijski plan ( ) za nanotehnologiju kako bi Europi osigurala vode}e mjesto na ovom strate{kom polju. RH kao zemlja kandidatkinja moè sudjelovati u FP6. U tom kontekstu, utvr ivanje mogu}nosti, perspektive budu}eg sudjelovanja i osiguranja potrebitih preduvjeta za uspje{no involviranje na{e zemlje, svrha je sudjelovanja prof. dr. sc. Ivice Grbca. U podru~ju {umarstva i industrija baziranih na njemu nanoistraìvanja doprinijet }e novom na~inu razmi{ljanja, koji }e nas dovesti na nove putove. Nove tehnologije poti~u porast produktivnosti i konkurentnosti, a kako koristiti nove tehnologije na novi na~in moèmo saznati kroz transfer znanja, za {to je potrebito sudjelovanje hrvatskih predstavnika na me unarodnim doga anjima, jer informacije i znanje postaju mo}ni ~imbenici, najzna~ajniji za dru{tveni i privredni razvoj i proizvodne procese. Prof. dr. sc. Ivica Grbac, Renata Ojurovi}, dipl. ing. 463

82 IZ POVIJESTI [UMARSTVA PRIZNANJA Povodom Dana hrvatskoga {umarstva, karlova~ki ogranak H[D-a postavio je 19. lipnja godine na zgradi {umarije Slunj spomen plo~u jednom od zaslu`nih ~lanova H[D-a Ivi F r a n j k o v i } u, dipl. ing. {um. Upravitelj {umarije Slunj Mile R a d o ~ a j, dipl. ing. {um. podsjetio je nazo~ne goste na ulogu Ive Franjkovi- }a kao prvog upravitelja {umarije Slunj, zaslu`noga za izgradnju zgrade u kojoj se danas nalazi {umarija i organizaciju {umarije i {umarstva toga podru~ja u 50-tim godinama pro{loga stolje}a. Stariji kolege {umari Ivan B o ` i ~ e v i }, dipl. ing. {um. i Josip K r i z m a n i }, {um. teh. evocirali su dio svojih sje}anja i izrazili zahvalnost {to su {umarstvo u~ili od takvoga {umarskog stru~njaka kao {to je bio Ivo Franjkovi}. Otkrivanje ove spomen plo~e samo je jedno od obiljeàvanja zaslu`nih {umara s karlova~kog podru~ja koje }e ove godine uprili~iti H[D ogranak Karlovac. U nastavku teksta podsjetit }emo na ìvotni i stru~ni put Ive Franjkovi}a. IVO FRANJKOVI] Ing. Ivo Franjkovi}, sin Stjepana i Katarine Franjkovi}, ro en je 5. studenog godine u Be~u, gdje mu je otac slu`bovao kao vojno lice. Umro je 20. travnja godine. Srednju {kolu zavr{io je u Zagrebu. Na Poljoprivredno-{umarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je godine. Od do godine radio je u srijemskim mjestima Erdevik i Sur~in gdje je bio upravitelj {umarije. Odmah po zavr{etku II. svjetskoga rata nastavlja svoj {umarski rad u mjestu Krasno na Velebitu. Kao vrsnoga stru~njaka za lovstvo i lovnu privredu poziva ga godine ing. êovi} u Zagreb, gdje organizira i udara prve temelje jednoj suvremenijoj lovnoj privredi u Hrvatskoj, koja je do tada bila potpuno zapu{tena i neorganizirana. Me utim, uslijed velike oskudnice i pomanjkanja stru~nih {umarskih kadrova ing. Franjkovi} godine preuzima zada}u osnivanja {umskog gospodarstva u Cvetkovi}u kraj Jastrebarskog, gdje u vrlo te{- kim uvjetima bez potrebnih stru~nih kadrova i bez ikakve mehanizacije prima i izvr{ava velike zadatke kako na uzgojnim, tako i na radovima eksploatacije {uma. U to vrijeme velik je pritisak na {umsko bogatstvo, jer je to vrijeme obnove opusto{ene zemlje od rata. Ujedno je to vrijeme i blokade Jugoslavije od zemalja Informbiroa, pa je trebalo zemlji dati dvostruko vi{e drveta nego u normalnim uvjetima. Drvo je bilo jedino bogatstvo koje je tada na{a zemlja imala. I na tome te{kom zadatku ing. Franjkovi} nije {tedio sebe niti svoje suradnike. Da bi izvr{io sve postavljene zadatke moè se re}i da za sve vrijeme svoga {estogodi{njeg slu`bovanja u Cvetkovi}u prakti~ki nije imao niti jednog dana godi{njeg odmora ili bolovanja. Godine zapo~inje svoje slu`bovanje u Slunju na du`nosti upravitelja {umarije, gdje postavlja temelje zgrade. I ovdje ga ~ekaju veliki zadaci u potpuno nerazvijenom {umarstvu na podru~ju {umarije Slunj. Svojim osobnim zalaganjem i uporno{}u uspijeva najprije godine zavr{iti izgradnju zgrade {umarije u Slunju i urediti okoli{ oko iste. Posebnom ljubavlju, koja resi samo pravog {umarskog stru~njaka, po~inje sustavno sre ivati stanje u {umariji Slunj, kako na kadrovskom, tako i u stru~nom terenskom radu. Njegova najve}a ljubav bila je po{umlja- 464

83 vanje i ozelenjivanje svih golih i zapu{tenih zemlji{ta. Nemogu}e je danas nabrojiti sve lokacije i hektare koje je on svojom uporno{}u i stru~nim znanjem po{umio. Da spomenemo samo one najpoznatije, a to su crnogori~ne {ume u To~ku, koje su danas jedne od najljep{ih ne samo u tom kraju, nego i {ire u Republici Hrvatskoj, zatim crnogori~ne sastojine u La evcu, Slunjskom Boriku i bezbroj drugih. Ing. Franjkovi} osnovao je i rasadnik u Slunjskom Boriku kako bi {umarija imala vlastite sadnice za po{umljavanje. Njegova je zamisao bila po{umiti i za{ti}eni krajolik kanjona Slunj~ice, koji je i zapo~eo, ali ga nije dovr{io jer je godine preselio u RZZP Planski odjel [umskoga gospodarstva Karlovac, gdje je do~ekao i mirovinu. Ne samo kao vrsni {umarski stru~njak, nego kao i human ~ovjek i rukovoditelj, vodio je brigu o svojim suradnicima nalaze}i uvijek razumijevanja za njihove probleme. Ing. Franjkovi} je kao suvremeni {umar stalno pratio stru~nu {umarsku literaturu i sva dostignu}a na podru~ju {umarske znanosti, kako doma}e tako i strane, te ta saznanja na najbolji na~in uz svoje bogato osobno iskustvo primjenjivao u praksi. Dobio je razne nagrade za svoje radove. za Hrvatsko {umarsko dru{tvo, ogranak Karlovac O. Vlaini}, dipl. ing. IZLO@BE JESEN U LICI 8. TRADICIONALNA IZLO@BA I ove godine Li~ani su s rado{}u do~ekali ovu tradicionalnu manifestaciju, koja predstavlja ekolo{koetnolo{ki muzej bogate ba{tine ovoga kraja. Centar za razvoj poduzetni{tva i Li~ko-senjska ùpanija organizirali su ovu izlo`bu dana 7. i 8. listopada u prostorijama Gradske {portske dvorane grada Gospi}a sredi{ta ùpanije i time uveli~ali proslavu Dana neovisnosti. 140 izlaga~a i posjetitelja svjedo~e o interesu za ovu manifestaciju, koja bi, po rije~ima Li~ko-senjskog ùpana Milana Jurkovi}a dipl. ing. drvne industrije, idu}e godine treba biti me unarodnog karaktera. Jesen u Lici, kao tradicijska, gospodarska i kulturno-umjetni~ka manifestacija okuplja izlaga~e s podru~ja Li~kosenjske ùpanije, ali sve vi{e i izlaga~a iz cijele Hrvatske, te 15-ak izlaga~a iz Unsko-sanskog kantona susjedne Republike Bosne i Hercegovine. Na izlo`bi su prezentirani mnogobrojni proizvodni potencijali poljoprivrednih gospodarstava, malih poduzetnika i svih onih, koji proizvode razli~ite prehrambene, uporabne i ukrasne proizvode, ~uvaju}i tradiciju Li~kog kraja. Prezentirani su umjetni~ki radovi Li~kih slikara i kipara, etnografske zbirke, stari zanati, te demonstrirana izrada nekih autohtonih proizvoda. Razne proizvode od drva izloìo je gotovo dvostruki broj u odnosu na pro{lu godinu. To su razni uporabni predmeti za ku}anstvo, suveniri od drveta, muzi~ki instrumenti, ba- ~varski proizvodi, {imla, dràla za alate, pletarski proizvodi i drugo. 465

84 Svi eksponati pokazuju originalnu izvornost, koja je nastala stoljetnom vezom ~ovjeka s prirodom, a bila bi velika {teta da te vrijednosti odu u zaborav. Hrvatske {ume d.o.o., Podru`nica Gospi}, organizirala je svoj {tand na izdvojenom prostoru, a za tu priliku izgra enom objektu u stilu {umske nadstre{nice. Na izlo`benim panoima prikazana je cjelokupna aktivnost Hrvatskih d.o.o. {uma na ovom podru~ju, s podacima o {umskim zalihama, prirastu, etatu, uzgojnim i ure ajnim radovima. Izlo`eni su informativni materijali, stru~na literatura, mjerni instrumenti i drugo. 466

85 Odràno je vi{e stru~nih predavanja predstavnika za{ti}enih podru~ja (Nacionalni park Sjeverni Velebit i Park prirode Velebit), te posebno zanimljivo predavanje Tomislava Uàrevi}a dipl. ing. iz Hrvatskih d.o.o. {uma na aktualnu temu o biomasi. Na izlo`bi je vladalo veliko veselje, ~emu su doprinjeli brojni tambura{ki sastavi, s folklornim elementima Li~koga kraja, ali i ostalog dijela zemlje. Posebni {timung postizali su ve} renomirani tambura{i Hrvatskoga {umarskog dru{tva Ogranka Gospi}. Tekst i fotografije ambijenta i izloàka: Frane Grospi} IZ HRVATSKOGA [UMARSKOGA DRU[TVA TRODNEVNA STRU^NA EKSKURZIJA U AUSTRIJU GRADI[]E (18. do 20. svibnja 2006.) Planom aktivnosti H[D-a za godinu, a u organizaciji Austrijskog saveznog ministarstva poljoprivrede, {umarstva, za{tite okoli{a i vodnog gospodarstva (dipl. ing. Vladimir ^ a m b a, ministarski savjetnik), za 35 sudionika H[D-a i H[D sekcije Hrvatske udruge za biomasu, u vremenu od 18. do 20. svibnja godine, organizirana je stru~na ekskurzija na temu Biomasa iz {uma. Prvi dan poslije podne posjetili smo Europski centar za obnovljivu energiju GÜSSING d.o.o. (Novigrad). Tom prigodom gospo a Daniela A u g u s t i n u nazo~nosti Franje H a n d l a, prof. i grofa dipl. ing. Nikolausa D r a s k o v i c h a, predstavila nam je aktivnosti Europskog centra pod naslovom: Radna mjesta budu}- nosti novog komunalnog energetskog koncepta toplinom i strujom, te gorivom iz biomase (prevoditelj mr. 467

86 sc. Josip D u n d o v i } ). Regija Burgenland (Gradi{}e) nalazi se na jugoistoku Austrije, ima oko stanovnika, a kotar Güssing stanovnika, te gradi} Güssing svega stanovnika. Glavni (Eisenstadt) sa stanovnika najmanji je glavni grad regije u Austriji. Gradi{}e je bila najnerazvijenija regija Austrije, jer je 50 godina bila grani~na regija prema istoku uz Ma arsku: bez zanatstva i industrije, s vrlo malom stopom zaposlenosti (70 % zaposlenika putovalo je svaki tjedan na posao u Be~), s visokim stupnjem iseljavanja, s malo strukturirane poljoprivredne povr{ine i bez prometne infrastrukture. Radni tim od 10 ~lanova razli~itih stru~njaka (~iji je ~lan bio i dipl. ing. Franz J a n d r i s i t z, direktor Poljoprivredne i stru~ne {kole Güssing), godine utvrdio je da je kriza regije uvjetovana potro{njom fosilnih energenata (struje, nafte i teku}ih goriva) i da Güssing treba biti mjesto alternativne energije. Izra en je energetski koncept, kojim se poti~e uporaba obnovljivih izvora energije iz poljoprivrede i {umarstva. Provedba energetskog koncepta realizirana je izgradnjom postrojenja centralnih toplinskih sustava, na sun~evu energiju, za proizvodnju biodizela iz uljane repice, termoenergana na biomasu (kogeneracijskih postrojenja) i fotovoltaè. Glavni ciljevi istraìvanja i razvitka Europskog centra su: energija iz vodika, gorive }elije, sinteti~ka goriva, sinteti~ki plin, solarno hla enje i hla enje toplanom na biomasu. Biomasa se koristi novim modernim tehnologijama termi~kog i biolo{kog uplinjavanja. Po modelu Güssing kori{tenjem obnovljivih izvora energije otvaraju se nova radna mjesta u: Europskom centru za obnovljive izvore energije, Tehnolo{kom centru Güssing, proizvodnji parketa, su{arama za drvo, Gradi{}anskoj udruzi za {ume (sje~a i izrada uporabom moderne tehnologije harvestera i forvadera omogu}uje proizvodnju energetskog drva i iz kro{anja stabala) i ekoenergetskom turizmu, te izgradnji drvenih zgrada. Danas je energetska neovisnost grada Güssinga 100 %, dok je u Austriji 25 %, a u EU 7 %! Predavanje u Europskom centru za obnovljive izvore energije Zatim smo posjetili toplanu na biomasu Güttenbach (Pinkovac), snage kotla 1 MW na biomasu i s rezervnim kotlom na lo` ulje snage 1,35 MW. Dipl. ing. Franz J a n d r i s i t z upoznao nas je sa Centralnim toplinskim sustavom Pinkovac gdje je ve} 7 godina putem 10 godi{njeg ugovora, toplovodom duìne 12 km grije oko 240 obiteljskih ku}a. Cijena energetskog drva duìne 4 m i srednjeg promjera cm pri vla`nosti 30,0 34,9 % iznosi 37,06 /t bez PDV-a franco skladi- {te toplane, a cijena sje~ke tako er franco skladi{te toplane pri vla`nosti 25 34,9 % iznosi 49,42 /t. Ukupna prodajna cijena topline iznosi 0,06 /kwh (0,45 kn/kwh) + 20 % PDV-a. Toplana posluje pozitivno i u planu je pro{irenje kotla na biomasu snage 2,5 MW uz mogu}nost proizvodnje i elektri~ne struje 0,5 MW. Isti dan nave~er u Siegendorfu (Cindorf) do~ekao nas je i pozdravio na{ doma}in dipl. ing. Vladimir ^ a m - Sudionici ekskurzije ispred Centra b a, ministarski savjetnik. Zatim smo sudjelovali na predavanjima: [umarstvo Gradi{}a (ing. Hubert Iby) i Bioenergija u Gradi{}u (dipl. ing. Martin S c h o b e r ), s naglaskom na energetsku uporabu biomase, i to: o energetskom razvitku Europe, gdje }e se udio biomase u obnovljivim izvorima energije utrostru~iti u u odnosu na godinu, o EU politici: Bijela knjiga ima cilj udvostru~iti obnovljive izvore energije sa 6 % na 12 % u 2010.; EU smjernicama planira se poticati proizvodnju ekostruje sa 12 % na 22 % u 2010.; Zelena knjiga Europska strategija sigurnosti energetske opskrbe, iako u Austriji svake sekunde prira{}uje 25 m 3 drva od toga se koristi samo 12 m 3!!! ili od ukupnog netoprirasta 800 milijuna m godine iskoristilo se svega ne{to vi{e od 400 milijuna m

87 Bagremova sastojina Nakon konverzije bagremove sastojine Drugi dan, 19. svibnja prije podne posjetili smo dio od 1800 ha {uma kojima gospodari 200 {umovlasnika Urbarialne op}ine Oslip. Mjesto Oslip ima stanovnika. Tom prigodom pozdravio nas je dipl. ing. Heinz S c h r e u f f, predsjednik urbarialne op}ine, a o na~inu gospodarenja mje{ovitim {umama hrasta govorio je tajnik urbarialne op}ine dipl. ing. K a i n z, {umarski inspektor za Sjeverno Gradi{}e i Vla{i}. Zbog razvoja vinogradarstva prije 350 godina iz SAD-a uvezen je bagrem, koji zbog visokog prirasta od 20 m 3 /ha pri starosti od godina, pravi pote{ko}e u gospodarenju mje{ovitim sastojinama hrasta. Na ogra enoj pokusnoj plohi (zbog za{tite od divlja~i) od 9,5 ha povr- {ine obavljena je ~ista sje~a bagrema i izvedeni pripremni radovi: 2 godine sjetva kukuruza i 3 godine p{enice te 2 godine tretiranje herbicidima i obrada tla frezom, zatim sadnja grupica hrasta u kontejnerima (oko grupica/ha) od , a nakon usitnjavanja tla une{ene su i druge autohtone vrste: grab, jasen i javor na razmake od 2 m. Dakle, iako se bagrem koristio kao dobro gra evno drvo, uz poticajna EU-sredstva i{lo se na konverziju ~istih bagremovih sastojina uno{enjem autohtonih vrsta. Tako }e se investirati jo{ i to EU sredstava plus vlastitih sredstava malih {umovlasnika, ili oko /ha. Tome je pridonio rast cijena fosilnih goriva (lo` ulja i plina), tako da se prelazi na grijanje na energetsko drvo putem centralnih toplinskih sustava. Drugi zna~ajan prihod mali {umovlasnici ostvaruju i od 8 godi{njih lovozakupa lovi{ta. Novim zakonom o lovu propisana je minimalna povr{ina lovnog revira od 300 ha. Na lovi{tu St. Margarethen povr{ine 650 ha odstreli se 150 divljih svinja godi{nje, na lovi{tu od ha godi{nji odstrel iznosi divljih svinja, a na lovi{tu od ha godi{nje se odstreli 34 komada srne}e divlja~i, 10 komada jelenske divlja~i i 16 divljih svinja. Zatim smo na Urbarialnoj op}ini Purbach povr{ine 360 ha {uma u vlasni{tvu 143 ~lana upoznati s rezultatima istraìvanja na dvije od 42 pokusne plohe Istraìva~kog projekta NIEDERSIM, koji vode prof. dr. sc. Hubert S t e r b a i Dr. sc. Bernhard S p l e c h t n a (Bodenkultur fakultet Be~), a financira Savezno ministarstvo poljoprivrede, {umarstva, za{tite okoli{a i vodnog gospodarstva. O rezultatima istraìvanja Kori{tenje {umske biomase iz panja~a na podru~ju brda Leitha Gebirge nadmorske visine m/n.m., s mm oborina godi{nje kao predzone Alpa, Viktor F r ö h l i c h nazna~io je da svaki ~lan dobije m 3 drva, koje prodaje na panju godi{njom licitacijom, te radi prosje~no 20 ha godi{nje prorede i 6 ha po{umljavanja. Dr. sc. Bernhard S p l e c h t n a upoznao nas je sa simulatorskim modelom na~ina gospodarenja panja~ama, koje su opet zbog buma energetskog kori{tenja drva dobile na va`nosti. Od 2 istraìvane pokusne plohe: jedna je mlada sastojina, starosti 21 godinu, prosje~nog prsnog promjera 5,6 cm, visine 9,1 m, proizvedene suhe mase 48 t/ha i prirasta suhe mase 2,3 t/god./ha, a druga je starija sastojina, starosti 44 godine, prosje~nog prsnog promjera 15,5 cm, visine 16,1 m, proizvedene suhe mase 210 t/ha i prirasta suhe mase 4,8 t/god./ha. Gospodarenjem panja~ama malih seoskih gospodarstva ostvaruje se Kyoto cilj proizvodnjom energije iz obnovljivih sirovina, ali i krajobrazna i biolo{ka raznolikost, a konverzijom se maksimira i proizvodnja biomase. Tom prigodom je i akademik Slavko M a t i } istaknuo da je ovaj Gradi{~anski primjer dobar put za konverziju panja~a u visoke {ume i u Hrvatskoj (magistarski rad mr. sc. Milana [timca, U[P Gospi}) gdje se sje~om 50 % prirasta svakih 10 godina dobije 50 m 3 drva po ha. Nakon zajedni~kog ru~ka bili smo gosti dipl. ing. N e m e s t o t h y a, predsjednika Gradi{~anskog {umarskog dru{tva u Esterhazy pogonu d.o.o. Lackenbach, [umski pogon Lackenbach, i tom prigodom posjetili: [umski muzej Lackenbach Priroda na tragu, moderno opremljen za gledati, mirisati, slu{ati, otkri- 469

88 Akademik S. Mati} prenosi hrvatska iskustva u gospodarenju panja~ama Detalj iz {umskog muzeja vati, istraìvati, opustiti se, na}i i prire ivati. Nalazi se u gospodarskom krilu dvorca Lackenbach. [umski pogon koji se sastoji od 10 {umskih podru- ~ja ukupne povr{ine ha, ima 6 revira veli~ine ha s etatom od oko 7000 m 3. Ima zaposlenih 12 slu`benika (od toga dva s pola radnog vremena) i 23 radnika. Sje~u i izradu s privla~enjem izvodi 50 % vlastitom i 50 % tu om radnom snagom, traktorima i kamionima za prijevoz drvnih sortimenata. Na manje strmim terenima sje~u i izradu izvodi sa srednjom ì~arom i jednim procesorom. 12 % ukupne proizvodnje prodaje na panju, uglavnom ogrjevno drvo, ali i pilanske trupce za gradnju ku}a. [umski pogon ima 340 km {umskih cesta, {to odgovara otvorenosti od 40 m/ha. 96 % su visoke {u- Energetsko drvo me, a svega 4 % panja~e. Od ukupne drvne zalihe 1,841 mil. m 3, 68 % otpada na crnogoricu (od toga 37 % bor, 22 % smreka i 7 % ari{), a 32 % na bjelogoricu (od toga 19 % bukva, 6 % hrast te ostalo). Drvna zaliha iznosi 217 m 3 /ha. Za boì}nu prodaju proizvode normandijsku jelu i srebrnu smreku. U biv{oj pilani proizvode umjesto ogrjevnog drva sje~ku ~ija je proizvodnja i prihod na taj na~in porastao za oko 30 % (sje~ka s 30 % vla`nosti postiè prodajnu cijenu 60 /t). Osim toga, bave se putem zakupa prodajom pijeska i {ljunka, {to iznosi oko 10 % ukupnog prihoda. Sve lovne povr{ine dali su u zakup i tako osiguravaju daljnjih 10 % prihoda. To su ve}inom reviri jelenske, srne}e divlja~i i divljih svinja. Bergkirsche (Josef Heiden kirche) 470

89 Ispred spomenika majci u Velikom Bori{tofu Pogled iz zvonika Bergkirsche Sljedila je zajedni~ka ve~era uz ku{anje vina kod obitelji Schruiff u Oslipu, koja gospodari sa 194 ha poljoprivredne povr{ine, od ~ega 163 ha ratarskih povr{ina i 31 ha vinograda. Preci obitelji Schruiff doselili su prije 500 godina iz Hrvatske jo{ za turskih ratova. Danas govore njema~kim i gradi{~ansko-hrvatskim jezikom. Tre}i dan, 20. svibnja u pratnji Franje H a n - d l a, prof., prijepodne smo organizirano i Neuersiedler jezero povr{ine 620 ha, du`ine 36 km i dubine 1,60 m. Nakon zajedni~kog ru~ka, otputovali smo za Zagreb! Na jezeru Neuersidler Mr. sc. Josip Dundovi}, Damir Dela~, dipl. ing. {um. (Foto: D. Dela~) 471

90 ZAPISNIK 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora H[D-a, odràne 19. rujna god. u prostorijama H[D-a Nazo~ni: Dalibor Bakran, dipl. ing., dr. sc. Miroslav Benko, Davor Beljan, dipl. ing., Stjepan Blaì~evi}, dipl. ing., mr. sc. Miroslav Brnica, mr. sc. Josip Dundovi}, mr. sc. Zoran \ur evi}, Dubravko Hodak, dipl. ing., Hranislav Jakovac, dipl. ing., mr. sc. Petar Jurjevi}, êdomir Kri`mani}, dipl. ing., mr. sc. Josip Malnar, dr. sc. Josip Margaleti}, Ivan Matasin, dipl. ing., akademik Slavko Mati}, mr. sc., Vlatko Petrovi}, dipl. ing., Dragomir Pfeifer, dipl. ing., Emilija Seidl dipl. ing., Krunoslav Szabo dipl. ing. Draèn [trkovi} dipl. ing., Branko Trifunovi}, dipl. ing., Oliver Vlaini}, dipl. ing., Zdravko Vukeli}, dipl. ing., Damir Dela~, dipl. ing. Ispri~ani: Davor Butorac, dipl. ing., dr. sc. Ivica Grbac, dr. sc. Branimir Prpi}. Predsjednik H[D-a mr. sc. Petar Jurjevi} utvrdio je kvorum i pozdravio sve nazo~ne zahvaliv{i se na odazivu. Svima novoizabranim ~lanovima Upravnog i Nadzornog odbora H[D-a ~estitao je na izboru izraziv- {i èlju da ubudu}e uspje{no sura uju. Posebno se zahvalio prethodnicima na ~elu s akademikom Mati}em na uspje{nom vo enju [umarskoga dru{tva. Nakon toga jednoglasno je usvojen ovaj D n e v n i r e d : 1. Ovjerovljenje Zapisnika 2. sjednice Upravnog odbora H[D-a i 110. redovite izborne skup{tine H[D-a. 2. Obavijesti. 3. Aktualna problematika. 4. Europski dani biomase regija. 5. Izvr{enje programa rada i polugodi{nje financijsko izvje{}e. 6. [umarski list i ostale publikacije. 7. Slobodna rije~. Ad 1. Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora H[D-a i 110. redovite izborne skup{tine H[D-a objavljen je u [umarskom listu 5 6/2006. godine i na njega nije bilo primjedbi te je jednoglasno usvojen. Ad Tajnik H[D-a Damir Dela~ izvijestio je o ishodovanju rje{enja od Gradskog ureda za op}u upravu za upis promjena u Registar udruga Republike Hrvatske, i to novoizabranog predsjednika dru{tva mr. sc. Petra Jurjevi}a kao osobe ovla{tene za zastupanje H[D-a i izmjene Statuta usvojenih na 110. redovitoj izbornoj skup{tini H[D-a srpnja delegacija H[D-a (Dundovi} i Dela~) sudjelovala je na simpoziju CARMEN-a, Bavarske udruge za kori{tenje obnovljivih energetskih resursa, u Wuerzburgu. Mr. sc. Dundovi}u dodijeljeno je specijalno priznanje CARMENA-a, kao predsjedniku Hrvatske udruge za biomasu. 3. H[D kao osniva~ Hrvatske udruge za biomasu poslalo je zahtjev za u~lanjenje u Europsku udrugu za biomasu. O~ekujemo pozitivno rje{enje srpnja izglasane su izmjene i dopune Zakona o {umama. Vezano na Zakon o {umama u tijeku je izrada vi{e podzakonskih akata pravilnika (pravilnik o ure ivanju {uma, pravilnik o ~uvanju {uma i dr.). 5. Odlukom Vlade osnovana je [umarska savjetodavna slu`ba, a za ravnateljicu je predloèna Suzana Trnini}, dipl. ing., djelatnica MP[VG. 6. Done{en je prijedlog Statuta Komore inènjera {umarstva i drvne tehnologije. Osniva~ka Skup{tina komore predvi ena je za 27. rujna godine. 7. [umarski list izabran je od Elseviers Bibliografic Databases, vode}eg ~asopisa iz podru~ja poljoprivredno-{umarskih znanosti, biologije i okoli{a, za indeksiranje u njihovoj bazi podataka. Mole da im dostavimo sve ovogodi{nje primjerke [umarskoga lista, kao i sve budu}e. Poslali smo im potvrdno pismo i dosada{nje brojeve ~asopisa. 8. Zbog velikog interesa ~itatelja [umarskoga lista od kolega iz H[D-a Mostar, primili smo zamolbu za pove}anje doniranih primjeraka sa 160 na 220 komada. Upravni odbor odobrio je ovu zamolbu. 9. Proslije ena nam je obavijest o po~etku magistarskog studija iz {umarske ekonomike i politike u sklopu FOPER projekta. Studij }e trajati 4 semestra i odvijat }e se u Sarajevu i Beogradu. Studij je bio ponu en i [umarskom fakultetu u Zagrebu, me utim Fakultetsko vije}e, ne nalaze}i interes s obzirom na program i koncepciju, nije prihvatilo ponudu. Ad 3. 1.Povjerenstvo za izradu Imenika hrvatskih {umara u digitalnom obliku (Me{tri}, Bakran, Vlaini}, Jakovac i Dela~) izradilo je upitnik s osnovnim podacima koji }e se u referadi podijeliti diplomantima [umarskoga fakulteta. Na taj na~in mladi kolege u}i }e u evidenciju imenika, {to je do sada bio problem. 472

91 2.Radi {to kvalitetnije evidencije ~lanstva H[D-a napravljen je kompjuterski program. Pomo}u njega mo}i }e se lak{e i brè aùrirati sve eventualne promjene ~lanstva te unijeti vi{e podataka o svakom pojedincu. Program je napravio i prezentirao kolega Me{tri}, koji }e obu~iti ~lanove svakog ogranka zaduène za evidenciju o njegovu kori{tenju. 3. Nakon raspisivanja natje~aja za izvo enje radova na ure enju dvori{ta i dvori{nog dijela pro~elja zgrade [umarskoga doma, povjerenstvo u sastavu Mati}, Dundovi}, Markovi}, Jakovac, Halapija i Dela~, kao najpovoljnijeg ponuditelja za sve radove odabralo je tvrtku Gradnjaprojekt-Zagreb d.o.o., Zagreb, T. Brezova~koga 6. Ukupna vrijednost radova iznosi ,20 kuna + PDV. Dio sredstava od ,00 kuna osiguran je na ime dugovanja IMO-a, dok }e se ostatak namiriti iz rezerviranih sredstava za ovu i idu}u godinu. 4. Tijekom kolovoza izmijenjen je glavni elektri~ni kabel izme u podrumskoga dijela i I kata zgrade. Skela koja }e biti postavljena zbog fasaderskih radova na dvori{nom pro~elju iskoristit }e se za postavljanje vertikala gromobrana. Naime, zgrada [umarskoga doma nema gromobrane i sada je najpovoljnije vrijeme za postavljanje istih. 5. Odvjetni~ki ured Kos koji zastupa H[D pokrenuo je postupak deloàcije Fakulteta kemijskog inìnjerstva zbog poznatog razloga nepla}anja zakupnine. 6.U srpnju godine isti~e Ugovor o najmu prostora potpisan s Hrvatskim {umama d.o.o. Kako su isti najavili napu{tanje prostora [umarskoga doma potrebno je razgovarati s njihovim menagemantom o daljnjim namjerama vezanim za najam prostora i pripremiti se za potpisivanje novog Ugovora o najmu. 7.Primili smo pismo prof. dr. sc. Josipa Maru{i}a s Gra evinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, u kojemu se suprotstavlja stavovima H[D-a u vezi s izgradnjom Vi{enamjenskoga kanala Dunav-Sava, iznesenim na Okruglom stolu u Vukovaru, kao i na Izbornoj skup{tini H[D-a. Zaklju~ak Upravnog odbora je da H[D ~vrsto stoji iza iskazanih stavova o izgradnji VKDS. Predloèno je da se uputi podr{ka Hrvatskom dru{tvu za za{titu ptica i prirode u njihovom zahtjevu za ukidanja Rje{enja Dràvne uprave za za{titu prirode o prihvatljivosti za okoli{ zahvata vi{enamjenskog kanala Dunav-Sava od 16. oùjka godine i dopuna Studije procjene utjecaja na okoli{ za namjeravani zahvat Vi{enamjenskog kanala Dunav-Sava upu}eno gosp. Zoranu [iki}u, pomo}niku ministra u Upravi za za{titu prirode, Ministarstva kulture. Isto tako predloèno je da H[D uputi istom Naslovu svoj zahtjev za ukidanje navedenoga rje{enja. 8. Primljeno je pismo od Perkovi}a, dipl. ing. {um., upravitelja {umarije Klana i ~lana ùpanijske skup{tine Primorsko-goranske ùpanije, u kojemu se zahvaljuje na dosada{njoj podr{ci iskazanoj od H[D-a, u svojim nastojanjima za izmjene prostornog plana PG@. Naime, postoje}im prostornim planom uvelike se smanjuje povr{ina gospodarskih {uma, a u njega su uvr{tene kao za{ti}eni objekti brojne {ume i {umske povr{ine kojima su {umari uspje{no gospodarili. Po{to Hrvatske {ume d.o.o. raspolaù znanjem i kapacitetima za uspje{no gospodarenje s ispunjenjem svih vi{ekorisnih funkcija {ume, s razlogom postavlja pitanja da li }e novi gospodar, obzirom na okolnosti, to isto mo}i ~initi. 9. Proslije eno nam je pismo prirodoslovnoga dru{tva Drava, Dravske lige i Zelene akcije upu}eno direktoru Hrvatskih voda Slavku Rajnovi}u, u kojemu prosvjeduju zbog iskapanja {ljunka iz korita rijeke Drave kraj Pitoma~e i uni{tenja spruda unutar Za{titnoga krajolika Jelku{. 10.Prema planiranim aktivnostima H[D-a za godinu obiljeìt }e se 100 godi{njica ro enja akademika Ani}a. Tom prilikom 19. listopada odràt }e se u prostorijama [umarskoga fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu Savjetovanje o izvr{enom petogodi{njem programu istraìvanja [umarskoga fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, [umarskoga instituta Jastrebarsko i Instituta za kr{ Split, naru~enih i financiranih od Hrvatskih {uma d.o.o. 11.Primili smo poziv od talijanskih kolega da 15. listopada u okviru manifestacije Praznik {ume organiziramo u Tarvisiu {tand, kojim bi predstavili {umarstvo Istre i Gorskog kotara. Ad 4. Predsjednik Hrvatske udruge za biomasu mr. sc. Josip Dundovi} izvijestio je o aktivnostima dru{tva vezanim za obiljeàvanje Europskih dana biomase regija. U Na{icama je 8. rujna odràn okrugli stol na temu Obnovljivi izvori energije, biomasa, bioplin i biodizel. U Gospi}u 6. listopada odràt }e se prezentacije Centraliziranoga toplinskog sustava na biomasu Gospi} i prve hrvatske toplane na biomasu u Ogulinu. Tom prilikom voditeljima Uprava {uma Gospi} i Ogulin bit }e uru~ene plakete Zelene to~ke, kao prete~ama budu- }e transverzale toplana na biomasu 16 Uprava {uma 16 toplana na biomasu. Na podru~ju Park {ume Golubinjak 7. listopada odràt }e se prezentacija opreme za pridobivanje i kori{tenje biomase. 473

92 Ad 5. Tajnik H[D-a izvijestio je da su sve planirane aktivnosti i ostvarene te obrazloìo polugodi{nje financijsko izvije{}e, priloèno uz poziv i objavljeno kao prilog ovog zapisnika. Izvije{}e je jednoglasno usvojeno. Ad 6. Zbog odsutnosti glavnoga urednika [umarskoga lista prof. Prpi}a izvije{}e je podnio tehni~ki urednik Jakovac. Izvijestio je da je dvobroj 7 8 pred tiskanjem dok je suplementum [L Protuerozijska i vodoza{titna uloga {ume i postupci njezina o~uvanja i unaprje enja otisnut i uskoro }e biti distribuiran. Ad Hranislav Jakovac, predsjednik ogranka Zagreb upozorio je na zastoj aktivnosti zapo~etih prije nekoliko godina, kada je predvi eno da svaki ogranak predloì zaslu`ne {umare sa svoga podru~ja, kako bi im se na za njih karakteristi~nim lokalitetima podigla prigodna spomen obilje`ja. Tu aktivnost svakako je potrebno nastaviti, u ~emu ga je podrào i akademik Mati}. 2. Stjepan Blaì~evi}, predsjednik ogranka Poèga predloìo je da sjednice Upravnog odbora H[D-a povremeno odrìmo na terenu po ograncima. Vlatko Petrovi}, predsjednik ogranka Sisak predloìo je da idu}u sjednicu Upravnog odbora H[D-a odrìmo na podru~ju U[P Sisak {to je prihva}eno. 3. Upravni odbor H[D-a podràva sve inicijative i aktivnosti ogranaka, posebice u svezi me unarodne suradnje, no uz preporuku da, kada su ogranci doma}ini gostima iz inozemstva, koji su zna~ajni predstavnici {umarstva doti~ne dràve, treba svakako uklju~iti i sredi{njicu H[D-a. Zapisnik sastavio: Tajnik H[D-a Predsjednik H[D-a Damir Dela~, dipl. ing. {um. v. r. mr. sc. Petar Jurjevi}, v. r. 474

93 IN MEMORIAM ALEKSANDAR VERNAK, dipl. ing. {um. ( ) [umarnik Aleksandar Ve r n a k, prvi (privremeni) upravitelj Uprave novoosnovanog Nacionalnog parka Risnjak i dugogodi{nji upravitelj [umarije Crni Lug (Gorski kotar) preminuo je 25. svibnja u Opatiji nakon kratke i te{ke bolesti u 85. godini ìvota. Pokopan je na gradskom groblju u rodnom Sisku. Vijest o smrti {umarnika Vernaka, popularnog Lambe, iako o~ekivana zbog uznapredovale bolesti, brzo se pro{irila Hrvatskim primorjem, Gorskim kotarom i njegovom Banijom, rastuìv{i sve one koji su ga susretali, druìli se s njim ili su ga samo poznavali. Svojom druèljubivo{}u i prisno{}u osvojio je mnoge kolege i prijatelje. Ro en je 15. listopada u Sisku, od oca Karla, priv. slu`benika i majke Romane ro. [inti}, doma}ice. êtiri razreda osnovne {kole, kao i osam razreda realne gimnazije, zavr{io je u rodnom gradu, maturirav{i pred sam po~etak Drugog svjetskog rata g. Jo{ kao dje~arac, igraju}i se sa svojim vr{njacima u {umarcima tik do utoka Kupe u Savu, zavolio je prirodu i njen biljni i ìvotinjski svijet, opredijeliv{i se jo{ kao gimnazijalac za studij {umarstva. Upisao ga je u jesen iste godine na Poljoprivredno-{umarskom fakultetu u Zagrebu, boje}i se da ga zbog ratnih neda}a mo`da nikad ne}e uspjeti okon~ati. Sa~uvav{i ìvu glavu apsolvirao je 1948./49. g., a diplomirao na [umsko-gospodarskom odjelu 7. kolovoza Uz preporuku nedavno preminulog uglednog mu sugra anina i starijeg kolege Franje Kneb1a, dipl. ing. {um., prvo radno mjesto dobiva kao vje`benik u Ministarstvu {umarstva. Iste godine, 1. studenog biva raspore en u [umsko gospodarstvo Vi{evica Rijeka za upravitelja [umarije Crni Lug, na kojem }e radnom mjestu, usprkos brojnim reorganizacijama u {umarstvu, ostati u kontinuitetu punih ~etvrt stolje}a ( ). Iako je do Vernakovog dolaska u Crni Lug u Gorskom kotaru kroz prethodne tri godine ( ) bilo ve} posje~eno preko milijun i pol m 3 drvne mase ( tako brutalne i velike sje~e bile su pravi {ok za goranske {ume, Klepac 1997), sje~ivi zahvati bili su i dalje visoki. Zahvaljuju}i nagomilanoj drvnoj zalihi biv{eg {umoposjednika Vlastelinstva Thurn-Taxixa, [umarija Crni Lug tih je godina sjekla godi{nje preko m 3 jele i bukve, na razvedenom i zamr{enom reljefu ukupne povr{ine ha, prote- ù}i se od izvori{nog dijela Kupe (280 mnm) do najvi{ih visova Velikog Tomca, Risnika i Tisovca iznad 1000 mnm. Bez potrebne mehanizacije i nedovoljne otvorenosti {uma, u vrijeme kad jo{ nisu bile u uporabi motorne pile lan~anice, preteìto s doma}om radnom snagom, kad se vu~a od panja do pomo}nog stovari{ta obavljala konjskom zapregom ({umarija je tada koristila 20 pari konja!), zadatke nije bilo lako ostvariti. Odrediv{i prioritete i usredoto~iv{i se na izgradnju {umskih prometnica, [umarija je ve} g. imala otvorenost {uma od 12 km na 1000 ha, a 10 godina kasnije ta se brojka pove}ala na 20 km na 1000 ha. Radovima na iskori{tavanju {uma valja pridodati one na za{titi (pojava su- {enja jele, sanacija vjetroizvala), njezi, uzgoju i rekonstrukciji sastojina, odràvanju {umskih prometnica, lovstvu. Pi{u}i ovaj in memoriam valja se prisjetiti i ne malog doprinosa pokojnika vezanog uz budu}i NP Risnjak. Iako su fitocenolo{ka istraìvanja i kartiranja vegetacije Risnjaka po~ela tri godine prije pokojnikova dolaska u Crni Lug i iako je bilo za o~ekivati da }e progla{enje parka imati za posljedicu osjetno smanjenje povr{ine gospodarenih {uma njegove {umarije, on je od prvog dana bio naklonjen ideji prof. Horvata da uì risnja~ki masiv dobije status nacionalnog parka. Njegova se privrènost toj ideji u prvo vrijeme ogledala u tome {to je mladim istraìva~ima bio od pomo}i pri prebacivanja njih samih i njihove opreme do novih baznih logora, izradi presjeka modelnih stabala jele za analizu 475

94 prirasta, pa sve do nabavke famoznih R[ kartica za nasu{nu prehranu. Kao mladi tek pristigli {umarski stru~njak Vernak je u svojstvu predstavnika [G Vi{evica Rijeka bio sudionikom zna~ajnog skupa 6. listopada u Crnom Lugu, vezanog uz razrje{enja izvjesnih otvorenih pitanja u vezi s progla{enjem masiva Risnjaka nacionalnim parkom. O va`nosti skupa govori podatak da su na njemu, uz predstavnike doma}ina, bili brojni ugledni {umarski stru~njaci i znanstvenici. Tako je Upravu za {umarstvo Privrednog savjeta Vlade NRH zastupao Ivan Smilaj, Konzervatorski zavod Josip Rado{evi} i Stjepan Bertovi}, Hrvatsko prirodoslovno dru{tvo Ivo Pevalek i Ivo Horvat i dr. Uz definitivno utvr ivanje granice parka, modeliranje za{tite faune u budu}em za{ti}enom objektu prirode i dr., Vernak je spremno odstupio tri prostorije prizemlja stare Thurn-Taxisove zgrade u Bjeloj Vodici za potrebe budu- }e uprave parka, provev{i potrebnu korekciju plana sje~e za doti~nu godinu, kako bi se {to vi{e po{tedjele {ume koje }e uskoro u}i u sastav NP-a. Dodajmo tomu da }e upravitelj [umarije Crni Lug desetak godina kasnije za potrebe parka podi}i novu monta`nu zgradu u dvori{tu {umarije, da bi danom progla{enja Risnjaka nacionalnim parkom (15. rujna 1953) bio imenovan prvim privremenim upraviteljem NP Risnjak. Posebno podru~je aktivnosti kolege Vernaka bilo je lovstvo, to~nije lovni turizam. Gospodare}i dijelom dràvno-uzgojnog lovi{ta Risnjak, u kojemu je brigom oko za{tite divlja~i uspio podi}i fond srne}e i jelenske divlja~i te medvjeda do zavidne razine, iz godine u godinu raste broj inozemnih lovaca turista, ostvaruju}i tako ne mala devizna sredstva. U svrhu {to komfornijeg smje{taja doma}ih i stranih lovaca (prvi gosti na medvjeda bili su mu pedesetih godina pro{log stolje}a najvi{i tada{nji dràvni i partijski du`nosnici Milovan \ilas i Edvard Kardelj), najprije na Pjetli}evom vrhu, a zatim u Suhoj Rje~ini gradi moderne lova~ke ku}e. Uz vi{e kapitalnih grla medvjeda, mahom u kategoriji visoke zlatne medalje, g. u lovi{tu [umarije Crni Lug ste~en je jelen, ~ije je rogovlje na izlo`bi u Torinu g. ocijenjeno s preko 200 CIC t., a to je kroz dugi niz godina bio prvak Gorskog kotara. Osobno je bio pasionirani lovac na crnu divlja~. Spoznav{i da }e nakon toliko godina rada u [umariji Crni Lug delni~kog [umskog gospodarstva morati napustiti radno mjesto upravitelja, g. napu{ta {umarsku operativu dobiv{i zaposlenje u Poslovnom udruènju {umarstva i drvne industrije Drvo Rijeka na poslovima prodaje. Dvanaest godina kasnije s tog je radnog mjesta oti{ao u zasluènu mirovinu. Ostatak ìvota, gotovo punih 20 godina, umirovljeni~ke dane provodio je u Opatiji u krugu svoje supruge Zdenke, prijatelja i kolega. Hvala na svemu dobrom {to si u~inio za ìvota. Ostaje{ nam u nezaboravnim sje}anjima. Zvonimir Pelcer, Alojzije Frkovi} 476

95 UPUTE AUTORIMA [umarski list objavljuje znanstvene ~lanke iz podru~ja {umarstva, primarne prerade drva, za{tite prirode, lovstva, ekologije, prikaze stru~nih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i sl., prikaze iz doma}e i strane stru~ne literature, te va`nije spoznaje iz drugih podru~ja koje su va`ne za razvoj i unapre enje {umarstva. Objavljuje nadalje i ono {to se odnosi na stru~na zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz pro{losti {umarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga {umarskoga dru{tva. ^lanci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i saèto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stru~ni ~lanci u prilogu trebaju imati sadràj (saètak) na engleskom ili njema~kom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaklju~ke razmatranja. Saètak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridràvaju sljede}eg: Prije uvoda treba napisati kratki saètak o temi ~lanka, svrsi i va`nijim rezultatima, najvi{e do 1/2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono {to se opisuje (istraùje), a u zaklju~ku ono {to omogu}uju dobiveni rezultati uz op}e prihva}ene spoznaje iz odre enog podru~ja {umarske struke i prakse. Opseg teksta moè iznositi najvi{e 10 tiskanih stranica [umarskoga lista, zajedno s prilozima (tablice, crteì, slike...), {to zna~i do 16 stranica s proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slu~ajevima Ure iva~ki odbor ~asopisa moè prihvatiti radove ne{to ve}eg opsega, ako sadràj i kvaliteta tu opse`nost opravdavaju. Naslov ~lanka (djela) treba biti kratak i jasno izra- àvati sadràj rada. Ako je ~lanak ve} tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilje{ci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. Naslove, podnaslove u ~lanku, saètak (s uvodom, metodolo{kim napomenama, raspravom, rezultatima istraìvanja i zaklju~cima), opise slika i tablica, treba napisati i na engleskom ili njema~kom jeziku. Fusnote glavnog naslova ozna~avaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu ozna~avaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice gdje se spominju. Fusnote u tablicama ozna~uju se malim slovima i navode se odmah iza tablica. Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih veli~ina, dok manje poznate fizikalne veli~ine treba posebno objasniti u jednad`bama i sl. Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez ~itanja teksta i obiljeìti ih brojevima kako slijede. Sve slike (crteè i fotografije) treba priloìti odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora i skra}eni naslov ~lanka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1. Crteè i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veli~ina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. Poèljno je navesti u ~emu se sastoji originalnost ~lanka i zbog kategorizacije po me unarodnim kriterijima. Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 1. K l e p a c, D. 1965: Ure ivanje {uma, [umarski fakultet, Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb. 2. P r p i }, B., N. K o m l e n o v i }, Z. S e l e t k o - v i } 1988: Propadanje {uma u Hrvatskoj, [umarski list 112, (5 6): , Zagreb. Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. ing....). Tekst ~lanka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomo}u nekog od tzv. wordprocesora na osobnom ra~unalu sukladnom s IBM, te tako ure eni rukopis predati na disketi 3.5. Potpuno zavr{ene i kompletne ~lanke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredni{tva. Autori su odgovorni za to~nost prijevoda na strani jezik. Primljeni rad Uredni{tvo dostavlja recenzentu odgovaraju}eg podru~ja na mi{ljenje u zemlji, a za znanstvene ~lanke i recenzentima u inozemstvu. Autori koji èle separate posebne pretiske svojih ~lanaka mogu naru~iti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se posebno napla}uju, a tro{ak se ne moè odbiti od autorskog honorara. Najmanje se moè naru~iti 20 separata. Objavljeni radovi se pla}aju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj ìro-ra~una, JMBG, adresu i op}inu stanovanja. Uredni{tvo [UMARSKOGA LISTA Zagreb, Trg Maùrani}a 11 Telefon: , Telefax: hsd@post.t-com.hr ili hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.htnet.hr WEB stranica:

96 Sl. velikog mrazovca (Eranis defoliaria Cl.). Fig. 1 The female of winter moth (Eranis defoliaria Cl.). Sl. malog mrazovca (Operophthera brumata L.). Fig. 2 The female of winter moth (Operophthera brumata L.). Sl. 3. Zapredak zlatokraja (Euproctis chrysorrhoea L.). Fig. 3 Caterpillar nest of the Browntail moth (Euproctis chrysorrhoea L.). Sl. 4. Skupina gubarevih jajnih legala (Lymantria dispar L.). Fig. 4 The group of Gypsy moth egg masses (Lymantria dispar L.). (Tekst i fotografije: B. Hra{ovec) Kraj jeseni doba je kad se odvijaju va`ni dijagnozno-prognozni poslovi iz domene za{tite {uma od {tetnih kukaca. Neki od na{ih najopasnijih defolijatora tada se nalaze u stadijima prikladnim za utvr ivanje brojnosti njihovih populacija, a kod nekih se uzorkovanjem moè i utvrditi postotak parazitiranosti, {to sve zajedno omogu}uje prognozu napada za sljede}u vegetacijsku sezonu. Nekako s pojavom prvih jesenjih mrazeva, u {umama se po~inju javljati leptiri mrazovaca, poglavito dvije vrste, koje povremeno ~ine {tete u hrastovim {umama: veliki i mali mrazovac (Eranis defoliaria Cl. i Operophthera brumata L.). Ovoga puta donosimo fotografije njihovih ènki, koje brojimo na ljepljivim prstenovima kako bismo utvrdili da li }e biti dostignut kriti~an broj i prijetnja golobrsta sljede}eg prolje}a. Da podsjetimo, smatramo da prijetnju golobrsta predstavlja jedna ènka na centimetar obujma stabla. Zapretci zlatokraja (Euproctis chrysorrhoea L.) i jajna legla gubara (Lymantria dispar L.) tako er se lako uo~avaju nakon {to {uma ujesen u potpunosti izgubi list. The end of fall is a period, during which, most important diagnostic and prognostic surveys are done within the field of forest entomology and forest protection. Some of the most harmful defoliators are sampled in this period and their population density is easily assessed. On some of them even the parasitism rates can be ascertained, all of which enables a reliable prognosis for the next season s damage expectations. With the arrival of the first October frosts starts the swarming period of several winter moth defoliators, particularly two of the most oak damaging species: Eranis defoliaria Cl. and Operophthera brumata L. This time we are showing the photos of their females which are counted on the sticky bands in order to check their population density. It is considered that the critical density threshold is reached at the ratio of one female per one tree girth centimeter, meaning that a complete defoliation can be expected in the forthcoming spring. Browntail moth s winter nests and Gypsy moth s egg masses are also easily counted once forest gets free of leafage. IZDAVA^: HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO uz financijsku pomo} Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih {uma, d.o.o. Publisher: Croatian Forestry Society Editeur: Société forestière croate Herausgeber: Kroatischer Forstverein Grafi~ka H R d. o. o. Zagreb Tisak: EDOK Zagreb

Гледај више